Forum Klix.ba

Kulturna i prirodna baština Sarajeva

http://www.spomenici-sa.ba/sekcija.aspx?id=20

Na peticii podrške kandidaturi, do sada, je prikupljeno 1.700 potpisa

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

valterbranisarajevo wrote:Na peticii podrške kandidaturi, do sada, je prikupljeno 1.700 potpisa

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

samo 1.700????

Nažalost 99% glasova je sa prostora bivše Jugoslavije, izgleda da smo tu uglavnom sve "ispucali". Trebalo bi nam i malo podrške izvan ovih prostora. Možemo li šta uraditi po tom pitanju? Ako je neko eventualno prijavljen na neki strani forum da objasni o čemu se radi i postavi link na peticiju...Također svaki prijedlog i lobiranje su dobrodošli...

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

Doduše ovdje nema nikakvog vremenskog ograničenja, Kada bude i ako bude, dobro je. Ova ideja ionako postoji već 30 godina...

Imamo i onu facebook grupu podrške sa nekih 500 članova....

http://www.facebook.com/group.php?gid=13621978356

Iz Rada tvrde da peru noću


Svjestan sam da je Baščaršija prljava, kaže Tarik Poturović, pomoćnik načelnika općine Stari Grad...


Česta je tema razgovora čistoća Baščaršijskog trga i ulica. Mišljenja su različita, ali uglavnom je zajednički zaključak da bi moralo biti čistije, jer tuda prolazi najviše turista i gostiju. Iz preduzeća "Rad" tvrde da se trg i okolne ulice čiste svaku noć poslije ponoći.

- Čaršiju metemo ručno ili mehaničkim čistilicama, a detaljnije pranje cisternama, osim kada naiđemo na prepreke kao što su bašte. Baščaršijske ulice nalaze se na spisku za redovno održavanje i za to smo plaćeni iz budžeta KS - kaže portparol "Rada" Ahmed Đipa.

Ugostitelji i trgovci na Baščaršiji uglavnom kažu da pranje nije detaljno.

- Otvaram radnju u četiri ujutro tako da znam da ne peru svaku noć. Pranje se obavlja površno. Prošle godine smo bili presretni kada su novom mašinom oprali Sebilj. Blistao je, a sada samo pometu stepenice - kazao je Faruk Gorušanović, koji ima radnju na trgu.

Sličnog mišljenja su i prolaznici koje smo jučer zatekli u šetnji Baščaršijom. Senija Nurikić smatra da čaršiju treba mnogo više čistiti jer je ona srce Sarajeva. Hajrudin Turko tvrdi da je trg prljav, pun prašine i perja te da bi se trebalo više posvetiti pažnje održavanju.

Tarik Poturović, pomoćnik načelnika općine Stari Grad, svjestan je da je Baščaršija prljava, ali kaže da Općina nema dovoljno novca za plaćanje usluga pranja "Radu".

Na tenderu izabrati firmu

- Nakon popločavanja ulica Prote Bakovića, Đulagine čikme te Sarača želim da raspišem tender za firmu koja će detaljno čistiti i održavati Baščaršiju - kazao nam je Poturović.

Kaže da će firma biti zadužena i za čišćenje kanalizacionih sistema te pranje ulica sa hidrantskih mreža, postavljenih u tek popločanim ulicama. Manja mašina će sa tih hidranata zagrijavati vodu te će se četkama uklanjati prljavština i žvakaće gume, dodaje Poturović.

Autor: N. ČENGIĆ

Dnevni Avaz 15.10.2008.

Održana 42. sjednica Gradskog vijeća Grada Sarajeva

Citat:

Vijećnici su primili k znanju Informaciju o aktivnostima na pripremi kandidature Baščaršije za upis na Listu svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a. Odbor za lokalno poslovanje predložio je, a što su vijećnici danas prihvatili, da se formira agencija koja će profesionalno, odgovorno i kontinuirano raditi na kandidaturi Baščaršije, te da Gradsko vijeće od nadležnih traži obustavu svake daljnje gradnje na tom lokalitetu dok se sistemski ne uspostavi kontakt sa tijelom UNESCO-a.

Sarajevo.ba 29.10.2008

Za treću nominaciju ne smije biti nijedan propust


Prvi zadatak izrada plana upravljanja te izmjena regulacionog plana...
Grad Sarajevo planira oformiti agenciju koja će se ozbiljno početi baviti pripremama Baščaršije za upis na listu svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a. Agencija će uvezivati Grad, Općinu Stari Grad i Kanton, a u njenom sastavu bit će i eminentni stručnjaci, saznaje "Dnevni avaz".

Prvi zadatak te agencije bit će izrada plana upravljanja područjem obuhvata, s tim da će težište biti stavljeno na aspekt zaštite Baščaršije i izvor finansiranja.

- Prije svega treba utvrditi obuhvat koji bi bio kandidiran pa moramo donijeti novi regulacioni plan Baščaršije jer se ne isplati dopunjavati stari. U tom njemu trebaju biti smjernice i elementi zaštite, što je također preduvjet za izradu plana upravljanja - kažu u nadležnoj službi Gradske uprave.

U planu je da se u nominacijski fajl, finalni dokument koji se predaje UNESCO-u, uključi više kriterija poput starih zanata, zatim će biti istaknuto da su na malom prostoru smještena četiri religijska objekta što je velika prednost.

- Sve ovo iziskuje vrijeme i stručnjake. Kad sve bude spremno, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika mora taj obuhvat Baščaršije proglasiti nacionalnim spomenikom jer je to preduvjet kandidature - pojašnjavaju iz Gradske uprave.

Ovo će biti treća i ujedno posljednja nominacija Baščaršije za listu svjetske baštine te, kako naglašavaju iz Gradske uprave, agencija će morati biti pažljiva kako ne bi bio napravljan nijedan propust.

Obustava građenja u staroj jezgri

Jedan od bitnijih preduvjeta za izradu plana upravljanja je donošenje odluke o obustavi građenja na Baščaršiji dok se ne utvrde kriteriji za građenje koji neće ugroziti kandidaturu. Takav zaključak donesen je u Gradskoj upravi.

- Još nismo dobili konkretan zahtjev, ali svakako možemo donijeti takvu odluku kroz izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju - kazao nam je ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Abid Jusić.

Autor: N. PILAVDŽIĆ
Dnevni avaz

Umjetnička galerija na mjestu starog Ćulhana

Na mjestu nekadašnjeg Firduz –begovog hamama, odnosno starog Ćulhana na Baščaršiji Fabrika duhana Sarajevo planirao otvaranje unmjetničke galerije, čija bi izgradnja mogla početi iduće godine. Radi se o revitalizaviji ovog kultruno-historijskog spomeniku iz 16.stoljeća, ali prije toga je neophodno obaviti arheološka istraživanja, za što je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donijela odluku još prije godinu i po.

