Forum Klix.ba

Sve tužbe FBiH, “teške” preko 120 miliona KM, protiv kompanija susjednih država, će biti odbijene?!
Vlada FBiH, na 110. sjednici u Sarajevu, usvojila je Informaciju Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH o tužbama protiv kompanija susjednih država iz oblasti namjenske industrije radi naplate potraživanja iz pasivnog podbilansa.

U Republici Srbiji podnesena je 21 tužba, ukupne vrijednosti sporova 60.506.442,49 dolara, 3.053.005,19 funti i 278.353,71 eura. U Republici Makedoniji podnesena je jedna tužba, a vrijednost spora je 25.000 eura. U Crnoj Gori podnesene su tri tužbe, ukupne vrijednosti spora 68.733,13 eura. Nadalje, u Republici Hrvatskoj podnesene su tri tužbe, a ukupna vrijednost sporova iznosi 12.976.508,80 dolara. Od ovoga je pred Evropskim sudom za ljudska prava s 31.12.2013. godine podneseno šest aplikacija, ukupne vrijednosti sporova od 9.843.466,46 dolara i 60.206,54 eura.

Analizom činjenica iz pregleda stanja po tužbama, a na osnovu informacija dobijenih od angažovanih advokata, očekuje se da sve tužbe budu odbijene. Ovo upućuje na činjenicu da sudovi u državama nastalim raspadom SFRJ ne poštuju odredbe Okvirnog sporazuma o sukcesiji – Anex G kao međunarodnog ugovora u odnosu na domaće zakonodavstvo. Nakon što se iscrpe svi pravni lijekovi pred domicilnim sudovima u državama nastalim raspadom SFRJ, Agencija će u skladu sa zaključkom Vlade Federacije BiH podnijeti apelacije Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Vlada je zadužila Agenciju za privatizaciju u Federaciji BiH da Informaciju o tužbama radi naplate potraživanja iz pasivnog podbilansa dostavi Vijeću ministara BiH, Ministarstvu finansija i trezora BiH i Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

Jučer je Vlada usvojila i Informaciju o sudskim sporovima u predmetima Agencije za privatizaciju u FBiH, u tekstu koji je usvojio i Upravni odbor ove agencije.

mirzet87sa wrote:Namjenska industrija se, opet, nalazi u govnima. Barem pretis

155_mm wrote:

mirzet87sa wrote:Namjenska industrija se, opet, nalazi u govnima. Barem pretis

pa sta je sad bilo mirzete?

mirzet87sa wrote:

155_mm wrote:

mirzet87sa wrote:Namjenska industrija se, opet, nalazi u govnima. Barem pretis

pa sta je sad bilo mirzete?

Ma losa situacija, para nema roba ne ide itd.

RahatHurmašica wrote:
Šta je sa onim hovelom? ima li izgleda da se situacija popravi?

mirzet87sa wrote:

RahatHurmašica wrote:
Šta je sa onim hovelom? ima li izgleda da se situacija popravi?

Nema od njih nista, a za situaciju ne znam sutra dolazi trhulj pa cemo vidjet.. kao sto neko rece iznad, kriminalci na vlasti uradili svoje

155_mm wrote: znaci fahro je uspijesno otjerao amerikance i to je zavrsena prica. nije mi jasno pa prosle godine je govoreno da se ima posla za nekoliko godina. pogotovu za kalibar 155 mm. ali izgleda da je i to sve propalo. stvarno zalosno. ali sta ces kakav narod takva vlast.

mirzet87sa wrote:

155_mm wrote: znaci fahro je uspijesno otjerao amerikance i to je zavrsena prica. nije mi jasno pa prosle godine je govoreno da se ima posla za nekoliko godina. pogotovu za kalibar 155 mm. ali izgleda da je i to sve propalo. stvarno zalosno. ali sta ces kakav narod takva vlast.

pa i trebalo je da bude posla, medjutim ceka se mast za suzavanje 155ce vec mjesec dana, nesposobnost preovladava.. ma stanje je katastrofa opsta, vracamo se na staro.. bitno je da se par guzova obogati, a ostalih 300 ko jebe

