Forum Klix.ba

sokkia wrote:

Nebitan32 wrote:

zahvalan wrote:@Nebitni32 evo Video za Zeljeznopolje

Odlicni snimci. A pazi sta kaze covjek. Prije rata je islo po 4-5 autobusa radnika u zeljezaru a nisu donosili ni pola novca u selo kao sto sad imaju od prihoda malina. A zamisli kakvi su bili radni uvjeti u zeljezari. U buci, prljavstini, zagusljivosti...

Stvar je u tome da ljudi ne znaju. Ja sam prije rata zivio na selu i maline i kupine su rasle na sve strane oko puta. Bilo ih je toliko da je narod palio i kosio...A dogodine opet bukne na sve strane. Narod nabere pomalo da okusi i onda spali i pokosi. Nikad niko nije pomislio da to pocne uzgajati.

Dok na drugoj strani sijao se krompir.

A najveci europski proizvodac malina je srbija. U 2010 su izveli 168 miliona dolara malina. To svakako nije suma koja ce preprodiditi drzavu ali na hiljade porodica moze da zivi od toga.
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php ... _id=510428

Ja sam ozbiljno poceo razmisljati o tome. Malina moze biti jedna opcija jer imam zemlje u ovako brdovitom kraju.
A uopste nisam od tog zanata. Studirao sam ekonomiju imam dobar posao ali nekako me sve vise zivcira ovaj kancelarijski zivot. Telefoni, sastanci, gledanje u ekran satima na dan, nekakvi termini... Sve mi se vise cini da to i nije najzdraviji zivot...

da,sve je to tako .
ali je pitanje sigurnosti plasmana maline i njena otkupna cjena.
u G.Vakufu je svak poceo da sadi malinu pa sad cjena nikakva i ljudi neznaju šta sad.

Znaci da sad treba neko treci (middle man) da dodje i pronadje veze gdje da to preproda. Odkupi i preproda.

Ima potraznje za tim u inostranstvu, samo ljudi ne znaju kome da prodaju. Znaci fali "missing link". Evo sanse da se jos neko zaposli. Ko ima njuh da pronadje. Toga su i pare.

Evo potrosih samo 5 minuta na Google-u i pronasao nesto.

http://www.alibaba.com/showroom/import-raspberry.html

http://importer.tradekey.com/raspberry-importer.html

Nasi ljudi prvi problem i odma stoj i predaj se.

U biznisu trebas imati snalazljivosti i upornosti. Trebas imati njuha. A ne prva prepreka, i odma "a ne valja to".

andromeda101 wrote:
Znaci da sad treba neko treci (middle man) da dodje i pronadje veze gdje da to preproda. Odkupi i preproda.

Ima potraznje za tim u inostranstvu, samo ljudi ne znaju kome da prodaju. Znaci fali "missing link". Evo sanse da se jos neko zaposli. Ko ima njuh da pronadje. Toga su i pare.

ovo je vec za teme
grad: neiskoristeni urbani potencijali

sokkia wrote: da,sve je to tako .
ali je pitanje sigurnosti plasmana maline i njena otkupna cjena.
u G.Vakufu je svak poceo da sadi malinu pa sad cjena nikakva i ljudi neznaju šta sad.

zemo,
na ovo pitanje odavno postoje odgovori:
-svi mali proizvodjaci malina iz vakufa se trebaju udruziti u svoju zadrugu i onda otici u zeljezno polje, pa se umreziti sa njihovom zadrugom i tako gdje god ima malinara u dolini Vrbasa, Lasve i Bosne, Neretve.. to je pocetak bez kojeg se ne moze, ako ovo ne urade za dvije godine svi ce propast..

