Ma kakvo unistenje, nema od toga nista. Ne znam ni ja kome je u interesu, to je vec politika, a od nje me glava bolikultivator wrote:dakle stanje nije ipak onakvo kako ga predstaviše na FTV-u ? gledajući taj prilog čovjek stiče dojam da se radi o strašno velikoj prevari i o nekom zakukuljenom i podlom pokušaju potpunog i konačnog uništenja namjenske industrije ... kome je onda u interesu iz ovih medija i javnih kuća da uzdrma taj ugovor ?
Trhulj: Turska spašava TRZ iz Hadžića i Zrak
Erdal Trhulj, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije u posjeti je Turskoj gdje je razgovarao s više zvaničnika i ministara o jačoj sardnji u oblasti namjenske industrije.
Trhulj je za novinsku agenciju Patria kazao da je konkretno pričao o četiri projekta, a da su za dva Turci jako zainteresirani.
- U tri navrata u prošloj godini dolazili su predstavnici „Makina kemije“ i predstavnici kopnenih snaga Turske za jedan projekat koji je radio Tehničko-remontni zavod (TRZ) iz Hadžića. U februaru tačnije 19. im je zvanično dostavljena ponuda za taj projekat. Vrijednost je 25 miliona dolara i moja posjeta Turskoj bila je u svrhu sastanak sa njihovim sekretarom za narodnu odbranu Muradom Bayarom, koji je glavni po pitanjima te saradnje i ocjeni opravdanosti te ponude – kazao je Trhulj.
Kako je dalje naveno ministra Trhulja za NAP glavna njihova ocjena nakon sastanka je bila da je taj projekat izuzetno dobar i da će oni poslati svoju delegaciju da ocjene može li se razviti ta saradnja.
- Ukoliko bi došlo do saradnje onda bi taj posao od 25 miliona dolara značio spas za TRZ, a to bi bila dugoročna saradnja jer je riječ o projektu koji će se razvijati narednih 10 godina. I sigurno bi bio spas za fabriku TRZ ne samo za sadašnji broj uposlenih nego i znatno veći – dodao je Trhulj.
I drugi projekat je isto vezan za kopnene snage i tiče se optičkih instrumenata koje proizvodi „Zrak“.
- Tu nije dostavljena zvanična ponuda, ali procijenjena vrijednost je negdje oko 15 miliona dolara. Ukoliko bi uspjeli da to reliziramo onda bi to bio spas za te dvije fabrike i njihov daljnji rad – potcrato je Trhulj.
Inače, Bosna i Hercegovina zadnje dvije godine pokušava uspostaviti jaču saradnju u oblasti namjenske industrije.
- Imali smo neke sitne ugovore preko njihove državne komapnije „Makini kemija“ i „Igmana“ Konjic. Uglavnom je to bila za isporuku municije koju „Igman“ proizvodi.
ovo za ZRAK i nije iznenadjujuce jer se prije godina govorilo da je ZRAK isporucivao neke periskope u malim kolicinama za turske transportere. ali mi nikako nije jasno sta bi to TRZ mogaoda radi i razvija za vrijednosti od 25 mio. $.heckler wrote:Nek se makar prica o tome iako bih vise volio da mimo ovih najava se cesce pojave vijesti o potpisanim ugovorima.
Trhulj: Turska spašava TRZ iz Hadžića i Zrak
Erdal Trhulj, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije u posjeti je Turskoj gdje je razgovarao s više zvaničnika i ministara o jačoj sardnji u oblasti namjenske industrije.
Trhulj je za novinsku agenciju Patria kazao da je konkretno pričao o četiri projekta, a da su za dva Turci jako zainteresirani.
- U tri navrata u prošloj godini dolazili su predstavnici „Makina kemije“ i predstavnici kopnenih snaga Turske za jedan projekat koji je radio Tehničko-remontni zavod (TRZ) iz Hadžića. U februaru tačnije 19. im je zvanično dostavljena ponuda za taj projekat. Vrijednost je 25 miliona dolara i moja posjeta Turskoj bila je u svrhu sastanak sa njihovim sekretarom za narodnu odbranu Muradom Bayarom, koji je glavni po pitanjima te saradnje i ocjeni opravdanosti te ponude – kazao je Trhulj.