155_mm wrote: ma kojih ostali 300. bioloski opstanak 2 bosnjaka ovisi od PRETIS-a. pa valjda se zna ko je odgovoran sto se ceka na jebenu mast. da su amerikanci preuzeli PRETIS taj bi prvi dobio nogu u guzicu. ali eto takve je spasio fahro radoncic otjeravsi amerikance iako mi nije jasno da je imao toliku moc da omete ovaj ugovor sa amerikancima. ako namjenska propadne i ponovo bude silovano i zaklano na hiljade bosanske djece jer se ponovo nece imati cime braniti upravo ce fahro radoncic biti najodgovorniji za to. jer je uspio da razbije jedini ozbiljni pokusaj da se spase namjenska industrija od rata na ovamo tako sto ce se dati na upravljanje ljudima koji se mnogo bolje razumiju u posao od stranackih balija.

steta da propadne PRETIS jer ce u sklopu novog naoruzavanja NATO zemalja uzrokovano ukrajinskom krizom doci do povecanja potraznje za svakom vrstom municije.

Bosanac_i_Hercegovac wrote:

pape wrote: Primjecujem par kardinalnih gresaka u postavci teme, ... losh start, ...

Nick ti je Bosanac_i_Hercegovac, a tema u naslovu ima samo "Bosanska .... ", ... sta je sa Hercegovinom?
Sta je sa namjenskom proizvodnjom u ostalim dijelovima BiH?
Ili, .... da promijenis naslov u "BiH vojna industrija i naoruzanje" ili "Bosnjacka vojna industrija i naoruzanje"!
Hocemo li je konacno poceti praviti onakvom kakva jedino moze opstati, ili .... da joj definitivno dohakamo, ... ?

Eto promjenio sam. Jeli ti sada bolje? Namjenska industrija u RS-u ne spada u onaj dio koji bi branio ovu zemlju, to je valjda i djeci bivsih komunista jasno? A i neznam dali u RS-u ima vojne industrije od znacaja. Mislim da nema. UNIS i IGMAN te Travnik su bili giganti u BiH prije rata a i posle rata su oni jedini, koliko ja znam.

notsure wrote:

Bosanac_i_Hercegovac wrote:

pape wrote: Primjecujem par kardinalnih gresaka u postavci teme, ... losh start, ...

Nick ti je Bosanac_i_Hercegovac, a tema u naslovu ima samo "Bosanska .... ", ... sta je sa Hercegovinom?
Sta je sa namjenskom proizvodnjom u ostalim dijelovima BiH?
Ili, .... da promijenis naslov u "BiH vojna industrija i naoruzanje" ili "Bosnjacka vojna industrija i naoruzanje"!
Hocemo li je konacno poceti praviti onakvom kakva jedino moze opstati, ili .... da joj definitivno dohakamo, ... ?

Eto promjenio sam. Jeli ti sada bolje? Namjenska industrija u RS-u ne spada u onaj dio koji bi branio ovu zemlju, to je valjda i djeci bivsih komunista jasno? A i neznam dali u RS-u ima vojne industrije od znacaja. Mislim da nema. UNIS i IGMAN te Travnik su bili giganti u BiH prije rata a i posle rata su oni jedini, koliko ja znam.

Pitao Suljo Muju zašto, kad god ga pitaju odakle je, on kaže samo "iz Bosne", šta je s Hercegovinom?
Kaže Mujo: Pa i ti radiš u Vodovodu i kanalizaciji, pa kad god te drot zaustavi i pita gdje si zaposlen, ti kažeš samo "u vodovodu"

Nego, šalu na stranu, Soko Mostar je ono bio u ... BiH, naravno.
A namjensku industriju si mogao komotno zvati centralnobosanska, jer je iz strateških razloga bila koncentrisana u sredinu Bosne, da bude što dalje od granica SFRJ.

RahatHurmašica wrote:ima li dobrih vijesti?

NAMJENSKA INDUSTRIJA POD ISTRAGOM: Inspektori Federalne uprave policije u „Pretisu“

Nalog za otvaranje istrage o poslovanju Pretisa stigao je iz Tužiteljstva BiH, nakon informacija da su milijuni maraka potrošeni za isplate fiktivnim dobavljačima i izvozne projekte koji ni do danas nisu realizirani
pretis-skladiste-6-txt-suzana-mijatovic1.jpg

Kada je sredinom decembra prošle godine Slobodna Bosna prva objavila do tada nepoznate podatke o poslovanju tvornice namjenske industrije Pretis iz Vogošće kod Sarajeva, jedan od naših sugovornika, koji je inzistirao na anonimnosti, bio je uvjeren da višemilijunski kriminal neće ostati nekažnjen.

