Forum Klix.ba

NNneko wrote:
Treba biti samo prosjecan matematicar pa da shvatis da je nemoguce da je evolucija i nastanak zivota na zemlji bila slucajnost.

Sa ovim bih se u potpunosti slozio...prosjecan matematicar bi otprilike i trebao imati ovakav stav...

Ne samo to da je nakon velikog praska (ekplozije) nastao harmonican sklad u svemiru,

ko kaze da je nastao harmonican sklad (a da prije nije bio sklad)...

nego i sve ostalo sto je nastalo poslije toga kao sto je zivot na zemlji

vremensko skakanje sa BigBanga, do nastanka Suncevog sistema, Zemlje te zivota na njoj u jednoj recenici...poprilicno zgusnuto...ali milijarda godina gore-dolje, nema veze...

i odrzavanje istog milionima godina.

radije bih rekao opstanak a ne odrzavanje (rijec odrzavanje moze podrazumijevati i (inteligentnu) namjeru)...ne treba zaboraviti da je ~99% zivih vrsta izumrlo do sada...

Zbog cega kazem matematicar? Kada se u matematici uci vjerovatnoca ide se do 1 na prema 100 da se utvrdi da je nesto moguce,

nije valjda...

ako se ni tad ne utvdri vjerovatnoca onda je to nesto nemoguce.

nad pogresnom pretpostavkom ni zakljucak ne moze biti (puno) bolji...

Da se svi procesi u nastanku zivota odviju slucajno kao sto to tvde evolucionisti i oni koji vjeruju u prirodnu selekciju...

ovo je pojednostavljeno shvatanje evolucije/prirodne selekcije, time i pogresno jer uzima samo jednu komponentu a ostale zanemaruje...


za racunanje vjerovatnoce nam je potrebno 1 na prema 1 sa milijardu nula,

ovo je proizvoljno uzimanje proporcije...

sto znaci da je to nemoguce.

cak i da prihvatimo navedenu proporciju, ovaj zakljucak je pogresan (1:1samilijardunula NIJE nula)

Znaci, cak i jedan prosjecan matematicar moze zakljuciti da je nastanak zivota u stvari inteligentan dizajn.

sigurno da prosjecan matematicar izvlaci zakljucke kojim objasnjava svijet okolo njega...

NNneko wrote:

tranquil wrote:

NNneko wrote:Treba biti samo prosjecan matematicar pa da shvatis da je nemoguce da je evolucija i nastanak zivota na zemlji bila slucajnost. Ne samo to da je nakon velikog praska (ekplozije) nastao harmonican sklad u svemiru, nego i sve ostalo sto je nastalo poslije toga kao sto je zivot na zemlji i odrzavanje istog milionima godina. Zbog cega kazem matematicar? Kada se u matematici uci vjerovatnoca ide se do 1 na prema 100 da se utvrdi da je nesto moguce, ako se ni tad ne utvdri vjerovatnoca onda je to nesto nemoguce. Da se svi procesi u nastanku zivota odviju slucajno kao sto to tvde evolucionisti i oni koji vjeruju u prirodnu selekciju za racunanje vjerovatnoce nam je potrebno 1 na prema 1 sa milijardu nula, sto znaci da je to nemoguce. Znaci, cak i jedan prosjecan matematicar moze zakljuciti da je nastanak zivota u stvari inteligentan dizajn.

Ako skroliraš prema gore vidjećaš da sam samo na ovoj stranici oko 5 puta ponovio kako prirodna selekcija nije slučajnost.

