#227 Re: PROPAST HARISA SILAJDŽIĆA I NJEGOVE LOPOVSKE STRANKE!!!
Posted: 12/10/2010 12:11
by drndalo
NightSkyWalker wrote:smoki_choko wrote:prop´o hare i szbih ko grcka. veceras na šeset minuta se vidjelo bas koja je to mafija. citava famelija arnaut pozaposljavana po vascijelom svijetu i po televizijama
Lako je lupati po nekom preko podobnog medija.
Pa dobro, sto to "nepodobna" TV1 nije argumentovano dematovala ? Ako je receno da je npr. Kemo u ambasadi u Pakistanu, a on donese dokaz da je u stvari u privatnoj firmi u Mostaru, jos bi se mogao i "opariti" da FTV tuzi za klevetu, i uzme im 20.000-30.000 za dusevnu bol...
Kako mene nikad niko ni na "podobnim" ni na "nepodobnim" medijima ne optuzi da sam ukrao koje milionce ? Ili postavljen za 3-ce lijevo smetalo u konzulatu u Gelsenkirchen-u ? Hmmm, mozda zato sto nisam...
#228 Re: PROPAST HARISA SILAJDŽIĆA I NJEGOVE LOPOVSKE STRANKE!!!
Posted: 15/10/2010 01:27
by Princeton
Ona dva priloga Avde Avdica o stranci zagrabih su masterpiece, vidi se da je to odradio onako iz srca, kao da je jedva docekao da ih popljuje... "Gospodine Silajdzicu, idemol za Istanbul?", "A onda se ukazao on, u pratnji jednog generala (Dudakovic) i jednog dezertera (Bahtic)", "Prvu dionicu presao je sa Alkalaj Svenom", "Letva i junice, banke i brda, rudnici i struja, genocid i policija, i general i dezerter i Sakovic i Bahtic i Heco i Alkalaj i J(j)ata Arnauta, sve je ovo obiljezilo karijeru covjeka iz cetrdeset i kusur kvadrata, covjeka koji je prije sedam dana usao u mrak na putu za Istanbul", "Otvoren za sve medije bio je i Semso Sakovic, osnivacev izaslanik za Distrikt, cija je firma crtala horizontalnu saobracajnu signalizaciju na brani jezera Snijeznica", "Ni Belkicev sef Silajdzic nije znao mnogo toga u vezi sa Srebrenicom, jednostavno prespavao je bitku, isto kao sto ce prespavati i naredne cetiri godine u Stambolu ili na Kubi, jos se ne zna sto posto"... ko god nije pogledao, toplo preporucujem!
#233 Re: PROPAST HARISA SILAJDŽIĆA I NJEGOVE LOPOVSKE STRANKE!!!
Posted: 20/11/2010 03:04
by Been
Odlazak H.S. i nije toliko zanimljiv koliko će biti zanimljiva čistka uhljebljenih karodva po bh. pošti, elektrodistribuciji, direkcijama i agencijama... Mogao bi Hare charter let za Carigrad uplatiti !
#235 Re: PROPAST HARISA SILAJDŽIĆA I NJEGOVE LOPOVSKE STRANKE!!!
