Forum Klix.ba

propojeilijas wrote: ↑27/09/2023 20:22

Tu je na mjestu Vakufskog nebodera bila džamija, ako se ne varam? Ne vidi se na slici

propojeilijas wrote: ↑27/09/2023 21:12

Ovu fotografiju nisam vidio prije. Načinjena je s druge strane Miljacke, zrakom preko 400 m. Hošin Brijeg ili tu negdje

Foto Lisac, period kraljevine SHS.

Bazen uz paviljone lječilišta Kasindo.

Zanimljiv album na prodaju, na aukciji (nije baš ni jeftin, trenutna cijena 34 €) sa dosta slika Sarajeva i okolice prije II svjetskog rata.

Vojni manevri na potezu Sarajevo - Kalinovik, Rek'o bi čovjek, prava vojska, ozbiljna država.

Kako se to fino za 12 dana raspišalo kad ih je malo Švabo potprašio, nisu ih mogli stići koliko su brzo bježali

Raspade se k'o kula od karata...

Dervencanka1939 wrote: ↑27/09/2023 16:40 Sarajevo 1964. - prilog Associated Pressa na 50. godišnjicu sarajevskog atentata, o tome kako su u ondašnjoj državi slavili teroriste čiji je podmukli čin poslužio kao inicijalna kapisla za najveći pokolj koji je svijet do tada vidio...

jeli ti ikada palo na pamet da bi možda trebelo da se ograničiš na postavljanje slika na ovoj temi umjesto da koristiš svaku priliku da ispoljiš svoje moralnopolitičke stavove i mišljenja. postoji za to sto drugih prikladnih tema, ova to nije. btw, sarajavski atentat smo cca milion puta prežvakali

RJ57 wrote: ↑28/09/2023 09:01

Dervencanka1939 wrote: ↑27/09/2023 16:40 Sarajevo 1964. - prilog Associated Pressa na 50. godišnjicu sarajevskog atentata, o tome kako su u ondašnjoj državi slavili teroriste čiji je podmukli čin poslužio kao inicijalna kapisla za najveći pokolj koji je svijet do tada vidio...

jeli ti ikada palo na pamet da bi možda trebelo da se ograničiš na postavljanje slika na ovoj temi umjesto da koristiš svaku priliku da ispoljiš svoje moralnopolitičke stavove i mišljenja. postoji za to sto drugih prikladnih tema, ova to nije. btw, sarajavski atentat smo cca milion puta prežvakali

Ja prenosim šta je Associated Press dao u opisu - ljudima nije moglo biti nikako jasno da se u (naizgled, tu civilizovanost smo opet pokazali 1991-1995) civilizovanoj državi slave ubice prestolonasljednika druge države kao "borci za slobodu", i nakon katastrofe kojoj je to ubistvo poslužilo za povod?!

Doduše, nije to ni prvi ni zadnji put da su oni koji su borci za slobodu jednima, teroristi drugima. Vidi pod PLO, Hammas i Hizbollah npr., ili prije cionističku organizaciju Haganah u Palestini, IRA-u u Sjevernoj Irskoj, baskijska ETA u Španiji... Pa i partizani su Nijemcima bili "Banditen".

Jedan zanimljiv članak iz austrijskog DER STANDARD-a i slika vezani za Sarajevo, a ima i video skidanja spomen-ploče o kojoj se radi


Davno izgubljena fotografija

Slika kao spajalica za dva svjetska rata

Adolfa Hitlera i Gavrila Principa, sarajevskog atentatora, ujedinila je jedna slika: Nema jedinstvenog tumačenja - čovjek vidi ono što želi vidjeti





"Kada je fotografija, koja je desetljećima bila zaturena u Bavarskoj državnoj biblioteci, osvanula u Srbiji na naslovnoj stranici beogradskog časopisa Vreme, činilo se da je to historijski dokaz koji je nekako nedostajao cijelo vrijeme. Kao poveznica svjetskih ratova. Kao fotografija jedne sekunde koja priča priču o epohalnoj osveti. Priča koja također igra ulogu u današnjoj politici.

Adolf Hitler se vidi je kako pregledava spomen ploču sarajevskom atentatoru Gavrilu Principu u Führerovom sjedištu na jugoistoku, u njegovom specijalnom vozu stacioniranom u Štajerskoj. Bilo je to 20. aprila 1941. godine. Ploča je poklon za 52. rođendan vođe, iz tek okupiranog Sarajeva. Na ćiriličnom pismu stoji: "Na ovom historijskom mjestu Gavrilo Princip navijesti slobodu na Vidovdan 15./28. juna 1914. godine". Datum se obilježava i prema Julijanskom i prema Gregorijanskom kalendaru. Što je moglo prolaziti kroz glavu običnog vojnika koji je u to vrijeme postao rajhskancelar?