Kako je dalje naveno ministra Trhulja za NAP glavna njihova ocjena nakon sastanka je bila da je taj projekat izuzetno dobar i da će oni poslati svoju delegaciju da ocjene može li se razviti ta saradnja.
- Ukoliko bi došlo do saradnje onda bi taj posao od 25 miliona dolara značio spas za TRZ, a to bi bila dugoročna saradnja jer je riječ o projektu koji će se razvijati narednih 10 godina. I sigurno bi bio spas za fabriku TRZ ne samo za sadašnji broj uposlenih nego i znatno veći – dodao je Trhulj.
I drugi projekat je isto vezan za kopnene snage i tiče se optičkih instrumenata koje proizvodi „Zrak“.
- Tu nije dostavljena zvanična ponuda, ali procijenjena vrijednost je negdje oko 15 miliona dolara. Ukoliko bi uspjeli da to reliziramo onda bi to bio spas za te dvije fabrike i njihov daljnji rad – potcrato je Trhulj.
Inače, Bosna i Hercegovina zadnje dvije godine pokušava uspostaviti jaču saradnju u oblasti namjenske industrije.
- Imali smo neke sitne ugovore preko njihove državne komapnije „Makini kemija“ i „Igmana“ Konjic. Uglavnom je to bila za isporuku municije koju „Igman“ proizvodi.
TRZ bi mogao raditi oklopna vozila. To su radili i prije rata.155_mm wrote:ovo za ZRAK i nije iznenadjujuce jer se prije godina govorilo da je ZRAK isporucivao neke periskope u malim kolicinama za turske transportere. ali mi nikako nije jasno sta bi to TRZ mogaoda radi i razvija za vrijednosti od 25 mio. $.heckler wrote:Nek se makar prica o tome iako bih vise volio da mimo ovih najava se cesce pojave vijesti o potpisanim ugovorima.
Trhulj: Turska spašava TRZ iz Hadžića i Zrak
Erdal Trhulj, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije u posjeti je Turskoj gdje je razgovarao s više zvaničnika i ministara o jačoj sardnji u oblasti namjenske industrije.
Trhulj je za novinsku agenciju Patria kazao da je konkretno pričao o četiri projekta, a da su za dva Turci jako zainteresirani.
- U tri navrata u prošloj godini dolazili su predstavnici „Makina kemije“ i predstavnici kopnenih snaga Turske za jedan projekat koji je radio Tehničko-remontni zavod (TRZ) iz Hadžića. U februaru tačnije 19. im je zvanično dostavljena ponuda za taj projekat. Vrijednost je 25 miliona dolara i moja posjeta Turskoj bila je u svrhu sastanak sa njihovim sekretarom za narodnu odbranu Muradom Bayarom, koji je glavni po pitanjima te saradnje i ocjeni opravdanosti te ponude – kazao je Trhulj.
Kako je dalje naveno ministra Trhulja za NAP glavna njihova ocjena nakon sastanka je bila da je taj projekat izuzetno dobar i da će oni poslati svoju delegaciju da ocjene može li se razviti ta saradnja.
- Ukoliko bi došlo do saradnje onda bi taj posao od 25 miliona dolara značio spas za TRZ, a to bi bila dugoročna saradnja jer je riječ o projektu koji će se razvijati narednih 10 godina. I sigurno bi bio spas za fabriku TRZ ne samo za sadašnji broj uposlenih nego i znatno veći – dodao je Trhulj.
I drugi projekat je isto vezan za kopnene snage i tiče se optičkih instrumenata koje proizvodi „Zrak“.
- Tu nije dostavljena zvanična ponuda, ali procijenjena vrijednost je negdje oko 15 miliona dolara. Ukoliko bi uspjeli da to reliziramo onda bi to bio spas za te dvije fabrike i njihov daljnji rad – potcrato je Trhulj.
Inače, Bosna i Hercegovina zadnje dvije godine pokušava uspostaviti jaču saradnju u oblasti namjenske industrije.
