toska wrote: ↑10/10/2025 13:39
Nm i bušilica, neki novi folovi, a svugdje iskaču.
Oznake u Nm sigurno se odnose samo kad je u funkciji odvijača i malo okretaja glave, tako se može nagurati Nm po želji.
Snagu u Watt i ne stavljaju.
Akumulatorska bušilica je, zapravo, odvijač koji i buši. Kako se snaga zavrtanja/odvrtanja može mijenjati, više se može posmatrati kao neprecizni baterijski moment-ključ nego kao bušilica. Zbog toga se ne izražava snaga, izražava se okretni moment mašine u Nm.
Kada imamo "običnu" bušilicu, kojoj je primarna uloga bušenje, a zavrtanje/odvrtanje sekundarna, kod njih je snaga izrađena u vatima (W). Na primjer, stacionarne bušilice (one na stalku), bušilice na kablu, sve one koje su u startu predviđene da buše, a zavrtanje je, zapravo, improvizacija, maltene zoupotreba te bušilice, snaga im je uvijek izražena u W.
Pa je i kod SDS bušilica, koji imaju podjednako važne dvije funkcije, štemanje (razbijanje) i bušenje, kod njih je snaga često izražena i u vatima i u džulima (J, joules). Kod nekih je primarno izražena u džulima jer proizvođač misli da je kupcima štemanje primarna funkcija. Okretni moment se skoro nikada ne spominje, barem ne u spisku glavnih karakteristika. Može se naći u detaljnim tehničkim speciifikacijama.
Napomena za ovo mijenjanje snage ko nije znao ili ga interesuje: Mijenjanje snage na prstenu za promjenu snage radi samo kada je mašina namještena na zavrtanje/odvrtanje. Kod bušenja, taj prsten ne igra ulogu. Snaga bušenja se mijenja tako da se mijenja brzina okretaja glave bušilice, zapravo motora, pa onda i glave. Jači pritisak na okidač znači veću brzinu okretaja, slabiji pritisak čini da je brzina okretaja manja. Što je brzina okretaja veća, to je snaga manja i obratno. Tako da ko želi veliku snagu pri bušenju, treba bušiti sporo. To je razlog zbog kojeg što kada god je potrebno veće svrdlo za rupu ili kada se buši tvrđi materijak, brzina bušenja se smanjuje. Sporije se buši krunom od 50 mm nego svrdlom od 3 mm u isti materijal. Sporije se buši u čelik nego u drvo. I tako dalje. Za veće rupe i tvrđi materijal treba veća snaga pa se i brzina mora smanjiti, pojačati okretni moment.
Teoretski, maksimalno se može bušiti sa najvećim okretnim momentom (Nm), "najvećom snagom" koju mašina ima. Ali, tada bi brzina okretaja bila 0 ili približno 0, tako da je u realnoj situaciji snaga bušenja uvijek manja od maksimalne snage mašine.
Dakle: Snaga (W) i okretni moment (Nm) su u korelaciji na koju utiče brzina okretaja motora.
Primjer: Bušilica snage 600 W kojoj se motor okreće brzinom od 800 okretaja u minuti, ima otprilike 7 Nm okretni moment. Ista bušilica od 600W ako joj se motor okreće 1.100 puta u minuti ima okretni moment oko 5 Nm. Ako se motor okreće 250 okretaja u minuti na 600 W, okretni moment je oko 23 Nm.
Ima formula za taj račun, a na internetu ima kalkulatora za sve, pa i za izračun odnosa snage, brzine okretaja i okretnog momenta