-sljedeca faza je razvijanje sopstvenih hladnjaci i preradjivackih kapaciteta; dok ne neprave svoje nek vide mogucnost saradnje sa postojecim preradjivacima u bih . neka se povezu sa vinarima iz Hercegovine .. u svijetu se prave vina od kombinacije grozdja i malina ...
Vakufljani peku sljive. nek od rakije i malina prave liker; ima praviti domaci himber od maline...
-ako ne budu imali hladnjace i preradjivacke kapacitet, pa taman i one najmanje nema im selameta; propast ce za koju godinu..
Srbija je jedan od najvecih proizvodjaca malina na svijetu ali njihovi proizvodjaci propadaju. upravo zato sto su kapaciteti vocnjaka visestruko veci od kapaciteta hladnjaca kojih imaju a nisu razvijali ni preradu.
sa uzgojem malina je kao i sa proizvodnjom mlijeka: zbog osjetljivosti malina i mlijeka proizvodjaci su uvjek ucjenjeni o preradjivaca i kupaca i uvjek su donji.. dok recimo uzgajivaci ljesnjaka nemaju problema sa skladistenjem i susenjem ljesnjaka i uvjek mogu izaci na trziste u najpovoljnijem trenutku..
kajmank profita na srbijanskim malinama zadnjih 40 godina kupe slovenci koji su mnoge svoje preradjivacke kapacitet bazirali na srbijanskoj malini..

i jos jedna vazna stvar koja se mora shvatiti: proizvedena malina u malinjacima nije vise javno dobro o kojima trebaju da brinu centralni komitet Tito i partija; maline su vlasnistvo onog ko ih proizvede i on treba da brine sta ce sa njima.. niko ga nije tjerao da ih sadi ..

Sve ovo što je Toto napisao potvrđujem ti i ja iz prve ruke.
Bez zadruge i hladnjača vrlo brzo ćete postati robovi nakupaca...a i to neko vrijeme, do konačnog kraha.

Smaragdna Dolina d.o.o.
Mushina Rizvica, 9
Bihac
Unsko Sanski Kanton
Bosnia and Herzegovina
77000
387-66-908780



Eko plod
Alipasina 19
Sarajevo
Sarajevski Kanton
Bosnia and Herzegovina
71000
387-33-444491
Fax: 387-33-444491


Company Name: BAF International d.o.o.
Street Address: Blazujski Drum 2
City: Ilidza
Province/State: K. Sarajevo
Country/Region: Bosnia and Herzegovina
Zip: 71210
Telephone: 387-33-921676
Fax: 387-33-922554

Company Name: Vocar Piramida
Street Address: Sulejman Selimovic
City: Visoko
Province/State: ZE-DO
Country/Region: Bosnia and Herzegovina
Zip: 71300
Telephone: 387-61-792284
Fax: 387



Company Name: BOSNIT d.o.o.
Street Address: Kozaracka bb
City: Velika Kladusa
Country/Region: Bosnia and Herzegovina
Zip: 77230
Telephone: 387-61-590259
Fax: 387


Company Name: Klas Inc. Sarajevo
Street Address: Paromlinska 43
City: Sarajevo
Country/Region: Bosnia and Herzegovina
Zip: 71000
Telephone: 387-33-727271
Fax: 387-33-657279


evo nekih od otkupljivaca malina pa se nadam da ce te stupiti s njima u kontakt

Lijep pozdrav

@Toto,lijep pozdrav!
sve je to tako kako rece .
dijagnosticirati problem je pola rješenja ali ne i cjelo rješenje problema.
u Bugojnu postoje hladnjace i otkupna stanica za maline, i plasman je siguran ali je problem cijena.
pre par godina se kretala od 2,5-3,5 KM što je bilo jako dobra cijena,a prošle godine 1,90 KM.
ne znam jel ovo zbog hiperprodukcije ili jednostavno potražnje za malinom al znam da su malinari loše prošli.