- Imali smo neke sitne ugovore preko njihove državne komapnije „Makini kemija“ i „Igmana“ Konjic. Uglavnom je to bila za isporuku municije koju „Igman“ proizvodi.
CLANAK IZ 2010 prije nego se neko zaleti
Direktor "UNIS Grupe" Emir Smajilović i direktor federalne Direkcije za namjensku industriju Fahrudin Smailagić nedavno su posjetili Tursku, na poziv turskog državnog podsekretara za namjensku industriju gdje su, kako kažu, imali prilično konstruktivne razgovore o razvoju namjenske industrije u BiH. Kako za "San" kaže direktor Smajilović, ova međudržavna saradnja i konkretni prijedlozi će dovesti ponovo bh. namjensku industriju na zelenu granu. Naime, Smajilović i Smailagić su posjetili tursku firmu "Best Group" koja je izrazila želju za zajedničkom proizvodnjom oklopnih vozila.
"Ali detalje ove saradnje možemo iznijeti tek kad je konkretno definišemo i potpišemo ugovor", kaže Smajilović. Akcent u razgovorima sa turskim podsekretarom je stavljen na projekte koji su već u toku, a posebno na izvoznu dozvolu koju čeka bh. kompanija "Zrak". "Zrak", naime, pravi optičke nišane i periskope i trenutno ide probna serija.
"Direktor "Zraka" Suvad Osmanagić i ja putujemo uskoro u Tursku da dogovorimo i potpišemo novi ugovor o isporuci novih količina koji bi prema našim saznanjima i sadašnjim ponudama trebao da vrijedi preko dva miliona dolara. To je zaista nešto konkretno, ali i profitabilno za dalji razvoj `Zraka`", tvrdi Smajilović i podvlači da su posjetili i tursku firmu "Makina kemija" koja treba da dostavi završne podatke kako bi bh. kompanija "Igman" mogla da aplicira za uvoznu dozvolu za posao.
Već je dogovoreno da "Igman" uvezuje komponente, proizvodi metke i isporučuje ih ovoj turskoj firmi.
"`Makina kemija` nam pomaže da nabavimo određene komponente koje smo ranije nabavljali iz okolnih zemalja po značajno višim cijenama koje su nam smanjivale konkurentnost. Također, spremamo i iznos određenog materijala u saradnji sa turskim partnerom za jednu treću državu. Ali o tome će biti riječi kad utvrdimo detalje",- rekao je Smajilović za "San".
U Pretisu su pretpostavljam sve nove mašine, jer srbi su prije reintegracije Sarajeva odvukli sve mašine.Paramilitar wrote:Je li ista uradeno od kako je sklopljen ugovorom s americkom firmom? Prvenstveno mislim na modernizaciju proizvodnih postrojenja.
Ako pod nove mislis glodalice iz 1964, onda jesuMario979 wrote:U Pretisu su pretpostavljam sve nove mašine, jer srbi su prije reintegracije Sarajeva odvukli sve mašine.Paramilitar wrote:Je li ista uradeno od kako je sklopljen ugovorom s americkom firmom? Prvenstveno mislim na modernizaciju proizvodnih postrojenja.
Cnc su novije proizvodnje, mada su i one postare.Kako iz 1964 ? Pretis je bio opustošen 96 , nije bilo ni krovova na halama. Zar su kupovali polovne strojeve? Gdje samo nađoše te iz 64 ,?mirzet87sa wrote:Ako pod nove mislis glodalice iz 1964, onda jesuMario979 wrote:U Pretisu su pretpostavljam sve nove mašine, jer srbi su prije reintegracije Sarajeva odvukli sve mašine.Paramilitar wrote:Je li ista uradeno od kako je sklopljen ugovorom s americkom firmom? Prvenstveno mislim na modernizaciju proizvodnih postrojenja.
Mada, iako stare, glodalice su prvomajske vrhunski proizvodjac
Ocito da si jako slabo informisan, a ni da ne znas sta znaci PRVOMAJSKA. Firma iz hrvatske je proizvela te masine, ujedno su bile i najkvalitetnije u to vrijeme u cijeloj europi. Da je pretis bio opustosen jeste, ali da su iznijeli sve nisu. Iznijeli su par masina, vecinom cnc/presa. Glodalice/strugovi i ostale "zanatske" masine su tu i rade dan danas kao i prije 50godina sto dovoljno govori o kvalitetu.Mario979 wrote:
Kako iz 1964 ? Pretis je bio opustošen 96 , nije bilo ni krovova na halama. Zar su kupovali polovne strojeve? Gdje samo nađoše te iz 64 ,?
