Forum Klix.ba

Rembrandt wrote:Svaki put ista 'ujdurma' eh sada ce Inzko sve sredit, on ce nas u EU, Mesijas se spustio na Bosnu, tako od 95 do sada !

Samo sto dalje od samog sebe, nizasta sposobni, pa lahko baratat tim masama kada sama trazi da neko sa njom upravlja, milina.

Jad i cemer od drzave pa hajd. Srbi i Hrvati te predstavnike ne bendaju ni 2% zato deset puta bolje pare svojom politikom.

[url]rtsp://195.222.58.181:7070/ftv/dnevnik090325-01.rm[/url]
Valentin Inzko za FTV: Navijat ću za kvalitet - bilo u kulturi, sportu ili politici
Sarajevo, 25.03.2009 - FTV



Visoki predstavnik Valentin Inzko dao je ekskluzivni intervju za FTV. U razgovoru za našu televiziju Inzko je rekao da ne namjerava nastaviti tamo gdje je stao Wolfgang Petritsch i njegovi nasljednici, ali će njihov rad biti osnov za Inzkov angažman u BiH.

U ovom trenutku vlada pojačan interes za BiH i svi u Evropi i SAD-u žele pozitivne rezultate. Više je razloga za to. Između ostalog, u Americi su na vlasti demokrati, kojima je u interesu da u BiH dođe do brzih pomaka. BiH nije zaboravljena i dobrodošla je u Evropsku uniju, ali bh. političati moraju uraditi svoj domaći zadatak, a to je da ispune pet ciljeva i dva uvjeta za ulazak u Evropsku uniju.

Na pitanje hoće li se zalagati za ustavne reforme, Inzko je rekako kako to nije uvjet međunarodne zajednice. Međutim, ako bi bh. političari došli do brzog pozitivnog pomaka, to bi imalo dobar odjek u svijetu.

Dva su glavna zadatka novog visokog predstavnika - implementacija Daytonskog sporazuma i približavanje Bosne i Hercegovine evropskim strukturama.

Bonske ovlasti su imale jedno značenje odmah poslije rata, a drugo imaju danas. Korištene su oko 800 puta, doneseno je oko 120 zakonskih akata, smijenjeno je oko 160 političara. Nakon 13 godina, bonske ovlasti treba posmatrati drugačije. One će biti korištene i moraju postojati, ali se neke stvari mogu riješiti i bez njih, pojašnjava Inzko.

Nemam ekonomskih bonskih ovlaštenja, kaže on, i žao mu je zbog toga. Bosna i Hercegovina je država talenata, država bogata mogućnostima. Kao visoki predstavnik, mogu iskoristiti svoja poznanstva u gradovima Evrope kako bih podstaknuo ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine, kaže Inzko. To će se najviše ticati vodnih ressursa, hidropotencijala, prerade drveta. Bosna i Hercegovina uvozi meso – Inzko to smatra šokantnim, jer ga Bosna i Hercegovina mora izvoziti!

Sudbina OHR-a je da idemo od Daytona prema Bruxellesu. To znači, pojašnjava Inzko, da će se OHR u budućnosti zatvoriti, a da će u Bosni i Hercegovini biti više prisutna Evropska unija.

Inzko je na kraju razgovora spomenuo svoje prijateljstvo s Ivicom Osimom, odgovarajući na pitanje za koga bi navijao kao povratnik u Sarajevo. Kao poruku građanima Bosne i Hercegovine rekao je da će navijati za kvalitet, bilo u kojoj sferi života.

Inzko - finalni autoritet u BiH

Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je potvrdilo Inckovo imenovanjeVijeće sigurnosti UN-a je prihvatilo imenovanje Valentina Incka na mjesto visokog predstavnika u BiH. U rezoluciji, kojom je imenovanje odobreno, reafirmira se i „finalni autoritet“ visokog predstavnika.

U rekordno kratkom vremenu, za svega nekoliko minuta zasjedanja, Vijeće sigurnosti UN-a sa svih je 15 glasova “za”, usvojilo rezoluciju koju su sponzorisale Austrija, Hrvatska, Njemačka, Italija, Rusija, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Države. Usvojenim tekstom, u New Yorku je potvrđena odluka Vijeća za implementaciju mira (PIC) u Bosni i Hercegovini, kojim se austrijski diplomata Valentin Inzko – i službeno imenuje novim visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH, s mandatom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.