„Ako se otvori istraga u Pretisu, to će biti jedna od najvećih afera u BiH“, upozoravao nas je isti sugovornik, pokazujući obimnu poslovnu dokumentaciju o kreditima koje je Vlada Federacije BiH odobrila Pretisu u posljednjih pet godina.

Suprotno optimističnim izjavama federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Erdala Trhulja i menadžera tvornice iz Vogošće, koji su najavljivali proizvodni bum i krupne izvozne poslove, informacije do kojih je potkraj 2013. godine došla „SB“ nedvojbeno su upućivale da su kreditirani fantomski projekti od kojih nijedan nije do kraja realiziran.



I doista, nisu prošla ni tri mjeseca a prvi nalazi istrage o utrošku milijunskih kredita za pokretanje proizvodnje u Pretisu, koju po nalogu Tužiteljstva BiH vodi Federalna uprava policije (FUP), već su potvrdili pesimistična predviđanja našeg sugovornika.

Prema nezvaničnim informacijama, federalni su istražitelji do sada saslušali najmanje desetak svjedoka i izuzeli obimnu poslovnu dokumentaciju iz tvornice namjenske industrije u Vogošći, ali i iz Razvojne banke Federacije BiH, preko koje je federalna Vlada plasirala komisione kredite.



Podsjetimo da je, samo u drugoj polovici 2013., odlukom federalnog premijera Nermina Nikšića i resornog ministra Erdala Trhulja, menadžmentu Pretisa odobreno preko 13 milijuna KM kredita. Znakovito je, također, da su i premijer Nikšić i ministar Trhulj zdušno lobirali za financijsku podršku Pretisu, premda su u više navrata upozoravani da se kompanija iz Vogošće pokazala kao loš, neredovan platiša.

Ranije smo pisali da su ukupna dugovanja Pretisa premašila 40 milijuna maraka, odnosno, da su od 2009. do konca prošle godine vratili svega 2,5 milijuna KM.



Iz izvora bliskim istrazi doznajemo da se provjerava utrošak novca za realizaciju ugovora o isporuci naoružanja Vladi Malezije, koji nikada nije realiziran, iako je kreditiran s ukupno devet milijuna maraka. Pored ugovora s malezijskom vladom, intenzivno se istražuje i posao koji je sklopljen s kupcem iz Ukrajine, o isporuci naoružanja vrijednog više od 9,4 milijuna američkih dolara, kao i najnoviji „poslovni poduhvat“ čelnika Pretisa - ugovor s Vladom Saudijske Arabije u iznosu od 16 milijuna KM.



No, ako direktor Pretisa Hajrudin Pezo i njegovi najbliži suradnici nisu Tužiteljstvu BiH i inspektorima FUP-a dostavili niti jedan valjan dokaz o realizaciji ugovorenih projekata, zaplijenjena dokumentacija potvrđuje da su, barem prema nekolicini dobavljača, uredno izmirivali sve obveze. Problem je, međutim, što tek treba utvrditi jesu li i ugovori s poslovnim partnerima također bili frizirani, odnosno, koju su robu (sirovine) i po kakvim cijenama predstavnici Pretisa nabavljali od nekoliko, bez sumnje, favoriziranih privatnih firmi.



Kada je, naime, Vlada Federacije BiH tvornici namjenske industrije iz Vogošće, početkom novembra prošle godine, odobrila kredit od 5,6 milijuna KM, sredstva su prioritetno iskorištena za plaćanje obveza prema dobavljaču, kompaniji Kovinotehna d.o.o. iz Sarajeva. U naredna četiri mjeseca, od 22. novembra 2013. do 6. marta ove godine, odobrene su četiri isplate na račun firme Kovinotehna, u iznosu od gotovo 970. 000 KM.

Pregled uplata otkriva da je na račun iste tvrtke, u junu i julu prošle godine, uplaćeno preko 168 tisuća maraka. Sve skupa je Pretis u 2013. godini iz kredita federalne Vlade platio Kovinotehni preko 1,1 milijun maraka.

Da, međutim, privatna firma iz Sarajeva nije bila krupni dobavljač samo za Pretis, potvrđuje dokumentacija do koje su federalni inspektori došli, ispitujući u što su potrošeni povoljni krediti za oživljavanje namjenske industrije.

