Hrvatska spremila ucjene za Bosnu i Hercegovinu
HAZU je odmah Plenkoviću i Milanoviću proslijedila svoj prijedlog preduslova za napredak naše zemlje, Srbije i Crne Gore prema Uniji.
Nakon Bugarske, Hrvatska sada također raspravlja o vetu protiv kandidata za pridruživanje EU. Radi se o Srbiji, Bosni i Crnoj Gori. Otvorene istorijske kontroverze služe kao opravdanje.
"Primjer Bugarske predstavlja presedan. Sada kada je vlada u Sofiji uspjela bilateralne historijske sporove sa Sjevernom Makedonijom učiniti službenim dijelom pregovora o pristupanju EU, druge zemlje članice dobivaju "inspiraciju". U Hrvatskoj, koja je EU ušla 2013. godine kao posljednja nova članica do danas, rasprava o tome već je počela", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Michael Martens, novinar ovog lista navodi da se već u Zagrebu raspravlja koja sada pitanja postaviti pred susjedne balkanske države kao preduslov njihovog pristupanja Evropskoj uniji.
Podsjeća da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) već dala svoj "doprinos".
(Politicki.ba o ovome je pisao prije dva mjeseca. Ovdje možete detaljnije pročitati šta HAZU hoće.)
"Od Bosne, na primjer, treba tražiti ustavnu reformu. Bosanski Hrvati razapeti su između secesionizma Srba i unitarizma Bošnjaka muslimana. Stoga je neophodno da dobiju svoj dio zemlje, takozvani entitet - uključujući "sva prava koja iz toga proizilaze", kako piše u dokumentu.
Od bosanskohercegovačke vlade u Sarajevu također treba tražiti da prizna "istinsku, oslobodilačku ulogu Hrvatske i Hrvata" u odbrani države od srpske agresije u bosanskom ratu (1992. do 1995.)", navodi FAZ. Dodaje se i da se zahtjeva "prestanak bosanskohercegovačkih vlasti da „na sudu lažno optužuju Hrvate“, odnosno više ne kažnjavaju ratne zločine koje su Hrvati navodno počinili u Bosni.
Osim toga, pominju se navodno nejasne granice".
Za Crnu Goru, nakon već nekoliko provedenih aktivnosti zvanične podgorice, poput davanja mjesta "sićušnoj hrvatskoj manjini" u parlamentu te države, sada se traži i "da Crna Gora, ako želi napredovati u pregovorima o pristupanju EU, mora tražiti oprost za zločine počinjene u to vrijeme".
Martens piše i da je najviše zahtjeva prema Srbiji, te ističe da to nije iznenađenje.
"Beograd mora prestati "raspirivati neprijateljstvo prema Hrvatskoj", mora se odreći "mita o Jasenovcu".
HAZU predlaže i da jedan od kriterija za pristupanje Srbije, bude i "politički korektna" ocena uloge kardinala Alojzija Stepinca, koji je bio zagrebački nadbiskup tokom Drugog svetskog rata...
Nadalje se zahtijeva i da Srbija prizna agresiju na Hrvatsku 1990-ih, prvenstveno plaćanjem ratne odštete.
HAZU, navodi FAZ dalje, traži i vraćanje historijske građe iz Srbije, posebno one koja se odnosi na "hrvtsko proljeće" od prije 50 godina.
To, na prvi pogled može izgledati ok. No, kada se malo bolje pogleda šta Akademija piše, vidi se da se radi o nastojanju da se "propiše određena 'historijska istina' kao jedina ispravna i obavezujuća".
"Težnja da se bilateralni historijski sporovi iz akademskog svijeta prebace u dnevnu politiku i postave uslov za nastavak ili čak početak pregovora o pristupanju EU siguran je način konačnog zaustavljanja procesa pristupanja na Balkanu. Rezultat bi bio da bi spor o broju žrtava u koncentracionom logoru ili ulozi katoličkog svećenika tokom nacističke ere odlučujući po pitanju da li će cijela država biti blokirana, da li će cijeloj generaciji biti dozvoljeno ulazak u EU ili ne", piše FAZ .
List prenosi i da su prijedlozi odmah proslijeđeni predsjedniku Zoranu Milanoviću i premijeru Andreju Plenkoviću.
"Milanoviću, hrvatskom nacionalistu, to bi se trebalo jako svidjeti. Vjerovatno je samo pitanje vremena kada će on ili drugi političari u zemlji usvojiti ideje Akademije kao svoje. To može brzo dovesti do političke dinamike iz koje je teško naći izlaz, jer se snage spremne na kompromis izvlače kao "izdajice domovine".
monti pajton 