Posted: 10/12/2010 13:26
by Banksy
SIVA EMINENCIJA BIH DIPLOMATIJE
Haris Lukovac, ambasador-savjetnik
OKVIR ZA SLIKU HARISA LUKOVCA
HARIS LUKOVAC, predratni nižerangirani policijski operativac, ratni šef osiguranja ALIJE IZETBEGOVIĆA, poslijeratni diplomata u Belgiji i Holandiji, nakon povratka u BiH preuzeo je sve ključne poluge u Ministarstvu vanjskih poslova BiH; naš novinar istražio je više nego živopisnu biografiju čovjeka bez kojeg se u novijoj diplomatiji Bosne i Hercegovine nijedna važna stvar ne može riješiti
Rastrošnost, nepotizam, samovolja, nezakonito upošljavanje nedoraslih, često i polupismenih kadrova u Ministarstvu vanjskih poslova BiH i ambasadama naše zemlje, urušavanje i ono malo ugleda koje BiH ima širom svijeta... Ukratko, to bi bio rezultat četiri godine duge vladavine Svena Alkalaja u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. A kako je, zapravo, proteklih godina funkcioniralo Alkalajevo Ministarstvo najbolje oslikava primjer jednog od čelnih ljudi MVP-a BiH Harisa Lukovca. Bivši policajac MUP-a BiH, zatim bošnjačke obavještajne službe AID, ratni komandant jedinice Biseri, poslijeratni diplomata u Haagu i Briselu, sve je to bio Haris Lukovac prije svog dolaska u MVP BiH i imenovanja za šefa Sektora za opće poslove. Njegovim dolaskom označen je početak vremena strahovlade, nepotizma, bahatosti i primitvizma, što je zapravo i jedini obrazac po kojem Lukovac zna funkcionirati.
TOPLA PREPORUKA ZA POLICIJU
Lukovca je ranih osamdesetih godina prošlog vijeka u policijske strukture uveo pokojni Branko Pletikosa, u to vrijeme vrlo važna ličnost u strukturama državne bezbjednosrti BiH. Pletikosa, koji je na početku rata ubijen snajperskim hicem sa srpskih položaja u naselju Nedžarići, bio je po zanimanju ugostitelj i dobro je poznavao Lukovčevog oca, „provjerenog“ inspektora ugostiteljske struke sa Bistrika. Lukovac je neposredno pred rat bio zaposlenik Pete uprave Republičkog SUP-a sa ne baš idealnim profesionalnim i moralnim karakteristikama. Odmah na početku rata imenovan je za komandanta jedinice Biseri, koja je obezbjeđivala zgradu i tadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića, kao i njegovog dugogodišnjeg bliskog suradnika Harisa Silajdžića. Lukovac je na mjestu Izetbegovićevog bodyguarda naslijedio Jusufa Škrijelja i godinama je bio jedan od najbližih Izetbegovićevih suradnika. Bezbjednosna procjena policijskih struktura u Sarajevu bila je da je prvi krug osiguranja Alije Izetbegovića mjesecima prije rata oformio lider SDA iz Sandžaka Sulejman Ugljanin - uglavnom je bilo riječ o problematičnim osobama sa debelim policijskim dosjeima, od kojih su neki bili optuženi i za najteža krivična djela poput ubistava i pljačke. Primjera radi, kada je Izetbegović na samom početku rata putovao u Ohrid na razgovor sa načelnikom Generalštaba JNA Blagojem Adžićem, niko iz njegovog osiguranja ga nije mogao niti smio pratiti - svi su, po različitim osnovima, bili „zreli“ za hapšenje u Makedoniji. Uvođenjem Lukovca u sistem osiguranja Alije Izetbegovića policija je htjela instalirati elemente kakvog-takvog institucionalnog, sistemskog osiguranja prvog čovjeka države.
Zvanično su Biseri bili pod komandom Ministarstva unutarnjih poslova, no stvarni komandant uvijek je bio Izetbegović koji je Lukovcu povjerio zadatak stvaranja i profiliranja ove jedinice. Zbog ovakvog ustrojstva nisu bili rijetki ni oružani sukobi pripadnika Bisera sa policijom. U ratnim godinama pripadnici Bisera izlazili su iz opsjednutog Sarajeva na Igman kako bi „snimali“ stanje unutar jedinica Armije BiH a Lukovac je bio i jedna od ključnih osoba u akciji Trebević 1, kako se kodnim imenom nazivala operacija hapšenja “odmetnutih“ komandanata Mušana Topalovića Cace i Ramiza Delalića Ćele. Lukovac je, zajedno sa Jusufom Pušinom, odveo Topalovića nakon predaje u zgradu Prvog korpusa ARBIH, uz obećanje da će ostati živ. Kasnije je Lukovac nagrađen izmještanjem u inozemstvo, gdje je, po raznim diplomatskim predstavništvima (Brisel, Haag) proveo skoro deset godina prije povratka u Sarajevo. Najduže se zadržao u Briselu, skoro deset godina, gdje je od 1996. do 2000. godine bio otpravnik poslova u našoj Ambasadi. Upućeni tvrde da je za ovako dugačak boravak u inostranstvu zaslužno prijateljstvo sa porodicom Izetbegović, najprije sa Alijom, a potom sa njegovim sinom Bakirom.
