Stoga je, u skladu sa proglašenim kulturnim principima i humanističkim težnjama naših naroda, neophodno izvršiti ubrzanu, tačnije, instant-izgradnju jedne čitave, kulturno prikladne supkulture, kako bi i na našim prostorima zaživio jedan kvalitetan, autohton goth, dapače – Hadžigoth. Ovo je jedan težak i nadasve neizvjestan poduhvat, ali mu, zbog dalekosežnih pozitivnih posljedica, treba pristupiti na najozbiljniji način.
Čitav bi proces mogao započeti laganim izletom suvremene bh. muzike u svijet mračnog i mističnog – okupljanjem jednog kontemplativno-post-punk banda koji bi se zvao Dark Dervishes i čiji bi prvi hit mogao biti Mystic Mevlud. Goth palicu bi onda preuzeo death-rock band Meleci smrti, sa svojom neponovljivom hadžigoth himnom – Horror Sucks, Terror Rocks! Iz Krajine bi se, potom, oglasio hard-metal band Haram-kubure, sa svojim prvijencem Anarchy in the USK.
Samo za potrebe našeg tržišta, na estradnom nebu bi se pojavila i prva zvijezda turbo-goth-folka, Hamo Horrorbaša, sa pjesmom Doj’te džini mojoj strini! Muzičku bi scenu, dakako, upotpunilo tek postojanje girl-bandova, kao što su Šejtan Sisters, sa svojim hitom Jihad In Pink, a tu bi bile i njihove ljute hadžigoth-chick suparnice, Hell Hurije, sa rap-poskočicom Džennet? Džehenem? Whatever? (It’s Forever…).
Najveći pomak u formiranju instant-hadžigoth kulture bi ipak bio postignut na području sedme umjetnosti. Filmovi kao što su Jeziva jacija ili Tamni donji vilajet: Bitka za Siraat-ćupriju bi udarili temelje vizualnog hadžigoth identiteta u Bosni, pa bi, preko njih, i mala djeca znala da je, recimo, simbol bosanskih darkera crni ljiljan, a ne tamo neka crna ruža.
Poseban doprinos u približavanju goth kulture našoj svakodnevnoj, mainstream kulturi, bi imao serijal naučno-fantastičnih i akcionih filmova o Sihirinatoru. Sihirinator, glavni lik iz tog serijala, je cyborg-veteran iz bosanskog rata, kojeg pokreće jedan nadahnuti hodžin zapis, vještim rukama Salke programera pretvoren u nesavladivi firmware. Na primjer, u trećem nastavku iz ovog serijala, Sihirinator 3: Kijametski dan, glavni lik se uspješno bori protiv Ćorovite Debile i njene jaranice Gluhovite Hazire, koje bacaju sihire uz pomoć zvučnih viljuški.
Pogrešno bi bilo, međutim, pomisliti da je hadžigoth kultura zapravo tek goth-kultura prilagođena islamu. Naprotiv, ova je kultura čvrsto utemeljena na bosanskom kulturnom naslijeđu, što se posebno može vidjeti iz jako popularnih stripova kao što su Misterija Kulina bana ili Prokletstvo crnog stećka.
Naposlijetku, da bi ova kultura zaživjela na duže staze, moralo bi joj se osigurati obavezno mjesto na našim malim ekranima, u vidu kultne serije, koja bi se, po potrebi, mogla re-emitirati godinama. Kao najizvjesnije rješenje se nameće serija Kemo, the Kurban Slayer, u kojoj se Kemo, mladi mesarski šegrt, bori protiv čudovišnih kurbana koji, u dugim zimskim noćima, terorišu bosanske kasabe proganjajući raspamećenu čeljad po košmarnim snovima.(preuzeto sa tersaone

)