
Dobar.
Lično, dobio sam odgovor na jedino pitanje koje me zanimalo, još u polufinalu, a to je 'peak Đoković vs upgradeovani Sinner'.
Još otkad je Novak prošle godine dobio Carlosa na AO-u, htio sam da vidim Novakovo takvo izdanje protiv Jannika koji je, i fizički i tehnički i mentalno, postao drugačija zvijer u odnosu na vrijeme kada ga je Novak dobijao u kontinuitetu.
Nisam mogao biti siguran da li će ikada i moći prikazati takav tenis, ali eto, poklopilo se. Par predaja da dođe svjež i luda motivacija da se dokaže baš protiv njega.
I dokazao je ono što smo i ja, ali i mnogi pretpostavljali i, hajmo reći, u dubini negdje, znali. Taj peak je fakat nešto posebno i kad krene bacati sve što ima na tebe, jednostavno je druga vasiona.
Zaboravi čovjek kako to izgleda. Mahom jer mu ni u primeu primeova nije trebao često baš takav nivo tenisa da bi dominirao, ali onda kada bi ga izvukao, sjebao bi se čovjek. Kao što se sjebe i danas.
Ali realno je da ne možeš hvaliti jednog, a da istovremeno ta pohvala ne bude omaž drugom. Jer činjenica da je Sinner protiv takvog Đokovića uspio doći do, koliko, 18 brejk lopti je dovoljan pokazatelj njegovog igračkog kapaciteta i sposobnosti da te do te mjere stavi na konopce.
Neke konstatacije da čovjek nije bio na svom najboljem nivou... ne znam koji bi adekvatan komentar bio na to. 26 asova, 72 vinera, od početka je Novaka pokušao i ubacio u mašinu ko u prethodnim mečevima, ali kada Đoković osjeća te udarce i ima snagu da ih iznese, dinamika je drugačija, jer je arsenal koji baca veći od onog koji baca Jannik.
Nije definicija najboljeg nivoa ući u 'player manager' i svakom igraču povećati sve udarce na 100% i onda pričati 'e to je najbolje od njega'. Najčešća definicija 'najboljeg nivoa' je prosjek tenisa koji u datom trenutku možeš odigrati. Standard, tehnički, fizički, mehanički. A Jannik je odigrao svoj standard koji bi mu, protiv Novaka iz prošle godine, donio pobjedu 3:0.
A Novak je odigrao čak i više od svog uobičajenog standarda. Ne znam kako da na ovom kurcu od foruma uploadam slike, ali čovjek je zabio više forhend i bekhend vinera od Sinnera, a prosječna brzina top spin forhenda bila mu je 133km/h uz 2602 spin rate u odnosu na Jannikov 125km/h uz 2974 spin rate. To su podaci iz sredine 4. seta.
E sad, koliko je to bolesno, toliko je bolesnija ova spoznaja; Đokoviću tako agresivan tenis nije trebao ni kada se tukao sa Nadalom, Rogerom ili Murrayom u svom i njihovim primeovima. Imao je više oduška, mogao je kontrolisano agresivom dozirati tempo, udarce, imao je tačke gdje ih može taktički eksploatisati. Protiv Sinnera i Alcaraza nema druge opcije nego da ih nadjača i ako samo malo spusti ručnu, u problemu je. Sijeva viner, sa oba krila, drop shot ili nešto treće.
Tako da ono što vidite od Đokovića kad pobijedi ovu dvojicu, ili jednog od njih, obično je intenzitet i snaga udaraca kakvom često, uz par izuzetaka, ni u svom primeu nije udarao jer, opet kažem, nije imao potrebe.
Vezano za sam turnir, mislim da je, sa neutralnog aspekta, završen na najbolji mogući način. Novak je spasio obraz protiv Sinnera i dokazao, makar to bilo posljednji put, šta može, a Carlos je to isto uradio za sebe i svoju eru.
Realno, Đokoviću taj 25. Slam ne bi ništa posebno značio. Niti ima šta dokazati, posebno nakon onog polufinala, niti mu je bitan sa aspekta brojeva ili neke simbolične vrijednosti. Već je u tenisku historiju i svoj status u istoj zakucao sve eksere koje je trebao zakucati.
I za kraj, opet moram ponoviti, mi koji volimo ovaj sport imali smo jebeno veliku sreću da su Đoković, Rafa, Roger, toliko dugo ostali i da se njihov odlazak i prelaz potrefio sa dolaskom Jannika i Carlosa, jer smo u njima dobili isti kalibar generacijskih talenata i ATG igrača bez da su taj međuprostor iskoristili neki slabiji igrači da nabijaju Slamove.
Bukvalno smo skočili sa jednih na druge i čak, kao da to nije bilo dovoljno, dobili i njihove međusobne okršaje.
Ali ovaj Đoković je pokazao koliko bi sve bilo još bolje i luđe ako se pojavi neka treća budala takvog kalibra. Nadam se da ćemo je dobiti.