Nebitan32 wrote:Sreća u tri smjene

Arifana Pašalić iz Srebrenice dnevno je angažovana 17 sati. Glavni je farmer u naselju Gostilj, ima otkupnu stanicu mlijeka i okuplja desetak manjih farmera. Ovo je priča o tome kako za vrijedne ljude nema prepreka da ostvare svoj cilj. Autor: Sadik Salimović

Video Prilog

http://www.slobodnaevropa.org/media/video/24520529.html

Djevojka iz Srebrenice koja radi kao zubni tehnicar a uz to ima i farmu krava.
Izuzetno vrijedna osoba. Moze biti primjer mnogima. Svaka joj cast.

E svaka ti čast ženo

sokkia wrote:@Toto,lijep pozdrav!
sve je to tako kako rece .
dijagnosticirati problem je pola rješenja ali ne i cjelo rješenje problema.
u Bugojnu postoje hladnjace i otkupna stanica za maline, i plasman je siguran ali je problem cijena.
pre par godina se kretala od 2,5-3,5 KM što je bilo jako dobra cijena,a prošle godine 1,90 KM.
ne znam jel ovo zbog hiperprodukcije ili jednostavno potražnje za malinom al znam da su malinari loše prošli.

ejvala @zemljak
Tako je sa trzistem. A nikad jaja ne valja drzato u jednoj kosari.

Ako se ne varam i ta hladnjaca u Bugojnu je u vlasnistvu trgovaca. Ona nije rijesenje za uzgajivace malina. Oni se mogu razvijati samo na dva nacina. Da svake godine uduplaju povrsine pod malinama, pa da iz ekonomije velikog obima izvlace profit ili da na bazi sopstvene sirovine razvijaju preradu.
tek kad njihova sirovina prodje 2-3 puta kroz njihove ruke imat ce visestruko vise profita i interesa.
Zasto svaki od njih mora imati frezu i masine za polivanje? neka zadrugari/zadruga formira masinski park (prsten) i to iznajmljuje zadrugarima. U sokari i njihovoj hladnjaci ce da rade clanovi nihove zadruge i familija.
Odrzavanjem masina moze da se bavi njihov mehanicar. Poslovi komercijele transposta takodje mogu vecim dijelom ostati u "familiji". Ako posao bude imao perspektivu tad i zadrugari imaju interesa da svoju djecu salje u srednje poljoprivredne skole i fakultete.
Malina je sezonski posao pa haldanjaca, preradjivacki kapaciteti, i zadrugari nece imati profitabilan stepen iskoristenja, pa ce se ukazti potreba da se na bazi tih resursa razvijaju drugi biznisi. Za otkup i plasman gljiva trebaju hladnjace a Vranica je puna gljiva..

Toto wrote:

sokkia wrote:@Toto,lijep pozdrav!
sve je to tako kako rece .
dijagnosticirati problem je pola rješenja ali ne i cjelo rješenje problema.
u Bugojnu postoje hladnjace i otkupna stanica za maline, i plasman je siguran ali je problem cijena.
pre par godina se kretala od 2,5-3,5 KM što je bilo jako dobra cijena,a prošle godine 1,90 KM.
ne znam jel ovo zbog hiperprodukcije ili jednostavno potražnje za malinom al znam da su malinari loše prošli.

ejva @zemljak
Tako je sa trzistem. A nikad jaja ne valja drzato u jednoj kosari.

Ako se ne varam i ta hladnjaca u Bugojnu je u vlasnistvu trgovaca. Ona nije rijesenje za uzgajivace malina. Oni se mogu razvijati samo na dva nacina. Da svake godine uduplaju povrsine pod malinama, pa da iz ekonomije velikog obima izvlace profit ili da na bazi sopstvene sirovine razvijaju preradu.
tek kad njihova sirovina prodje 2-3 puta kroz njihove ruke imat ce visestruko vise profita i interesa.
Zasto svaki od njih mora imati frezu i masine za polivanje? neka zadrugari/zadruga formira masinski park (prsten) i to iznajmljuje zadrugarima. U sokari i njihovoj hladnjaci ce da rade clanovi nihove zadruge i familija.
Odrzavanjem masina moze da se bavi njihov mehanicar. Poslovi komercijele transposta takodje mogu vecim dijelom ostati u "familiji". Ako posao bude imao perspektivu tad i zadrugari imaju interesa da svoju djecu salje u srednje poljoprivredne skole i fakultete.
Malina je sezonski posao pa haldanjaca, preradjivacki kapaciteti, i zadrugari nece imati profitabilan stepen iskoristenja, pa ce se ukazti potreba da se na bazi tih resursa razvijaju drugi biznisi. Za otkup i plasman gljiva trebaju hladnjace a Vranica je puna gljiva..

