Forum Klix.ba

ExNihilo wrote:Ko definira pitanja javnog interesa i koji su kriteriji za isto?

upravni postupak što reče forumaš, i valjda u svakom pojedinačnom slučaju, Agencija za zaštitu ličnih podataka kao prva stepenica.

osim ako misliš da plaćanje poreza nije javni interes

Chmoljo wrote:

ExNihilo wrote:Ko definira pitanja javnog interesa i koji su kriteriji za isto?

upravni postupak što reče forumaš, i valjda u svakom pojedinačnom slučaju, Agencija za zaštitu ličnih podataka kao prva stepenica.

osim ako misliš da plaćanje poreza nije javni interes

Ako je tako, onda treba smjeniti direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka jer frajer ne zna tumačiti zakone kako treba.

zašto?

Chmoljo wrote:zašto?

- Porezna uprava FBiH može tražiti podatke od banaka, ali to mora raditi putem pisanog zahtjeva s valjanim pravnim osnovom, uz obrazloženje zašto ih traži i kako će ti podaci biti korišteni. Ako banka ocijeni da postoji pravni osnov za to, onda će dostaviti podatke - pojasnio je Kovačević.

Dodao je da Porezna uprava mora u zahtjevu navesti ime i prezime osobe za koju se traže podaci te obrazložiti zašto je identificirala tu osobu.

- Dakle, mora postojati sumnja da to lice dobiva prihode ili poklon novac iz inostranstva da bi se uputio zahtjev banci. I u tom slučaju banka može otkriti samo iznos tog prihoda, a ne ukupno stanje ušteđevine ili bilo koji drugi podatak. Ni u kojem slučaju ne smiju se dostaviti svi podaci koje banka posjeduje - naglasio je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka.

Vrlo je zanimljivo ovo pitanje oko zastite licnih podataka i da li su banke prekrsile Zakon u ovom slucaju. Po kojem osnovu su dale ove podatke i da li se PU uopste pozvala na javni interes kada ih je trazila od banaka. Da bi se PU mogla pozvati na javni interes mislim da se prvo mora utvrditi da javni interes zaista postoji. Sumnjam da se moze pravdati javnim interesom trazenje podataka za sve gradjane koji dobiju uplatu iz inostranstva samo da bi mogli utvrditi da li neke od tih uplata podlijezu oporezivanju.

Ako ovaj ne lupa onda je ovo za tužbe? Bar ovi koji su dobili koverte

neon-x wrote:Vrlo je zanimljivo ovo pitanje oko zastite licnih podataka i da li su banke prekrsile Zakon u ovom slucaju. Po kojem osnovu su dale ove podatke i da li se PU uopste pozvala na javni interes kada ih je trazila od banaka. Da bi se PU mogla pozvati na javni interes mislim da se prvo mora utvrditi da javni interes zaista postoji. Sumnjam da se moze pravdati javnim interesom trazenje podataka za sve gradjane koji dobiju uplatu iz inostranstva samo da bi mogli utvrditi da li neke od tih uplata podlijezu oporezivanju.

Nemora, da javni interes u radnjama PUFBiH postoji, utvrdio je zakonodavac, putem člana 40, Zakona o porezu na dohodak.

Zakon o porezu na dohodak:

Član 40.


(2) Banke i druge finansijske organizacije koje su ovlaštene za obavljanje platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njen zahtjev dostaviti podatke o prometu putem računa obveznika poreza na dohodak.

Zanemarimo sada ceste, škole, bolnice, fasade, parkove i sve ostalo što nevalja u ovoj državi. Zašto porezni obaveznici (freelanceri) nemaju:
Plaćen radni staž i penziono od novca koji uplaćuju?
Zdravstveno osiguranje od novca koji uplaćuju?

