Forum Klix.ba

neki wrote: ↑30/09/2023 22:35
Džamija u prešernovom parku iza pošte

Onaj park sa temeljima džamije, konačno treba kultivirati, urediti ga da bude pristojno, urbano mjesto kulture i istorije. Zajedno sa fasadama svih okolo zgrada

RJ57 wrote: ↑30/09/2023 22:27

propojeilijas wrote: ↑29/09/2023 20:37

ovo ne kontam

Ova slika (a i ona gore):



slikani su sa ugla Kulovića i Branilaca Sarajeva, od one zgrade koju sad hoće da ruše, nekadašnjeg hotela Pošta; samo tad nije bilo moderne zgrade preko puta suda u Šenoinoj iza pumpe, pa se sud vidio.

_BataZiv_0809 wrote: ↑30/09/2023 21:08

dječak sa šibicama wrote: ↑29/09/2023 11:18 Sarajka ili pravilnije Unima, Sarajevu je dala i jednog od najvecih posljeratnih neimara i poduzetnika, gdina Granova.

Slavu je stekao pljackajuci pare iz onih konjica sto su djeca jahala, ubacivale se kovanice, on i njegov jaro maznuli lovu i nestali. To su bili poceci uspjesne karijere

Pocetna akumulacija kapitala

A sad fkt odakle njemu onolike pare?

Mislim da je matrica jasna.

Inace, cuo sam od ljudi koji su mi ovo i ispricali, da je vidra i zna sa parama. Neko je rodjen za to.

Zamolio bih vas, a mislim da govorim u ime više forumaša i drugih posjetitelja ove stranice, da prestanemo pisati o dnevnopolitičkim stvarima i nekim drugim off-topic temama na ovom pdf-u. Ili da se to makar ograniči na 2 upisa.

Ovo je tema prvenstveno namjenjena istorijskim slikama našeg glavnog grada, da se malo opustimo i rado prisjećamo tih vremena (pa makar i ne živjeli tada) ili saznamo "kako je bilo", a ne da blatimo ovdje objavljene dragulje stvarima za koje već postoji na hiljade drugih pdf-ova.

Preuzeto sa stranice Dialogos.ba.

U Sarajevu je u 20. stoljeću u miru porušeno 36 džamija.

Rušenja džamija u miru počelo je u Beogradu gdje je od 271 džamije ostala samo jedna, a sve su druge srušene. Onda se to barbarstvo prelilo i nama preko Drine.

Slučaj Sarajeva je najstrašniji i najžalosniji. U doba mira, a ne u ratovima, srušeno je 36 džamija i mesdžida u Sarajevu u doba vlasti Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije, NDH-a i Komunističke Jugoslavije. Za to vrijeme nije srušena niti jedna katolička crkva, niti jedna pravoslavna crkva, niti jedna sinagoga. Samo tih 36 džamija, što je oko 40% svih preostalih 86 džamija, koliko ih je bilo u Sarajevu pred agresiju. Ovoj akciji prethodila je otimačina vakufske imovine, zgrada koje su trebale izdržavati džamije, kao i vakufske zemlje. Rušenje džamija bio je završni udarac. Izgovori su bili raznovrsni: izgradnja puteva, izgradnja stambenih objekata, pravljenje parkova ili jednostavno razlozi nisu ni navođeni. Barbari su rušili, a Bošnjaci šutjeli. Nije lahko ni zamisliti, ako niste živjeli u ta mutna vremena, kakav je teror i strah vladao da se nikad niko ne oglasi ni najmanjim protestom.

Lista uništenih objekata

Koristit ćemo objedinjene liste dva istaknuta autora koji su o ovome pisali u svojim knjigama. Jedan je ing. Nijazija Koštović koji o ovome piše u svojoj knjizi «Sarajevo između dobrotvorstva i zla». Drugi je Mesud Sarić koji svoju cijelu knjigu pod naslovom «Kako je urbanistički uragan dohak'o sarajevskoj zelenoj dolini» posvećuje ovom problemu.

