




Moderator: anex





BNU Bistrici kod Prijedora protesti zbog planirane trase auto-puta Banjaluka – Prijedor. Mještani traže izmještanje, odnosno pomjeranje trase zbog planiranog rušenja većeg broja kuća i pomoćnih objekata. Poručuju vlastima da su spremni i životima braniti svoja ognjišta.
Buduća trasa autoputa Banjaluka-Prijedor koja prelazi preko naselja Omarska, Lamovita, Bistrica i Verići na samo 4 kilometara ruši 31 kuću, 27 ugožava i nekoliko stotina pomoćnih objekata.
Pomjeranjem trase autoputa za samo nekoliko stotina metara sve to bilo bi izbjegnuto, kažu mještani ovih mjesnih zajednica koji su organizovali mirne proteste kako bi vlastima poručili da nisu protiv izgradnje autoputa, ali da jesu protiv zacrtane trase.
„Vlast jednostavno nema razumijevanja prema nama. Trenutna vlast se stavila na stranu drugih nacija gdje se auto-put izmješta za nekih 2 kilometra, a na pojedinim trasama i tri puta, dok područje gdje je srpsko stanovništvo ni jedan centimetar kvadratni“, kaže Novo Popović iz mjesta Verići.
„Brojni razgovori sa resornim ministarstvima u Vladi Republike Srpske i sa premijerom Radovanom Viškovićem te brojni dopisi ostali su samo mrtvo slovo na papiru“, smatra Oliver Rubin iz mjesne zajednice Lamovita i jedan od organizatora protesnog skupa. Dodaje da bi petlja auto-puta porušila 12 porodičnih kuća Rubina, 10 pratećih objekata te 17 dunuma zemlje.
„Branićemo svojim životima. Poručujemo Srebrenki Golić, put neće ići od Verića do Lamovite ako bude išao preko naših kuća. Imate Verića i Bistričko polje, Omarska i pravite put“, poručuje Rubin.
„Nisam protiv auto-puta, ali ne na ovakav način gdje mi je ugrožena životna egzistencija. Bošnjacima i Hrvatima je izvršena korekcija auto-puta. Braniću svoj posjed svim sredstvima“,kaže Milorad Vrhovac iz mjesta Ivanjska.
„Jesam za ,ali ne uvijek da ja budem žrtva. Previše sam dugo žrtva poslije stvaranja Republike Srpske za koju sam izuzetno puno dao, a sad me svi omalovažavaju“, kaže Ljubomir Popović iz mjesta Verići.
Iz resornog ministarstva ranije su poručili da je u Verićima i zaseoku Popovići stavljena tačka i urađen maksimum maksimuma i da je trenutno rješenje - najbolje tehničko rješenje.
Međutim, okupljeni mještani četiri mjesne zajednice ne stavljaju tačku. Vlastima poručuju da će tijelima braniti svoja ognjišta i da kako kažu, nema tih para da plate ono što su godinama gradili.
Klix
U Federaciji Bosne i Hercegovine je ukupno izgrađeno i stavljeno u promet samo 92 kilometra autoceste, a odnosi se na sljedeće dionice: Zenica jug - Sarajevo sjever, Sarajevo sjever - Sarajevo zapad, Sarajevo zapad – Tarčin, Zvirovići – Bijača.
Dionice na kojima su građevinski radovi završeni, a koje će biti puštene u promet nakon što se steknu uslovi su Svilaj – Odžak, Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i dio poddionice Donja Gračanica – Tunel Zenica, navedeno je to u Izvještaju Autocesta FBiH o realizaciji projekta izgradnje autoceste na Koridoru 5C u FBiH, zaključno s 31. martom ove godine.
Akcize, krediti, donacije i grantovi
U dokumentu je dat i detaljan izvještaj o dinamici realizacije svih dionica. Podsjetili su da se finansijska sredstva za održavanje, zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju autocesta u FBiH osiguravaju iz javnih prihoda, kredita i donacija, odnosno grantova.
U periodu od 2008. do 2019. godine su zaključeni ugovori s Evropskom investicijskom bankom, Evropskom bankom za obnovu i razvoj, OPEC Fondom i Kuvajtskim fondom za arapski ekonomski razvoj te su u dokumentu dati osnovni podaci o svim zaključenim ugovorima o zajmu radi izgradnje autoceste.
