Forum Klix.ba

…“Po Karatayu, tvrdnja,da su Hrvati iransko pleme došlo s Kavkaza, sa sjevera Karpata i poslavenjeno tokom migracija na sjeveroistok Balkana je krajnje neutemeljena. "Ne postoji", smatra Karatay, "nikakav trag da je pleme koje bi se moglo smatrati Hrvatima zivjelo na Kavkazu, osim nekih lingvistickih indikacija, sto nije dovoljno."

Karatay nudi novu teoriju kojom pokusava rijesiti taj problem,eliminirajuci nikad dokazanu pretpostavku o selidbi iz Irana,i prati tursko pleme Bijele Ogure (Kurbate),koji dolaze u Evropu u drugoj polovini 5.stoljeca,a potom bivaju protjerani od strane Avara sa sjeverozapada Kaspijskog mora u Galiciju,odnosno na prostor juzne Poljske.

Nekoliko godina kasnije Avari dolaze juzno od njih,na prostor danasnje Madjarske i Slovacke,i da bi se zastitili od njih Oguri (Kurbati) organizuju lokalne slovenske mase protiv Avara,postajuci lideri lokalnim Slovenima u borbi protiv Avara.Zadnja,i kljucna faza njihove borbe protiv Avara je bila invazija u Dalmaciju u koordinaciji sa Bizantijom i Franackom i pobjeda nad Avarima. Kako su upravo oni (Kurbati) bili vodje Slovenima ( i Ilirima) u tim pohodima nametnuli su im svoje ime, iako su bili daleko malobrojniji od te slovenske mase..Karatay sve ovo potkrepljuje mnogim primarnim historijskim izvorima,grckim,ruskim,latinskim...“

Poznati turski istoričar, dr Osman Karatay

amoureux24 wrote:Sama rijec Bosna na ilirskom znaci voda.

Imash li neki provjeren izvor za ovo?

Eborg wrote:

amoureux24 wrote:Sama rijec Bosna na ilirskom znaci voda.

Imash li neki provjeren izvor za ovo?

Pogledaj u bosansko-ilirski rječnik

amoureux24 wrote:
Kelti su druga najbrojnija grupa u Bosni cak 15 posto. Mismo isto toliko Kelti koliko i Slaveni. Zasto se toliko forsira da smo Slaveni ne razumujem. Na podruciju Bosne se formirala Skalvinija ali je sinonim Sklaviniji bio Bosna staro ilirsko ime. Vremenom ce ime Sklavinija potpuno nestati. Sklavinija se spominje kao separatna drzava u hrvatskim izvorima. Sklavinija se spominje u arapskim povjesnim vrelima takodjer. To je vjerovatno bilo ime na medjunarodnom planu ali je ime Bosna ostalo u narodu kao nesto drago. Dva ratoborna plemena koja su otimala i prisvajala druga slavenska plemena kao i poslavljavala Ilire su bili Hrvati na Jugu(vrlo malo pleme) i Srbi u pozadini juzne Drine(malo pleme takodjer).Na opcem palnu nisu nista vaznija od ostalih slavenkih plemena.

Sklavinija je naziv kojim su vizantijci označavali sve slavenske države, ne označavajući naziv koji su one imale. Prva Sklavinija je nastala u 6 vijeku, kada su Slaveni u savezništvu sa još nekima plemenima gotovo uništili Vizantijsko carstvo, tada je osvojena teritorija čitave današnje Grčke, a sam Konstantinopolj je dugo bio u okruženju. Slaveni su se naselili najviše u okolini Soluna (ali i po čitavom Balkanu, tek kasnije su došla slavenska plemena Srbi i Hrvati), tako da pojedini putopisci navode da se 717 godine u Solunu može čuti isključivo pravilan slavenski jezik. Zanimljivo je da se Hrvati pominju i u osporavanoj Velesovoj knjizi (prije svega od germanskih historičara), kada se zajedno sa Šcecima odvajaju od Rusa.

#7(D-2B)
Tada nas je otac Or predvodio, Kij je vodio Ruse, Šćek je vodio svoje
pleme a Hrvat svoje Hrvate ... A pošto smo mi unuci bogova
odvojiše se Hrvat i Šćek od drugih, a mi naselismo karpatske gore. Tamo bejahu
drugi gradovi izgrađeni i imasmo saplemenike druge i bogatstvo veliko.
Tada nas neprijatelji napadoše i mi se sklonismo do grada Kijeva i Golunja i tamo se naselismo.
Ognje svoje palismo do Svarge i žrtve prinosismo za blagodarnost bogovima.
I tako tada Kij umre a trideset leta vladaše nama. A posle njega beše
Lebedjan koga nazivahu Slaver i on živeše dvadeset leta. A potom beše Veren
iz Velikograda takođe dvadeset, a potom Sereženj, deset. Na prestolu oni
postigoše pobedu nad neprijateljem, zlo tame otkloniše sa sinova i gradiše za nas
i za vas. I tada Goti u stepu dođoše čineći nam zlo ali odvažnost imahu
preci naši boreći se za život i postadoše slavni jer slaviše bogove. I tako
smo mi unuci bogova, Svaroga našeg i Dajboga. I tada trpesmo zlo a pre silu
imasmo veliku i branismo se od nečastivih Gota i Varjaga za mnoga
leta. Tada nas Ilmeri podržaše i tako pobedismo neprijatelja. A oni
deset careva imahu koji kao vuci behu i lavlju hrabrost imahu. Kad ih
napadosmo, oni počeše lukavstvo činiti i da se odbrane, oni mačeve sahrani

...............