Moj Toto, ti kao da nisi iz Hercegovine. Pa znaš i sam kako je svaki oblik zadruge na dobrovoljnoj osnovi kod nas nemoguć. Pogledaj samo vinograde i voćnjake po Hercegovini. To su sve vinogradi po 200-400 loza gdje je svaki vinograd okrenut drugačije, svaki vinograd opasan mrginjom, svaki vinograd koristi drugi razmak između redova i sadnica...da ti ne pričam dalje. Vlasnici tih vinograda su skoro uvijek neka rodbina ali svejedno nikome još nije palo na pamet da umjesto 10 freza kupe dobar traktor, umjesto 10 leđnih prskalica kupe jedan atomizer, umjesto mrcvarenja sa frezanjem i okopavanjem kupe kvalitetne priključke (kopačice, malčere, herbike...)
Naš narod jednostavno još uvijek nije dovoljno zrel da stavi zajedničko dobro ispred minimalnih ličnih interesa.

Haettenschweiler wrote: Moj Toto, ti kao da nisi iz Hercegovine. Pa znaš i sam kako je svaki oblik zadruge na dobrovoljnoj osnovi kod nas nemoguć. Pogledaj samo vinograde i voćnjake po Hercegovini. To su sve vinogradi po 200-400 loza gdje je svaki vinograd okrenut drugačije, svaki vinograd opasan mrginjom, svaki vinograd koristi drugi razmak između redova i sadnica...da ti ne pričam dalje. Vlasnici tih vinograda su skoro uvijek neka rodbina ali svejedno nikome još nije palo na pamet da umjesto 10 freza kupe dobar traktor, umjesto 10 leđnih prskalica kupe jedan atomizer, umjesto mrcvarenja sa frezanjem i okopavanjem kupe kvalitetne priključke (kopačice, malčere, herbike...)
Naš narod jednostavno još uvijek nije dovoljno zrel da stavi zajedničko dobro ispred minimalnih ličnih interesa.

Drugi vakat druga nafaka.

Pa ne moze se reci bas da nije nikome nista na um palo. Na ovoj temi sam nabroja nekoliko primjera koji su sve po 10 km od djedovine mi a koji pokazuju da se ljudi udruzju u zadruge i razvijaju biznise u datim okolnostima.

Problem usitnjenosti parcela smo svi nasljedili. Mora se sa njime zivjeti i rjesavati ga. Da bi se to rjesilo trebat ce bar 20 -30 godina pa ce svakom ovom malinjaku isteci radni vijek. Za tih 20 godina treba zivjeti i privredjivati.

Ne bih se tako olako gadjao ocjenama o zrelosti i nezrelosti naroda.

Pogledaj ovaj vinograd na slici ispod. Neki dan sam bio u njemu, jer pored njega berem i kupujem jagode.

http://www.panoramio.com/photo/10270371

Isti razmak medju trsovima je sadio i moj djed 1936.

na narednoj slici je vinograd cigar hoda od ovoga predhodnog


Isti razmak medju redovima i povrsina vinograda kako je moj rahmetli otac sadio 1975 u hercegovini.