Između ostalog, navodi se da ukupan iznos portfolia kod Evropske investicijske banke iznosi 971 milion eura, kod Evropske banke za obnovu i razvoj 601 milion eura te ostalih kreditora 181,4 milion eura. Ukupno, radi se o sumi od 1,7 milijardi eura.
Pregled sredstva EIB-a
U nekim slučajevima sredstva su povučena, u nekim je otplata kredita u toku, u nekima su raelativno nedavno postala efektivna.
Radi nastavka izgradnje dionica na Koridoru 5C Autoceste su pokrenule i nove inicijative za zaduženje "teške" 846 miliona eura.
"Zahvaljujući činjenici da se izgradnja Koridora 5C finansira iz sredstava međunarodnih finansijskih institucija, koje doprinose WBIF-u (EIB ili EBRD), Autoceste su u prilici da apliciraju za bespovratna sredstva Europske unije. Do sada je službeno odobreno više od 165 miliona eura bespovratnih sredstava za izgradnju Koridora 5C u Federaciji kroz 10 aplikacija. Jedan od grantova je realiziran u većem dijelu, dok su ostali u različitim stupnjevima administrativne procedure koja prethodi operativnosti grant sredstava", navodi se, između ostalog, u izvještaju.
Odluka donesena još 1997. godine
Koliko sporo teče gradnja autocesta u FBiH govori i podatak da je autocesta planirana prije više od dvije decenije.
Naime, na drugoj Panevropskoj konferenciji o transportu, održanoj na Kreti 1994. godine, Evropska unija je definisala prioritete Unije u domenu infrastrukture, te transportne koridore prema istoku do 2015. godine.
Pregled trenutnog stanja
Na trećoj Panevropskoj konferenciji održanoj u Helsinkiju 1997. godine povećan je broj koridora na deset i izvršene su izmjene. Jedna od tih izmjena je bila i uvođenje Koridora 5C (Budimpešta - Osijek - Sarajevo - Ploče) u osnovnu evropsku transportnu mrežu.
"Koridor 5C je najveći projekt transportne infrastrukture u Bosni i Hercegovini u ukupnoj dužini od oko 340 km, dok trasa dužine od 285 km prolazi kroz Federaciju BiH", navedeno je u izvještaju koji će poslužiti kao početna osnova novimenovanom direktoru Atocesta FBiH Elmedinu Voloderu, koji obećava da će intenzivirati gradnju autocesta i brzih cesta u FBiH.
BHRT
U posjet Brčkom danas dolazi ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske Oleg Butković koji će sa bh. kolegom Vojinom Mitrovićem razgovarati, između ostalog, o graničnom prijelazu Brčko-Gunja.
Delegacija Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine sa delegacijom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Hrvatske govoriće o izgradnji novog mosta ili sanacija postojećeg na graničnom prijelazu Brčko-Gunja te definiranje kontakt tačke za novi most koji bi povezivao Koridor X i autocestu Rača-Brčko-Tuzla-Beograd, odnosno autocestu Sarajevo-Beograd.
Sastanku delegacija prisustvovat će gradonačelnik Brčko distrikta Esed Kadrić, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Johann Sattler i prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Michael Scanlan.
Nakon sastanka u Brčkom, delegacije ministarstava sa šefom Odsjeka za upravljanje graničnim prijelazima Dubravkom Rodićem će obići granični prijelaz Svilaj, a zatim i s direktorom Autoputeva Republike Srpske Dušanom Topićem te granični prijelaz i most Gradiška, najavljeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Koridor Vc je ključna investicija za Bosnu i Hercegovinu koja će proći cijelom državom – od sjevera do juga i od koje će imati korist cijelo društvo kroz razvoj područja kojima saobraćajnica prolazi, ekonomija jedne države, ali i turistički potencijali.
Izgradnja buduće trase Koridora Vc južno od Mostara protekla je u znaku iznalaženja optimalnog rješanja trase te kao najbolji kompromis unesena je u Prostorni plan za područja posebnih obilježja od značaja za FBiH "Autocesta na Koridoru Vc", koji je Parlamenta FBiH usvojio 2017. godine. Kada godinu poslije Federalna vlada to područje proglasila javnim interesom projekat je zaživio.