Tačno je da neki događaji imaju nisku vjerovatnoću u datom vremenu i okolnostima - zato je npr. teško stvoriti život u laboratorijskim uslovima, ali "niska vjerovatnoća" nije isto što i "nemoguće" - to zna čak i ispodproječni matematičar (da upotrijebim tvoju terminologiju, kada se već pozivaš na matematičare). I uopće se ne radi o takvim vjerovatnoćama kakve ti navodiš, to sa milijardu nula su besmislice i nasumice nabačene floskule. Ako uzmeš u obzir vremenski period od 1 milijarde godina, količinu aminokiselina kao gradivnih elemenata DNK u prvobitnom okeanu i sve njihove moguće kombinacije u toku tog perioda - kreiranje samoreplicirajuće molekule na bazi aminokiselina se čini zapravo vrlo vjerovatnim, sa matematičkog stanovišta. A bilo je dovoljno da se desi samo jednom, u svoj toj količini aminokiselina, u cijelom tom periodu.

Da dodam, "vjerovati u prirodnu selekciju" je totalno besmislen izraz jer to nije dogma pa da se treba vjerovati u nju. I ovo je već dosta puta ponovljeno na ovoj i sličnim temama.

U ovo je 1 na prema jedan sa milijardu nula ne ulazi samo nastanak vec i odrzavanje zivota na zemlji. Kako objasniti razmnozavanje svih zivih bica? I ponovo ono vjecito pitanje sta je starije kokos ili jaje? Ovdje govorimo o milionima razlicitih zivih bica na zemlji i svaka od njih se razmnozava i opstaju, i jedna od druge zavise. Mesozderi jedu biljojede i ponovo uspostavljaju harmoniju. Sva ziva bica su u parovima sto omogucuje razmnozavanje. Prirodna selekcija nije odgovor na sve ovo ako ukljucimo razum.

xyz2007 wrote:Pitanje: DNA/Celija

http://www.allaboutscience.org/dna-doub ... -video.htm

Koje objasnjenje je najadekvatnije?

1. inteligentan uzrok
2. prirodan ili materijalan uzrok
3. igra slucaja

xyz2007 wrote:Pitanje: DNA/Celija

http://www.allaboutscience.org/dna-doub ... -video.htm

Koje objasnjenje je najadekvatnije?

1. inteligentan uzrok
2. prirodan ili materijalan uzrok
3. igra slucaja

walkabout wrote:Risto, ne reci dvaput glede tvrdnje da se Zemlja okrece oko Sunca a ne obratno...

Cika Albert nam je prakticno hlupio samar kad je reko da su i Kopernik a bogomi i Ptolomej u pravu...poenta je gdje se nalazi posmatrac tj referentna tacka...

tako da je apsolutno tacno kada se kaze da se Sunce okrece oko Zemlje ako se posmatra sa Zemlje...(druga je stvar sto onda putanje drugih planeta i ostalih nebeskih tijela postaju puno komplikovanije ali ih je jos uvijek moguce "nacrtati")...

kao sto je i apsolutno tacno da se Zemlja (i ostale planete) vrti oko Sunceta posmatrano sa referentne/nulte tacke na Suncu...(onda je stvari jednostavnije modelirati)

slicno kao i onaj vic o Albertu kad on kaze zeni "Ovaj pasulj ti je slan" na sto ce ona "Kako kome, moj Alberte"...

walkabout wrote:tranquil, dobro opazanje, ispustili smo Mjesec iz razmatranja...
naravno, ako smo na Mjesecu na strani okrenutoj Zemlji...

ali bi i "primijetli" da se Sunce "okrece" nekako "krivudavo"...

a da smo se razvili na nevidljivoj strani Mjeseca, duboko do u srednji vijek mi ne bi niti znali da postoji Zemlja, "odma iza coshka"...

tranquil wrote:

xyz2007 wrote:Pitanje: DNA/Celija

http://www.allaboutscience.org/dna-doub ... -video.htm

Koje objasnjenje je najadekvatnije?

1. inteligentan uzrok
2. prirodan ili materijalan uzrok
3. igra slucaja

Pitanje nije validno, ali pošto vidim da si zatvoren za bilo šta što remeti tvoj ranije uspostavljeni sistem, pokušaću da ti odgovorim, ne očekuj spektakl.