Ako je neko već zaposlen i firma mu plaća zdravstvo, zašto mora još dodatnih 4% za zdravstvo plaćati?

pa i oni koji su na ugovoru o djelu plaćaju zdravstveno, a nemaju ga

Ricken wrote:

neon-x wrote:Vrlo je zanimljivo ovo pitanje oko zastite licnih podataka i da li su banke prekrsile Zakon u ovom slucaju. Po kojem osnovu su dale ove podatke i da li se PU uopste pozvala na javni interes kada ih je trazila od banaka. Da bi se PU mogla pozvati na javni interes mislim da se prvo mora utvrditi da javni interes zaista postoji. Sumnjam da se moze pravdati javnim interesom trazenje podataka za sve gradjane koji dobiju uplatu iz inostranstva samo da bi mogli utvrditi da li neke od tih uplata podlijezu oporezivanju.

Nemora, da javni interes u radnjama PUFBiH postoji, utvrdio je zakonodavac, putem člana 40, Zakona o porezu na dohodak.

Zakon o porezu na dohodak:

Član 40.


(2) Banke i druge finansijske organizacije koje su ovlaštene za obavljanje platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njen zahtjev dostaviti podatke o prometu putem računa obveznika poreza na dohodak.

To je jasno. Pitanje je proceduralne prirode. Mogu li banke dostavljati podatke u batchu ili se obveznik mora najprije identificirati od strane PU.

Ricken wrote:

neon-x wrote:Vrlo je zanimljivo ovo pitanje oko zastite licnih podataka i da li su banke prekrsile Zakon u ovom slucaju. Po kojem osnovu su dale ove podatke i da li se PU uopste pozvala na javni interes kada ih je trazila od banaka. Da bi se PU mogla pozvati na javni interes mislim da se prvo mora utvrditi da javni interes zaista postoji. Sumnjam da se moze pravdati javnim interesom trazenje podataka za sve gradjane koji dobiju uplatu iz inostranstva samo da bi mogli utvrditi da li neke od tih uplata podlijezu oporezivanju.

Nemora, da javni interes u radnjama PUFBiH postoji, utvrdio je zakonodavac, putem člana 40, Zakona o porezu na dohodak.

Zakon o porezu na dohodak:

Član 40.


(2) Banke i druge finansijske organizacije koje su ovlaštene za obavljanje platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njen zahtjev dostaviti podatke o prometu putem računa obveznika poreza na dohodak.

Neosporno je da banke moraju dati podatke ali način na koji je to urađeno je apsolutno sporan.Kao što Faruk kaže,porezna uprava može tražiti podatke i podaci se moraju dati ali na način koji je utvrđen zakonom.Takođe mora se obavijestiti klijent,ako su dati podaci čisto onako bez obrazloženja i pojedinačnih zahtjeva kao i bez informisanja klijenta onda to već nije po zakonu.

Tačno. To bi isto bilo da MUP zatraži sve podatke o građanima iz Sarajeva radi rješavanja krivicnog djela. Mislim da to nije zakonski, da traže "grupne" informacije.

Ali kako će PU identificirati nekoga i tražiti konkretno "njegove" podatke?

osnovi sumnje?

Putem FB grupe "mi freelanceri"?

Ok, ali na osnovu čega će PU baš tražiti račun Čmolje Čmoljića? Mislim da je kompletan batch i onda filtriranje jednostavnije

Ono, u Bingu sam prije trošio cvaju, sad trošim petobu pa sam sumnjiv?

I postoji li uopšte neka zakonska obaveza bankama da isporuče podatke ako mi npr legne 20k ovaj mjesec?

Chmoljo wrote:osnovi sumnje?

Upravo, član 2 i član 7 Zakona o poreznoj upravi rješavaju pitanje subordinacije Zakona i aktivnosti na bazi indicije.

Steph wrote:Ok, ali na osnovu čega će PU baš tražiti račun Čmolje Čmoljića? Mislim da je kompletan batch i onda filtriranje jednostavnije

Ono, u Bingu sam prije trošio cvaju, sad trošim petobu pa sam sumnjiv?