Sta hocu da ti kazem? Imao ono sto se zove umijece mogucega. I ovi vinogradi koje sam ti pokazao su sa ovadsnjih stanovista mali i usitnjeni; mnogi od ovdasnjih vocara i vinogradara su u problemu, jer ne mogu da se preorjentisu na ekonomiku velikog obima.
Rjesenje su nasli u tome da pored vocnjaka i vinograda imaju sopstvenu preradu. Zatim u udruzenjima koja obavljaju ono sto oni kao mali ne mogu, uglavnom marketing i advertaizing; povezivanje sa turistickom privredom, prehrambenom industijom itd.
Nema vinograda bez vinarije i obratno.

Uzgajivac jabuka ima svoju fabriku za preradu, pa pravi sirce, sokove, himbere, pekaru -pece samo pitu od jabuka, sopstvenu prodavnicu. U jeku najvece ekonomske krize oni prave nove pogone za preradu. Osnivac kaze da bi propali da se nisu preorjentisala na preradu sopstvenih sirovina jer su manji uzgajivac jabuka.
http://www.kozlowskifarms.com/visitfarm

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković Lijanović najavio je danas značajne izmjene u programu novčanih poticaja u poljoprivredi

"U prošloj smo godini bili u obvezi da saniramo dugove koji su bili 12 miliona maraka, a koje smo naslijedili od bivše vlade. Taj smo deficit smanjili na 3 miliona maraka tako da smo stvorili pretpostavke da ove godine možemo promijeniti politiku poticaja i da je vodimo na način 'od našeg polja do našeg stola'", kazao je Ivanković Lijanović nakon sjednice Federalne vlade u Mostaru.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pojasnio je kako se prije poticala samo primarna proizvodnja, što je rezultiralo time da smo u susjedne zemlje izvozili sirovine, a uvozili gotove proizvode.

"Na primjer, mi smo forsirali proizvodnu mlijeka za industriju Hrvatske koja je gotove proizvode vraćale u BiH... a naši prerađivački kapaciteti u mliječnoj industriji su bili 'poluzaposleni', kazao je Ivanković Lijanović, dodavši da je slična situacija kod drugih proizvodnih sektora.

"Ovim programom želimo uvezati lanac od primarne proizvodnje, preko prerade, do tržišta tako da smo predvidjeli da podržimo i prerađivačku industriju, kao i pozicioniranje domaćih proizvoda u trgovinama kako bi naš proizvod bio više zastupljen na policama, i kako bi se lakše prepoznao u odnosu na proizvod iz uvoza", kazao je federalni dopremijer.

Ističući da je za ovu godinu predviđeno 78 miliona maraka za novčane poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji, Ivanković Lijanović je najavio da će se ove godine povećati poticaje za mlijeko sa sadašnjih 16 na 20 feninga , te da se razmišlja o uvođenju poticaja za voće i povrće.

Svjesni smo da ovi iznosi za poticaje još uvijek nisu dovoljni, ali smo ih povećali za 40 posto u odnosu na prije, kazao je Ivanković Lijanović.

Dodao je kako bi se program poticaja za ovu godinu treba usvojiti na idućoj sjednici Vlade.

Što se tiče slučajeva zloupotreba poticaja, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva najavio je kako njegovo ministarstvo nastavlja obračun s tim zloupotrebama. Nakon što se uvelo dostavljanje računa da je proizvod stavljen na tržište te da je na njega plaćen PDV, uspostavljen je registar poljoprivrednih proizvođača tako da u su u bazu podataka uneseni svi poljoprivredni proizvođači u FBiH.

"Oni koji se nisu upisali u bazu podataka neće dobiti poticaj, a nad onima koji su upisani moći ćemo učinkovito izvršiti provjeru ima li bilo kakvih zloupotreba", pojasnio je Ivanković Lijanović.