Nastanak života ima prirodan uzrok ali tu naravno ima i dio slučajnosti koji neću osporiti, samo ću osporiti one vjerovatnoće sa kojima se razbacuje na ovoj temi. Radi se o milijardama rekombinacija molekula koje su sastavljene iz aminokiselina, a te rekombinacije su se desile u periodu od jedne milijarde godine. Napominjem da je u svim tim nebrojenim (u biti brojenim ali ne znam kako se tačno zove toliko veliki broj) kombinacijama bilo potrebno samo jednom da nastane ćelija sa samoreplicirajućim svojstvima i imamo život. Dalje sve može objasniti teorija evolucije i nesavršeno kopiranje DNK prilikom repliciranja, što danas nazivamo "mutacijama", kao i neslučajni proces prirodnog odabira između različitih jedinki, što danas zovemo "prirodna selekcija".

Vratimo se na prvu "ćeliju" i njenu vjerovatnoću. Dakle ako smo imali milijarde (vjerovatno više) ovih spojeva u jednom trenutku i ako oni u svakoj sekundi ulaze u interakciju, nemaju prirodnog neprijatelja jer još nema života i imaju na raspolaganju milijardu godina da ulaze u međusobne interakcije, šta nam to govori o vjerovatnoći ? Dovoljno je da se kreira samo jedna "ćelija" sa svojstvom npr. da vezuje za sebe "suprotne" aminokiseline u odnosu na aminokiseline u njenom vlastitom lancu, kao što znamo da se danas vežu 4 čuvene aminokiseline (A, T, G i C), i da se poslije ta "ćelija" dijeli u dvije identične.

Ovo "ćelija" je namjerno pod navodnicima jer ovdje još ne govorimo o "živom organizmu" niti se ta linija mogla tako lako povući. Činjenica je da će nakon nastanka ovakvog samoreplikatora za kratko vrijeme nastati milijarde ovakvih molekula, tj. kopije ove prve "ćelije" i te kopije će potrošiti sav materijal u vidu aminokiselina i njihovih jednostavnijih jedinjenja da bi napravile koliko je god veći mogući broj vlastitih kopija.

I kod današnjih ćelija se ovo kopiranje radi nesavršeno, pa je tako još više slučaj bio kod ovih "ćelija". Dakle imamo i prve mutacije, tako da su nastajale varijante. Tako su s vremenom naravno mogle nastati varijante koje reaguju na sunčevu svjetlost, koje vezuju uz sebe hlorofil, ili varijante koje generišu bjelančevine koje služe kao omotač samoj "ćeliji", koja tako s vremenom postaje prava ćelija (bez navodnika). Ovo sa varijantama je vjerovatno teklo brže nego ona prethodna milijarda godina - u toj masi, uz nesavršeno kopiranje, vjerovatno su nastajale mnoge varijante, i onda da je ona varijanta koja je imala karakteristike koje su joj bolje koristile od neke druge verzije imala veću šansu da se bolje umnoži. Tako onda imamo i "prirodnu selekciju".

Ko je čitao "Sebični gen" prepoznaće da sam malo laički prepričao autorovo viđenje nastanka života. Možda nisam dobro pohvatao sve stvari, a na kraju krajeva i samo objašnjenje ne mora biti tačno, ali se ne može niti osporiti, prilično je plauzibilno i ne uključuje nikakvu višu silu koja se ne može objasniti, što ovakvo objašnjenje čini mnogo vjerodostojnijim od bilo čega što je ID do sada ponudio.

Vratimo se sada na opcije.
Dakle kada možemo objasniti nastanak života prirodnim putam, opcija 1. uopće nije potrebna. Opciju 1. vidim samo kao ubačenu u nemogućnosti da se stvari objasne drugačije. Srećom, danas znamo bolje nego prije 200 i više godina tako da nema potrebe da stvari objašnjavamo na ovaj način samo zato što još nismo skontali kako tačno sve radi.

NNneko wrote:

tranquil wrote:

xyz2007 wrote:Pitanje: DNA/Celija

http://www.allaboutscience.org/dna-doub ... -video.htm

Koje objasnjenje je najadekvatnije?