Književnik i esejist Muharem Bazdulj u naslovnici Vremena pod naslovom “Hitlerova osveta Mladoj Bosni” piše: “Führer je bio sretan što je njegova vojska uspjela izvući iz dijela svijeta, koji nije vrijedio ni jedne kosti pomeranijskog mušketira, ono iz te ubijene zemlje donese što mu je jedino nešto značilo: ploču kojom je počastvovan Gavrilo Princip. Mrtve treba pokapati, mislio je Hitler, a ova ploča, koja je podignuta u Sarajevu da slavi njihovu vlastitu slobodu i njemačko poniženje, sada je nadgrobni spomenik za njihovu zemlju i njihove snove. Hitler je spomen ploču dao izložiti kao ratni trofej u Berlinskoj oružarnici (danas Njemački historijski muzej u Berlinu), koja je kasnije bila teško oštećena savezničkim bombardiranjem. Odatle joj se gubi svaki trag.

Bazdulj i urednik Vremena Nebojša Grujičić slučajno su naišli na ovu fotografiju i odmah su bili svjesni njene simboličke moći, koja je jasnija od tumačenja i pogrešnih tumačenja historijske uloge Gavrila Principa, koja je često u sjenci mita koji varira u zavisnosti od nacije, i ideologija koje se razlikuju.

„Za većinu ljudi ionako je važna ideja Gavrila Principa, a ne istorijske okolnosti i činjenice“, kaže historičar dr. Srđan Purivatrić. Ljudi se nostalgično osvrću na jugoslovenske revolucionare i idealiste, na Principa i Mladu Bosnu, odnosno govori se o vremenu velikih grešaka.

Jugoslavens

S jedne strane, Princip se važi za borca za slobodu u Srbiji. Za neke srpske historičare i političare nazivati ​​domoljuba "ubicom", a atentatora "teroristom" više je od bogohuljenja: vide to kao pokušaj revizionizma. I zato što Srbija nosi jaram vlastitih krvavih nedjela iz devedesetih.

S druge strane, u regionu sa nerazjašnjenom istorijom, Principovi ideali postaju komplikovani: bio je jugoslovenski revolucionar, zalagao se za ujedinjenje južnoslovenskih (jugoslovenskih) naroda i protiv austrougarske okupacije. Njegov jugoslovenski idealizam je u oštroj suprotnosti sa veličanjem sopstvene nezavisnosti svih država koje su nastale iz bivše Jugoslavije tokom rata.

U Jugoslaviji je Princip bio posmatran u drugačijem kontekstu. „Odbacivanje zajedničke jugoslovenske prošlosti sada je postalo pitanje identiteta“, kaže dramaturginja Borka Pavićević.

Fotografija je nastala dok su Hitlerove trupe osvajale kraljevinu koja je nastala iz jugoslovenske ideje. Da li Führer osjeća zlobnu radost dok Principova ploča leži pred njegovim nogama? Da li on komemorira austrougarski svjetski poredak dok stvara svoj vlastiti? Da li je smrt "majstor iz Njemačke", kako je napisao pesnik Paul Celan? Da li se Njemačka, ponovo moćna, danas politički sveti Srbiji? Fotografija danas slijeće na plodno tle nacionalno određene svađe naroda Balkana, natopljenog savremenim stvaranjem mitova. (Andrej Ivanji iz Beograda, DER STANDARD)"


Borac za slobodu jednima, ubica i terorista drugima - konsensus niti je moguć, niti će ga ikada biti...

Uvecana i izostrena

uh, odlicna

bravo

Kraj 1970ih

Vitraž u crkvi Sv. Ante

Sarajka

Konak, iz austrougarskog vakta

Marijin dvor iz drugog ugla

Pođta i pozorište, iz 1963.

Restoran Vidikovac na Trebeviću 1962.

Interesantna razglednica iz 1969.

Panorama s Gorice 1898.

Koja mahala?

propojeilijas wrote: ↑25/09/2023 21:45

Ovaj lik kao da je Tale

Dervencanka1939 wrote: ↑28/09/2023 20:43 Koja mahala?

Vrbanjuša. Neko je već postavio ovu fotografiju prošle godine, bez crvenog okvira.

Razglednica iz doba kraljevine SHS