Utvrđeno je, naime, da su plaćanja prema Kovinotehni izvršena i iz kreditnih sredstava za još jednu posrnulu tvornicu namjenske industrije -Binas iz Bugojna. Tako je od 1,3 milijuna KM kredita, koje je Vlada FBiH odobrila poduzeću Binas u maju prošle godine, više od 230.000 maraka odmah utrošeno za izmirivanje obveza prema Kovinotehni.

Drugi transfer novca izvršen je u aprilu ove godine, kada je od kreditnih sredstava u iznosu od 575.000 KM, koje je federalna Vlada odobrila Binasu, preko 130 tisuća maraka uplaćeno na račun Kovinotehne.

Sveukupno je u proteklih godinu dana iz kredita Vlade Federacije BiH za izmirenje obveza Binasa prema Kovinotehni plaćeno 368.000 KM.



Činjenica da je kompanija Kovinotehna iz Sarajeva u 2013., samo sa dvije tvornice namjenske industrije, imala ugovorene poslove čija vrijednost premašuje 1,5 milijuna maraka ne bi, dakako, bila sporna da nije posrijedi neafirmirana firma, posve nepoznata u poslovnim krugovima.



Sjedište tvrtke se nalazi u sarajevskoj Tepebašinoj ulici, formalno je registrirana za trgovinu na veliko metalima i metalnim rudama, a u prošloj je godini imala samo jednog zaposlenog radnika - vjerojatno vlasnika i direktora Rizaha Mirvića. Poslovna dokumentacija potvrđuje da je Kovinotehna u 2011. ostvarila prihode od 115.000 KM, koji su se godinu dana kasnije povećali za sto tisuća maraka.



No, pravi je poslovni bum sarajevska kompanija ostvarila u 2013., i to zahvaljujući suradnji s tvornicama namjenske industrije iz Bugojna i Vogošće. Prošlu je godinu Kovinotehna završila s rekordnim prihodom, koji je iznosio preko 750.000 KM i neto dobiti od 46.000 maraka. Poređenja radi, u 2011. je ista firma prijavala neto dobit od skromnih tisuću KM. Kako Kovinotehna ima prijavljenog samo jednog uposlenika, kojem se „posrećilo“, pa je sklopio milijunske poslove, uspjeli su ostvariti i nevjerojatnu dobit po jednom zaposlenom radniku - preko 750.000 KM.

Istražitelji tek trebaju utvrditi da li se u ovom slučaju radi o „poslovnom uspjehu“, ili je firma Rizaha Mirvića menadžerima Pretisa predstavljala samo paravan za izvlačenje milijuna maraka iz kreditnih fondova Vlade Federacije BiH?!



ISPLATIVA INVESTICIJA

„Samozatajni“ biznismen Rizah Mirvić sarajevsku firmu Kovinotehna kupio je početkom juna 1999., za svega 10.366 KM. Od tog je iznosa u gotovini platio simboličnih 3.600 maraka, dok je ostatak plaćen certifikatima.

U vrijeme kada je tvrtka privatizirana, imala je dva uposlena radnika i, po svemu sudeći, lošu perspektivu, budući da kupac tada nije najavljivao dodatna ulaganja. Prema prošlogodišnjim podacima, vrijednost imovine tvrtke Kovinotehna bila je nešto manja od 120.000 KM, koliko su, kako se pretpostavlja, procijenjene poslovne prostorije u centru Sarajeva.



Suzana Mijatović

Bosanska municija na policama američkog Walmarta

Specijalni status namjenske industrije u Federaciji Bosne i Hercegovine u praksi je značio da strani, ali ni domaći investitori nisu bili u mogućnosti u potpunosti privatizirati fabrike u ovom sektoru osim u rijetkim slučajevima. Jedan takav je i privatizacija “POBJEDE Sport” iz Goražda koju je kupila domaća firma “KM Trade” 2004. godine, čime je došlo do dobitnog spoja znanja i privatnog kapitala. S Jasminom Kujovićem, generalnim menadžerom firme “KM Trade”, razgovarali smo o uspjesima njegove kompanije te o stanju u bh. namjenskoj industriji

Prepoznavši potencijal firme “POBJEDA Sport” iz Goražda, ali i namjenske industrije uopće, a imajući pritom veliko iskustvo poslovanja u privatnom sektoru, firma “KM Trade” ulaskom u goraždansku firmu donosi procvat u proizvodnji i prodaji. Potpisivanje ugovora s američkim “Walmartom” do 2017. godine kompaniji daje neophodnu stabilnost, a aktivno se radi i na osiguravanju produžetka ovog ugovora, što podrazumijeva proširivanje proizvodnih kapaciteta. O ovim, ali i o drugim temama razgovarali smo s generalnim menadžerom kompanije Jasminom Kujovićem.