1. inteligentan uzrok
2. prirodan ili materijalan uzrok
3. igra slucaja

Pitanje nije validno, ali pošto vidim da si zatvoren za bilo šta što remeti tvoj ranije uspostavljeni sistem, pokušaću da ti odgovorim, ne očekuj spektakl.

Nastanak života ima prirodan uzrok ali tu naravno ima i dio slučajnosti koji neću osporiti, samo ću osporiti one vjerovatnoće sa kojima se razbacuje na ovoj temi. Radi se o milijardama rekombinacija molekula koje su sastavljene iz aminokiselina, a te rekombinacije su se desile u periodu od jedne milijarde godine. Napominjem da je u svim tim nebrojenim (u biti brojenim ali ne znam kako se tačno zove toliko veliki broj) kombinacijama bilo potrebno samo jednom da nastane ćelija sa samoreplicirajućim svojstvima i imamo život. Dalje sve može objasniti teorija evolucije i nesavršeno kopiranje DNK prilikom repliciranja, što danas nazivamo "mutacijama", kao i neslučajni proces prirodnog odabira između različitih jedinki, što danas zovemo "prirodna selekcija".

Vratimo se na prvu "ćeliju" i njenu vjerovatnoću. Dakle ako smo imali milijarde (vjerovatno više) ovih spojeva u jednom trenutku i ako oni u svakoj sekundi ulaze u interakciju, nemaju prirodnog neprijatelja jer još nema života i imaju na raspolaganju milijardu godina da ulaze u međusobne interakcije, šta nam to govori o vjerovatnoći ? Dovoljno je da se kreira samo jedna "ćelija" sa svojstvom npr. da vezuje za sebe "suprotne" aminokiseline u odnosu na aminokiseline u njenom vlastitom lancu, kao što znamo da se danas vežu 4 čuvene aminokiseline (A, T, G i C), i da se poslije ta "ćelija" dijeli u dvije identične.

Ovo "ćelija" je namjerno pod navodnicima jer ovdje još ne govorimo o "živom organizmu" niti se ta linija mogla tako lako povući. Činjenica je da će nakon nastanka ovakvog samoreplikatora za kratko vrijeme nastati milijarde ovakvih molekula, tj. kopije ove prve "ćelije" i te kopije će potrošiti sav materijal u vidu aminokiselina i njihovih jednostavnijih jedinjenja da bi napravile koliko je god veći mogući broj vlastitih kopija.

I kod današnjih ćelija se ovo kopiranje radi nesavršeno, pa je tako još više slučaj bio kod ovih "ćelija". Dakle imamo i prve mutacije, tako da su nastajale varijante. Tako su s vremenom naravno mogle nastati varijante koje reaguju na sunčevu svjetlost, koje vezuju uz sebe hlorofil, ili varijante koje generišu bjelančevine koje služe kao omotač samoj "ćeliji", koja tako s vremenom postaje prava ćelija (bez navodnika). Ovo sa varijantama je vjerovatno teklo brže nego ona prethodna milijarda godina - u toj masi, uz nesavršeno kopiranje, vjerovatno su nastajale mnoge varijante, i onda da je ona varijanta koja je imala karakteristike koje su joj bolje koristile od neke druge verzije imala veću šansu da se bolje umnoži. Tako onda imamo i "prirodnu selekciju".

Ko je čitao "Sebični gen" prepoznaće da sam malo laički prepričao autorovo viđenje nastanka života. Možda nisam dobro pohvatao sve stvari, a na kraju krajeva i samo objašnjenje ne mora biti tačno, ali se ne može niti osporiti, prilično je plauzibilno i ne uključuje nikakvu višu silu koja se ne može objasniti, što ovakvo objašnjenje čini mnogo vjerodostojnijim od bilo čega što je ID do sada ponudio.

Vratimo se sada na opcije.
Dakle kada možemo objasniti nastanak života prirodnim putam, opcija 1. uopće nije potrebna. Opciju 1. vidim samo kao ubačenu u nemogućnosti da se stvari objasne drugačije. Srećom, danas znamo bolje nego prije 200 i više godina tako da nema potrebe da stvari objašnjavamo na ovaj način samo zato što još nismo skontali kako tačno sve radi.