Edin Mulahasanović, direktor FDS-a, kazao je za Oslobođenje kako je ideja o otvaranju umjetničke galerije u srcu Baščaršije potekla iz potrebe da se bogata umjetnička kolekcija ove kompanije sačuva i prezentira na adekvatan način.
“Fabrika duhana je kroz svoju 128-godišnju istoriju stekla i bogatu kolekciju umjetničkih slika izuzetne vrijednosti. Stoga smatramo da to naše bogatstvo mora biti dostupno svim ljubiteljima umjetnosti”, kazao je mUlahasanović

Osim toga, ova kompanija ima mnogo eksponata muzejske vrijednosti. Od dijela tih eksponata čelni ljudi ove firme žele napraviti duhanski muzej otvorenog tipa, koji bi bio jedini takve vrste u BiH.

“Smatramo da i van fabričkog kruga trebamo imati klub prijatelja kompanije u kome bi se okupljali i družili svi ljubitelji umjetnosti”, objasnio je Muuahasanović.

Zahvaljujući Istorijskom arhivu Sarajeva, odlučili su se za uređenje starog Čulhana. Samo za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa FDS je izdojila dva miliona KM, a dozvola za izgradnju očekuje se početkom iduće godine.

Mr. Babić

Oslobođenje 15.11.2008.

Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

Otkriven tunel ispod Baščaršije!

Prekjučer poslijepodne iznenada je došlo je nevjerovatnog otkrića – ispod Baščaršije nalazi se tunel!
Naime, tokom radova na rekonstrukciji ulice kod nekadašnjeg Firuz – begovog hamama u ulici Prote Bakovića na Baščaršiji, radnici firme „Inn“ su poptuno neočekivano naišli na povelik otvor. Odmah im je bilo jasno da se ne radi o običnoj rupi, pa je jedan inžinjer koji vodi radove odlučio da uđe u otvor na ulici. S njim je krenuo i jedan od radnika.
I imali su šta vidjeti – tunel u kojem se na nekoliko mjesta nalaze uglancane kamene ploče. Sve su to snimili mobitelima.
Za sada je poptuno nepoznato gdje tunel počinje, kuda vodi i gdje završava. Očekuje se da stručne ekipe već danas izađu na lice mjesta i počnu sa istraživanjem.
Inače, na mjestu starog Čulhana Fabrika duhana Sarajevo planira otvoriti svoju umjetničku galeriju.
Jučer su na gradilištu bili radnici, među njima i onaj koji je ulazio u tunel, ali niko nije želio ništa govoriti uz objašnjenje da nemaju odobrenje nadležnih.
Inače, planirana je revitalizacija Firuz-begovog hamama koji je uvršten na listu nacionalnih spomenika. Kako saznajemo, još ranije su planirana arheološka istraživanja na lokalitetu tog objekta.

San

S Baščaršijom se ne smijemo kockati

SARAJEVO - Načelnik općine Stari grad Ibrahim Hadžibajrić demantovao je jučer medijske navode da se ova općina neće uključivati u kandidaturu Baščaršije za listu svjetskog nasljeđa UNESCO-a.
Hadžibajrić navodi da je samo izjavio kako će biti teško kandidirati cijelu Baščaršiju na UNESCO-ovu listu.
"Znate da je procedura komplicirana i zahtijeva mnogo novca i ulaganja. Rekao sam da bi bilo bolje kandidirati Baščaršiju parcijalno. Što znači parcijalno? Recimo, kandidirati Staru pravoslavnu crkvu u Sarajevu, Begovu džamiju ili sebilj. Smatram da će cijelu Baščaršiju biti teško kandidirati", ističe Hadžibajrić.
Smatra da Gradska uprava Sarajeva, odnosno država, treba dobro da razmisle hoće li kandidirati cijelu Baščaršiju.
"Već smo jednom odbijeni od strane UNESCO-a i ovo nam je zadnja prilika, zbog toga moramo biti oprezni. S Baščaršijom i UNESCO-om ne smijemo se kockati", ističe Hadžibajrić.
Iako sadrži niz objekata od velikog značaja za kulturu i historiju Sarajeva i BiH, Baščaršija još nije stekla uslove da njena kandidatura bude prihvaćena u UNESCO-u. Ovu su potvrdili i u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH, koja godinama pokušava da pomogne u kandidiranju Baščaršija na listu svjetskog kulturnog nasljeđa.
"Nominacija je težak posao, jer najprije treba odrediti prostor koji bi bio stavljen pod UNESCO-ovu zaštitu", kazali su u Komisiji.
Smatraju da je Gradska uprava Sarajeva ta koja bi trebalo da rukovodi ispunjavanjem uslova za kandidaturu Baščaršije.
Denis Zaimović, portparol Gradske uprave Sarajevo, rekao je juče da je formiran Koordinacioni odbor za kandidaturu Baščaršije, te da ovaj odbor treba da odredi dijelove Baščaršije koji će biti kandidirani za listu UNESCO-a.


Autor: Mirsada Lingo

Nezavisne novine 18.11.2008.

Spasimo Sarajevo od antiurbane i antikulturne politike

"SDA već skoro dvije decenije obmanjuje svoje glasače i sve građane i građanke Bosne i Hercegovine praznom političkom pričom o zaštiti i očuvanju tradicije i kulturno-historijskog naslijeđa"