Reafirmiranje „finalnih autoriteta“


U tekstu rezolucije sastavljenom u šest tačaka odaje se priznaje i “naporima Miroslava Lajčaka i njegovom radu u svojstvu visokog predstavnika” u proteklom periodu. Rezolucija pozdravlja odluku PIC-a (Peace Implementation Council – Vijeće za implementaciju mira u BiH), koje je 13. marta, ove godine imenovalo Inzka za Lajčakovog nasljednika.


Rezolucija isto tako reafirmira – “finalni autoritet” (novog) visokog predstavnika u bh. političkoj areni, a u skladu sa interpretacijom “aneksa 10. mirovnog ugovora” u Bosni i Hercegovini. Znači li to povratak “zaboravljenih” bonskih ovlasti – ostaje da se vidi.


Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Valentin Inzko kao finalni autoritet u BiH

Austrijski veleposlanik u UN-u, u New Yorku – Thomas Mayr-Harting, ne krijući zadovoljstvo što će poslije Wolfanga Petriča, još jedan visoki diplomata iz njegove zemlje preuzeti ovu visoku funkciju, za Radio Deutsche Welle (RDW) rekao, da je Inzko vrhunski ekspert koji odlično poznaje prilike na Zapadnom Balkanu i “odlično govori bosanski, hrvatski i srpski jezik”. Kad Inzko u četvrtak 26. marta sjedne u stolicu šefa OHR-a u Sarajevu, na raspolaganju će mu biti sve mjere, uključujući i “bonske ovlasti”. No, Mayr-Harting inzistira na tome kako u međunarodnoj zajednici postoji konsensus, da se Bosanci trebaju motivirati “da sami preuzmu vlasništvo nad političkim procesom u svojoj zemlji”.


Nema govora o podjeli

“Činjenica je da su ‘bonske ovlasti’ tu da bi se koristile ako zatreba. Ali najbolja opcija za Bosnu i Hercegovinu je da ih se ne upotrebljava, jer tamošnje vlasti poduzimaju sve što je potrebno kako bi se približili Europskoj uniji (EU)”, rekao je za RDW Mayr-Harting.

Nikola Špirić u Vijeću sigurnosti UN-a - BiH se nada mandatu nestalne članice u tom tijelu

On je dodao, da Bosna i Hercegovina ima budućnost “samo kao Bosna i Hercegovina”, te odbio pomisao - da bi se zemlja mogla podjeliti. Izrazio je i radost, što je BiH dobila jednoglasnu potporu Istočnoeuropske skupine u UN-u, u New Yorku – kako bi postala jedna od 10 nestalnih članica Vijeća sigurnosti od početka 2010 do kraja 2011.

“Dobro je i to što će po alfabetnom redu predstavnici Bosne sjediti do nas (Austrije – op. aut.) u Vijeću sigurnosti …”, rekao je austrijski diplomata, aludirajući da će BiH gotovo sigurno dobiti dvogodišnji mandat u Vijeću sigurnosti. U januaru ove godine glavni bosanski rival, Poljska, koja se u ovoj utrci - zbog svoje globalno razvijene diplomatske infrastrukture smatrala izrazitim favoritom – definitivno je odustala od svoje kandidature zqa Vijeća sigurnosti u korist BiH, nakon čega je svih 17 zemalja članica Istočnoeuropske skupine u UN-u dalo potporu BiH.

Bundestag ratificirao SAA s BiH
Riječ je o jednoj od najbržih ratifikacija u historiji EU...
26.03.2009. 14:31
Predstavnički dom njemačkog Parlamenta ratificirao je danas na redovnoj sjednici u Berlinu, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU. Očekuje se da će početkom aprila ove godine isto učiniti i Gornji dom (Dom saveznih pokrajina). Nakon što SAA sa BiH ovjeri Bundesrat, dokument se formalno šalje na potpis predsjedniku SR Njemačke Horst Koehleru.