Po povratku iz Brisela, na mjestu šefa Službe za opće poslove zamijenio je Kemala Huseinovića. Lukovac je bio dobar prijatelj i sa ubijenim Ramizom Delalićem Ćelom. Kada je Delalić ubijen, Lukovac je samovoljno iz Ambasade u kojoj je tada radio stigao u Sarajevo kako bi govorio na komemoraciji i prisustvovao dženazi. „Bila je naredba da se Delalić ubije 1993. godine zajedno s Mušanom Topalovićem Cacom. Tada je Haris Silajdžić došao i dogovorio predaju i tako mu spasio život“, kazao je, između ostalog, Lukovac na komemoraciji.
Nakon što je imenovan za prvog čovjeka Službe za opće poslove, Lukovac se nerijetko znao naći u središtu skandala koji su u ovom ministarstvu, otkako je na njegovo čelo došao Sven Alkalaj, postali gotovo pa svakodnevnica. U ljeto prošle godine, Lukovcu je po drugi put ukraden službeni automobil. Prije deset godina ukraden mu je službeni Passat, da bi se isto desilo i prošloga ljeta kada mu je, na sarajevskoj Skenderiji, ukraden četiri godine star Golf V, vlasništvo MIP-a. Treniranje strogoće, maltretiranje uposlenih, nezakonito uzimanje novaca za troškove iz budžetskih rezervi, nepotizam... samo su neke od odlika skandaloznog Lukovčevog ponašanja u ovome Ministarstvu. Posljednji u nizu njegovih, u najmanju ruku čudnih poteza, jeste naputak koji je poslao nekim od ambasadora naše zemlje u inozemstvu. Sve pod krinkom štednje i brige za racionalnije poslovanje Ministarstva, Lukovac je nekim od naših ambasadora naložio da sami iz svog džepa plaćaju troškove održavanja prostorija ambasade. Tako, primjerice, u vrijeme dok Lukovac, Alkalaj i društvo samo za telefonske račune godišnje potroše desetine hiljada maraka, Biljana Gutić-Bjelica, ambasadorica BiH u Kanadi, sama iz vlastitog džepa plaća račune za odvoz smeća ili čišćenje prostorija. Slično je i sa našom ambasadom u Egiptu, gdje je ambasadoru Slobodanu Šoji naloženo da vlastitim novcem plati razliku u cijeni najma prostorija zgrade u kojoj je smještena ambasada BiH, iako s unajmljivanjem prostorija Šoja nije imao nikakve veze.