"Usudim se reći da je poddionica Mostar jug – tunel Kvanj čak od životne važnosti za grad Mostar. U razgovorima sa poduzetnicima što iz regije što iz grada Mostara i ljudi šire koji dolaze i koji se raspituju o gradu Mostaru kao mogućem mjestu gdje bi investirali svoj novac jedno od najčešćih pitanja je upravo ta prometna povezanost. Tako da kad spomenemo da autoput maltene dolazi u srce grada Mostara se smatra jednim od velikih prednosti kad su u pitanju investicije", poručuje Mario Kordić, gradonačelnik Grada Mostara.
Gradonačelnik ističe da postoji saglasnost u Gradskom vijeću i da je ova dionica od životne važnosti za grad Mostar kako bi pokrenuli ekonomiju, kako bi turizam procvatao jer je cestovna povezanost grada Mostara sa ostalim regijama od presudne važnosti za grad Mostar.
"U medijima su se pojavile s vremena na vrijeme informacije da jedan dio možda građana ne podržava ovu trasu. Međutim, radi se o vrlo malom broju odnosno tačan podatak iz Gradske uprave od 304 predmeta koja su vođenja na toj dionici samo četiri predmeta nisu riješena I trenutno se rješavaju. Mislim da su svi svjesni koliko je bitna ova dionica gradu Mostaru I koliko donosi benefita gradu Mostaru I mislim da smo svi našli zajednički jezik barem na toj stvari", poručuje Kordić.
Visoki kriteriji zaštite okoliša
Studija utjecaja na okoliš koja je izrađena za poddionicu autoceste Mostar jug – tunel Kvanj propisala je vrlo visoke kriterije odnosno mjere zaštite voda, zraka, tla a isto tako i biološke raznolikosti I kontrole buke. Mjere zaštite okoliša smanjuju sve potencijalne rizike po sastavnice okoliša i one se provode tokom izgradnje I u fazi njenog rada.
"Što se tiče utjecaja autocesta na voćnjake i općenito na poljoprivredne površine možemo zapravo reći da taj utjecaj nije ništa veći nego utjecaj magistralnih cesta, dapače utjecaj autocesta su i manji jer se provode visoke kriteriji zaštite okoliša", kaže Svjetlana Stanić-Koštroman, red. prof. iz ekologije na Sveučilištu u Mostaru.
Iako je prema našem zakonodavstvu dozvoljeno je polaganje stubova u rijeku, u ovom slučaju posebno su zaštićene rijeke Buna I Bunica jer su podignuti standardi I primjenjeni su zahtjevi Evropske banke za obnovu I razvoj koji se tiču zaštite okoliša.
"Korita rijeka Bune I Bunice su pri tim radovima posebno zaštićeni I nema radova u koritima ove dvije rijeke", podcrtava Stanić-Koštroman.
Putevi spajaju
“Mi smo ovdje svi za napredak i ovog kraja i Bosne i Hercegovine. Dobro je da se rade putevi, jer putevi spajaju i ekonomiju i ljude i autoput”, kaže Mladen Krnjeušić, stanovnik iz Ortiješa.
"Zadovoljni su ljudi većina ljudi, niko nikoga nije prisiljavao da potpiše i da proda svoju zemlju. Ako imam pravo a mislim da imam da pohvalim ove ljude operativce koji su bili na terenu, inžinjere stručnjake poljoprivredne i građevinske struke koji su bili izuzetno korektni i bili naoružani strpljenjem razumijevanjem prema ovim ljudima tako da ni jedne primjedbe nemam na ljude koji su radili ovu eksproprijaciju", ističe Mladen, povratnik u prvo povratničkog naselja u dolini Neretve.
JP Autoceste FBiH kao korisnik eksproprijacije u postupku do sada je otkupilo nešto više od 80% zemljišta koje je bilo u privatnom vlasništvu po tržišnoj cijeni.
Visok stepen ekspropracije, uz minimalan broj sudskih predmeta, ukupno dva, ukazuje na činjenicu da stanovništvo nije izrazilo protivljenje trasi, već da je sporazumno potpisalo rješenja i dobilo naknadu, među njima su i vlasnici pet kuća otkupljenih tokom postupka eksproprijacije.
Vrijeme i uštede
Jedan od najvećih ranijih vlasnika parcela obuhvaćen eleboratom za eksproprijaciju kojem je isplaćemo za devet duluma zemlje je porodična firma smještena u srcu Hercegovine koja obrađuje 75 hektara zemlje.
"Najglavniji faktor nama je vrijeme. Kamioni sada putuju dva i po sata, ako ne uključimo i tunel Crnjaja koji se radi i u kojem se čeka neko određeno vrijeme. Tako da ćemo sigurno skratiti i radne sate vozača, kamiona a sigurno i uštedu na gorivu i svemu", optimistično poručuje Nedim Badžak, direktor Jaffa-Komerc d.o.o Blagaj.