U izjavi za Fenu, zamjenik Ambasadora BiH u SR Njemačkoj, Amer Kapetanović, koji je prisustvovao zasjedanju Bundestaga, izjavio je:

„Ovim posao nije završen, ali uspjeli smo vrlo brzo preći više od pola puta. Otklonili smo definitivno opasnost da se naša ratifikacija vrati na početak zbog predstojećih izbora u SR Njemačkoj. Zato ovo smatram velikom ovjerom Evropskog puta Bosne i Hercegovine, i to u trenutku kada iz određenih političkih krugova u EU i Njemačke stižu prijedlozi kako proces proširenja EU treba usporiti. Uprkos svim problemima, uspjeli smo pokazati da smo dostojan partner našim prijateljima u Bundestagu. Ovo je pokazalo koliko je značajno bilo formiranje parlamentarne grupe za BiH u Predstavničkom domu njemačkog Parlamenta“

Prema raspoloživim informacijama, BiH je na ovaj način postala svojevrsni kuriozitet njemačke parlamentarne prakse, jer je riječ o jednoj od najbržih ratifikacija u historiji EU. Vlada je zvanični ratifikacioni prijedlog Bundestagu uputila polovinom januara ove godine, velikom brzinom su o njemu raspravljali relevantna parlamentarna tijela, te je uvršten na redovno martovsko plenarno zasjedanje. Poređenja radi, Makedonija je čekala par godina, Albanija više od tri, Hrvatska i Slovenija također su čekale više od godinu dana na ratifikaciju SAA. Ovo je drugi po redu takav kuriozitet, jer je zahvaljujući angažmanu bh. Ambasade, parlamentarna grupa za BiH u Bundestagu formirana na pola izbornog mandata, čime je uz Hrvatsku i Sloveniju BIH postala jedina zemlja bivše SFRJ, uključujući i Albaniju, koja je dobila vlastitu parlamentarnu grupu u Bundestagu.

Rembrandt wrote:

vee-jay wrote:svidja mi se, bas je nekako sladak



kad prica o ekonomiji joooooj

Evo najboljeg razloga zasto se politicka snaga nesmije diejliti po Gender-u, 50 % Muskarci, 50 % Zene.
Sasvim je razumno zasto niko nije za zene htjeo da uvede glasacko pravo do 1918 a Svicarci svojima dali tek 1975.
I muskarci se pale nekad na politicarke, Nailin (Sarah) Palin itd., ali nebi glasali za istu.

Rembrandt wrote:
Hajd, zamislit cu nekako ovako: joj jest sladak 'maji' Inzko,
a jos kad nam prica o medu i sumama....:

Inzko: Neću oklijevati da koristim bonske ovlasti
Bonske ovlasti koristit ću kad god je to dobro za BiH i neću oklijevati...
08.04.2009. 08:09

U prvom političkom intervjuu datom nekom bh. mediju nakon imenovanja, Valentin Incko (Inzko), novi visoki predstavnik, vrlo srčano i otvoreno iznosi svoja viđenja aktuelnih ne samo bh. problema.

- Moj prvi radni dan u Bosni i Hercegovini bio je kada je Vijeće za implementaciju mira (PIC) imalo svoj sastanak u Sarajevu. Tada su izdati zaključci i oni su prva osnova za moj rad. Druga osnova je već postavljenih pet ciljeva i dva uslova. Imamo i dva velika projekta - provođenje Dejtonskog sporazuma i približavanje BiH evroatlantskim strukturama - kaže Incko na početku razgovora za "Dnevni avaz", odgovarajući na pitanje o prioritetima svog rada.

On ističe kako želi da što prije bude riješeno pitanje državne i nepokretne vojne imovine, te se nada da bi to moglo biti okončano do junskog sastanka PIC-a.

- Ako se ispuni 5+2, međunarodna zajednica saglasna je da bi moglo doći do zatvaranja OHR-a - kaže Incko.

To znači da bi u junu mogli imati odluku o zatvaranju OHR-a?

- PIC je taj koji odlučuje kada će OHR biti zatvoren. Oni će definirati da li je, naprimjer, situacija stabilna ili ne. Ima nekih u međunarodnoj zajednici koji tvrde da situacija nije stabilna, a ima i onih koji kažu da jeste. Oni ističu da u BiH nije bilo nekih izazova stabilnosti države, nije bilo ustanaka ili slično, te da nema savršene države. No, vidjet ćemo šta će se na PIC-u dogovoriti.