Dobar Lija

pricamo o selu a ne o politicarima
ministri kupe kajmak tek kad se maline oberu; do branja ima bar 4 godine a ministru isteko mandat.. i tako u krug

Dobro tebe Lija nasamari @Zahvalni. Zar stvarno misliš da Liju brine nakakav jeftin izvoz, pa skup uvoz proizvoda iz HR? Zar ti nije malo čudno da ministar poljoprivrede dolazi konstantno iz reda hrvatskog naroda? Nije li moguće da poljoprivrednicima iz reda hrvatskog naroda više nisu potrebni poticaji za sadnice, koce, žicu i mehanizaciju već im sada treba oprema za podrumarstvo: rosfrajni tankovi, barik burad, mašine za filtriranje i punjenje vina, mašine za etiketiranje...?
E moje sarajlijice, ne znate vi sa kim imate posla.

Dobri moj Toto, sve je to fino i lijepo ali kod nas teško izvodivo. Pa ja ti upravo govorim da naš narod nije u stanju dogovoriti ni zajedničko korištenje mašina a ne neke zajedničke marketinške akcije, uvezivanje sa seoskim turizmom( kakav turizam kada nam većina sela još nema ni vodovod a kanalizaciju ne treba ni spominjati jer nju nemaju ni gradovi)...itd.
Pa naši ljudi nisu u stanju da naprave najjednostavniji plan zajedničkog korištenja i servisiranja traktora jer to zahtjeva prvenstveno jednu vrstu kompromisa i konsenzusa oko najosnovnijih stvari a pored toga i određenu dozu planiranja a i sam znaš da to našem narodu vala nikako ne leži. Naš narod preferira "kako ćemo lahko ćemo" i "ma hajde Boga ti" solucije. Ko će to stalno bilježiti radne sate, čuvati račune od goriva, paziti kada treba mijenjati ulje, koja tipa, koja viskoznost, kada su filteri mijenjani, na vakat predati mašinu...

ja ti uporno navodim primjere iz BiH gdje ima rezultata. Svakako da ima i losih primjera ali nije bog svakoga dao za poduzetnistva. Manji dio poduzetnika su rodjeni sa talentima a vecina su nauceni, jednako kao sto je to u svakoj ljudskoj djelatnosti.
Biznsi u poljoprivredi se ni u cemu ne razlikuje od ostalih biznisa.
Nije ni svaki sofer Sumaher nit je svaki dekan nobelovac.
U razvijenim zemljama, sa najboljim poslovnim okruzenjem i obrazovanjem tek 20% novosnovanih firmi dozivi petu godinu postojanja a sad bi se kod nas htjelo da svaki piljar postane Rokfeler, koji je poco ko piljar - sa jabukama.

Haettenschweiler wrote:Dobro tebe Lija nasamari @Zahvalni. Zar stvarno misliš da Liju brine nakakav jeftin izvoz, pa skup uvoz proizvoda iz HR? Zar ti nije malo čudno da ministar poljoprivrede dolazi konstantno iz reda hrvatskog naroda? Nije li moguće da poljoprivrednicima iz reda hrvatskog naroda više nisu potrebni poticaji za sadnice, koce, žicu i mehanizaciju već im sada treba oprema za podrumarstvo: rosfrajni tankovi, barik burad, mašine za filtriranje i punjenje vina, mašine za etiketiranje...?
E moje sarajlijice, ne znate vi sa kim imate posla.

Eno sad,libo me Tuki kako se zove Lija drago mi je da je povecao poticaj
i nisam zalijepo post zbog promocije Lije nego zbog Povecanja Poticaja


Niko ti ne brani da apliciras za poticaj,kojeg ne mozes dobiti ako sjedis u stanu imas 2 duluma zemlje u saksijama ha ja