Možete li nam reći više o kompaniji i njezinoj djelatnosti?

“KM Trade” je osnovana 1999. godine i u početku smo se bavili prodajom specijalne opreme kakva je naoružanje, municija za vojsku i policiju itd. Prva radnja je bila otvorena u Visokom jer tada strane vojne snage nisu dozvoljavale otvaranje ovakvih firmi u Sarajevu zato što je grad bio blizu zone razgraničenja. Radili smo kvalitetno i u međuvremenu smo dobili i zastupništva “Glocka” i “Berete” te velike ugovore s MUP-ovima i Ministarstvom odbrane BiH. Zahvaljujući tom poslu dospjeli smo i do kupovine fabrike u Goraždu. Tu fabriku smo kompletno otkupili, jer se nalazila pred potpunim kolapsom. Proces preuzimanja fabrike počeo je 2004, a proizvodnja 2007. godine i trenutno je rasprodato sve što proizvedemo do 2017. godine.


Koja su glavna izvozna tržišta?

SAD je glavno tržište za bojevu municiju, a kupci proizvoda iz ostalog programa su u Austriji, Švedskoj te u mnogim drugim evropskim zemljama. Naša prednost je u tome što ima vrlo malo sličnih fabrika koje proizvode pištoljsku municiju od 9 mm koju mi proizvodimo. Potražnja je velika, a naši ljudi imaju značajno iskustvo pa je samo trebala naša ideja da sve to kompletira i da ostvari pozitivne rezultate. Sve državne institucije kakve su SIPA, Granična policija, Ministarstvo odbrane BiH kao i Federalni MUP i svi kantonalni MUP-ovi naši su klijenti. Mi prodajemo kompletnu opremu za javni red i mir, a u nju spadaju maske, obuća, uniforme, taktička oprema itd. Osim proizvodnih kapaciteta koje mi posjedujemo, dio robe se uveze iz SAD-a, a značajan dio i iz Turske. Ali, generalno, više izvozimo nego što uvozimo.


S kojim problemima u poslovanju se obično susrećete?

Prije svega, smatram da je kod nas problem u stavu političara prema privredi. Ljudi se boje investirati i uložiti novac. Domaće kompanije bi se više trebale otvoriti prema svijetu. Naprimjer, mi jedini iz BiH idemo na velike sajmove za namjensku industriju kakav je onaj koji se održava u Nürnbergu. Išli smo na sajmove kad smo bili mala firma, a idemo i sad kad smo mnogo veća kompanija. Na posljednjem sajmu u Nürnbergu površina našeg štanda bila je viša od stotinu kvadrata.

Kakve su administrativne procedure za ovu vrstu posla?
Da bi se kompanija bavila proizvodnjom i prodajom municije, ona mora proći proces rigoroznih kontrola Ministarstva sigurnosti BiH, SIPA-e, OSA-e itd. Ključni zaposlenici se provjeravaju i moraju biti apsolutno “čisti” od bilo kakvih prekršaja. Svaka isporuka municije obavlja se pod posebnom pratnjom i podložna je velikim provjerama.


Šta općenito mislite o situaciji u namjenskoj industriji u BiH?

U namjenskoj industriji određen broj fabrika postoji samo da bi radnicima i direktorima mogao isplatiti plaće, a o ulaganju se slabo razmišlja i nedostaje vizije. Nama je nedavno stigla nova mašina koju smo platili dva miliona eura, jer, prema ugovoru s našim kupcima, moramo raditi na podizanju kapaciteta proizvodnje. Sve što napravimo je prodato. Smatram da namjenska industrija u BiH ima otvoren put, samo je do ljudi koji vode ovaj sektor. Evropskim zemljama nedostaje proizvoda iz namjenske industrije i postoje samo četiri fabrike u Evropi kakva je naša.


Šta mislite o odredbi da privatni investitori mogu imati maksimalno 49 posto vlasništva u fabrikama namjenske industrije?

