Forum Klix.ba

cartman wrote:Ja samo ne shvatam tu zelju i strast za provociranjem kod nasih ljudi al nema veze, volim vas sve , budizam je daleko od religije

Ma svi smo mi budisti, ne priznajemo autoritete osim onog kojeg smo sami izgradili

cartman wrote:

daamir wrote:

Sati wrote: Postoje probuđeni i neprobuđeni.
Kod ovih prvih nema kolebanja.
Kod ovih drugih ima, i srazmerno je njihovom neznanju.

Jaoooooo.
Kako je nezahvalno koristiti izraz "probuđeni" koji opisuju ljude koji su u "nirvani", jer je čitav svijet "iluzija" (bla, bla, bla, bla) koju kreira "Šiva" (bla, bla, bla)

Siva je hindu bog koji nema veze sa budizmom ni sa kreacijom "svijeta", vjerovatno si mislio na Brahmana

Nisam mislio na Brahmana.
Mislio sam na koristenje komplikovanih rijeci koje ni pisac ne razumije, ali eto ... ipak ih koristi da bi se predstavio auditoriju kao bolji poznavalac materije. Sta bi tek bilo kad bi takav pisac naucio sanskrit ... gdje bi kraj njegove pameti bio!?! Eto, npr ti znas ko je Siva i ko je Brahman, ali da li znas ko si ti?

U duhovnim sferama sam primjetio da postoje ljudi koji su odlicni poznavaoci cinjenica, oni znaju kad se rodio Buda, oni znaju ko je stvorio svijet, oni znaju koliko je star budizam kao religija, itd Drugi ljudi su oni koji imaju unutar sebe pitanja i koji budizam koriste samo kao odgovor na ta pitanja. Oni nemaju pojma o budistickim pravcima, o stepenicama koji vode do prosvjetljenja, itd ...

Great Cornholio wrote:Zen-budizam, mlada sekta unutar budizma, izraz je jednog još radikalnijeg antiautoritarnog stava. Zen propovijeda da znanje nije ni od kakve koristi ukoliko ne izrasta iz nas samih; ni autoritet ni učitelj ništa nas stvarno ne mogu naučiti, jedino probuditi sumnje u nama: riječi i misaoni sustavi su opasni, jer se lako mogu preobratiti u autoritete, kojima se klanjamo. Treba uroniti u život i iskusiti ga - u tome je vrlina. Sljedeća pripovijetka karakterizira ovaj neautoritarni stav prema najvišim bićima: Bilo je vrlo hladno kad se Tanka iz T'ang-ove dinastije zaustavio u hramu u Yerinji; on skine jedan od Buddhinih kipova, koji su se tamo brižljivo čuvali, zapali ga i ugrije se. Ugledavši to čuvar hrama se žestoko razljuti i povika: »Kako si se usudio zapaliti moj drveni lik Buddhe?«
Tanka počne prekapati po pepelu, kao da nešto traži i reče: »Sakupljam svete sarire (vrsta mineralnog taloga koji se može naći u ljudskom tijelu nakon kremiranja i za koji se vjeruje da je znak svetosti u životu) iz izgorjelog pepela.«
»Kako«, reče čuvar, »možeš dobiti sarire iz drvenog Buddhe?«
A Tanka odgovori: »Ako se u njima ne mogu naći sarire, mogu li dobiti i dva preostala Buddhe za
moju vatru?«
Čuvar hrama je kasnije ostao bez obje obrve zbog toga što se bunio na prividnu bezbožnost Tanke, dok se na Tanku nikada nije sručio Buddhin gnjev (Psihoanaliza i religija - Erih From).
Iako je religija iz budizma se može dosta toga korisnog naučiti

Zen je nevjerovatno direktno ucenje. Steta sto nisam nikako do sada naisao na Zen ucitelja.

Great Cornholio wrote:Ma svi smo mi budisti, ne priznajemo autoritete osim onog kojeg smo sami izgradili

Sta je po tebi pozitivno vezivanje?

daamir wrote:

Great Cornholio wrote:Ma svi smo mi budisti, ne priznajemo autoritete osim onog kojeg smo sami izgradili

Sta je po tebi pozitivno vezivanje?