Novoizabrani načelnik Općine Stari Grad, gospodin Ibrahim Hadžibajrić, još nije ni preuzeo načelničku funkciju a već svojim izjavama o besmislenosti kandidiranja Baščaršije na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine pokazuje da će nastaviti s antiurbanom i antikulturnom politikom Stranke demokratske akcije u Sarajevu, rekla je Naša stranka u saopćenju.
"Hadžibajrićeva SDA već skoro dvije decenije obmanjuje svoje glasače i sve građane i građanke Bosne i Hercegovine praznom političkom pričom o zaštiti i očuvanju tradicije i kulturno-historijskog naslijeđa, dok u praksi, zapravo, samo doprinosi sveopštem uništavanju kulturne baštine i ukupne bosanskohercegovačke kulture," rekla je najmjađa bh. stranka u saopćenju.
"Pored toga, Stranka demokratske akcije nije se libila otvoriti kampanju za Lokalne izbore na starom kraljevskom gradu Bobovcu, čijoj obnovi, zaštiti i promociji nisu ničim doprinijeli. Također, Stranka demokratske akcije nije stala ni u zaštitu Počitelja, jednog od najljepših bosanskohercegovačkih kulturno-historijskih spomenika, kojem prijeti prava katastrofa eventualnom izgradnjom mosta na koridoru VC u neposrednoj blizini," stoji u saopćenju.
Naša stranka smatra da Hadžibajrićeva izjava o tome da je „lista UNESCO-a bacanje novca“ i da se novac potreban za kandidiranje i članstvo u UNESCO-ovoj listi svjetske baštine može iskoristiti „za druge projekte, korisnije za građane“ predstavlja primjer političkog cinizma, ali i obmane javnosti. Jasno je da će od eventualno sačuvanog Hadžibajrićevog novca korist osjetiti samo Stranka demokratske akcije, a nikako građani i građanke Sarajeva.
Naša stranka kaže da će se će se svim demokratski dozvoljenim sredstvima boriti da Baščaršija, kao kulturno-historijski spomenik visokog simboličkog potencijala, postane spomenik svjetske kulturne baštine, zaštićen od neprofesionalnih, antikulturnih i antiurbanih političara tipa Ibrahima Hadžibajrića. Uvrštavanje Baščaršije na listu svjetske kulturne baštine ne znači samo veliku promociju i Baščaršije i Sarajeva i cijele BiH u svijetu nego i uključivanje grada Sarajeva i ukupne bosanskohercegovačke kulturne baštine u svjetsku kulturu, ali i znatno unaprijeđene turizma u glavnom gradu BiH.
"Naša stranka poziva sve građane i građanke Sarajeva, ali i cijele Bosne i Hercegovine, domaće i strane nevladine organizacije, nadležne institucije… da stanu u zaštitu bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa, kako bismo našu zemlju i našu kulturu odbranili od barbarstva političkih partija koje javnost obmanjuju pričama o očuvanju tradicije i kulture, a upravo rade suprotno."

radiosarajevo.ba

Hoće li Baščaršija biti uvrštena na UNESCO-vu listu (PETICIJA)


Neosporno je da stari dio gradske jezgre Sarajeva zaslužuje da dobije svu moguću zaštitu. Nažalost, u našoj državi je tako da čak i ovakva pitanja od općeg društvenog značaja ovise o interesima, dobroj volji ili entuzijazmu pojedinaca.


Kada je riječ o onima koji u svojim rukama drže sudbinu kandidature Baščaršije na listu svjetske baštine, jedan od njih je Ibrahim Hadžibajrić, novoizabrani načelnik općine Stari Grad. S obzirom na aktuelne medijske napise, Hadžibajrić se korigirao, pa kaže kako je, ustvari, samo izjavio da će biti teško kandidirati cijelu Baščaršiju na UNESCO-ovu listu.

"Procedura je komplicirana i zahtijeva mnogo novca i ulaganja. Rekao sam da bi bilo bolje kandidirati Baščaršiju parcijalno. Što znači parcijalno? Recimo, kandidirati Staru pravoslavnu crkvu u Sarajevu, Begovu džamiju ili sebilj. Smatram da će cijelu Baščaršiju biti teško kandidirati", istakao je Hadžibajrić u razgovoru za Nezavisne novine. Smatra da Gradska uprava Sarajeva, odnosno država, treba dobro da razmisle hoće li kandidirati cijelu Baščaršiju, jer smo "već jednom odbijeni od strane UNESCO-a i ovo nam je zadnja prilika. S Baščaršijom i UNESCO-om ne smijemo se kockati".

Sudbina Baščaršije nalazi se i u rukama funkcionera koji zastupaju instituciju zvanu Grad Sarajevo. Svjesni da se radi o osjetljivoj tematici koja zahtijeva stučan pristup pribjegli najsigurnijoj metodi - formiranju radne grupe. Radi se o koordinacionom odboru za kandidaturu Baščaršije, koji treba da odredi dijelove Baščaršije koji će biti kandidirani za listu UNESCO-a.

Prijedlog za nadležne u Gradu - dok koordinacioni odbor bude vršio izradu obimne projektne dokumentacije za kandidaturu, možda bi bilo dobro da se za početak sklone postojeći bilboardi i strogo zabrani postavljanje novih - plakata, reklama i slično; da se uvedu drakonske kazne za parkiranje na trotoarima, prilazima i kaldrmama zaštičenog područja; kako bi jednoga dana i komisija UNESCO-a imala ljepši pogled na vijekovne kulturne spomenike našeg grada.

Kada je pak riječ o pojedincima koji svojim entuzijazmom doprinose promociji ove inicijative na širem planu, sreća je da takvih ima mnogo, nerijetko i potpunih anonimaca. Kao svijetle primjere navodimo grupu na Facebooku, blog posvećen kandidaturi, te aktuelnu peticiju kojom građani izražavaju svoju podršku.

Pozivamo i Vas da se pridružite pojedincima koji su svojim potpisom potvrdili da žele adekvatnu brigu prema kulturnim spomenicima i da podržavaju inicijativu kandidature starog jezgra Sarajeva na UNESCO listu svjetske bastine.

Peticiju možete potpisati ovdje

RadioSarajevo će vas i dalje obavještavati o aktuelnim dešavanjima po ovom pitanju.

radiosarajevo.ba

Lovrenović: UNESCO diže rejting Baščaršiji!

Izjava Ibrahima Hadžibajrića o tome da je "lista UNESCO-a bacanje novca" i da se novac potreban za kandidiranje i upis na UNESCO-ovu listu svjetske baštine može iskoristiti "za druge projekte, korisnije za građane", predstavlja primjer političkog cinizma, ali i obmane javnosti.
Ovako je jučer reagovala Naša stranka na nedavnu izjavu novoizabranog načelnika Općine Stari Grad, Ibrahima Hadžibajrića koji kandidiranje Baščaršije na UNESCO-vu listu svjetske baštine smatra besmislenim.
Iz Naše stranke ističu da Hadžibajrić još nije ni preuzeo načelničku funkciju, a već svojim izjavama o kulturnoj baštini pokazuje da će nastaviti s antiurbanom i antikulturnom politikom SDA u Sarajevu. Da li se Naša stranka bori za bašti¬nu ove zemlje ili samo skuplja poene javnosti nije tema ovog teksta, ali su svakako ukazali na to koliko bh. političari znaju o značaju svoje kulturne baštine i šta recimo jedna Baščaršija može značiti ako se nađe na UNESCO-ovoj listi.

A značit će mnogo, kako to reče Dubravko Lovrenović, predsjedavajući Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. On tvrdi da bi samo kandidiranje Baščaršije podiglo rejting ovom nacionalnom spomeniku koji bi sigurno postao atraktivna svjetska destinacija tako da Hadžibajrićeve izjave nemaju nikakve osnove.