Sve je to u redu. Samo niko od nas nije bio tu pa da tacno zna kako je sve nastalo. Ono sto se jedan obican covjek treba da pita ne kako je sve ovo nastalo jer mi nismo bili prisutni prilikom nastajanje vec kako opstajemo. Imamo razlicite organe koji su nam potrebni za zivot. Recimo oci da gledamo, usi da slusamo, a mozak da vidimo i cujemo. Eh sad, zbog cega imamo sve ove organe, i ne samo mi vec sva ostala ziva bica na neki nacin fukcionisu i prezivljavaju, i tako milionima godina. Kako je od te prve zive celije doslo da bas mi sad postanemo inteligenta bica koja znaju da koriste tu istu prirodu od koje smo nastali. Kako opstajemo u ovom savremenom dobu kad bez kompjutera i recimo nafte nebi moglo biti zivota. Zasto bas da imamo naftu, otkud ona u zemlji. Kako bi hrana dolazila do svih 6 milijardi ljudi da nije nafte. Sav taj biljni svijet kojim se hranimo, kako to da uspijeva u obilju, voce se lahko trga ili opada. Zasto meteor ne udari zemlju kad ih je pun svemir. Da ne govorimo o svim unutrsnjim organima koja sama od sebe se odzavaju bez naseg uticaja, srce, bubreg, zeludac. Ja mislim da se ovako moze nabrojati milioni stvari koje dokazuju da se mi odrzavamo na svijetu bez nase volje. Ti kazes da je to prirodna selekcija, ali ona nije odgovor na sve ove cinjenice koje sam ti ovdje iznio. Sve su ovo te vjerovatnoce koje sam ranije pominjao. Mi sve uzimamo "for granted" kao da je to moralo ovako da bude, ali u prirodi cak i sicusna pcela ima svoju svrhu za opstanak kompletnog zivota. Znate li da je jedan od najvecih naucnika svih vremena Njutn bio vjernik, gledajuci sa ove distance moze se reci da je bio fundametalist. Sva svoja otkrica otkrio je bas zbog velike vjere i gledajuci sve kroz prizmu intelegentog stvaranja. Jesmo li mi pametniji od Njutna?

Risto Kuglarić wrote:

xyz2007 wrote:Pitanje: DNA/Celija

http://www.allaboutscience.org/dna-doub ... -video.htm

Koje objasnjenje je najadekvatnije?

1. inteligentan uzrok
2. prirodan ili materijalan uzrok
3. igra slucaja

Kad praviš anketu obavezno uvijek stavi "ne znam/ne želim odgovoriti"

Elem, postoji razlog zašto naučnici što kažeš bježe od opcije 1. Razlog je što je to tzv. ad hoc hipoteza. Ili, u nedostatku boljeg objašnjenja, hajde da smislimo neko koje je, što kažeš najadekvatnije, a ne može se provjeriti naučnom metodologijom. Već se možeš osloniti samo na arbitraran konstrukt koji ti zoveš "zdrav razum", koji je inače totalno neadekvatan prevod pojma common sense iliti "zajedničko mišljenje", "opšte mišljenje", "narodno vjerovanje", koje često, svjedoci smo, tokom istorije nije imalo veze s vezom. Isti onaj "zdrav razum" koji nam je oduvijek jasno, glasno i razgovijetno poručivao da se Sunce vrti oko Zemlje (ima li išta zdravorazumskije od toga), sve dok nismo krenuli u škole u kojima nam je nauka ponudila nešto drugačije gledanje na stvari.