Ako odgovorim da je pozitivno vezivanje vezivanje za pozitivne misli,stvari, osobe. Izgledaće kao da se šalim, ali u suštini bi to bilo to E sad se postavlja pitanje šta je to što se može nazvati pozitivnim. Pozitivno bi bilo sve ono što će nas učiniti boljim, humanijim, zdravijim,mudrijim,srećnijim i zadovoljnijim. Mnogo je pozitivnih stvari, misli, osoba a da bi ih pronašli moramo tražiti na mnogim mjestima. Ono što je najvažnije je ukomponovati sve pozitivno u jedan pozitivan sistem življenja, a to je moguće samo ako smo otvorenog duha i ako smo spremni na dijalog sa okolinom.
Povremeno osamljivanje je takođe potrebno , jer čovjeku je potrebno da smiri uzburkane misli, da ih preispita i ako je potrebno da stvori i nove.

Imam ja jednu zen pricu, pa molim da je neki iskusniji poznavatlji tematike prokomentarisu.

U sklopu dnevnih aktivnosti, grupa budisticki monaha redovno su veslali preko siroke rijeke, kako bi sa druge strane obavili neki sitan posao. Mladog i nestripljivog monaha iz dana u dan obuzimala nelagodnost povodom ovoga niza naizgled trivijalnih aktivnosti. Jednoga dana smogao je hrabrosti da ucitelja na splavu upita zbog cega to rade, i kako ce im to doprinijeti da proniknu u tajne zivota i ucenja Bude. Na to ga je ucitelj pogledao stalozenim pogledom punim stripljenja i razumjevanja, i opalio veslom po glavi. Mladi monah dozivio je prosvjetljenje.

dr.Gonzo wrote:Imam ja jednu zen pricu, pa molim da je neki iskusniji poznavatlji tematike prokomentarisu.

U sklopu dnevnih aktivnosti, grupa budisticki monaha redovno su veslali preko siroke rijeke, kako bi sa druge strane obavili neki sitan posao. Mladog i nestripljivog monaha iz dana u dan obuzimala nelagodnost povodom ovoga niza naizgled trivijalnih aktivnosti. Jednoga dana smogao je hrabrosti da ucitelja na splavu upita zbog cega to rade, i kako ce im to doprinijeti da proniknu u tajne zivota i ucenja Bude. Na to ga je ucitelj pogledao stalozenim pogledom punim stripljenja i razumjevanja, i opalio veslom po glavi. Mladi monah dozivio je prosvjetljenje.

Nisam od te struke, ali se iz ove priče može doći do zaključka da je Budizam religija, iako se to iz nekih drugih priča ne može zaključiti

Deset povoljnih kvaliteta u našim umovima

U najširem shvatanju puta, u najširem kontekstu duhovne prakse, mi
negujemo i razvijamo odredjene kvalitete koji potpomažu i ubrzavaju
naše napredovanje ka oslobadjanju. Oni se na pali jeziku nazivaju
"parami" i označavaju deset kvaliteta uma i nagomilanu silu koju nam
ti kvaliteti donose: velikodušnost, moral, uzdržanost, mudrost,
energičnost, strpljenje, istinoljubivost, odlučnost, prijateljska
ljubav i spokojstvo... Parami ne dolaze od nekog bića koje je izvan
nas; umesto toga, oni dolaze od našeg postepenog pročišćavanja.
Budističko razumevanje pouzdavanja u neku višu silu ne uključuje nužno
i pouzdavanje u neko natprirodno biće. Reč je pre o poverenju u one
sile čistote u nama koje su izvan našeg malog, strogo omedjenog
osećaja "ja" i koje čine izvor blagosanja u našem životu.