Ocito da si slabo informisan, te da se ne razumijes u proizvodjace "zanatskih masina". Naveo sam da su masine PRVOMAJSKE, sto znaci da su jedne od najkvalitetnijih masina u europi. To koje je ona godiste nema nikakve veze, jer ispunjava svrhu kao i ona sto je 2014. Da je firma opustosena, jeste ali da su se iznijele sve masine nisu. Vecinom su to bile cnc/programske/prese, srecom ostatak je koliko toliko sacuvan.Mario979 wrote:
Kako iz 1964 ? Pretis je bio opustošen 96 , nije bilo ni krovova na halama. Zar su kupovali polovne strojeve? Gdje samo nađoše te iz 64 ,?
Teško je povjerovati u to što si napisao. Jer svima u Sarajevu je poznato da su srbi kad su napuštali okupirane dijelove sarajeva nosili apsolutno sve što su mogli ponjeti a što nisu to su uništavali. Čak su neki palili i vlastite kuće.mirzet87sa wrote:Ocito da si slabo informisan, te da se ne razumijes u proizvodjace "zanatskih masina". Naveo sam da su masine PRVOMAJSKE, sto znaci da su jedne od najkvalitetnijih masina u europi. To koje je ona godiste nema nikakve veze, jer ispunjava svrhu kao i ona sto je 2014. Da je firma opustosena, jeste ali da su se iznijele sve masine nisu. Vecinom su to bile cnc/programske/prese, srecom ostatak je koliko toliko sacuvan.Mario979 wrote:
Kako iz 1964 ? Pretis je bio opustošen 96 , nije bilo ni krovova na halama. Zar su kupovali polovne strojeve? Gdje samo nađoše te iz 64 ,?
Ne tjera te niko da vjerujes, govorim onako kako jeste.Mario979 wrote:
Teško je povjerovati u to što si napisao. Jer svima u Sarajevu je poznato da su srbi kad su napuštali okupirane dijelove sarajeva nosili apsolutno sve što su mogli ponjeti a što nisu to su uništavali. Čak su neki palili i vlastite kuće.
Ti tvrdiš da su ipak ostavili dio mašina i storojeve za proizvodnju naoružanja? Zbog čega? Zašto, nevidim nijedan logičan razlog?
I sam si napisao da su storojeve za namjeneku industriju jako skupi čak i samo instaliranje. Odakle pretisu novac za to? To su sigurno investicije reda desetina miliona maraka?mirzet87sa wrote:Ne tjera te niko da vjerujes, govorim onako kako jeste.Mario979 wrote:
Teško je povjerovati u to što si napisao. Jer svima u Sarajevu je poznato da su srbi kad su napuštali okupirane dijelove sarajeva nosili apsolutno sve što su mogli ponjeti a što nisu to su uništavali. Čak su neki palili i vlastite kuće.
Ti tvrdiš da su ipak ostavili dio mašina i storojeve za proizvodnju naoružanja? Zbog čega? Zašto, nevidim nijedan logičan razlog?
Pa vidi jednu stvar, prije pocetka rata pretis je kupio masinu vrijednu cca 2.5mil km, instaliranje i pozicioniranje te masine je kostalo 100.000km. Jos je jedna takva masina kupljena pred sami rat, iste te vrijednosti, ali je ostala u sloveniji u njihovom magacinu i isporucena je tek nekad 2000+. A ova masina sto je dosla prije rata je za vrijeme rata opuhana, tj. nisu je mogli iznijeti pa su joj izvadili svu elektroniku i trenutno je bezvrijedna. Par masina je donirala turska, par je kupljeno i to je to..Mario979 wrote: I sam si napisao da su storojeve za namjeneku industriju jako skupi čak i samo instaliranje. Odakle pretisu novac za to? To su sigurno investicije reda desetina miliona maraka?