@bonn jos uvijek cekam datalje o Janjicima 1009. godine kad su bili razvijena urbana sredina kako ti rece

Pa imaš sve na internetu, samo pokušaj izbjeći "naše" autore.

...Samostani bosanskih krstjana najvjerovatnije su bili u slijedecim mjestima: Moištra, Janjici, Seonica, Bijela, Uskoplje kod Trebinja, Bradina, Konjic, Glasinac, Podbrac, Goražda, Ljubskovo, Puhovac, Stupari, Gornje Turbe kod Travnika, Skender Vakuf, Humsko kod Foce, Babun kod Mostara, Podjelinak kod Širokog Brijega, Ledinac, Boljuni kod Stoca i Draževica kod Herceg-Novog.
Navedenih sedam starješina (priores) nastupaju uime svih ljudi koji su se do tada posebno zvali “krstjani u zemlji Bosni”. Oni su nastupili kao redovnicke starješine. Izrazi su im bili: “bratstvo naše zajednice”, “u našoj zajednici i mjestima” i “u svim našim mjestima, gdje borave skupine brace.”
U to vrijeme glavno mjesto u Bosni bilo je Mile, sjeverozapadno od Visokog, gdje je ban Kulin imao svoje prijestolje i sazidanu jednu od dvije crkve koje je za života podigao.
Ispovijed bosanskih krstjana obavljena je na Bilinom polju a ne u Milama, najvjerovatnije zato što je djed bosanske crkve Dragic stolovao bliže Bilinom polju i što je u okolini Bilinog polja bilo više krstjanskih kuca...

Bilino Polje, Bistua Nuova, Janjići itd. su u ili oko Zenice i na internetu ima dosta podataka.

...Urbani dio današnje Zenice formirao se kroz nekoliko specifičnih faza koje hronološki zahvataju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznačajnijeg nalaza (II-IV vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruka bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo još jedna. Na Bilimišću ( u ZENICI ) su pronađeni tragovi antičkog naselja. U Putovićima i Tišini ( kod Zenice) , gdje dominira villa rustica, terma, hram kao i niz drugih pratećih objekata.

...Ranokršćanske bazilike između 4. i 7. stoljeća u Bosni materijalni su dokaz da se kršćanstvo javlja u Bosni prije dolaska Slavena i da su autohtoni Iliri primili ovu vjeru. Dokaz tome je i "ecclesia Bostoensis", koja se pominje već u 6. stoljeću. Ali, kako tamo neki Bošnjani, usto autohtoni, mogu biti kršćani prije dolaska barbarskih južnih Slavena od kojih je sve poteklo? Pa i sama povijest. I kako tamo neki Bošnjani mogu biti pismeni prije južnih Slavena, ma pisali i latinicom? Da su govorili ilirskim jezikom ne osporava se, jer tragova tom jeziku je veoma malo. Ne dopušta im se da imaju avarski oblik vlasti u 7. i 8. stoljeću, kad i ostala plemena južnih Slavena unutar Avarskog kaganata, već im se to datira tek u 12. stoljeće.

Baton je bio vođa pobunjenih ilirskih plemena 6. godine Nove ere u Dalmaciji, Bosni i Podunavlju. Ime Baton slično je prvom zapisanom ilirskom imenu u drugom mileniju prije Nove ere: Batan. Ime Baton asocira na prvotni ilirski naziv tekuće rijeke: Bathinus. Izvori ne potvrđuju da je posljednja ilirska kraljica Teuta stolovala u gradu Ardubi. To je i danas očuvani Vranduk u centralnoj Bosni iznad strmih litica uz obalu rijeke Bosne. Uzvodno uz Bosnu, ispod brda Gradina, u dolini zeničke ravnice, je mjesto Tetovo. Da li ranije Teutovo? Uz brdo Gradina je selo Gradišće iz kog potječe veliki sudija Kulina bana po imenu Gradiša. Ploča koja ga pominje, ispisana bosanicom na bosanskom jeziku, nađena je u mjestu Podbrežje u blizini Tetova i Gradišća. Na brdu Gradina je bio ilirski grad. U Podbrežju, gdje je ploča nađena katolički živalj govori ikavski, kao i u Gradišću i Tetovu. To je taj "ilirsko-bosanski" narodni govor o koji su se, mnogo kasnije, otimali. Ikavski govor prostirao se sve do Dalmacije i njenih otoka. Po lingvističkim pokazateljima Dalmacija je veoma blizu Bosni...

Dosta je...

bonn wrote:...Urbani dio današnje Zenice formirao se kroz nekoliko specifičnih faza koje hronološki zahvataju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznačajnijeg nalaza (II-IV vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruka bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo još jedna. Na Bilimišću ( u ZENICI ) su pronađeni tragovi antičkog naselja. U Putovićima i Tišini ( kod Zenice) , gdje dominira villa rustica, terma, hram kao i niz drugih pratećih objekata.