Joseph Goldstein, Insight Meditation

Vrlina

Vrlina donosi ne-kajanje kao svoju korist i nagradu.
Ne-kajanje donosi radost kao svoju korist i nagradu.
Radost donosi ushićenje kao svoju korist i nagradu.
Ushićenje donosi opuštenost kao svoju korist i nagradu.
Opuštenost donosi sreću kao svoju korist i nagradu.
Sreća donosi koncentraciju kao svoju korist i nagradu.
Koncentraciju donosi razumevanje kao svoju korist i nagradu.
Razumevanje donosi nevezivanje kao svoju korist i nagradu.
Nevezivanje donosi oslobađanje kao svoju korist i nagradu.
Na taj način, vrlina, korak po korak, vodi do najvišeg cilja.

Buda
Anguttara nikaya, 10.1

Uputstvo za rasklapanje

Ako kupimo kola, sasvim smo sigurni šta posedujemo... sve dok ne
počnemo da ih rasklapamo. No, kad jednom iz njih izvadimo recimo
menjač, skinemo točkove i tako dalje -- šta nam ostane? Više nemamo
kola, već gomilu rezervnih delova. Isto je i sa čovekom. I njega je
moguće svesti na sastavne delove... takozvane skandhe ili "grupe".
Tako imamo 1. fizički deo, koji uključuje telo i njegovih pet čula; 2.
osećaj; 3. opažanje; 4. mentalne formacije (nagone i emocije) i 5.
svest ili um. Kada se te grupe ili sastavni delovi povežu, u sistem
koji funkcioniše, tada se stvaraju i povoljni uslovi za nastanak
iluzije sopstva, "ja", i za nastanak osobe. Isto tako, kada se one
razdvoje i krenu svaka na svoju stranu -- kao što je to u trenutku
smrti, na primer -- tada više nigde ne možemo da nađemo to sopstvo,
ni tu osobu.

John Snelling, Elements of Buddhism

Otvori blog, tema je postavljenja zbog konkretnog pitanja a ne za propagandne svrhe.

Prolaznost

Nije najgore što sve prolazi, nego što mi ne možemo da se pomirimo sa
tom prostom i neizbježnom činjenicom.

Ivo Andrić

dr.Gonzo wrote:Imam ja jednu zen pricu, pa molim da je neki iskusniji poznavatlji tematike prokomentarisu.

U sklopu dnevnih aktivnosti, grupa budisticki monaha redovno su veslali preko siroke rijeke, kako bi sa druge strane obavili neki sitan posao. Mladog i nestripljivog monaha iz dana u dan obuzimala nelagodnost povodom ovoga niza naizgled trivijalnih aktivnosti. Jednoga dana smogao je hrabrosti da ucitelja na splavu upita zbog cega to rade, i kako ce im to doprinijeti da proniknu u tajne zivota i ucenja Bude. Na to ga je ucitelj pogledao stalozenim pogledom punim stripljenja i razumjevanja, i opalio veslom po glavi. Mladi monah dozivio je prosvjetljenje.

Posto i ja zarko zelim da se prosvijetlim, molim dr. Gonzo da mi odmah javi, da li da nabavim plasticno ili drveno
veslo, unaprijed zahvalan!

Gledaj samo da je sto tvrdje

dr.Gonzo wrote:Imam ja jednu zen pricu, pa molim da je neki iskusniji poznavatlji tematike prokomentarisu.

U sklopu dnevnih aktivnosti, grupa budisticki monaha redovno su veslali preko siroke rijeke, kako bi sa druge strane obavili neki sitan posao. Mladog i nestripljivog monaha iz dana u dan obuzimala nelagodnost povodom ovoga niza naizgled trivijalnih aktivnosti. Jednoga dana smogao je hrabrosti da ucitelja na splavu upita zbog cega to rade, i kako ce im to doprinijeti da proniknu u tajne zivota i ucenja Bude. Na to ga je ucitelj pogledao stalozenim pogledom punim stripljenja i razumjevanja, i opalio veslom po glavi. Mladi monah dozivio je prosvjetljenje.