Ne znam, znam da su pokradene masine u ratu odnesene na pale pa me i ne bi cudilo da su to ustvari nase masine.. A o kooperacijama ja nisam nadlezan da pricamMario979 wrote:Šta je sa Pretisom u RS, može li se snjima raditi neka kooperacija. Koliko mi je poznato na Palama je napravljena manja tvornica sa strojevima iz Pretisa mislim da se isto zove Pretis-Pale? Kakva je njihova oprema obzirom da su odnijeli svu modernije linije?
jebiga hekler bojim se da ne bude kasno. fahro je uz FTV odradio posao. bosnjaci su definitivno najvise sami sebi nanijeli stete u zadnjih nekoliko stotina godina.heckler wrote:heh evo i odgovora na one bljuvarije.
Dakle radi se o drugom po velicini proizvodjacu metaka u SAD i cetvrtom po velicini proizvodjacu municije.
Poserem se ja fahri i FTVom "istrazivackom novinarstvu" u usta ceto-balijska.
Dolazak američke korporacije „Howell Machine“ u Bosnu i Hercegovinu i bh. namjensku industriju ozbiljno je uzdrman, saznaje bh. novinska agencija Patria (NAP) iz pouzdanih izvora.
Naime, čelnici ove kompanije poslali su krajem prošlog mjeseca pismo bh. institucijama u kojem navode da „nadziru reakciju domaćih aktera“ na objavu Memoranduma o razumjevanju i strateškom partnertstvu koji su potpisali sa Vladom Federacije BiH. Uskoro se očekuje i njihov novi dolazak u BiH, ali datum posjete, kako saznaje NAP, još uvijek nije preciziran.
Moćna američka firma je spremna ući u upravljačku strukturu bh. firmi namjenske industrije po obostrano prihvatljivom modelu i osigurati milionske poslove za te kompanije. No, kako se razumije iz pisma, zabrinuli su ih medijski izvještaji nakon potpisanog memoranduma.
- Shvatamo da je bilo nekih pitanja koja se odnosne na sposobnost HMT da podrži jednu takvu aktivnost. Televizijska stanica (FTV op.a.) u BiH je navela izvještaj o poslovanju koja tvrdi da je Howell Machine kompanija od 4,8 miliona dolara, sa 25 zaposlenika – navodi se u pismu vlasnika ove kompanije Dejva Hovela (Dave Howell) i direktora Daga Robertsa (Doug Roberts).
Izvor:
SOURCE:
How an Idaho ammo supplier has grown fourfold in 5 years | Idaho Economy | Idahostatesman.com
Howell Machine’s workforce has grown fourfold in five years and is still expanding.
By ELAINE WILLIAMS — LEWISTON TRIBUNE
What used to be Lewiston’s skate park fills up every weekday morning with more than 100 rigs belonging to employees of multiple enterprises that operate under the Howell Machine umbrella.
The scene is a visible sign of the internal growth the supplier for ammunition makers is experiencing.
Five years ago, Howell Machine had fewer than 30 employees. Today the company employs 132 in Lewiston, including 72 new positions since December. It is poised to add 96 more by March, says owner and founder David Howell.
The nonexecutive jobs at the company pay from $12 to $24 per hour, not counting benefits.
Howell’s businesses occupy 35,000 square feet in downtown Lewiston. They will soon grow by 47,000 square feet at an industrial site near the Lewiston-Nez Perce County Regional Airport.
“I love to build things, to take risks,” Howell said. “I like to see what I can accomplish. That’s what drives me. That’s what fills that void that everyone has inside.”
His enterprises have thrived by meeting some of the needs of the ammunition industry, helping makers of center-fire ammunition for pistols and rifles.
The biggest shares of new jobs are at Howell-owned Lewis-Clark Ammunition and Clearwater Bullet. Lewis-Clark Ammunition makes shell casings for ammunition. Clearwater Bullet manufactures projectiles for ammunition rounds.
The two ventures help solve a problem for ammunition makers: having all four pieces for a round ready at once, Howell says. Those bottlenecks are expensive and can erase a manufacturer’s profit margin. If a factory has the primer, the shell casing and propellant, but not the bullet, its machines could sit idle.