Evo jedan, možda ne tako frišak, ali sa aspekta razvoja znanosti itekako slikovit primjer. Prije nego je Galileo izumio teleskop, vjerovalo se da je površina Mjeseca kristalno glatka, što se, treba li reći uklapalo u tada preovladavajuće vjerske dogme. Kada je Galileo izumio teleskop i prvi put uz pomoć istog osmotrio površinu Mjeseca, na opšte iznenađenje utvrdio je da je njegova površina izbrazdana kraterima, što i sami na osnovu snimaka znamo. Neki će opet reći lažiranih snimaka, ali ostavimo mišljenje tih i takvih sad zasad po strani. Ushićen ovim otkrićem, valjda je zbog silnog adrenalina pomislio da je izvrsna ideja da pozove tadašnje skolastike da kroz njego teleskop osmotre Mjesec i jednom zauvijek im dokaže da nisu u pravu. Došli, vidjeli, i nakon prvotnih prilično providnih pokušaja da poreknu ono što svojim očima vide, izlaze sa tezom genijalno sročenom, a u odbranu svog stava da je površina Mjeseca kristalno glatka: Krateri na Mjesecu su ispunjeni nevidljivom materijom! Genijalno! Apsolutno moguće! Apsolutno neprovjerivo (narednih 300-400 godina, taman da do tad smisle nešto kao ID). I... apsolutno "najadekvatnije". U svakom slučaju bolje tako, nego sad razbijati glavu tražeći materijalne uzroke i računajući vjerovatnoće. Šta hoću da ti kažem... Šefe, tvoj inteligentni dizajn je nevidljiva materija u mjesečevim kraterima.

EDIT: ne radi ti ovaj link gore

Risto Kuglarić wrote: EDIT: ne radi ti ovaj link gore

tranquil wrote:

xyz2007 wrote:Pitanje: DNA/Celija

http://video.google.com/videoplay?docid ... 9588896670

Koje objasnjenje je najadekvatnije?

1. inteligentan uzrok
2. prirodan ili materijalan uzrok
3. igra slucaja

Pitanje nije validno

tranquil wrote:opcija 1. uopće nije potrebna.
Opciju 1. vidim samo kao ubačenu u nemogućnosti da se stvari objasne drugačije.

Srećom, danas znamo bolje nego prije 200 i više godina tako da nema potrebe da stvari objašnjavamo na ovaj način samo zato što još nismo skontali kako tačno sve radi.

Risto Kuglarić wrote: Elem, postoji razlog zašto naučnici što kažeš bježe od opcije 1. Razlog je što je to tzv. ad hoc hipoteza. Ili, u nedostatku boljeg objašnjenja, hajde da smislimo neko koje je, što kažeš najadekvatnije, a ne može se provjeriti naučnom metodologijom. Već se možeš osloniti samo na arbitraran konstrukt koji ti zoveš "zdrav razum", koji je inače totalno neadekvatan prevod pojma common sense iliti "zajedničko mišljenje", "opšte mišljenje", "narodno vjerovanje", koje često, svjedoci smo, tokom istorije nije imalo veze s vezom. Isti onaj "zdrav razum" koji nam je oduvijek jasno, glasno i razgovijetno poručivao da se Sunce vrti oko Zemlje (ima li išta zdravorazumskije od toga), sve dok nismo krenuli u škole u kojima nam je nauka ponudila nešto drugačije gledanje na stvari.

xyz2007 wrote: Ma stanite kakvo misljenje i vjerovanje. U pitanju je direktna obzervacija, naucni metod kojim se sluzi i sama nauka da dokaze nesto! Ovo sve je pisalo na stranici 9.

Ako je Darvin od 23 godine mogao za mjesec dana ustanoviti da je uzrok nastanka svijeta prirodna selekcija direktnom obzervacijom ptica i velicine kljunova, sto mi to ne bi mogli ustanoviti na osnovu direktne obezravcije DNA i celije da ona nikako nije mogla biti igra slucaja kao ni rezultat prirodnog uzroka (selekcije) kao ni materijalnih uzroka?

( kako testiramo moguca objasnjenja ?)