Na dužnost sam stupio na dan kada je u Državnom parlamentu usvojen amandman o Brčkom, a nekoliko dana kasnije, bh. reprezentacija pobijedila je Belgiju i u Zenici. To su važni signali da se može ići naprijed iznutar BiH, a ne samo diktiranjem izvana.

Koliko u naredna tri mjeseca planirate koristiti bonske ovlasti?

- Koristit ću ih na osnovu pojedinačnih slučajeva i individualne procjene. Ljudi nisu svjesni da je moj prethodnik Miroslav Lajčak 40 puta koristio ovaj instrument. Jasno mi je da ljudi kad čuju bonske ovlasti, misle na smjene odgovornih. No prerano je da govorim o tome.

No, spreman sam koristiti ove ovlasti kad god mislim da je to dobro za BiH.

Ambasador SAD u BiH Čarls Ingliš (Charles English) upozorio je da se i retorikom destabilizira ustavni poredak zemlje. Vi ste zaštitnik Dejtona, pa samim tim i ustavnog poretka. Hoćete li reagirati na retoriku i bonskim ovlastima?

- Kod političara i diplomata - riječi su djela i zato se moramo veoma odgovorno odnositi prema onome što izgovaramo. S druge strane, u "Dnevnom avazu" sam pročitao šta je g. Bakir Izetbegović kazao - riječi su jedno, a djela sasvim drugo. I tu je dijapazon posmatranja. Moramo biti odgovorni prema onome šta govorimo i paziti šta radimo.

I tu ćemo individualno ići i procjenjivati situaciju. Protiv sam oštre retorike jer ona izaziva pažnju, komentira se i tumači, a onaj što je to izgovorio, možda je već promijenio mišljenje.

Ipak, bonske ovlasti kao krajnje sredstvo ili ne? Niste mi baš jasni tu.

- Imam pristup u šest faza - slušam, jer sam tek stigao i ne mogu znati sve. Potom ću razgovarati, pa pregovarati, ako treba. Ako to ne uspije, onda bih upozorio, a nakon toga bi uslijedio sastanak i vrlo otvoreni razgovor. E, ako i tu ne dođemo do rezultata, onda ću koristiti bonske ovlasti. No, znajte jedno - neću oklijevati da koristim taj mehanizam.

Šta je bitnije rješavati - ekonomske probleme ili ustavnu strukturu zemlje?

- To je međusobno povezano. Za mene ekonomija jeste bitna, ali je ustavni problem jako izražen. Bitno je da država BiH i njene institucije budu efikasnije.

U ekonomiji imam šest područja - hidroenergetika, autoputevi, brzi internet, šumarstvo - više izvoza namještaja, te poljoprivreda i turizam. BiH je rudnik talenata i njega samo treba pokrenuti!

Preduslov za to jesu ustavne reforme i kada se one naprave, to će biti snažan poticaj ekonomiji zemlje. Postoje, međutim, procesi koji mogu teći paralelno i na ekonomskom i na ovom ustavno-političkom polju.

U sve se ovo snažno prepliću interesi BiH da bude što bliže i dublje u EU. No, da bi došla do punopravnog članstva, zemlja mora ispuniti određene preduslove, kako su i svi ostali morali raditi!

Govorite da BiH nije savršena država, ali da nije u njoj strašno. Glasovi koji stižu iz Vašingtona tvrde suprotno. Gdje je istina?

- Nedavno sam razgovarao s komandantom EUFOR-a i on mi je kazao da je situacija u BiH stabilna. Nemam razloga da ne vjerujem njegovoj procjeni. Ipak, ovdje sam tek dvije sedmice...

Spomenuli ste EUFOR. Hoće li se on praktično ugasiti u skorije vrijeme?

- Dok je OHR tu, tu je i EUFOR! Neće biti smanjenja broja njegovih vojnika, mada se razmatraju neke varijante za period nakon OHR-a.

A OHR je ovdje - do kada?

- To će, ponavljam, odlučiti PIC. Neki govore o odlasku OHR-a krajem godine, drugi špekuliraju nekim drugim mandatima, ali je vjerovatno da će PIC o tome odlučivati krajem juna.

Imate li punu podršku međunarodne zajednice?

- Da! Od Vašingtona do Tokija, od Moskve do Ankare!

Hoćete li biti posljednji visoki predstavnik?