Few businesses can afford to carry costly ammunition parts on their books for extended periods, Howell says.
Within Lewis-Clark Ammunition is an operation that reconditions spent shell casings. The unit sorts them by size, cleans them and removes any damage. “We do some very exotic recycling,” Howell said.
The shell casing is the most expensive component of ammunition, and rounds made from reclaimed casings cost about 15 percent less, Howell says. “Everybody is looking to save a few bucks.”
Howell’s other enterprises are the Howell Machine Shop, AmmoLoad Worldwide, Twin River Contract Loading and a line of retail stores just starting to open nationwide.
Howell Machine Shop designs, engineers and makes parts for the ammunition-making machines of AmmoLoad Worldwide. Twin River Contract Loading produces batches of ammo that are sold under labels of other companies. The venture helps smaller companies — many of which buy AmmoLoad Worldwide machines — offer a broader array of products.
Howell already has a retail store in Lewiston, Lolo Sporting Goods, and is opening in Houston in September. A third store is on the drawing board in Atlanta. The stores provide a place for Howell’s customers to sell ammunition if they don’t want to do a lot of marketing on their own.
A sense of insecurity has resulted in revenue for all of his entities, Howell says. Americans have seen a variety of instances, including the 9/11 attacks and Hurricane Katrina, when government was unable to protect them, he says.
Those events have created public support for beefing up law enforcement, which means more guns and ammo are needed. And more people are buying guns, and more are taking classes so they know how to use their weapons.
“People have figured out it doesn’t do any good to have a gun if they don’t know how to use it,” Howell said.
At the same time, Barack Obama’s presidency has fanned fears about tougher gun laws, prompting firearms owners to stock up. Despite such concerns, no new restrictions have been imposed, Howell says.
On the recreation side, hunting continues to create a steady but static market for ammunition. It has been joined by emerging sports driven by returning soldiers from Afghanistan and Iraq. In one competition, they carry a pistol, a rifle and a shotgun and run through a course shooting steel targets. Their scores are a combination of their speed and accuracy.
Cashing in on the high demand for ammo takes skill and the right equipment, Howell says. Included in the $35,000 to $55,000 price of AmmoLoad machines are two free days of training that can be taken in Lewiston or where the machine is being delivered.
“Just because you bought a tractor doesn’t mean you’re a farmer,” he said.
Howell doesn’t have a desk. Instead he spends much of his time roaming the plant, sometimes even when it’s closed, checking on quality.
He looks for employees with a strong work ethic who share his vision of embracing innovation and delivering a quality product at a fair price. “The people who think that way are absorbed into the company,” Howell said. “The people who don’t bounce off.”
The trends propelling Howell’s success will probably continue, he says.
One of the few potential threats he sees is increased government regulations, such as rules that would ban Internet sales of ammunition. Such a move would do little to make people safer, Howell says. “You can’t fix stupid. You can’t stop terrorist activity by taking the tools out of their hands.”
ELAINE WILLIAMS: [email protected], (20 848-2261.
ulazak u NATO bi preporodio bosansku namjensku industriju jer je za ocekivati porast naoruzavanja NATO zemalja u skoroj buducnosti. municija i granate ce tu biti veliki dio kolaca a bosanski kapaciteti ogromni i cijene konkurentne. srecom pa je u zadnjih godina dosta toga ucinjeno da se namjenska industrija prebaci na zapadni kalibar. prakticki namjenska industrija je vec sad spremna da ponudi pjesadijsku municiju i artiljerijsko-minobackacke granate za NATO vojske. najlaksi nacin da zapad pomogne bosni u ekonomskom razvoju je da joj ponovo podigne namjensku industriju. na taj isti nacin je jugoslavija pomogla SR BiH da se izvuce iz industrijske zaostalosti nasuprot drugi republika. namjenska industrija bi mogla biti ponovo temelj ekonomskog i industrijskog razvoja BiH. a kako stvari stoje to i ne izgleda nemoguca misija.Isplativo ili ne: Ekonomski razlozi za ulazak zemlje u NATO
Izvor: eKapija.BA, 25.3.2014 15:53:51
Iako se u našoj javnosti većinom govori o političkim aspektima ulaska u NATO postoji i značajan broj ekonomski razloga za priključenje ovom euroatlantskom savezu, smatraju upućeni u ovu oblast.