Vecina naucnika koriste direktnu obzervaciju i ponavljanje eksperimenata da testiraju moguca objasnjenja nekog fenomena. Zasto jabuka pada s drveta? Mozda padne dole jer je vjetar obori a mozda zbog gravitacije. Mi mozemo testirati hipotezu vjetra sa eksperimentom koji ce ustanoviti da li jabuka pada kad nema vjetra.

Ali eskperiment i direktna obzervacija cesto ne mogu testirati objasnjenja o necemu gdje nije posmatran lanac dogadjaja koji se desavao prije mnogo godina a koji ne moze biti dupliciran u labarotoriji. Mi ovdje trenutno ne pitamo zasto jabuka pada i od cega se sastoji.

Umjesto toga mi pitamo odakle je jabuka stigla, i odakle je drvo jabuke stiglo, i odakle je sjeme jabuke koja je izraslo u drvo, Ultimativno, odakle je prvi zivot krenuo? Da bi smo mogli odgovoriti na ova pitanja moramo istrazivati.

Detektivi sakupljaju evidenciju okolnosti iz kojih logicki mogu da utvrde uzrok. Ideja koja se javlja mora imati 2 stvari da nam dozvoli da mozemo doci do zakljucka koji je najbolji moguci zakljucak datom fenomenu. One moraju 1) da se poklope sa tom mogucnoscu i 2) da iskljuci sve ostale mogucnosti.

Stoga osoba koja reportira recimo uzrok smrti mora dati dokaz da je u pitanju uzrok 1. ( inteligentan uzrok - "a mind acting for a purpose" ) a da nije 2. ( materijalni i prirodni ) ni 3. ( igra slucaja )

Ako osoba dodje i kaze razlog smrti je srcani udar ali pri tome nije uzela u obzir trovanje osobe ili nezgodan slucaj, onda se moze reci da je investigacija slucaja bila nekompletna. Tako i naucnici. Bez iskljucivanja mogucih objasnjenja koja se javljaju o starim neposmatranim uzrocima zivota to postane nista drugo nego spekulacije ciji kredibilitet nestaju sve vise sto se vracamo u proslost.

xyz2007 wrote: Ako je Darvin od 23 godine mogao za mjesec dana ustanoviti da je uzrok nastanka svijeta prirodna selekcija direktnom obzervacijom ptica i velicine kljunova, sto mi to ne bi mogli ustanoviti na osnovu direktne obezravcije DNA i celije da ona nikako nije mogla biti igra slucaja kao ni rezultat prirodnog uzroka (selekcije) kao ni materijalnih uzroka?

xyz2007 wrote:Ama nema veze cime se on bavio, na kraju je tako ispalo! On je koristio DIREKTNU OBZERVACIJU ptica i kljunova mjesec dana i na osnovu toga je nastala njegova Teorija prirodne slekcije - nije koristio savremenu tehnologiju!

walkabout wrote:Risto, ne reci dvaput glede tvrdnje da se Zemlja okrece oko Sunca a ne obratno...

Cika Albert nam je prakticno hlupio samar kad je reko da su i Kopernik a bogomi i Ptolomej u pravu...poenta je gdje se nalazi posmatrac tj referentna tacka...

tako da je apsolutno tacno kada se kaze da se Sunce okrece oko Zemlje ako se posmatra sa Zemlje...(druga je stvar sto onda putanje drugih planeta i ostalih nebeskih tijela postaju puno komplikovanije ali ih je jos uvijek moguce "nacrtati")...

kao sto je i apsolutno tacno da se Zemlja (i ostale planete) vrti oko Sunceta posmatrano sa referentne/nulte tacke na Suncu...(onda je stvari jednostavnije modelirati)

slicno kao i onaj vic o Albertu kad on kaze zeni "Ovaj pasulj ti je slan" na sto ce ona "Kako kome, moj Alberte"...

Risto Kuglarić wrote:

xyz2007 wrote: Vecina naucnika koriste direktnu obzervaciju i ponavljanje eksperimenata da testiraju moguca objasnjenja nekog fenomena.

Zapravo, obzervacija nije naučni metod. Ona je samo pomoćni metod..