Uništeni objekti su sljedeći:

1. Jakub-pašin mesdžid na uglu ulica Maguda i Ispod groblja,

2. džamija Havadže Ćemaludina u Ferhadiji, na kojoj je današnji Vakufski neboder,

3. džamija Abdul Halimage na uglu ulica Skenderija i Soukbunar,

4. džamija Mustafe-bega Skenderpašića – Skenderija, na kojoj je izgrađen Dom mladih na Skenderiji, prva potkupolna džamija Sarajeva,

5. mesdžid Haradži hadži Mustafe age u ulici Hadžiabdinica,

6. džamija Dudi Bule hatun-mualima na uglu ulica Kevrina i Mejtaš,

7. mesdžid Kemal-begov u ulici Hasana Kikića,

8. mesdžid Hadži Idrisov u Ćemaluši,

9. mesdžid Haseći hatun u Čemerlini,

10. mesdžid Halač Davuda na uglu ulica Konak i Budžak,

11. mesdžid Tavil hadži Mustafe u Gundulićevoj,

12. mesdžid Šejh Bagdadi na Bistriku,

13. mesdžid Ojandži-zade hadži Ibrahim u Tabašnici,

14. mesdžid Nalčadži hadži Osmana na uglu ulica Pehlivanuše i Banjski brijeg,

15. džamija Kadi Bali-efendije na Pirinom Brijegu,

16. džamija Hadži Isa u Tahirevića sokaku,

17. mesdžid Hadži Mahmut Bali Sahtijandži u Ulici pod musallom,

18. mesdžid Pešiman hadži Husejina u Skenderiji,

19. džamija Podtekija u istoimenoj ulici,

20. mesdžid muftije hadži Sulejmana na Babića Bašči,

21. džamija Kalin hadži Alije Čajirdžik u ulici Branilaca Sarajeva (kod pozorišta),

22. džamija Džano-zade na uglu Ašikovca i Karpuzove mahale,

23. džamija Armagandži Sinan-bega na uglu ulica Kovačeva i Armaganuša,

24. mesdžid Hatidže Kadundžik u ulici Mlini,

25. Bakrbabina džamija na Atmejdanu,

26. džamija sa tekijom na putu za Vogošću

(kako projektovana trasa puta nije išla preko džamije i tekije, izmijenjena je ta trasa kako bi se džamija porušila),

27. Hadži Isatov mesdžid u Dugom sokaku,

28. džamija Mehmed-bega Minetovića (Nesuh begova) na mjestu Vakufske direkcije,

29. Ajaz-begova džamija na kojoj je hotel «Central»,

30. Dajanli hadži Ibrahimov mesdžid na Gorici,

31. Demo zade-Bostandži mesdžid,

32. mesdžid pehlivana Oruča u Ćemaluši,

33. mesdžid Jagdži-zade hadži Ahmeda, u Gornjoj Ćemaluši,

34. Hadži Idrizov mesdžid u Žabljaku,

35. mesdžid Hasana Pehlivana – Pod tekijom,

36. mesdžid hadži Ibrahima Odobaše u Donjim Hisetima.

Seawolf wrote: ↑28/09/2023 22:33 Je li se sjećaš one prodavnice igračaka u Sarajevu koja je bila aktivna sedamdesetih godina prošlog vijeka, a nalazila se u Titovoj, na potezu između Olomana i zgrade Šipada?

U prodavnici je bio kameni bazenčić sa povelikim zlatnim ribama.

Ispred Bazara, pored izloga sa lijeve strane, bila je poveca metalna kutija u kojoj su bili osiguraci i zice za struju. U nju su dugi niz godina udarali glavom svi oni kojima je pogled ostao prikovan na izlog radnje sa najvecim izborom igracaka u Sarajevu.

Ko god od prculadije je stanovao nize prema Velikom parku i dalje prema Marin Dvoru i Malti(Sadaka siti jos nije bio izgradjen) imao je barem jedan bliski susret sa razvodnom kutijom. Svi oni koji su zivjeli po padinskim dijelovima grada, gdje su FAP-ovi retrovizori na prozorima kuca bili preteca danasnjih interfona i pametnih kamera, imali su manje bolne uspomene iz djetinjstva.

Napominjem da moj komentar nema nikakve veze sa podjelom na mahalase i haustorcad. Cista slucajnost.