Budizam jeste religija, ali manje štetna od ostalih religija

Great Cornholio wrote:

daamir wrote:

Great Cornholio wrote:Ma svi smo mi budisti, ne priznajemo autoritete osim onog kojeg smo sami izgradili

Sta je po tebi pozitivno vezivanje?

Ako odgovorim da je pozitivno vezivanje vezivanje za pozitivne misli,stvari, osobe. Izgledaće kao da se šalim, ali u suštini bi to bilo to E sad se postavlja pitanje šta je to što se može nazvati pozitivnim. Pozitivno bi bilo sve ono što će nas učiniti boljim, humanijim, zdravijim,mudrijim,srećnijim i zadovoljnijim. Mnogo je pozitivnih stvari, misli, osoba a da bi ih pronašli moramo tražiti na mnogim mjestima. Ono što je najvažnije je ukomponovati sve pozitivno u jedan pozitivan sistem življenja, a to je moguće samo ako smo otvorenog duha i ako smo spremni na dijalog sa okolinom.
Povremeno osamljivanje je takođe potrebno , jer čovjeku je potrebno da smiri uzburkane misli, da ih preispita i ako je potrebno da stvori i nove.

Dopisujuci se sa jednim momkom iz doma za djecu bez roditeljskog staranja (znaci radi se o momku koji bukvalno nema ni kuceta ni maceta), pitao sam ga: "sta ti najvise nadostaje", a on je odgovorio "da sa nekome pricam o sebi".

Strah

Ono sto vezbamo jeste udaljavanje od navike da presudjujemo, da budemo
za ili protiv staha koji osecamo ili bilo cega drugog sto
dozivljavamo. Vezbamo da zauzmemo stav nekoga ko u svest prima ono sto
jeste, ko osluskuje u tisini i oseca slobodno. Strah je samo to sto
jeste -- nista vise. Strah u pocetku znaci: "Ja se bojim". Ali ako
nastavimo da ga osluskujemo i osecamo, to "ja" nestaje i ostaje samo
osecaj straha. Strah. I postoji svesnost, prisutnost u sred naseg
iskustva, koja niti privlaci niti odguruje, niti prihvata niti
odbacuje, nije ni za ni protiv. Ali to ne znaci da sam u toj svesnosti
pronasao neki svoj novi identitet, jer ja ne mogu posetovati tu
prisutnost. Svako osecanje zelje da je posedujemo i osetimo se
sigurnim mozemo isto tako samo prihvatiti.

Ajahn Munindo: Who says it's Wrong to Feel Afraid

daamir wrote:
Dopisujuci se sa jednim momkom iz doma za djecu bez roditeljskog staranja (znaci radi se o momku koji bukvalno nema ni kuceta ni maceta), pitao sam ga: "sta ti najvise nadostaje", a on je odgovorio "da sa nekome pricam o sebi".