- Zaista smeta takav ignorantski odnos jednog predstavnika vlasti i to u gradskoj općini koja ima važnu kulturno-historijsku baštinu. Kad se daju ovakve izjave onda bi se one morale potkrijepiti argumentima zašto Baščaršija ne bi trebala biti na Listi svjetske baštine. Zbog čega bi kandidatura predstavljala bacanje novca koji ne bi bi bio ni približan sumi koja se rasipa svakodnevno, a o kojoj mediji svakodnevno pišu - kazao je Lovrenović.
Materijalni faktor, upozorava on, nije odlučujući u kandidaturi Baščaršije.
- Ako Baščaršija ne bude kandidovana, onda će to biti zbog stotinu lokacija na kojima treba intervenisati, te zbog brojnih drugih graditeljskih nepravilnosti i nelegalnih gradnji koje bi trebalo otkloniti - kaže Lovrenović.

Dž. B.

Šutnja gradonačelnice

Incijativu za kandidaturu Baščaršije na UNESCO-vu listu svjetske baštine pokrenula je gradonačelnica Semiha Borovac čiji smo ured kontaktirali i pismeno zamolili za komentar izjave Ibrahima Hadžibajrića. Za komentar smo ostali uskraćeni što nije prvi put ali je ovaj put čudno jer nije reagovala incijatorica kandidiranja Baščaršije. Da li gradonačelnica nije htjela da komentariše izjave svog stranačkog kolege ili je nešto drugo u pitanju možda nekad i saznamo.

Nije Čaršija jedina

Stranka demokratske akcije nije se libila otvoriti kampanju za Lokalne izbore na starom kraljevskom gradu Bobovcu, čijoj obnovi, zaštiti i promociji nisu ničim doprinijeli. Također, Stranka demokratske akcije nije stala ni u zaštitu Počitelja, jednog od najljepših bosanskohercegovačkih kulturno-historijskih spomenika, kojem prijeti prava katastrofa eventualnom izgradnjom mosta na koridoru Vc u neposrednoj blizini - navode u Našoj stranci.

San

Načelnik Hadžibajrić pita: jesmo li sposobni za UNESCO?

Odgovornost za ispunjenje uvjeta za kandidaturu starog dijela Sarajeva na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine u potpunosti je na gradskim vlastima - rekao je Ibrahim Hadžibajrić za RadioSarajevo

Načelnik Hadžibajrić rekao je za Radio Sarajevo kako je Općina Stari Grad spremna pomoći Gradskoj upravi u kandidaturi koliko je u mogućnosti, ali i da je kandidatura i briga o ispunjavanju uvjeta za kandidaturu, u potpunosti odgovornost Uprave. "Inicijative za kandidaturu postoje već jako dugo, još od Olimpijade", rekao je Hadžibajrić. "Sve zavisi koliko Uprava ima sposobnog kadra da ispuni uvjete i kriterije za nominaciju", dodaje Hadžibajrić.
Novoizabrani načelnik Općine Stari Grad, Ibrahim Hadžibajrić, i dalje stoji iza svoje izjave da treba pokušati kandidirati pojedine dijelove Baščaršije, a ne cijeli prostor.
Kako tvrde iz Zavoda za zaštitu spomenika, inicijativa za kandidaturu Baščaršije na UNESCO-vu listu traje već godinama, ali sve dosad nisu ispunjeni uvjeti i kriteriji za njenu kandidaturu, pa tako ni za uvrštavanje na listu spomenika.
UNESCO-ov popis Svjetske baštine sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine. Popis sadrži ukupno 830 spomenika u 138 država. Od toga su 644 spomenici kulture, a 162 su spomenici prirode. Još 24 spomenika su istovremeno obuhvaćeni u obje liste.

Podorganizacija UNESCO-a, Svjetski komitet za baštinu, potpomaže zaštitu i restauriranje objekata sa liste, pružanjem stručne i materijalne pomoći. Osim toga, ovaj komitet vodi još i listu Svjetske dokumentacijske baštine, koja se sastoji od određenih knjiga, rukopisa, partitura, unikata, te slikovnih, zvučnih i filmskih dokumenata.
Da bi bili uvršeni na UNESCO listu, kulturni spomenici moraju biti od izuzetnog univerzalnog značaja i vrijednosti, te ispunjavati makar jedan od deset kriterija, kao što su: da objekat predstavlja remek-djelo ljudske kreativnosti, da otjelovljuje značajnu razmjenu ljudskih vrijednosti u jednom vremenu ili kulturnom prostoru, da predstavlja jedinstvenu svjedodžbu kulturi i civilizaciji koja je nestala, ili još uvijek postoji, da bude izuzetan primjer jedinstvene arhitekture, tipa gradnje ili da ilustrira značajna razdoblja u razvoju ljudske povijesti, itd.
Gradska Uprava je formirala Koordinacioni odbor za kandidaturu Baščaršije, koji bi trebao odlučiti koji bi to dijelovi stare jezgre grada trebali biti kandidirani.
Prednosti uvrštavanja na UNESCO-vu listu su brojne. Prije svega, sastoje se u zaštitii, očuvanju i promociji izuzetnih kulturnih ostvarenja i prirodnih dobara.
Radio Sarajevo će i dalje pratiti sve događaje vezane za ispunjavanje uvjeta za kandidaturu Baščaršije na Listu svjetske baštine, kao i dalje poteze Gradske uprave.

Radiosarajevo.ba

Turiste najviše privlače nanule

Porodica Rešo zanat čuva od zaborava...
Još pedesetih godina prošlog stoljeća u ulici Kovači na Baščaršiji otvorena je radionica i prodavnica tradicionalnih predmeta od drveta. I danas je na istom mjestu, jedina u Sarajevu. Osnovao ju je Mahmut Džirlo, a naslijedio njegov unuk Nedim Rešo, koji sa ocem Mehmedom nastoji ovaj zanat sačuvati od zaborava.

Mehmed nam je rekao da je bilo i boljih dana te se moglo dobro živjeti od ovog zanata. Ipak, ne krije optimizam što njegov sin ima volju i ljubav prema ovom zanatu.

- Predmeti koje izrađujemo isti su kao i prije 60 godina. Velike sinije koštaju od 70 do 100 KM, a male 10 i 20, oklagije su šest i sedam, daske za meso od 6 do 30, obične metle četiri, a brezove sedam maraka. Slanici su 15, ručni mikser za maslac (stap) košta 40, lopate za pekare i picerije su od 30 do 60, a sita od osam do 15 maraka. Čamak za puru je od 20 do 30, kašike tri marke - kaže Rešo.

Sa osmijehom nam priča kako je nedavno jedna sinija "otišla" u Bon.

- Turisti dolaze i ljeti i zimi, a najviše ih zanimaju drvene nanule koje su 15 KM - ističe Rešo.