Država tako odbija investitore. Mi smo jedina kompanija koja je uspjela kupiti u stopostotnom kapacitetu fabriku iz namjenske industrije, a nas je prošle godine želio kupiti njemački “Walter”, ali smo odbili ponudu jer smo profitabilna i uspješna kompanija i bez njih. Ali zbog čega ne dopustiti stranom investitoru da kupi “Pretis” ako ga može bolje razviti nego sadašnji vlasnici. Smatram da država sama sebi “skače u stomak” ovom odredbom. Nama je dopuštena kupnja fabrike u Goraždu, jer smo uzeli dio koji je proizvodio i municiju za sport i time je to bila roba dvojne namjene pa nam je na tu stavku dopuštena kupnja. Ali smatram da je pravilo da se ne može prodavati više od 49 posto greška, zato što od nas nema ko šta ukrasti kad je riječ o tehnologiji, jer dok je svijet u 21, mi smo u 20. stoljeću.


Kakvo je mišljenje Vaših partnera iz inozemstva o BiH?

Prvo pitDa bi se kompanija bavila proizvodnjom i prodajom municije, ona mora proći proces rigoroznih kontrola Ministarstva sigurnosti BiH, SIPA-e, OSA-e itd. Ključni zaposlenici se provjeravaju i moraju biti apsolutno “čisti” od bilo kakvih prekršaja. Svaka isporuka municije ide pod posebnom pratnjom i podložna je velikim provjeramaaju “gdje je ta zemlja?” Inače, sa sobom uvijek nosimo mapu pomoću koje ljudima objasnimo gdje se nalazimo. Generalno, ako ne putujete i ne upoznajete ljude, slabo ćete posla napraviti. Važno je da vas ljudi posjete i mi smo Amerikancima platili da dođu kod nas u BiH.
Ali stranci generalno nisu problem, više je riječ o našim ljudima. Svijest o domaćim proizvodima u BiH je zaista nikakva. Mi također proizvodimo i municiju za “Walter” i sad, naprimjer, kod nas u radnji na jednoj strani stoje kutije municije “Walter”, a na drugoj strani municija “Pobjede”. Kupci dođu i kažu “ipak ti meni daj od Waltera”, iako su to gotovo isti meci. Zbog toga mi je drago što prodajemo u SAD-u i to kod “Wal Marta” koji ima visoke standarde. Oni su poslali inspekciju u našu fabriku, pri čemu su se najviše fokusirali na ispitivanje radnika. Pitali su svih 140 radnika jesu li zadovoljni, imaju li redovnu plaću i slično, pa su tek nakon toga potpisali ugovor. Oni radnika smatraju najvažnijom karikom, s obzirom na to da jedan nezadovoljan radnik može uništiti cijelu seriju metaka. Inače, “Walmart” ima posebno odjeljenje za prodaju municije i s njima imamo ugovor do 2017. godine, a radimo i na produžavanju ovog ugovora.


Kakvu saradnju imate s državom i državnim organima? Jesu li Vaš uspjeh prepoznale nadležne institucije?

Kako da vam kažem – kad fabrika u Goraždu nije radila, niko nije ni dolazio. Otkad je fabrika stala na noge, stalno nam šalju inspekcije pa onda govore treba ovo, treba ono itd. Inspekcije trebaju slati i kad fabrika ne radi, da se vidi zašto ne radi i ko je kriv, a ne samo da ih šalju zdravim kompanijama. Federalna direkcija za namjensku industriju pokušava naći rješenja za probleme s kojima se mi susrećemo, ali sve je to teško. Iako oni više rade s državnim firmama jer im je to i cilj, ipak nastoje i nama pomoći.


Koje su ključne reforme za bh. privredu?

Glavno je da se promijeni stav političara te da se smanje takse i doprinosi. Mi imamo najveće poreze koji odnose veliki dio novca koji bi inače mogao biti uložen u razvoj proizvodnje. Istina je da je naša radna snaga jeftina, ali kad na to dodate sve poreze koje moramo platiti, onda i nije tako jeftino kako svi misle. Smatram da je zbog toga sigurno oko 30 posto ljudi zaposleno u sivoj ekonomiji. Sto posto sam uvjeren da bi s ovim, ali i s drugim reformama namjenska industrija procvjetala, jer postoji potražnja za robom i ovom vrstom fabrika. Samo za našu fabriku bilo je sigurno deset kupaca, ali je nismo prodali.


Posjećuju li Vas profesori i studenti s bh. univerziteta s ciljem stjecanja uvida u tržišna kretanja te usvajanje znanja o novim tehnologijama?