Kada bude u potpunosti dovršen Koridor 5c, u saobraćajnom će smislu pridonijeti povećanju udobnosti i skraćenju vremena putovanja te povećanju sigurnosti saobraćaja, na sebe će preuzeti veći dio teretnog saobraćaja u ovom dijelu Evrope, a privredni benefiti novog saobraćajnog pravca vrlo će brzo osjetiti preko 1,5 miliona ljudi, koji žive duž Koridora 5c.
"Cesta ne može biti od lošeg značaja nikako. Ne možemo ulaziti u lične stvari pojedinih ljudi, ali kao privredni subjekt za cijelu Hercegovinu, cesta sigurno donosi jako puno. Postoje određeni problemi na mjestima gdje kud prolazi ali mislim da cesta kud se god pravi i koliko god cesta Bosna bude imala sve će biti bogatija", poručuje Nedim.













Mozda okasne koji dan.izvrsni direktor wrote: ↑23/08/2021 15:06 Dokle se doslo sa tunelom Hranjen, hoce li biti u roku zavrsena prva faza?
SrpskainfoMost na Savi kod Gradiške treba da bude završen do kraja maja naredne godine, nakon čega će putnici i vozači šlepera konačno jednostavnije i brže da prelaze granicu.
U avgustu ove godine se več očekuje spajanje čelične konstrukcije sa hrvatskom stranom, a potpisan je i ugovor o gradnji saobraćajnice od 4,5 kilometra na teritoriji Hrvatske.
Ministar transporta i komunkacija BiH Vojin Mitrović i ministar prometa Hrvatske Oleg Butković neki dan su posjetili gradilište na Savi nakon čega su ocijenili da su zadovoljni dimanikom radova.
Poručili su da most neće biti baš odmah u funkciji jer je potrebno prvo da bude završena saobraćajnica na hrvatskoj strani.
Posao je dobila firma iz RS, „Integral inženjering“, koji ima rok od dvije godine za završetak poslova. Ministar Mitrović vjeruje da će ti radovi biti okončani i prije, imajući u vidu važnost projekta.
Veoma važna činjenica je i to da je dogovoreno da se pravi zajednički granični prelaz BiH i Hrvatske čime bi bili smanjeni i troškovi gradnje objema stranama, a i građanima bi bilo mnogo jednostavnije da putuju.
– Kada most bude završen, to će uveliko olakšati život stanovništvu i približiti ga Evropi. To je koridor koji će u skorijoj budućnosti takođe povezati Mađarsku sa Jadranskim morem, što je perspektiva evropskog značaja – ocijenio je Johan Satler, šef delegacije EU u BiH.
Podsjećamo, u oktobru 2019. godine ozvaničen je početak gradnje mosta. Izvođači radova su „Integral inženjenring“ iz Laktaša, „Đuro Đaković montaža“ i „Zagreb montaža“.
Most će biti dug 426, a širok 22,6 metara. Njegova težina iznosiće 4.650 tona. Biće izgrađen od čelične konstrukcije, imaće četiti vozne trake, po dvije u svakom smjeru. Svaka strana finansira svoj prilaz, a most se plaća po pola.
Izvođenje radova na izgradnji autoputa na Koridoru 5c u Republici Srpskoj od petlje Johovac (Tovira) do pertlje Rudanka (Kostajnica) ukupne dužine l=5,65 km teče planiranom dinamikom i trenutno se izvode sve faze radova na ovoj dionici.
Dobra organizacija rada i povećani napori svih neposredno angažovanih radnika i poslovnih partnera, te njihov profesionalan odnos i pridržavanje propisanih i preporučenih mjera zaštite protiv virusa COVID 19 doveli su do toga da su se radovi u vrijeme pandemije odvijali uspješno i u skladu sa dinamičkim planom rada.
Radovi na izgradnji trase autoputa i pripadajućih objekata na njoj ulaze u završnu fazu prema sljedećem:
• radovi na gornjem stroju kolovozne konstrukcije
○ ugradnja tampona
○ izrada cementne stabilizacije,
○ postavljanje prvog i drugog sloja asfalta BNS;
• zemljani radovi
○ škarpiranje i humusiranje kosina,
○ oblaganje kosina kamenom,
○ izrada lokalnih puteva;
• unutrašnja odvodnja
○ izgradnja sistema odvodnje,
○ izrada rigola,
○ postavljanje odvodnih kanala,
○ izgradnja separatora.