- Ne želim govoriti da li ću biti posljednji visoki predstavnik ili ne. Ja sam sadašnji, a da li ću biti i posljednji visoki prestavnik, vidjet ćemo.

Specijalni izaslanik

- Ne vjerujem da će Sjedinjene Države imenovati specijalnog izaslanika za Balkan i BiH. No, podržat ću sve što je dobro za BiH. Na Amerikancima je da odluče hoće li napraviti takav korak ili ne. Ako izaberu svog izaslanika, pa ako i EU imenuje svog balkanskog izaslanika, siguran sam da ću i sa njima dobro sarađivati.

Američki interes za BiH

- Nije mi naštetilo prvotno američko odbijanje moje kandidature. Nakon razgovora sa mnom, čelnici administracije su pozdravili moje imenovanje i dali mi punu podršku.

Američko čekanje objašnjavam činjenicom da su u to vrijeme počele promjene u administraciji i politici Vašingtona.

Administracija Džordža Buša (George Bush) manje je bila zainteresirana za Balkan i BiH, a više za Irak i Afganistan, naprimjer. Iz prve ruke imam stav Hilari Klinton (Hillary Clinton) koja ima izrazit interes za BiH, a taj stav dijele i drugi njeni saradnici.

Istovremeno, imamo i sve snažniji interes EU za BiH i današnji dolazak trojice ministara vanjskih poslova, s kojima ću se sresti i razgovarati, samo dodatno to potvrđuje.

Mala Evropa

- Za mene je BiH jedna mala Evropa. Puna različitosti i okrenuta ka kompromisu, dijalogu, dobrovoljnosti, pa i pritisku... Bez toga ni EU ne funkcionira. Ima veoma puno različitih interesa, ali se uvijek dođe do dogovora i rješenja.

Naravno da su svi nestrpljivi, ali sjetite se kako je bilo prije 15 godina u BiH, a kako je danas. Naravno, moglo bi i brže i više i lakše. Kako u Evropi, tako i u BiH.

Ipak, bonske ovlasti kao krajnje sredstvo ili ne? Niste mi baš jasni tu.

- Imam pristup u šest faza - slušam, jer sam tek stigao i ne mogu znati sve. Potom ću razgovarati, pa pregovarati, ako treba. Ako to ne uspije, onda bih upozorio, a nakon toga bi uslijedio sastanak i vrlo otvoreni razgovor. E, ako i tu ne dođemo do rezultata, onda ću koristiti bonske ovlasti. No, znajte jedno - neću oklijevati da koristim taj mehanizam.

dallton wrote: interesantan je val optimizma u vezi BiH na sve strane, ne samo u vezi intzka - vec medju ostalim diplomatama, a posebno nadrealnim analiticarima ....niko jos uvijek ne govori sta je izvor optimizma, mi cemo kao i obicno saznati kasno

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić i visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU-a u BiH Valentin Inzko boravili su danas u radnoj posjeti Općini Bihać, gdje su se sastali sa načelnikom Hamdijom Lipovačom i njegovim saradnicima.

Ovo je prvi put da predsjedavajući Vijeća ministara BiH i visoki predstavnik zajedno posjete jednu lokalnu zajednicu i Bihać nije slučajno odabran, kazao je Špirić novinarima nakon sastanka, dodajući da je ono što načelnik Lipovača radi sa svojim saradnicima vrijedno pažnje.

Vijeće ministara ratifikovalo je sporazum sa Vladom Njemačke o projektu za prečišćavanje otpadnih voda u Bihaću, vrijednom 17,5 miliona eura, istakao je Špirić dodajući da se radi o značajnim sredstvima koja su u dobrim rukama, jer će ih načelnik Lipovača znati dalje oplemeniti za dobro grada Bihaća.

Razgovaralo se i o projektu izgradnje aerodroma Željava, plinifikaciji, te potrebi nove kategorizacije graničnih prijelaza u suradnji sa RH, kako bi se stanovnicima u pograničnim naseljima omogućilo da mogu lakše doći do svojih imanja.

dallton wrote:nisam znao za projekat, znam da je lipovaca uradio masu dobrih stvari u krajini - a ovo s aerodrom je dobra ideja, samo nisam siguran u ekonomsku isplativost projekta

Inzko
U ekonomiji imam šest područja - hidroenergetika, autoputevi, brzi internet, šumarstvo - više izvoza namještaja, te poljoprivreda i turizam. BiH je rudnik talenata i njega samo treba pokrenuti!