Haettenschweiler wrote:Dobri moj Toto, sve je to fino i lijepo ali kod nas teško izvodivo. Pa ja ti upravo govorim da naš narod nije u stanju dogovoriti ni zajedničko korištenje mašina a ne neke zajedničke marketinške akcije, uvezivanje sa seoskim turizmom( kakav turizam kada nam većina sela još nema ni vodovod a kanalizaciju ne treba ni spominjati jer nju nemaju ni gradovi)...itd.
Pa naši ljudi nisu u stanju da naprave najjednostavniji plan zajedničkog korištenja i servisiranja traktora jer to zahtjeva prvenstveno jednu vrstu kompromisa i konsenzusa oko najosnovnijih stvari a pored toga i određenu dozu planiranja a i sam znaš da to našem narodu vala nikako ne leži. Naš narod preferira "kako ćemo lahko ćemo" i "ma hajde Boga ti" solucije. Ko će to stalno bilježiti radne sate, čuvati račune od goriva, paziti kada treba mijenjati ulje, koja tipa, koja viskoznost, kada su filteri mijenjani, na vakat predati mašinu...

nazzalost,moram se slozziti sa ovim komentarom
to je ono: teoriski ljubav lijepo zvuci ,malccice je drugccije u praksi.

possto je danas kissa a ja mislio razbacivat stajnjak pa ne mogu, pa reko da vidim ssta se dessava na ovom forumu

PipiDugaDevetka wrote:Bh. poljoprivredu i selo spasiti tako što će naša država u dogovoru sa zemljama izvoznicama uvesti carine na polj. proizvode u visini koliko u tim zemljama iznose podsticaji za poljoprivredu. Da barem približno bh. poljoprivrednici imaju ravnopravnu utakmicu. Ne vjerujem da će se ijedna zemlja izvoznica u BiH protiviti tome.

Ne bih se slozio u tome kako su podsticaji i carina osnovni problem. Bosna je mala zemlja s malim trzistem i njoj ne odgovara zatvorenost. Bosanski proizvodaci moraju bit orijentirani na inozemno trziste. Ne mozes uvoziti carinu na neciji proizvode a istovrmeno ocekivati da to ne ucini i druga strana.

Osnovni problem bosanskog sela je nepostojanje kvalitetne infrastrukture. Minimum minimuma bi bio da svakog sela imas asfaltiran put, da ima struja pa i sredena kanalizacija i vodovood. Da postoji sreden prevoz dijece do skole,blizina ambulante itd. To su minimalni uslovi za 21 vijek. Vidio sam da se dosta uradilo na Igmanu i Bjelasnici ali ostalo je jako slabo.

Medutim to je stvar oprijedjeljenja cijelokupnog drustva. Odredivanje prioriteta. A selo je nazalost ne samo danas vec decenijama na samom zacelju.

Kao drusvto imamo problema s odredivanjem prioriteta. Npr vec odavno citam kako bubrezni bolesnici iz Kljuca i Sanskog Mosta moraju ici na dijalizu u Bihac a odnedavno i u Prijedor. Istovremeno opcina placa docek nove godine na otvorenom. Pitanje je sta je prece.

To je samo onako banalan primjer.

sokkia wrote: da,sve je to tako .
ali je pitanje sigurnosti plasmana maline i njena otkupna cjena.
u G.Vakufu je svak poceo da sadi malinu pa sad cjena nikakva i ljudi neznaju šta sad.

Pa ne treba imati zablude da ce svak uspijeti. Ne postoji apsolutni uspijeh. Upravo prosle sedmice je javljeno kako je njemacka kompanija Q-cells, europski lider u proizvodnji solarnih ploca otisla u stecaj. Preko 1.000 osoba ostaje bez posla. A to je bio izuzetno dobar sektor ali nisu uspijeli preziviti ovu krizu. Desi se. Umjesto njih bit ce neko drugi.

Poznajem naseg covjeka iz Bijelog Polja koji je dosao u Belgiju prije 35 godina. Ima 5 kafana u Belgiji. I nakon rata je investirao 250.000KM u restoran u Sarajevu. Radio par godina i onda stavio kljuc u bravu jer nije islo. Nije izgubio sve ulozene pare ali jeste dobar dio. Istovremeno u Sarajevu imas restorana koji dobro posluju ali on nije uspio.