Pa dolaze, ali više ovi s privatnih univerziteta. Nedavno smo imali delegaciju s Internacionalnog Burč univerziteta. Što se tiče državnih fakulteta, bolje da vam ne pričam. Privatni fakulteti dođu i daju nam neke nove ideje kako da unaprijedimo proizvodni proces. Mi smo spremni na saradnju, želimo da studenti uče kod nas, da zajedno radimo. Ali ovi s državnih univerziteta misle da ipak rade najbolje i da im ne treba niko. Imali smo 20 pripravnika i moramo ljude obučavati. Kad nema domaće radne snage, dođu stranci. Ali kad dođu stranci treba im platiti 2.500 eura po danu, kao naprimjer inžinjera iz Južne Koreje koji uskoro dolazi kod nas.


Imajući u vidu uspjehe koje je Vaša kompanija ostvarila, jesu li mediji u prošlosti pratili Vaš rad?

Jedna strana televizijska kuća radila je o nama reportažu kao o pozitivnom primjeru privrednog razvoja nakon rata i to se prikazivalo u zapadnoj Evropi. Ali od bh. medija nam još niko nije došao s ciljem pravljenja pozitivne priče. Kad nas spomenu, onda nas kritiziraju jer prodajemo municiju i oružje. Također, određeni mediji iz RS-a dovodili su nas u vezu s ilegalnim izvozom municije u Siriju, što je apsurdno. Ali to nije neobično u usporedbi s time koliko nas iznenađuje šutnja medija iz FBiH koji bi pozitivnijim pričama trebali poslati bolju sliku o BiH. Jer možda će taj prilog gledati neki investitor, i, ako mu se svidi određena kompanija, možda dođe i investira svoj novac. Način na koji vi kao medij radite je zaista rijetkost i drago mi je da se domaća privreda predstavlja u pozitivnom svjetlu. Naša kompanija je pozitivna priča i nadamo se da će u budućnosti biti više sličnih uspješnih primjera.


Jasmin Kujović je generalni menadžer kompanije “KM Trade”. U ovoj firmi je od njenog osnivanja 1999. godine i to mu je ujedno i prvi posao. Sa zadovoljstvom govori o razvoju firme koja je prošla dug put od male radnje u Visokom do kompanije koja trenutno upošljava 160 radnika.

Tagovi: Jasmin Kujović KM Trade

mirzet87sa wrote:Ja sam toliko razocaran sta su uradili od pretisa. Situacija je dno dna, daj boze da se sta pozitivno iz svega ovoga izvuce.

Straza wrote:
Ne shvatam zasto su propali svi pregovori/dogvori sa onom americkom firmom

Enver Mujezinović predvodi delegaciju bh. namjenske industrije u Vašingtonu!

Enver Mujezinović, pomoćnik direktora Federalne direkcije za namjensku industriju, predvodi delegaciju namjenske industrije BiH u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, saznaje bh. novinska agencija Patria (NAP)

Delegacija je već otputovala u Vašingoton te će tokom narednih dana razgovarati sa brojnim predstavnicima kompanija iz ove industrijske oblasti kao i sa predstavnicima vlasti SAD.

Kako je agenciji Patria potvrđeno iz pouzdanih izvora ova posjeta predstavlja potvrdu da je namjenska industrija BiH u američkim krugovima prepoznata kao partner za unaprijeđenje zajedničkih političkih, strategijskih i sigurnosnih interesa u jugoistočnoj Evropi. Naše kompanije su već realizirale saradnji sa američkim firmama, te se očekuje i nastavak i proširenje poslova.

Posjeta, također, predstavlja nastavak aktivnosti iz radne posjete ministra energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Erdala Trhulja koji je prošlog mjeseca boravio u Vašingtonu a, na kojoj je izražena obostrana spremnost razvoj sto tješnje saradnje u oblasti namjenske industrije ali i energetskog sektora.

O posjeti delegacije iz BiH obavjesteno je i Ministarstvo vanjskih poslova BiH te ambasada BiH u Vashingtonu. Mujezinović je u SAD u svojstvu izaslanika federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Erdala Trhulja, prenosi NAP.

mirzet87sa wrote:Ma vidi jednu stvar, da se od namjenske industrije moze napravit gigant moze i to bez nekih tezih problema. Ali to stranci nije u cilju, zna se za sta ova firma sluzi i ko hajruje od nje. Previse je ovo duboko otislo i trebat ce godina i godina da se stvari rijese i da se kriminalci s vlasti otjeraju, u sta sumnjam da ce se ikad desit.