Autor: Dž. DESTANOVIĆ

Dnevni Avaz 24.11.2008.

Baščaršija mora odražavati duhovnost i multikulturalnost

Direktorica Federalnog zavoda za zaštitu spomenika, ekskluzivno za RadioSarajevo, govori o dosadašnjim kandidaturama i standardima koji se moraju ispuniti da bi Baščaršija bila uvrštena na listu UNESCO-a

Na pitanje zbog čega su dosadašnji pokušaju kandidature Baščaršije na Listu svjetske baštine odbijeni, Lidija Mićić nam je dala na uvid skraćenu formu izvještaja stručnjaka nakon prve kandidature (1985 god.).
U obrazloženju, između ostalog, stoji kako projekat pod imenom „Baščaršija: istorijsko jezgro grada Sarajeva“ nije uvršten na Listu svjetske baštine jer se od Bašćaršije načinilo mjesto- simbol, odakle je počeo drugi svjetski rat, a škodilo je i spominjanje atentata počinjenog 1914. godine od strane Gavrila Principa na austrougarskog nadvojdu Franca Ferdinanda. Preporuka je bila da se ovo kulturno dobro nominira u smislu kriterija IV a ne kriterija VI i to kao „ eminentni primjer arhitektonske cjeline zlatnog otomanskog doba u Evropi“.
Također, navodi se kako određeni gradovi, kao što je Istanbul, izgledaju reprezentativnije i čuvaju arhitektonska remek-djela koja datiraju iz XVI. vijeka (džamije koje je sagradio majstor Sinan).
Direktorica napominje da je ovoj nominaciji prethodila izrada Regulacionog plana sanacije, konzervacije, restauracije i revitalizacije Sarajevske čaršije, koji je usvojen 1975.godine.
Drugu kandidaturu je, kako kaže direktorica Mićič, 1998. godine pripremio tim stručnjaka Zavoda za zaštitu prirodnog i kulturnog naslijeđa FBiH. Dobro je prijavljeno pod nazivom “Sarajevo-jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti-trajno otvoreni grad“. ICOMOS je julu 1999. godine dao preporuku da se predložena lokacija ne upisuje na Listu svjetske baštine. Uz ovu nominacio otišao je nominacioni fajl za Mostar. Komentar i preporuka ICOMOS-a je da oba grada ne trebaju biti upisana na Listu svjetske baštine, i da, prema njihovom profesionalnom mišljenju, Mostar sa svojim spektakularnim prirodnim položajem i simboličnom vrijednošću svog mosta, ima superiornije pravo da traži upisivanje.
U odgovoru na pitanje o mogućnosti kandidature pojedinih dijelova starog jezgra grada, Lidija Mićić tvrdi kako je takvo što itekako moguće. “Takve slučajeve imamo u Parizu, Strazburu ili Berlinu. Treba napraviti novi prostorni plan zaštite. Ako se pokrene nova kandidatura, onda treba napraviti obuhvat sa eksteritorijalnim prostornim cjelinama koje mogu zadovoljiti kulturne i prirodne kriterije, odnosno smjernice za implementaciju Konvencije o svjetskom naslijeđu.”, rekla je Lidija Mićič.
Međutim, da bi se to ostvarilo, potrebno je poduzeti niz koraka. “Potrebno je napraviti novi Regulacioni plan zaštite, odnosno sanacije, konzervacije, restauracije i revitalizacije, kojim bi se Baščaršija „pospremila“ i pripremila za treću kandidaturu, koja bi, pored arhitektonske i historijske vrijednosti, odražavala duhovnost i multikulturalnost koja se održala kroz pet vijekova. “, dodala je.
Prednosti uvrštavanja na Listu su brojne, tvrdi na kraju direktorica Mićić.
“Povećao bi se dolazak turista i kulturni turizam bi, kao jedna od grana privrede, procvjetao.Samo moramo znati da nominacijom preuzimamo i velike obaveze. Ponašanje prema kulturnom naslijeđu kod većine naših ljudi će se morati promijeniti i prilagoditi zakonskoj regulativi i Konvenciji o svjetskom naslijeđu.”

Radiosarajevo.ba

valterbranisarajevo wrote:Baščaršija mora odražavati duhovnost i multikulturalnost

Direktorica Federalnog zavoda za zaštitu spomenika, ekskluzivno za RadioSarajevo, govori o dosadašnjim kandidaturama i standardima koji se moraju ispuniti da bi Baščaršija bila uvrštena na listu UNESCO-a

Na pitanje zbog čega su dosadašnji pokušaju kandidature Baščaršije na Listu svjetske baštine odbijeni, Lidija Mićić nam je dala na uvid skraćenu formu izvještaja stručnjaka nakon prve kandidature (1985 god.).
U obrazloženju, između ostalog, stoji kako projekat pod imenom „Baščaršija: istorijsko jezgro grada Sarajeva“ nije uvršten na Listu svjetske baštine jer se od Bašćaršije načinilo mjesto- simbol, odakle je počeo drugi svjetski rat,...

Radiosarajevo.ba

Ko koga ovdje???? Kakav drugi svjetski rat??? Jel ovo lapsus direktorice ili novinara?

možda je to baš i naglašeno u projektu, kao eto po čemu je sve poznata

Sarajevski Tašlihan je nepovratno uništen?