U ovoj fazi su najjintezivniji radovi na izgradnji kolovozne konstrukcije na petlji Tovira čija ukupna dužina prelazi 6,5 km i kao takva je najduža u Rebuplici Srpskoj. Zbog teškog saobraćajnog opterećenja na cijeloj dužini petlje Tovira izvodi se cementna stabilizacija u debljini od 20 cm i u tri sloja asfalta u ukupnoj debljini od 18 cm. Trenutno je izvedeno oko 50.000 m2 cementne stabilizacije i oko 100.000 m2 asfalta u prva dva sloja.
Pored navedenoga, vrše se pripreme za postavljanje opreme puta koja je definisana projektom (zvučne barijere, odbojne ograde, SOS sistem, ITS sistem, horizontalna i vertikalna signalizacija…).
Do sada su na dionici autoputa Johovac (Tovira) – Rudanka (Kostajnica) ugrađene sljedeće količine materijala i radova:
1. Preko 3.490.500 m³ ugrađeno nasipa
2. Preko 230.550 m³ iskopano zemlje
3. Preko 31.500 m³ ugrađeno betona
4. Preko 6.000 m izbušeno šipova
5. Preko 4.100 t ugrađeno armature
6. Preko 13.500 m postavljeno cijevi unutrašnje odvodnje
7. Preko 100.000 m³ ugrađeno tampona
8. Preko 80.000 m² ugrađeno cementne stabilizacije
9. Preko 80.000 m² asfaltirano prvog i drugog sloja asfalta
U narednom periodu će se radovi na izgradnji autoputa, uz očekivanu povoljnu epidemiološku situaciju i povoljne meteorološke uslove, dodatno ubrzati povećanjem kapaciteta koje izvođač posjeduje.Nadzor nad radovima vrši zajedničko preduzetništvo (Joint Venture) “KREBS + KIEFER International GmbH (Germany) & GEING Krebs und Kiefer International & others ltd. (Sjeverna Makedonija)”.
Klix
Početak izgradnje brze ceste Lašva - Nević Polje, očekuje se u proljeće iduće godine, izjavio je vršitelj dužnosti Javnog poduzeća Autoceste FBiH Elvedin Voloder, nakon što je, s premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem, danas posjetio Općinu Travnik.
Nakon sastanka s predstavnicima kantonalne i općinske vlasti, Voloder je novinarima kazao da je izgradnja brze ceste od Lašve do Jajca prijeratna priča, koju su proteklih godina usporavali problemi s eksproprijacijom zemljišta i tenderske procedure.
Naravno da svugdje ima politike
"Problem su evidentno bili eksproprijacija i tenderi, a naravno da svugdje ima politike i trudit ćemo se da ona što manje utječe i da nam pomaže. Evo, sada obećavam da se na proljeće vidimo na gradilištu. Već je pripremljena projektna dokumentacija od Lašve do Nević Polja, te nastavljamo s aktivnostima. Imamo pripremljen novac za dvije dionice - onu koja prolazi kroz Poslovnu zonu Vitez, te od Poslovne zone do Nević Polja. Prva dionica je preskočena zato što je jako puno objekata i mostova. Skupa je, ali će i ona doći na red", kazao je Voloder.
Na današnjem sastanku u Travniku dogovorena je i izrada glavnog projekta brze ceste na području općine Travnik, odnosno dionice od Nević Polja do Turbeta.
Nedopustivo da se ne gradi, iako je novac osiguran
Ocijenivši da je brza cesta neophodna Lašvanskoj dolini, koja je saobraćajno zagušena, premijer Federacije BiH Fadil Novalić kazao je da je "nedopustivo da se ne gradi, iako je novac osiguran".
"Što se tiče prolaska brze ceste kroz Travnik, dogovoreno je da se ide u izradu glavnog projekta. Dionica Lašva - Nević Polje ima nekih problema s eksproprijacijom, s položajem i sa oblikom ceste. Mi imamo svoje zahtjeve, da to bude brza cesta od Lašve pa sve do Jajca, a ne neka cesta regionalnog tipa. Već skoro petu godinu imamo rezervisanih 107 miliona KM za tu cestu i izrada ovog glavnog projekta otvara mogućnost da, ukoliko se ne gradi tu, neka se gradi negdje drugdje gdje može", kazao je Novalić.