BH DIPLOMATIJA, LEGLO NEPOTIZMA, KRIMINALA
Nakon što je urađena revizija poslovanja Ministarstva vanjskih poslova za prošlu godinu, revizori su utvrdili kako je, od potrošenih 2,2 miliona maraka za putovanja skoro više od milion maraka isplaćeno za troškove dnevnica i smještaja u inostranstvu. „Uočeno je da je u nekim slučajevima umjesto nalogom odobrenog korištenja avionskog prevoza ekonomskom klasom, korišten prevoz biznis klasom, te je redovna pojava da se prilažu računi za hotelski smještaj čiji iznosi ukazuju da se radi o hotelima visoke kategorije», stajalo je, između ostalog, u izvještaju revizora koji su utvrdili kako se na većini naloga piše nečitak, vrlo kratak izvještaj o svrhi putovanja. Kao primjer „sumnjivih“ putovanja navodi se službenik koji je zaposlen u sjedištu Ministarstva vanjskih poslova u Sarajevu a stalno putuje u Brisel. Ono što nije napisano u izvještaju jeste to da se radi upravo o Harisu Lukovcu, čija je supruga Sanja (također pripadnica Bisera kojom se Lukovac oženio tokom rata) stalno uposlena i nastanjena u glavnom gradu Belgije i čini se kako je Lukovcu Ministarstvo vanjskih poslova plaćalo odlaske u posjetu supruzi. Osim što redovno obilazi suprugu, zaposlenu u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) u Briselu, Lukovac se pobrinuo i za ostale članove porodice, tako da je i njegov brat Sanin dobio posao u Ministarstvu vanjskih poslova. Nakon što je otjeran iz Ambasade BiH u Saudijskoj Arabiji, gdje je radio kao vozač, Sanin Lukovac se prijavio na konkurs za jedno od četiri upražnjena mjesta u Ministarstvu vanjskih polova. Iako je konkurs objavljen mimo znanja i pravilnika Agencije za državnu službu, Sanin Lukovac je konkurirao za mjesto prvog sekretara u Sektoru za nekretnine što je, u hijerarhiji Ministarstva, treća po važnosti dužnost u ovoj instituciji. Zanimljivo je kako je Sanin Lukovac, prije nego što je ugovorom o djelu primljen na mjesto savjetnika u MVP BiH, diplomirao u Australiji, pohađajući večernju školu. Tu mu je australsku diplomu verificirao problematični univerzitet Philip Noel Baker, kojeg je u sarajevskom predgrađu Stup oformio Zdravko Šurlan, šarlatanski predsjednik Međunarodne lige humanista. Da je Lukovac sa svojim najbližim suradnicima Ministarstvo vanjskih poslova pretvorio u svoje privatno poduzeće, najbolje govore rezultati revizije poslovanja ove institucije za proteklu godinu. Tako je u sjedištu Ministarstva samo za reprezentaciju prošle godine potrošeno više od 265 hiljada maraka. Trošilo se po restoranima ali i u samoj zgradi, u kojoj se za reprezentaciju mjesečno odvajalo osam i po hiljada maraka. No, ni to nije bilo dovoljno pa je MVP prošle godine privatnu zabavu proslave rođendana Emine Merdan, šefice kabineta ministra Svena Alkalaja, platilo sedam hiljada maraka. Revizorski izvještaji potvrdili su samovolju Lukovca i njegovih suradnika i kada su u pitanju javne nabavke, koje se obavljaju bez tendera, ponuda i ostalih zakonom propisanih procedura. Posljednji takav slučaj Lukovčeve samovolje zabilježen je prije nekoliko dana, a zanimljiv je zbog činjenice da je to jedan od rijetkih poslova koje je kritikovao ministar Alkalaj. Naime, Lukovac je, kako saznajemo u Ministarstvu, sam dogovorio posao postavljanja bankine za pomoć invalinim osobama prilikom ulaska u zgradu Ministarstva. No, kako je ona šlampavo urađena i postavljena na mjestu na kojem nije predviđena, mnogi su se uposlenici Ministarstva žalili kako se ozljeđuju na njoj prilikom ulaska u zgradu. Tek nakon što jee na bankini pao i ozlijedio se ministar Alkalaj, bijesno je naredio Lukovcu da je odmah ukloni. Bankina za koju niko u Ministarstvu ne zna ko ju je postavio, uklonjena je odmah, iako je za njeno postavljanje potrošeno više hiljada maraka.
Olimpijski osmijeh Harisa Lukovca
PRIJE I NAKON OLIMPIJADE LUKOVAC JE ZA POTREBE SLUŽBE „POKRIVAO“ PREDSJEDNIKA MOK-A SAMARANCHA I NJEGOVE SURADNIKE!