Ostaci Tašlihana su nakon završenih betonskih radova vraćeni na lokalitet i trenutno se postavljaju na gornju betonsku ploču garaže. Zbog premještanja na ostacima je uočeno prisustvo velikog broja pukotina, te neselektivno nabacani ostaci kamenih fragmenata koji niti su označeni niti evidentirani.
Ovo za "San" tvrde u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i podrctavaju da se desilo upravo ono na šta su oni još prije godinu upozoravali. A upozoravali su da će ovaj nacionalni spomenik biti nepovratno uništen ako bude izmješten i tražili hitnu obustavu radova. Tašlihan se nalazi na mjestu na kojem je novi vlasnik sarajevskog Hotela "Evrope", u sklopu obnove, sagradio novu podzemnu garažu.
- Ovakvom intervencijom je Tašlihan grubo i nepovratno istrgnut iz svoje izvornosti i svako može postaviti pitanje šta je ovo što se trenutno vraća na prostor nekadašnjeg spomenika. Da li je to samo gomila kamenja ili su u pitanju iščupani dijelovi tijela nekadašnjeg nacionalnog spomenika? Kriteriji na osnovu kojih je donešena odluka o proglašenju Tašlihana nacionalnim spomenikom, a posebno kriterij izvornosti, izmjenjeni su i trajno narušeni. Pitanje je koji od kriterija ovo danas što se nalazi na terenu zadovoljava - kazali su Komisiji.
U Komisiji također tvrde da simulacija temelja Tašlihana, odnosno postavljanje kamenih ulomaka na betonsku ploču podzemne garaže, nije spomenik nego neka vrsta izrugivanja svjedočanstvima historije Sarajeva i BiH.
S druge strane, u Zavodu za očuvanje nacionalnih spomenika, koji djeluje u okviru federalnog Ministarstva kulture i sporta, koji se prošle godine saglasio da se Tašlihan premjesti, tvrde kako ostaci spomenika nisu nepovratno uništeni. Naprotiv, Zavod konstatira da su odobreni radovi na zaštiti temelja i ostataka zidova Tašlihana bili jedino moguće rješenje za spriječavanje propadanja ovog vrijednog spomenika.
- Uvjereni smo da će dobro završiti prva praktična primjena tehnološkog koncepta, koji se primjenjuje pri sanacijama stanja temeljnih traka, pri rekonstrukcijama i transformacijama gustih gradskih struktura koje imaju višeslojne kulturološke tragove inoviranog pristupa. Postupak podizanja fiksiranja, obilježavanja, transport, vraćanje i ponovno prezentiranje je profesionalno i odgovorno uradila grupa konzervatora i restauratora po posebnim projektima. Na kraju vrijedno je spomenuti predusretljivost investitora da za naknadne radove na konzervaciji uloži vlastita, znatno veća, od planiranih sredstava - kazala nam je Lidija Mićić, direktorica Zavoda.

Dž. B.

Mišljenja Ministarstva

U sklopu projekta rekonstrukcije "Evrope" čija bašta je nakon Drugog svjetskog rata podignuta na temeljima Tašlihana, urađen je projekat izmještanja ostataka temeljnih zidova Tašlihana. Federalno Ministarstvo prostornog uređenja izdalo je rješenje kojim su odobreni ovi radovi da bi 25. decembra na temperaturi od minus 12 stepeni celzijusa na lokalitetu započeli radove na dislokaciji fragmenata. Komisija je Ministarstvu prostornog uređenja FBiH i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove u više navrata slala pisma urgencije tražeći da se rješenje o izdavanju saglasnosti proglasi ništavnim. U odgovorima koji su uslijedili navedeno je da se radovi odvijaju po projektu koji je odobrio Zavod za zaštitu spomenika. Uvidom Komisije na terenu je utvrđeno da se lokalitet grubo devastira upotrebom teških alata kojima se fragmenti lome i prebacuju na kamione te odvoze u nepoznatom pravcu.

San

sta vam je ljudi mi jedva ono jezgro mostara i stari most imamo na unesco listi i to hoce da skinu a kamoli ovo kakva smo stoka
kad bi i stavili skinuli bi brze nego sto bi svijet cuo za jezgro bascarsije i sarajeva

Jedini sačuvani karavan-saraj u BiH


Morića han, izgrađen u srcu čaršije u Sarajevu u 17. vijeku, do danas je jedini sačuvani karavan-saraj u Bosni i Hercegovini. To je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa, koji je više puta gorio, ali je obnavljan i do danas je sačuvao svoju autentičnost.

Nalazi se u Saračima i iz te ulice se može vidjeti samo gornji dio hana, maleni drveni prozori, bijela fasada i dio krovne konstrukcije, jer se na njega naslanja niz dućana. Na ulazu u han, koji je nadsvođen, se nalazi kaldrma na kojoj kao da i danas odjekuje zvuci konjskih kopita koji su nosili putnike namjernike iz daleka. Han je sagrađen tako da se u sredini nalazi velika avlija.
Osnovna namjena karavan-saraja je bila smještaj ljudi i konja. Građen je u dvije etaže sa unutrašnjim dvorištem.
"Morića han, koji se prvobitno zvao Novi han, je izgrađen od novca koji je sakupljen kirijama koje su se plaćale vakufu.Ovo je jedini sačuvani han u Bosni i Hercegovini, a koji je izgrađen po sistemu atrija. Mogao je primiti 300 gostiju na spratu gdje su bile sobe za musafire i u prizemlju 70 konja. U hanu su putnici mogli prespavati, ili se okrijepiti čajem, popiti kafu u kafanici koja je bila u sklopu hana", rekao je Mufid Garibija, arhitekta i poznavalac istorije Sarajeva.
Kaže da je u to vrijeme, što je veoma značajno, han imao svoju vodu, tačnije poseban vodovod, ali u njemu nije kuhala hrana. Njegova namjena je danas promijenjena, u unutrašnjosti na spratu umjesto soba za noćivanje, odmor, nalazi niz poslovnih prostora. Odmah kada se uđe u dvorište sa lijeve strane se nalaze strme drvene stepenice koje vode na sprat. Treba kazati da i danas jednaku pažnju i divljenje kao nekad privlači ogromni hodnik na spratu koji vodi sa jednog na drugi kraj hana. Izgleda više poput natkrivene ulice, ali treba kazati da hodnik nema plafon, već pogled seže prema krovnoj konstrukciji koju čine masivne drvene grede tamnosmeđe boje.
"Treba kazati da je svaka soba u hanu imala peć u kojoj su se ložila drva, ali nije bilo dimnjaka, već je napravljeno takvo rješenje da dim odlazi u krovnu konstrukciju i izlazi kroz otvor koji se zvao bađe", rekao je Garibija.
U prizemlju hana debljina zidova je oko 70 centimetara, a na spratu 40 do 50 centimetara. Između je bio materijal koji nije omogućavao da, ako na spratu izbije požar, isti se proširi u prizemlje. Prozori su bili sa demirima, vrata su bila od željeza. Međutim, han je ipak više puta gorio kao i mnoge građevine u Sarajevu.
"Han je dobio ime po poznatoj sarajevskoj porodici Morić, ali ne mislim da je isključivo po Morićiam koja su pogubljena u vrijeme osmanske vladavine, a o kojima je i pjesma opjevana", kaže Garibija.
Morića han je bio više puta oštećen u požarima, a posljednji je bio u decembru 1957. godine. Temeljna restauracija je izvršena u periodu 1971. do 1974. godine. Nakon toga kompletan objekat je koristilo tadašnje ugostiteljsko preduzeće "Balkan", da bi 1998. odlukom opštine Stari grad, predat na korištenje Gazi Husrev-begovom vakufu. Danas je to poslovno-trgovački centar.


Elma Duvljak

Nezavisne novine

valterbranisarajevo wrote:Otkriven tunel ispod Baščaršije!