Vlada RS-a kupuje "Borju"
Vlada Republike Srpske postat će novi većinski vlasnik Drvne industrije „Borja“ iz Teslića, najavio je danas entitetski premijer Milorad Dodik.
Nakon razgovora sa općinskim vlastima i privrednicima, Dodik je najavio revitalizaciju „Borje“ i pokretanje proizvodnje u tom preduzeću koje je sada u stečaju.

"Entitetska Vlada će obezbijediti neophodna sredstva, kao i putem „Šuma RS-a“ sirovinu, a na općini je da obezbijedi adekvatan menadžment", kaže Dodik.

Najavio je i pomoć teslićkoj općini, čiji budžet je u deficitu.

Dodik je u Tesliću uručio ključeve porodicama poračkih kategorija u novosagrađenoj zgradi u naselju Rudnik, koju su zajednički finansirale Vlada i općina.

Diplomatski šamar Incka Ešdaunu

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko ocjenom da je Republika Srpska (RS) stabilniji dio BiH, direktno je demantovao britanskog diplomatu Pedi Ešdauna, koji je prije nekoliko dana u Vašingtonu negativno ocijenio RS i njenog premijera Milorada Dodika, piše "Fokus".

"Izjavom da je upravo Milorad Dodik dosta učinio na ekonomskom planu, Incko je Ešdaunu opalio šamar od koga mu, vjerovatno, još bride obrazi. Međutim, kome će međunarodna zajednica ovaj put povjerovati?", navodi list.

Politički analitičar Tanja Topić smatra da bi trebalo napraviti razliku između onog što govore zvanični predstavnici međunarodne zajednice i onih koji iznose mišljenje civilnog društva.

"Sve ove napetosti i različita tumačenja aktuelnih prilika i situacija u BiH, jasno je, posljedica su uticaja raznih lobija i interesnih grupa. Pedi Ešdaun ne obavlja nekakvu zvaničnu funkciju, pa samim tim ni njegove riječi ne treba da imaju određenu težinu i značaj. On jednostavno govori iz tog nekakvog nevladinog sektora, predstavlja civilno društvo i može, bez ikakvih ograničenja, da bude pod uticajem raznih lobističkih grupa i interesa", smatra Topićeva.

Prema njenim riječima, ono što je Incko rekao ima mnogo veću težinu i odjek u odnosu na riječi Pedi Ešdauna.

Vojnopolitički analitičar Gostimir Popović je rekao da su Pedi Ešdaun, Ivo Banac i Džejms Lajon u Vašington išli da bi blatili Republiku Srpsku i sve ono što vlast ovog entiteta radi.

"Pedi Ešdaun svim silama želi da se vrati na Balkan, odnosno u BiH, jer mu je, vjerovatno, zatrebalo još novca, do kojeg je bez ikakve muke i truda dolazio dok je ovdje bio visoki predstavnik međunarodne zajednice. Međutim, ako se zna da je njegov dolazak, i dolazak i nastup Lajona i Banca u Vašingtonu, finansirao Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, onda je potpuno jasno otkud im takve poruke i informacije", naveo je Popović.

On je rekao da je Valentin Incko, u maniru vještog bečkog diplomate, pokušao da bude objektivan i nepristrasan, "ali će se vidjeti koliko će dugo izdržati i hoće li on pokleknuti pod pritiscima islamskog lobija, koji je zagospodario i samim Savjetom za primjenu mira".

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je Ešdaun tokom svog mandata u BiH bio vrlo neuspješan.

"Ako bi vukli paralelu između tvrdnji Ešdauna i Incka, onda bi morali da budemo realni i kažemo da je u pravu austrijski diplomata, jer RS je ipak ekonomski stabilnija od FBiH i BiH u cjelini. To prije svega treba da zahvali činjenici da nema naslijeđenih socijalnih obaveza, dok je to kamen oko vrata FBiH", rekao je Pavlović.

Pavlović je istakao da RS treba da nastavi na jačanju ekonomije, te da posveti pažnju malim i srednjim projektima koji će obezbijediti nova radna mjesta, čime će se lakše boriti protiv nadolazeće ekonomske krize.