Logičan, iskreno - ljudski odgovor proizašao iz uslova ljudske egzistencije

Sljedeća priča o Buddhi veoma je karakteristična: Jednom zec legne pod mango-drvo i zaspe. Iznenada ga prene glasni štropot. On pomisli da je došao smak svijeta i dade se u bijeg. Opaziše ga drugi zečevi kako juri, pa upitaše: »Zašto tako brzo trčiš?« Zec odvrati: »Došao je smak svijeta.« Kad su to drugi zečevi čuli pridružiše mu se u bijegu. Kad jeleni spaze zečeve kako trče upitaše ih: »Zašto trčite tako brzo?« a zečevi odgovoriše: »Bježimo jer je došao
smak svijeta.« Na to im se i jeleni pridružiše u bijegu. Tako se jedna vrsta za drugom priključivahu životinjama
koje su već trčale, sve dok se čitavo životinjsko carstvo nije našlo u paničnom bijegu, koji bi završio njihovom propašću. Kad je Buddha, koji je u to vrijeme živio u obličju mudraca, jednom od brojnih oblika svog postojanja, vidio životinje kako panično bježe, upita posljednju grupu koja se pridružila bijegu, zašto trče. »Zato jer je došao smak svijeta«, odgovoriše mu. »To ne može biti istina«, reče Buddha. »Nije došao kraj svijeta. Da vidimo zašto
oni tako misle.«. Ispitivao je, zatim, jednu vrstu za drugom, slijedeći trag glasine sve do jelena i napokon
do zečeva. Kad mu zečevi rekoše da je došao smak svijeta, upita Buddha koji određeni zec je to prvi rekao. Pokazaše mu jednoga i Buddha mu se obrati: »Gdje si bio i što si radio kad ti je pala na pamet misao da je došao smak svijeta?« »Ležao sam pod mango-drvetom i spavao«, odgovori zec. »Vjerovatno si čuo plod manga kad je pao«, reče mu Buddha, »buka te probudila, ti si se preplašio i pomislio da je došao smak svijeta. Pođimo natrag do drveta
gdje si ležao i pogledajmo nije li se tako dogodilo.« I oboje odoše do drveta. Zaista nađoše mango, koji
je pao tamo gdje je ležao zec. Tako je Buddha spasio životinjski svijet od uništenja.
Citirao sam ovu priču ne samo zato jer je to jedan od najranijih primjera analitičkog istraživanja izvora straha i glasina, nego i zato što tako snažno izražava duh budizma. Ona pokazuje brigu punu ljubavi za sva bića životinjskog svijeta i istovremeno pronicljivo, racionalno shvaćanje i povjerenje u čovjekove snage ( Psihoanaliza i religija - Erih From).
Opet kažem, budizam je religija, ali religija iz koje se nešto može i naučiti

Posedovanje

Smatram da se mi kao kultura plasimo zrtvovanja. Smatramo da moramo da
posedujemo i akumuliramo stvari kako bismo bili kompletni i to ne samo
materijalne predmete, vec i ljude i veze sa njima. Tesko je za nas
razumeti da napustanje necega ne predstavlja gubitak, lisavanje.
Naravno, kada izgubimo nesto sto je lepo ili nam je drago, na nase
srce se spusti senka. No tu senku ipak mozemo osvetliti svojim
razumevanjem da je taj osecaj gubitka samo karmicki rezultat nase
ranije pretpostavke da je uopste moguce da nesto posedujemo.

Ajahn Amaro: Happy Monk - Living Buddhism in the West

Unutrasnji monolog

Ponekad smatramo da je onaj monolog koji se neprekidno odvija u nasoj
glavi nacin da bolje saznamo ovaj svet. U stvari, taj unutrasnji govor
uopste ne poznaje svet u kojem zivimo. Upravo on je taj koji radja sve
one iluzije koje su uzrok patnje. Unutrasnji govor nas navodi da
budemo besni na nase neprijatelje i da stvaramo opasnu vezanost za
voljene. Unutrasnji govor uzrok je svih problema u zivotu. On
konstruise strah i osecaj krivice, strepnje i depresije. On te privide
stvara tako vesto kao sto talentovani glumac manipulise publikom i
natera je da se plasi ili da place. Zato, ako tragate za istinom,
trebalo bi da cenite utihnulu svesnost i, kad meditirate, smatrate je
vrednijom od bilo kakve misli.

Prevelika vaznost koju pridajemo svakoj svojoj misli glavna je
prepreka utihnuloj svesnosti. Mudro uklanjanje te vaznosti pripisane
mislima i uvidjanje vece preciznosti koju ima utihnula svesnost otvara
nam vrata ka smirenju.

Ajahn Brahm, Mindfulness, Bliss and Beyond

Sloboda

Stvarna sloboda nije sloboda želje, već sloboda od želje.

Ajahn Brahm, Who Ordered this Truckload of Dung?

Sloboda ili zatvor?

Sloboda je biti zadovoljan što smo tu gde jesmo. Zatvor je žudeti da
budemo negde drugde.

Ajahn Brahm, Who Ordered this Truckload of Dung?

dr.Gonzo wrote:Gledaj samo da je sto tvrdje

Ako je tvrdoca jedini kriterij onda moze i ....om u celo?