Prekjučer poslijepodne iznenada je došlo je nevjerovatnog otkrića – ispod Baščaršije nalazi se tunel!
Naime, tokom radova na rekonstrukciji ulice kod nekadašnjeg Firuz – begovog hamama u ulici Prote Bakovića na Baščaršiji, radnici firme „Inn“ su poptuno neočekivano naišli na povelik otvor. Odmah im je bilo jasno da se ne radi o običnoj rupi, pa je jedan inžinjer koji vodi radove odlučio da uđe u otvor na ulici. S njim je krenuo i jedan od radnika.
I imali su šta vidjeti – tunel u kojem se na nekoliko mjesta nalaze uglancane kamene ploče. Sve su to snimili mobitelima.
Za sada je poptuno nepoznato gdje tunel počinje, kuda vodi i gdje završava. Očekuje se da stručne ekipe već danas izađu na lice mjesta i počnu sa istraživanjem.
Inače, na mjestu starog Čulhana Fabrika duhana Sarajevo planira otvoriti svoju umjetničku galeriju.
Jučer su na gradilištu bili radnici, među njima i onaj koji je ulazio u tunel, ali niko nije želio ništa govoriti uz objašnjenje da nemaju odobrenje nadležnih.
Inače, planirana je revitalizacija Firuz-begovog hamama koji je uvršten na listu nacionalnih spomenika. Kako saznajemo, još ranije su planirana arheološka istraživanja na lokalitetu tog objekta.

San

Ima li kakvih novosti u vezi s ovim?

Jara wrote:

valterbranisarajevo wrote:Otkriven tunel ispod Baščaršije!

Prekjučer poslijepodne iznenada je došlo je nevjerovatnog otkrića – ispod Baščaršije nalazi se tunel!
Naime, tokom radova na rekonstrukciji ulice kod nekadašnjeg Firuz – begovog hamama u ulici Prote Bakovića na Baščaršiji, radnici firme „Inn“ su poptuno neočekivano naišli na povelik otvor. Odmah im je bilo jasno da se ne radi o običnoj rupi, pa je jedan inžinjer koji vodi radove odlučio da uđe u otvor na ulici. S njim je krenuo i jedan od radnika.
I imali su šta vidjeti – tunel u kojem se na nekoliko mjesta nalaze uglancane kamene ploče. Sve su to snimili mobitelima.
Za sada je poptuno nepoznato gdje tunel počinje, kuda vodi i gdje završava. Očekuje se da stručne ekipe već danas izađu na lice mjesta i počnu sa istraživanjem.
Inače, na mjestu starog Čulhana Fabrika duhana Sarajevo planira otvoriti svoju umjetničku galeriju.
Jučer su na gradilištu bili radnici, među njima i onaj koji je ulazio u tunel, ali niko nije želio ništa govoriti uz objašnjenje da nemaju odobrenje nadležnih.
Inače, planirana je revitalizacija Firuz-begovog hamama koji je uvršten na listu nacionalnih spomenika. Kako saznajemo, još ranije su planirana arheološka istraživanja na lokalitetu tog objekta.

San

Ima li kakvih novosti u vezi s ovim?

Navodno da je to samo jedan veliki podrum ispod hana...

Sahathana se prvi put spominje 1604. godine

Kada je Gazi Husrev-beg početkom 16. stoljeća u Sarajevu osnovao svoj vakuf, među brojnim zadužbinama našla se i sahathana, podignuta u uglu harema njegove džamije. Prvi put u historiji ova sahathana se spominje 1604. godine. U njoj je tada radio sahadžija, brinući se o satu u sahat-kuli i objavljivanju vremena za namaz. Sahathana je, kao i druge važne građevine, nastradala kada je Eugen Savojski zapalio Sarajevo, ali je ubrzo i obnovljena.
Sahadžije su kasnije izvršavale sve složenije zadatke izrade preciznih kalendara, pa se iz sahathane razvila muvekithana, u to vrijeme moderna ustanova za astronomska mjerenja i određivanje položaja Mjeseca.
U blizini česme u Saračima, muvekithana je sagrađena od kamena i ćerpića te je prekrivena olovom. Lučni prozori s demirima okrenuti su ka haremu i ulici. Starije Sarajlije pamte je kao mjesto gdje su uplaćivali sadekul-vitr i zekjat.
Vrata modernizaciji muvekithane otvorena su nakon reformi Omer-paše Latasa, pa je već 1858. godine Fadil-paša Šerifović naredio obnovu zgrade i dao novac za nabavku nove opreme za astronomska mjerenja. Nabavljeni su satni mehanizmi, rub-tahte, kvaderi, astrolabi, sesktanti, kao i dva globusa - Zemlje i nebeskog svoda - koje je napravio sarajevski matematičar i astronom Salih Sidki Hadžihusejnović.
On je iste godine postavljen za glavnog muvekita (astronoma), a osim održavanja sata u sahat-kuli, zadatak mu je bio i da računa vrijeme namaza i početak ramazanskog posta, što je obavljao sve do 1888. godine, kada ga nasljeđuju sinovi Husein i Atif.
Hadžihusejnović je bio svestran čovjek. Izradio je skicu vječitog kalendara (devri-daim), izračunao vrijeme pomračenja Mjeseca, što je za to vrijeme bilo veliko dostignuće, redizajnirao Gazi Husrev-begov šadrvan, te napisao obimno historijsko djelo "Tarih-i-Bosna".
Odlazili na brda oko grada
Posebno težak zadatak bilo je određivanje pojave mladog Mjeseca, koji označava početak ramazana. Sahadžije i muvekiti su stoljećima odlazili na uzvišenja oko Sarajeva kako bi iznad oblaka mogli vidjeti čisto nebo.
Posljednji koji su čekali mlađak na vrhu Trebevića bili su 1946. godine hafiz Proho i neki Riđanović. Čak i danas pojedinci odlaze na brdo Grdonj kako bi vidjeli mlađak.