Nerzuk Ćurak, predsjednik vijeća nevladine organizacije Atlantska incijativa i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, smatra da razumijevanja lokalne ekonomije nema bez razumijevanja globalne pa tako ni lokalne sigurnosti nema bez globalne. Osim toga poznata je već teza da je kapital plašljiva ptica i da ne trpi nestabilna područja.
''Ključne investicije iz transatlantskog svijeta dolaze u područja gdje su zemlje članice NATO-a jer to garantira sigurnost investicija. Neke zemlje istočne Europe koje su ušle u NATO nakon transformacija države na principe zapadne demokracije uspjele su privući nevjerojatne iznose investicija", kaže on za eKapija.ba.
Postoje i oni, navodi Ćurak, koji će reći ''NATO je samo trošak''. "Naravno, to je tako, dok ne izvršite transformaciju zemlje, ali kada to završite ulaganje će biti manja nego što smo ih prije imali. Sa druge strane investitori koji izbjegavaju ovo područje vidjeli bi da ima smisla ulagati u BiH i da postoji mogućnost da će se njihove investicije ''oploditi''. Sada imamo stalnu priču o krizi i nestabilnosti, a kapital neće tamo gdje ima nestabilnosti", navodi on.
Upitan da nam kaže koliko bi u slučaju ulaska naše zemlje u NATO domaća namjenska industrija dobila ''vjetar u leđa'' kaže da od naše volje ovisi hoćemo li jedno iskustvo i talenat koji imamo u ovoj industriji znati iskoristiti da od toga zaradimo novac.
O ekonomskih efektima koja je Hrvatska osjetila nakon pet godina članstva u NATO-u kazao nam je nešto više Davor Božinović, zastupnik u Hrvatskom saboru i bivši veleposlanik RH pri NATO-u, te ministar obrane RH.
Što se tiče ekonomske koristi od ulaska u NATO navodi da je u vrijeme kada je Hrvatska ušla u ovaj savez bilo vrijeme ekonomske krize bez presedana. Napominje kako u krizi prvi stradaju obrambeni proračuni, a takav je slučaj bio i sa Hrvatskom.
"To se reflektira i na obrambene poslove budući da je najveći naručitelj poslova država. Ali ono što je bitno je da unutar NATO-a i EU postoje multinacionalne incijative. U NATO-u se to zove Smart Defence, a u EU Pooling and Sharing. Ide se na jedan vid izbjegavanja nepotrebnih troškova u prozvodnji vojne opreme i naoružanja. Drugim riječima, države članice i njihove kompanije u perspektivi će se jače integrirati, povezivati i stvarati klastere kako bi uradili ono što se zahtjeva na tržištu. osim toga tehološke inovacije se toliko brzo implementiraju, mijenjaju se standardi u proizvodnji da mala država članica sama nije u stanju pratiti. Vojna industrija nije samo proizvodnja uniformi nego i nove tehnologije'', kaže Božinović za eKapija.ba.
Hrvatska navodi vidi veliku šansu da se njihova znanstvena i proizvodna zajednica uključi u te postojeće projekte. O tome će upravo biti govora na sutrašnjoj konferenciji koja se održava u Briselu pod nazivom Briselu "Mala i srednja poduzeća i budućnost EU obrane'', ističe naš sugovornik.
Podsjetimo i to da prema dostupnim podacima stupanj korištenja kapaciteta u namjenskoj industriji u BiH svega deset posto, a ako se ima na umu da je ova industrijska grana prije rata zapošljavala 40.000 ljudi i ostvarivala proizvodnju u iznosu od 2,4 milijarde maraka jasno je da u ovoj oblasti postoje veliki kapaciteti.
Stručnjaci smatraju da bi ova grana imala veoma dobru perspektivu, osobito ukoliko bi BiH ušla u NATO, a u prilog tome ide podatak da postoji velika potražnja za ovom vrstom robe u inozemstvu.