Načelnik Općine Travnik Kenan Dautović istaknuo je da je na današnjem sastanku iznesen zahtjev da dionica brze ceste, kroz općinu Travnik, bude prioritet.
"Dakle, inistiramo da se Travnik radi u prioritetu. Danas je rečeno da, ako neko već pravi probleme, mi smo dobrovoljci neka se cesta pravi oko Travnika", kazao je Dautović.
Na sastanku je, također, razgovarano o nastavku izgradnje srednjoškolskog centra u Travniku, koja je je najavljena za početak iduće godine.
U izgradnju ove škole, Vlada Federacije BiH uložila je proteklih godina šest milijuna maraka, a, kako je rečeno, potrebno je još osam milijuna.
Taj novac će, istaknuto je, osigurati najvećim dijelom Federalna vlada, ali i Srednjobosanski kanton i Općina Travnik.
Jedna od tema razgovora bilo je i ustupanje kasarne Slimena, koja je u posjedu Vlade Federacije BiH, za realizaciju projekta industrijske zone.
Integral Inženjering
U prostorijama Vlade Republike Srpske, 29. aprila 2021. godine, svečano je potpisan ugovor o projektovanju i izgradnji druge dionice autoputa na koridoru 5c u Republici Srpskoj.
Ugovor su potpisali generalni direktor Integral inženjeringa Slobodan Stanković, ispred izvođača radova, te direktor Autoputeva Republike Srpske Dušan Topić i vršilac dužnosti izvršnog direktora za tehničke poslove ovog preduzeća Milenko Dakić, ispred investitora. Činu potpisivanja su prisustvovali predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković i ministar saobraćaja i veza Srpske Nedeljko Ćorić.
Riječ je o projektovanju i izgradnji autoputa na na Koridoru 5c u Republici Srpskoj na dionici kojom autoput obilazi grad Doboj i spaja se dijelom autoputa u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovo je druga dionica koju Integral inženjering trenutno gradi na Koridoru 5c, pored dionice Johovac (Tovira) – Rudanka (Kostajnica).
Ugovor obuhvata projektovanje i izgradnju 5,6 km novog autoputa zajedno sa svim povezanim lokalnim putevima i sljedećim glavnim objektima:
• Dvocijevni tunel “Putnikovo brdo 1” dužine 1,6 km
• Dvocijevni tunel“Putnikovo brdo 2” dužine 700 m
• Most “Rudanka” preko rijeke Bosne dužine 326 m
• Vijadukt “ Putnikovo brdo ” dužine 288 m
• Nadvožnjak “ Prisade” dužine 94,20 m
Projekat podrazumijeva i projektovanje i izgradnju potpornih zidova i konstrukcija za zaštitu kosina, savremene telekomunikacione instalacije za upravljanje saobraćajem na autoputu, radove na postavljanju saobraćajne signalizacije i opreme, postavljanje objekata za zaštitu od buke, radove na odvodnji trase autoputa i regulacijama riječnih tokova, izmiještanje elektro instalacija, te instalacije rasvjete.
Vrijednost radova bez PDV-a je: 183,2 miliona KM (93,7 miliona EUR).
Micromreža
Postavljanjem posljednjeg elementa u konstrukciju mosta građevinari su spojili dvije strane rijeke Save u Čatrnji, oko pet kilometra uzvodno od Gradiške.
Kako smo ranije pisali, ovaj most će biti jedan od najprometnijih u BiH, gdje će sa četiri trake spajati BiH i Hrvatsku, odnosno Evropsku uniju.
Most je dugačak 426 metara, a širok 22,6 metara. Imaće četiri vozne trake, po dvije u svakom smjeru. U nasip i na gradilištu mosta, na bh strani u Čatrnji ugrađeno je više od 6.000 kubika betona, 550 tona armature, 500.000 kubnih metara kamena, šljunka i drugih kamenih agregata.
Radi se o zajedničkom projektu BiH i Hrvatske. Na južnoj strani, do novog mosta već su izgrađeni novi savremeni carinski terminali i autoput ka Banja Luci i Doboju.
Radove na mostu izvodi međunarodni konzorcijum, kojeg čine ''Integral inženjering'', ''Đuro Đaković montaža'' i ''Zagreb montaža''. Vrijednost radova je oko 19,57 miliona eura bez PDV-a.