M. Garibija

Dnevni avaz

Mensur Bektić filigran radi sa srcem i dušom

Filigran je izrada predmeta od tankih niti srebrene žice, a jedan od rijetkih koji se istinski bavi izradom nakita i drugih predmeta od srebra je Sarajlija Mensur Bektić.
On kaže da je izražaj u filigranu kao rukopis na papiru i da se ne može raditi ako se u to ne unese duša i srce.
Ističe da je njegov ručni rad pod zaštitom UNESCO-a.
"Zanat sam učio od svog oca, a filigran su radili i moj dedo i pradedo. Eto i ja sam naslijedio tu nit. Još kao dijete sam bio zainteresovan. U svojoj kući smo imali jednu prostoriju koju smo zvali sobica, a u kojoj je moj otac radio filigran", počinje svoju priču Mensur Bektić, kojeg smo posjetili u njegovoj radnji na Baščaršiji.
Dodaje da je svoj prvi komad uradio kada je imao sedam ili osam godina.
"Bila je to djetelina sa četiri lista. Otac je otišao u baštu, a ja sam iskoristio priliku dok ga nije bilo da nešto napravim. I onda mi je bilo drago", priča Bektić.
Zatim je, kako kaže, s vremena na vrijeme, pravio nešto drugarici, mami i osobama koje su mu bile izrazito drage.
"Kao četnaestogodišnjak sam već zarađivao od izrade nekih predmeta i od oca dobijao pristojan džeparac. Uvijek sam maštao da imam svoju radnju", ističe Bektić.
Kaže da ga je nekako život u jednom trenutku odveo u drugom smjeru.
"Završio sam mašinsku školu. Bio sam stipendista firme 'Energoinvest'. Pred rat sam upisao pravo, a diplomirao ga poslije rata", kaže Bektić.
Pojašnjava da je jedan period bio van BiH i da je bio u nedoumici da li da se vrati ili ostane u inostranstvu.
"Presudila je rečenica mog oca, koji je rekao: 'Vrati se, sine, ovdje ima hljeba za tebe.' Tako sam učinio i nisam se pokajao", ispričao nam je Bektić.
Nakon povratka je počeo razmišljati kako taj zanat podići u sferu umjetnosti.
"Filigran je stvarno nešto više od zanata. Tako sam prvi koji je napravio izložbu i reviju nakita. Prvo je bilo u Kuršumli medresi, a prošle godine i u Bošnjačkom institutu. Imao sam izložbe i po svijetu", ponosno kaže Bektić.
Upitan koliko ljudi kod nas cijene ručni rad, odgovara da je problem što ga ne poznaju.
"Oni kada vide komad koji radim kažu: 'Pa to je starinski nakit.' I svako misli da se ovo nekada radilo i više ne, što je pogrešno. Ima gospođa koje se oduševe kada vide moj rad. Podsjeti ih na njihove majke, nene, pa žele i one da imaju takav komad nakita", kaže Bektić.
Ističe da na nakit koji on radi ima dušu.
"On je specifičan i jedinstven. Ispunjen je ljubavlju, emocijama, srcem, dušom. I stvarno, čovjek kada ovo radi, u to unosi cijelog sebe. Za izradu, primjera radi, jedne narukvice treba veliko strpljenje, jer se sastoji od 100, pa i više sitnih dijelova koji se ugrađuju", pojašnjava Bektić.
Kaže da vrijeme izrade zavisi od motivacije.
"Kada imam neki dobar razlog da nešto napravim, ako mi je ta osoba izuzetno draga, to se radi u jednom dahu. Traje dan-noć dok se ne završi. I što više dobija konačan oblik, to mi je draže raditi. Oprilike, od ideje do realizacije treba nekih sedam dana. Zavisi od komada", naglašava Bektić.
Osim narukvica i ogrlica, pravi broševe, privjeske i naušnice.
"Prije četiri-pet godina počeo sam raditi koral sa srebrom i bio sam prvi u tome. Kasnije su drugi vidjeli pa su me pođonili. Onda sam ubacio tirkiza, ametista, mjesečevog kamena. Da malo razbijem. I to je baš moj proizvod", kaže Bektić.
Ističe da nastoji da nakit filigran bude bh. brend.
"Na ljeto planiram uraditi reviju na Starom mostu u Mostaru, koji je pod zaštitom UNESCO-a, kao i moj nakit, a sve skupa je naša kultura, tradicija", rekao je Bektić, kojeg smo zamolili da pojasni vezu UNESCO-a i svog nakita.
"UNESCO je pokrenuo incijativu, izdao je knjigu 'Ručni radovi BiH', gdje su moji radovi izašli u ediciji. Kada sam radio jednu od izložbi zatražio sam od Državne komisije za saradnju s UNESCO-om da mi odobri korištenje pečata na izložbama i revijama. Saglasnost je data i jedini sam koji ima pravo korištenja pečata u izložbama i revijama. Velika je to stvar i to se ne može kupiti već se stiče", kaže Bektić.
Upitan šta se najviše kupuje od njegovog nakita, kaže da je sve individualno.
"Uglavnom je presudna cijena. Ali ja imam svoj pristup, posmatram ljude. Recimo, treba vidjeti emocije žena kada prilaze nakitu. Nije mi se jednom desilo da neka gospođa, dama, poleti za nekom ogrlicom. Bila je jedna od korala koja je koštala 400-500 KM, gospođa kaže kako ima samo 300 KM, a na njoj se vidi da živi za to da je kupi i nosi. I spustim cijenu", kaže Bektić i dodaje:
"Ali kada mi neko dođe i kaže: 'Pa takva ista narukvica je tu i tu jeftinija', ja kažem: 'Odlično, idite tamo i kupite je.' Nije isto. Ovakav nakit nema rok trajanja i sve su unikati jer se rade rukama, a ne mašinski", objašnjava Bektić.
Kaže da ima velikih razlika između čistog srebra i onog koji u sebi ima leguru.
"Svaki komad nakita koji se radi od srebra treba imati tri pečata, bez obzira na to koja je tehnika. To je žig finoće, baždarskog ureda i žig stvaraoca. To bi trebalo da bude na nakitu. Ima nakita koji se može raditi od čistog srebra jer je ono elastično. Ono koje ima u sebi leguru ne može da se savija jer je krto i puca", kaže Bektić.
Na kraju je prokomentarisao nestajanje starih zanata u Sarajevu.
"To je teška tema. Prvo ima ljubomore među zanatlijama. U Sarajevu je važilo pravilo, koje i dan-danas nažalost važi, da će Sarajlija prije uspjeti vani, nego u svom gradu, jer ga svi ovdje gaze. To sam osjetio na svojoj koži. Zatim, ljudi ne prenose svoje znanje na druge. Boje se konkurencije, čuvaju svoje znanje, umjeće, koje s njima i umre", kaže Bektić.
Biser kao lijek
Mensur Bektić nam je ispričao i o ljekovitosti pojedinog kamenja.
"Radim ogrlice od korala, a koral je indikator jer čovjek kada se razboli on mijenja boju, pa će pobjeliti. To je znak da nešto treba poduzeti. Sa druge strane, kada djeci zubi niču koral se uzima i stavlja na ruku da ih desni ne bole", pojašnjava Bektić.
Dodaje da se biser koristi kada čovjek ima udar odnosno šlogira se.
"Pravi biser, sedam česni se istuca u prah i popije se na eks i to je odličan lijek. Što se tiče jantara, on se preporučuje da ga nose žene i ljudi koji imaju problema sa štitnom žlijezdom, jer ima u sebi posebne minerale koji su štitnoj žlijezdi potrebni da se ne širi", ispričao nam je Bektić.

Autor: Elma Duvnjak

Nezavisne novine