Haris Lukovac rođen je u Sarajevu, gdje je završio Srednju elektrotehničku školu a zatim i vanredno Fakultet političkih nauka. Po okončanju studija zapošljava se u tadašnjoj Službi državne bezbjednosti na poslovima operativne tehnike. Postaje mlađi inspektor i počinje raditi u sektoru poslova obrambenih priprema. U sigurnosne strukture ulazi neposredno pred početak Olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu, gdje je bio jedan od bezbjednjaka koji osiguravaju hotel Holliday inn u kojem su bili smješteni najvažniji gosti Olimpijade. Među njima i pokojni Juan Antonio Samaranch, tadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta U to je vrijeme Lukovčev otac, sanitarni inspektor, bio jedan od ključnih aktera sigurnosne akcije kodnog imena Pliva, koja je imala za zadatak stalnu kontrolu kvaliteta prehrambenih proizvoda tokom Igara. Lukovac je bio pratilac najbližih Samaranchovih suradnika s kojima je i nakon Olimpijade ostao u kontaktu. Nakon Olimpijade, njegovom su ocu bili sumnjivi dugi razgovori koje je vodio na engleskom jeziku, pa je svog sina prijavio Dušku Zgonjaninu, šefu SDB-a, kasnijem ministru unutarnjih poslova. Zgonjanin je odmah Lukovcu naložio „opserviranje“ Samaranchovog prijatelja s kojim je ostao u kontaktu kao potencijalno bezbjednosno zanimljivom osobom. Lukovac se u nekoliko navrata sastajao sa njim u Zagrebu i Ljubljani da bi nakon tih sastanaka sačinio izvještaj na jedanaest stranica u kojem je zaključio kako je, navodno, osoba s kojom je kontaktirao homoseksualac. Nakon okončanog zadatka, Lukovac je suspendiran iako je nakon svakog od tih sastanaka donosio poklone svojim nadređenima. Vraćen je u najniži čin inspektora i premješten na Policijsku akademiju na Vracama gdje je sve do početka rata u BiH, kako se tvrdi, „kalemio žice na ogradi“, odnosno, radio kao električar...
Suradnik i nasljednik
OD MAGACIONERA DO OBAVJEŠTAJCA
Harisa Lukovca je na mjestu tjelohranitelja Alije izetbegovića zamijenio Osman Mehmedagić Osmica. Prije nego što je unaprijeđen u Izetbegovićevog pratioca, Mehmedagić je radio kao magacioner. U ratu se doškolovao pa je u odnosu na prijeratnog zanatliju konac rata dočekao s diplomom Više upravne škole. Kao i Lukovac, Mehmedagić je bio jedan od ključnih učesnika operacije hapšenja Mušana Topalovića Cace. Poslije Topalovićevih pregovora sa Alijom Izetbegovićem, ka njegovom štabu su krenuli Mehmedagić, Jusuf Pušina i Haris Lukovac. Nakon njihovog obećanja da će dobiti fer i pošteno suđenje, Caco je sa lisicama na rukama odveden u komandu Prvog korpusa. Posljednjih godina Mehmedagić je na čelu Odjeljenja za tajno praćenje i dokumentovanje u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH. Navodno ga je na ovu dužnost „pogurao“ Bakir Izetbegović s kojim je već godinama u bliskom prijateljskom odnosu.
Slobodna Bosna
#236 Re: PROPAST HARISA SILAJDŽIĆA I NJEGOVE LOPOVSKE STRANKE!!!
Posted: 03/01/2011 22:44
by convict
Evo gledam sad, SBiH uopšte nema kandidate za prijevremene izbore za načelnike u Bihaću, Srebreniku i Vogošći. Nadam se da će tako biti za 2 godine i u svim ostalim opštinama!
#244 Re: PROPAST HARISA SILAJDŽIĆA I NJEGOVE LOPOVSKE STRANKE!!!
Posted: 30/09/2014 09:51
by Adriatic
Pa gdje nam je Hare sve ove godine?
Uvrijeđena mlada, kojoj je ispod časti biti u BiH ako nije na vlasti i ne može krasti kao do sada.