Dervencanka1939 wrote: ↑30/09/2023 23:05

RJ57 wrote: ↑30/09/2023 22:27

ovo ne kontam

Ova slika (a i ona gore):



slikani su sa ugla Kulovića i Branilaca Sarajeva, od one zgrade koju sad hoće da ruše, nekadašnjeg hotela Pošta; samo tad nije bilo moderne zgrade preko puta suda u Šenoinoj iza pumpe, pa se sud vidio.

ova je nekako najbolja, nažalost very low res

propojeilijas wrote: ↑01/10/2023 12:09

Kako

HelaS wrote: ↑01/10/2023 12:15

propojeilijas wrote: ↑01/10/2023 12:09

Kako

nakalemljen dio zgrade ekonomskog fakulteta za vrijeme juge

navodno je zgrada bila oštećena …. ali svaka opcija osim renoviranja originalne zgrade je bila daleko lošija opcija. ovo je stvarno dobro izgledalo

TojoOptics wrote: ↑01/10/2023 12:11

odlican rad tojooptics koji photo editor koristis

Kakav bi sevap bio sravniti Ekonomiju i Drugu...

pritchard wrote: ↑01/10/2023 16:31 Kakav bi sevap bio sravniti Ekonomiju i Drugu...

drugu?

RJ57 wrote: ↑01/10/2023 16:45

pritchard wrote: ↑01/10/2023 16:31 Kakav bi sevap bio sravniti Ekonomiju i Drugu...

drugu?

Da, Drugu gimnaziju. To je neka moja vizija tog prostora koja je naravno neizvodiva.

Zamisli da je umjesto nje fontana, paviljon, prostor za izložbe i sl.

đeš rušit drugu gimnaziju??? svašta!!!

Grean wrote: ↑30/09/2023 22:30

I eto isla ne isla ispostavi se da ulica na slici nisu Mlini

Volim te jer si moj dragi pitar
Danas se može zvat -kako neki dan rekoh--i Otoka u vakat moje mame, i mojih ukucana a boMMe i u moj vakat zvala se Mlini a sad se valjda zove Nadmlini--svakako 90% današnjih naziva ne znam--ja i danas svoju ulicu u kojoj živim zovem Palmira Toljatija iako je Gradačačka a po novom Otoka

Ovo je slika iz moje mahale vjerovatno kad mi se ni mama rodila nije a rodila se 1930.


Gdje ova žena prugu prelazi pa ona kapija je u mom vaktu kapija od kazandzije Jabucara
Do njega -ne vidi se na sliKi--fotograf Mitrovic a nekih desetak metara dalje kapija moje avlije
Na uglu je brijačnica Toskića--Fadilovog oca do brijačnice ona tenda kuca Muje Dzinovica-čaršijskog gazde-buregdzije iznad Muje kafana pa kapija Ahme Karića koji je sa mojim komšijom iz avlije Omerom Madzarevicem držo "Dibek" onda ide otpad a u istoj avliji otpada kuca a kasnije i hotel mog brata po mlijeku (dojio sam njegovu mamu jer moja nije imala dovoljno mlijeka a Ibro i ja vrsnici) Ibre Bureka-- onda još nekih desetak metara pa dolaziš do basamaka ulice Mlini a danas Nadmlini.
Ovih desno kuca nije s glave bilo u moj vakat vec je bio park i cesta za IB

Halali-al sam moro

Nisu bolan @muha_sa mogle biti dvije ulice Mlini. Evo garantujem u vrijeme SP u Spaniji znaci 82', onaj debakl kad smo imali ko' najjacu reprezentaciju sa Susicem, Pizonom itd, ulica ispod Miscine dzamije se zvala Mlini. Eh sad je li mogla biti neka ispostava, neki krak koji se isto zvao to ne znam

Grean wrote: ↑01/10/2023 20:05 Nisu bolan @muha_sa mogle biti dvije ulice Mlini. Evo garantujem u vrijeme SP u Spaniji znaci 82', onaj debakl kad smo imali ko' najjacu reprezentaciju sa Susicem, Pizonom itd, ulica ispod Miscine dzamije se zvala Mlini. Eh sad je li mogla biti neka ispostava, neki krak koji se isto zvao to ne znam

Možda su bile dvije ulice istog imena--zašto ne na vrhu Mlina su bili Nadmlini i tu je bio kazneno popravni dom za maloljetniCE. Sad je tu kucetina nekog hadze

Bježim -necu više Tite mi rahmetli

Ovu fotografiju sam malo ispeglao da se vidi kako je mogla izgledati makon obnove.
A zgrada je prve elektrane u Sarajevu na Skenderiji.

dragonz wrote: ↑01/10/2023 21:20

Ovu fotografiju sam malo ispeglao da se vidi kako je mogla izgledati makon obnove.
A zgrada je prve elektrane u Sarajevu na Skenderiji.

Donja slika--jel ono bi knjižara "Veselin Masleša"

Jeste ali nisam sigurna da je bila u tome periodu jer sam malo mlađi od ove fotografije.

Ovo je gdje se okreće tramvaj sedmica .