Istražnim radnjama posumnjaju na utaju poreza. Bio je na temi članak u kojem direktor pojašnjava kako su kreativni pri istražnim radnjama. Navodio je primjer saradnje sa graničnom policijom.

U suprotnom, PU bi mogla tražiti neograničen i kontinuiran uvid u sve transakcije u zemlji, pozivajući se na javni interes. Nisam siguran da imaju takvu ingerenciju.

hm, priznajem da sam površno pratio ovu tematiku, ali nisu li oni iz PU govorili da su ovome prethodila upravo prikupljanja informacija? ne zvuči da je bilo baš grlom u jagode.

mislim, svakako ne košta ništa uputiti prigovor Agneciji za zaštitu ličnih podataka, nije da PU ne zna biti aljkava, al...

Jasno mi je to oko granice, uvoza itd, ali ne vidim razloga zašto bi neko fizičko lice bilo sumnjivo, naravno pod uslovom da nije kupilo zgradu

Šta bi nekoga iz Porezne natjeralo da istraži već spomenutog Čmolju Čmoljića Dakle, ako je tačno ovo što priča ovaj gore onda bi to fakat mogao biti osnov za tužbu banke/države, a nije da ovi ljudi nemaju novca za suđenje

Chmoljo wrote:hm, priznajem da sam površno pratio ovu tematiku, ali nisu li oni iz PU govorili da su ovome prethodila upravo prikupljanja informacija? ne zvuči da je bilo baš grlom u jagode.

mislim, svakako ne košta ništa uputiti prigovor Agneciji za zaštitu ličnih podataka, nije da PU ne zna biti aljkava, al...

Oni su bankama poslali kriterij, doslovce. Ko god je primio uplate sa paypal, moneygram i sličnih servisa, a da je imao priliv >10k, pošalji nam njegove podatke. Onda su tako identificiranim obveznicima poslali čestitke.

Steph wrote:Jasno mi je to oko granice, uvoza itd, ali ne vidim razloga zašto bi neko fizičko lice bilo sumnjivo, naravno pod uslovom da nije kupilo zgradu

Šta bi nekoga iz Porezne natjeralo da istraži već spomenutog Čmolju Čmoljića Dakle, ako je tačno ovo što priča ovaj gore onda bi to fakat mogao biti osnov za tužbu banke/države, a nije da ovi ljudi nemaju novca za suđenje

Pa meni baš i nije jasno, jer carinska politika je u domenu UIO. Potpuno drugi zakoni i zakonodavac.

Neznam koliko je bitno za ovu priču, ali znam da je PUFBiH nekad 2010. godine od banaka tražila da pripremaju izvještaje za potrebe provođenja zakona o porezu na dohodak, ali im se nije svidjela faktura koju bi morali platiti za korištenje resursa banaka.

ExNihilo wrote:

Chmoljo wrote:hm, priznajem da sam površno pratio ovu tematiku, ali nisu li oni iz PU govorili da su ovome prethodila upravo prikupljanja informacija? ne zvuči da je bilo baš grlom u jagode.

mislim, svakako ne košta ništa uputiti prigovor Agneciji za zaštitu ličnih podataka, nije da PU ne zna biti aljkava, al...

Oni su bankama poslali kriterij, doslovce. Ko god je primio uplate sa paypal, moneygram i sličnih servisa, a da je imao priliv >10k, pošalji nam njegove podatke. Onda su tako identificiranim obveznicima poslali čestitke.

Vrlo lako moguće, ali šta je tačno tu ne zakonito?

Pa to je opet batch, nije konkretno traženje podataka od sumnjive osobe. U principu, je li zakonito to ili nije? Je li o tome pričao ovaj iz Agencije?

Male su sanse da nesta se uspije prema tome mogu li banke slati podatke. Moze porezna traziti podatke kako je trazila.

Samo ce se rasplinuti na pogresne smjerove trenutna situacije koja bi dovela do najboljeg rjesavanja.

Iz Agencije svasta nesta godinama pricaju. Ali kada zakon kaze da moras dati podatke, onda nisu uspjeli to oboriti.