Radovi su počeli 2019. godine i teku po planu, a plan je da bude završen 2022. godine. U video se jasno vide razmjere i ljepota samog mosta.
Akta
Ambasador Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, bio je domaćin trećeg sastanka na visokom nivou o Koridoru Vc, na kojem se razgovaralo o trenutnoj situaciji u pogledu ovog ključnog, kapitalnog infrastrukturnog projekta te o budućim planovima. Fokus sastanka bio je na ubrzanju radova te unapređenju i ubrzanju procesa kandidovanja i procedura odobravanja projekata.
Sastanku su prisustvovali najvažniji sudionici u procesu završavanja radova na Koridoru Vc, uključujući predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju, premijera Federacije BiH Fadila Novalića, premijera Republike Srpske Radovana Viškovića, direktora Stalnog sekretarijata Transportne zajednice Mateja Zakonjšeka, nadležne ministre, direktore javnih preduzeća za autoputeve, kao i predstavnike Evropske investicijske banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Ambasador Evropske unije Sattler naglasio je da je Koridor Vc važan prioritet Evropske unije u okviru Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan, dodajući:
"Drago mi je da je od posljednjeg sastanka na visokom nivou, došlo do konkretnog poboljšanja u vidu potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava EU te da štaviše, radovi na više dionica napreduju bez većih zastoja, uprkos krizi uzrokovanom Covid-19. Također iščekujem da vlasti brzo iznađu rješenje za pitanja vezana za otvaranje mosta Svilaj, te zaobilaznice u Zenici. Koridor Vc je infrastrukturni projekat od velikog značaja kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za region i EU. Iz tog razloga zabrinjava to što procesi koji vode do efikasne isplate bespovratnih sredstava i zajmova i dalje traju predugo. Pozivam sve uključene u proces da učine sve što je u njihovoj moći kako bi osigurali da Koridor Vc bude završen do 2028. godine kako je planirano.”
Evropska unija je najveći donator Koridora Vc, dodijelivši preko 230 miliona eura bespovratnih sredstava za 13 projekata izgradnje u BiH, uključujući izgradnju mostova Svilaj i Gradiška.
Tokom sastanka, predstavnici vlasti potvrdili su opredjeljenje za ubrzavanje priprema i provedbe dosadašnjih ulaganja u Koridor Vc.
Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicijske banke istakli su svoju spremnost da pomognu u tom pravcu.
Evropska unija nastoji potaknuti dugoročni ekonomski oporavak, podržati zelenu i digitalnu tranziciju te podržati regionalne integracije i povezanost sa Evropskom unijom.
Klix
Na dionici Tarčin - Ivan kroz planinski prevoj Ivan-sedlo je probijena lijeva cijev tunela Ivan dužine 1.761,50 metara. Radovi na probijanju tunela započeti su u januaru prošle godine.
"Ovo je dvocijevni tunel, gdje svaka cijev služi za jedan smjer saobraćaja. Unutar tunela predviđeno je pet poprečnih veza za pješake i jedna konekcija za interventna vozila u slučaju nezgoda. Tunel Ivan je pozicioniran ispod postojećeg tunela Ivan na magistralnoj cesti M-17 i radovi su se izvodili u izazovnoj i složenoj geološkoj strukturi, litološki sastav je bio heterogen, tako da je bilo nepredviđenih okolnosti koje su prevaziđene. Ovaj tunel rađen je prema novoj austrijskoj tunelskoj metodi (NATM)", saopćeno je iz Autocesta FBiH.
Proboj tunela Ivan izvršila je kompanija Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo, a ukupno je u lijevoj tunelskoj cijevi iskopano 170.000 kubnih metara materijala.
Krajem augusta se očekuje i proboj desne tunelske cijevi. Poddionica Tarčin - Ivan, ukupne dužine 6,9 kilometara, bit će u prometu početkom ljeta 2022. godine.
Poddionica je podijeljena na LOT 1, koji uključuje dio od Tarčina do ulaza u tunel Ivan, dok je LOT 2 sam tunel Ivan.
Vrijednost ugovora za izgradnju tunela Ivan je 57.628.570,37 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 11,4 miliona eura, osiguranih u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
S druge strane, vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Tarčin – ulaz u tunel Ivan je 77.903.313,84 eura i finansira se sredstvima osiguranim kod Evropske investicijske banke (EIB) i bespovratnim EU sredstvima koja je odobrio WBIF, od 11,7 miliona eura.