Tako je u biznisu. Neko uspije neko ne. Bitno je poceti se pravim biznisom, u pravo vrijeme i na pravom mijestu. To su osnove za uspijeh, bar u pocetnim godinama a one su i najbitnije. Meni se proizvodnja malina cini kao nesto obecavajuce. Zemlja je jeftina u Bosni a ne trebaju ni neka velika ulaganja.

Sto se tice otkupa. Znam da su i prozivodaci iz Srebrenice i Bratunca imali problema jer su uglavnom otkupnici bili iz Srbije a oni su im davali nisku cijenu i isplacivali sa zakasnjenjem. Citao sam da je prosle godine otkup vrsio Bio- plod Rožaje. I oni daju najvisu cijenu u regiji.

http://www.pobjeda.me/arhiva/?datum=201 ... &id=213363

Bosanski proizvodaci moraju bit orijentirani na inozemno trziste.

ovo jedino da nasse proizvode ponudimo na ino trzzisstu kao organske,ali za to treba posjedovati odgovarajucci certifikat.
a dobiti ga meni izgleda kao nauccna fantastika.

sokkia wrote:

Bosanski proizvodaci moraju bit orijentirani na inozemno trziste.

ovo jedino da nasse proizvode ponudimo na ino trzzisstu kao organske,ali za to treba posjedovati odgovarajucci certifikat.
a dobiti ga meni izgleda kao nauccna fantastika.

Nisam bas najbolje upucen koji su sve uslovi neophodni za izvoz na recimo EU trziste. Znas li nesto vise o tome?
Ja nase proizvode jedino pronalazim u prodavnicama koje drze nasi ljudi po EU. Ovdje ne mislim poljoprivredne proizvode vec na vispakove , neke klasove proizvode, Fana slatkise i slicno.

Duze sam vani i sjecam se kad je tako bilo i sa turskim proizvodima. Oni su se uglavnom prodavali u turskim radnjama. Ali prije par godina sam vidio u Carrefour-u jedan dio polica namjenjen za turske proizvode (imaju slicno i za italijanske npr)

A sto se tice poljoprovrednih proizvoda. Ovdje vidim sve vise proizvoda iz Kenije ili Maroka. Npr. grah, mandarine, smokve... Kako oni mogu a ne bi moglo iz Bosne koja je u Europi?

Nebitan32 wrote:

sokkia wrote:

Bosanski proizvodaci moraju bit orijentirani na inozemno trziste.

ovo jedino da nasse proizvode ponudimo na ino trzzisstu kao organske,ali za to treba posjedovati odgovarajucci certifikat.
a dobiti ga meni izgleda kao nauccna fantastika.

Nisam bas najbolje upucen koji su sve uslovi neophodni za izvoz na recimo EU trziste. Znas li nesto vise o tome?
Ja nase proizvode jedino pronalazim u prodavnicama koje drze nasi ljudi po EU. Ovdje ne mislim poljoprivredne proizvode vec na vispakove , neke klasove proizvode, Fana slatkise i slicno.

Duze sam vani i sjecam se kad je tako bilo i sa turskim proizvodima. Oni su se uglavnom prodavali u turskim radnjama. Ali prije par godina sam vidio u Carrefour-u jedan dio polica namjenjen za turske proizvode (imaju slicno i za italijanske npr)

A sto se tice poljoprovrednih proizvoda. Ovdje vidim sve vise proizvoda iz Kenije ili Maroka. Npr. grah, mandarine, smokve... Kako oni mogu a ne bi moglo iz Bosne koja je u Europi?

mislio sam na certificurane proizvode( one koji se proizvode na 100% prirodan naccin)

Posto vidim da je Tema jako posjecena

samo da se pohvalim da sam kupio par zasada crne i crvene ribizle

i dalje jedna od najposjecenijih tema na Forumu


http://www.slobodnaevropa.org/content/t ... 44984.html


evo jednos svijetlog primjera sta je bivsi vojnik s otpremninom uradio


svaka cast Gospodine