Grčka kriza
Barosso: Branit ćemo euro pod svaku cijenu!
Iskoristit ćemo sva sredstva kako bi se što hitnije osigurala stabilnost u eurozoni. U planu je nekoliko opcija koje će biti predstavljeni ministrima financija 27 EU zemalja u nedjelju, kazao je čelnik EK Barosso.
Čelnici 16 zemalja eurozone odobrili su krizni fond od 110 milijardi eura pomoć kako bi spriječili širenje grčke fiskalne krize koja je i te kako ugrozila povjerenje u 11 godina star euro. Euru je vrijednost pala i zbog straha da bi Španjolska i Portugal mogli krenuti istim putem, tako da su najavljene i druge mjere za očuvanje financijske stabilnosti čitave monetarne unije. Stoga su lideri 16 zemalja eurozone uvjereni kako će se financijska podrška Grčkoj imati pozitivnog efekta na ulagače - koji misle kako će ona povući za sobom i druge zemlje s visokim deficitom, niskim rastom ili smanjenom konkurentnošću - i prije nego se burze otvore u ponedjeljak. U zamjenu za trogodišnji zajam Grčka pak mora srezati javnu potrošnju.
- Branit ćemo euro pod svaku cijenu – kazao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Bruxellesu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, nakon sastanka s čelnicima. Iskoristit ćemo sva sredstva kako bi se što hitnije osigurala stabilnost u eurozoni. U planu je nekoliko opcija koje će biti predstavljene ministrima financija 27 EU zemalja u nedjelju, najavio je Barosso, koji je pred novinarima zasad odbio govoriti o detaljima.
Europski promašaj da ranije zauzda grčku krizu proteklog je tjedna rezultirao 4,3-postotnim padom vrijednosti eura, dok su sve svjetske burze padom popratile razvoj događaja bojeći se da Grčka u ponor ne povuče i ostale članice eurozone. Posebno panično reagirao je Wall Street još u četvrtak kada je Dow Jones indeks rekordno potonuo 9 posto, pa se potom digao, a trgovanje je toga dana završio u minusu 3,2 posto. Mahnito trgovanje izazvala je upravo grčka dužnička kriza, dok je pogreška u trgovinskom sustavu kumovala srozavanju indeksa do razina nezapamćenih još od 1987. godine. Istražitelji još uvijek nisu sigurni što se dogodilo tijekom trgovanja u četvrtak, no povjerenje u trgovanje, unatoč i dobrim rezultatima o zaposlenosti u SAD, nije se vratilo.
Ipak, Dow Jones petak je završio oslabljen 1,33 i posto, na 10.380,06 bodova, S&P 500 je srezan 1,53 posto dok je ponovno najveći gubitnik bio Nasdaq rušenjem od 2,33 posto, na 2.265,64 bodova. U cijelom prošlom tjednu Dow Jones indeks potonuo je 5,7 posto, dok je S&P 500 izgubio 6,4, a Nasdaq indeks 8 posto.
CBOE indeks volatilnosti tjedan je završio iznad 41 boda, dvostruko više nego prošli petak. Jučerašnjim padom Nasdaq je i tehnički ušao u fazu korekcije jer je od 23. travnja pao više od 10 posto. Rasprodaju tehnoloških dionica izavala je informacija kako je Nokia odlučila tužiti Apple zbog prava patenata. Nokia je srezana 4,2 posto, a Apple ne spušten 4,3 posto.
Njemački parlament u petak je odobrio zakon koji će omogućiti njemačkoj vladi izdavanje jamstava za 22,4 milijarde eura vrijedne zajmove, koji čine najveći dio dogovorenog paketa pomoći od 110 milijardi eura za Grčku. Da bi pak podmirila svoj udjel u paketu financijske pomoći Grčkoj, Slovenija će, kazao je za Bloomberg ministar financija Franc Križanič, izdati državne obveznice ili će podići kredit.
izgleda da i amerikanci gledaju sa skepsom na ovo u grČkoj.....kolko sam informisan na vojnu paradu u moskvu nije otišla grčka delegacija (s razlogom ...kriza) a odjavijo je i italijanski premijer svoju nazoČnost kako kaže zbog "ekonomske krize"
.....zato se srbija junački samobrani
Srbija neće imati sudbinu kao Grčka
9. maj 2010. | 14:09 | Izvor: Novosti
Beograd -- Ministarka finansija Srbije Diana Dragutinović kaže da ekonomsku situaciju u Srbiji i Grčkoj ne treba porediti, pošto je javni dug Srbije mnogo manji.
"Ne treba porediti Grčku, sa javnim dugom od 124 odsto BDP i deficitom od 12,7 odsto, i Srbiju, čiji je javni dug 30 odsto BDP, a deficit četiri odsto", rekla je ministarka za Večernje novosti.
Dragutinovićeva je navela da iskustvo Grčke može biti dragoceno i dodala da je loša fiskalna politika, a ne finansijska kriza dovela tu zemlju u sadašnje stanje.
"Pri tom, i bez iskustva Grčke, mi smo sami sebi postavili granicu kada je zaduživanje države u pitanju. To je rast do 2,5 odsto godišnje, do maksimalnih 40 odsto BDP", kazala je ministarka finansija.
Ministarka je navela da okvirni limit za zaduživanje od 40 odsto BDP ne uključuje obaveze po osnovu restitucije i da će se javni dug povećati po osnovu restitucije, ali da će period otplate tog duga trajati dugo kako bi se obezbedila održivost javnih finansija.
"Ono što moram reći je da Zakon o restituciji neće ispraviti nepravdu. On će je samo ublažiti. I mislim da bismo se mogli složiti da ispravljanje nepravde prema jednima ne može biti na račun činjenja nepravdi drugima, odnosno budućim generacijama poreskih obveznika. Konačno, ne postoji država koja je svima vratila sve", kazala je Dragutinovićeva.
Spremni za MMF, spremna i poreska reforma
Ona je rekla i da je srpska delegacija spremna za četvrtu rundu razgovora s Međunarodnim monetarnim fondom koja treba da počne u utorak, 11. maja.
"Suštinske reforme nigde ne mogu da se pripreme preko noći. Ali, mogu da se brzo sprovedu, ako su pripremljene. Sa svoje strane, mogu reći da je poreska reforma spremna. Smer promena je prihvatljiv i bio bi podrška toliko potrebnom novom modelu rasta", rekla je Diana Dragutinović.
Navodeći da "reforma poreza nije dovoljna", ministarka je kazala da je za nju "prihvatljiva svaka opcija koja će dovesti do veće usklađenosti prihodne i rashodne strane javnih finansija, uz konkurentan poreski sistem".
"Naravno da je dobro da poreske stope budu što niže, ali kakve će biti zavisi ipak od države koju želimo. Ako hoćemo dobre puteve i infrastrukturu, efikasnu državnu administraciju, to je nemoguće postići niskim poreskim stopama. Iskustvo Irske najbolje pokazuje do čega je dovela neusklađenost poreskih stopa i rashodne strane, iako se radi o vrlo dinamičnoj privredi", zaključila je Dragutinovićeva.
Oporavak neće biti brz
Procena MMF-a da će Srbija iamti privredni rast od dva odsto za ministarku finansija je očekivana. Ona dodaje i da „oporavak neće, nažalost, biti brz. Ovaj rast od dva odsto takav je da se neće mnogo osetiti i neće doći do svih“.