Istina.No niti Janjici niti Bilmisce nikada nisu imali naselje da bi ono moglo dobiti naziv "urbano".Pod "urbano" mislim da neko naselje koje nije samo hrpa od 50-tak kuca oko hrama i malo dasaka da ih zashtiti.

bonn wrote:...Ranokršćanske bazilike između 4. i 7. stoljeća u Bosni materijalni su dokaz da se kršćanstvo javlja u Bosni prije dolaska Slavena i da su autohtoni Iliri primili ovu vjeru. Dokaz tome je i "ecclesia Bostoensis", koja se pominje već u 6. stoljeću. Ali, kako tamo neki Bošnjani, usto autohtoni, mogu biti kršćani prije dolaska barbarskih južnih Slavena od kojih je sve poteklo? Pa i sama povijest. I kako tamo neki Bošnjani mogu biti pismeni prije južnih Slavena, ma pisali i latinicom? Da su govorili ilirskim jezikom ne osporava se, jer tragova tom jeziku je veoma malo. Ne dopušta im se da imaju avarski oblik vlasti u 7. i 8. stoljeću, kad i ostala plemena južnih Slavena unutar Avarskog kaganata, već im se to datira tek u 12. stoljeće.

I ti iz ovoga izvodish da je pismenost Boshnjana bila skoro 100%?

Dakle,tvrdish da su po svim nashim dolinama i planinama nashi dragi ovchari,chobani,kovachi i zemljoradnici koji su svakodnevno drhtali pod bichevima feudalaca i svako malo bjezhali u shume od napadajuce vojske imali vremena i uslova da nauche da chitaju i pishu i povrh svega na kraju dana mrtvi umorni i gladni sjednu i chitaju o Bogu?

Nije to dokaz nego primjer kako se ovijek osporavala pismenost Bošnjana. MORALI su biti pismeni, ne samo Bošnjani nego inače Bogumili jer im to vjera nalaže.

Ne bi bilo loše pročitati - http://www.4shared.com/file/94841402/f2 ... umili.html

...Nadalje je kod Bogomila za svakoga vjernika bilo propisano čitanje sv. evanđelja. I krštenje
nije se kod njih obavljalo vodom, nego time da mu se na glavu stavilo sv. Pismo, tzv.
baptizam libri. To je simbolički značilo da svaki vjernik mora imati sv. Pismo u glavi.
Praktičke su pak bile posljedice da je svaki Bogomil morao naučiti čitati i pisati. To je
spadalo k vjerskoj naobrazbi i oni su se međusobno učili čitanju i pisanju.
Prema tome, konstatira prof. Prohaska, da su Bogomili bili neusporedivo pismeniji od
njihovih suvremenika katolika i pravoslavnih. Iz toga vidimo, da smo mi u srednjem vijeku u
Bosni u pogledu pismenosti stajali mnogo bolje nego danas. Bogomilska stroga etika
odbacivala je napose svaku laž. Pošto je svaki bio dužan govoriti istinu, bila je zabranjena
svaka prisega. No ta se istinoljubivost po vremenu razvila u intenzivnu averziju prema
trgovini. Bogomili su tvrdili da trgovina nužno zavodi na laž, prevaru i krivorotstvo...

iz knjige "Bogumili"

meni su andersenove interesantnije i ljepse me uspavaju

Za one koji ne misle da naučnici pišu bajke- http://www.pcpages.com/bogomils/

bonn wrote:Ne bi bilo loše pročitati - http://www.4shared.com/file/94841402/f2 ... umili.html

Hvala na dobrom linku

„ Nemojte vjerovati ni meni. I to bi bila neka vrsta manipulacije. Ja Vas samo želim pokrenuti da sami istražujete i donosite zaključke.“ - David Icke

..............

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_me ... iversities

Evo lista.

Van Halen wrote:http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_me ... iversities

Evo lista.

Nuto, stvarno je postojao u Visokom! E za ovo još nisam znala.

I to su bila dva prije 10. stoljeca a oni su
# Bosnian Church University, Visoko, Bosnia – recognised as University 1175 - disbanded 1463
# Vlasenica University, Bosnia – established 1099, recognised as University 1179

Jednu 200-300 godina prije onoga u Zadru, Hrvatska.

BHCluster wrote:I to su bila dva prije 10. stoljeca a oni su
# Bosnian Church University, Visoko, Bosnia – recognised as University 1175 - disbanded 1463
# Vlasenica University, Bosnia – established 1099, recognised as University 1179

Jednu 200-300 godina prije onoga u Zadru, Hrvatska.

vlasenicu ja dodao danas, da pokazem koliko je vjerodostojna wikipedia

bonn wrote:Bilino Polje, Bistua Nuova, Janjići itd. su u ili oko Zenice i na internetu ima dosta podataka.

a nista ono knjiga, naucni rad, neka publikacija, ili u krajnjem slucaju novnski clanak, samo internet i to bezbeli wikipedia samo je to tacno