PRAVOPIS BOSANSKOG JEZIKA

[piupiu]

{...}
(Je l' ono neki natpisi na stećcima počinju sa "aste"?)
{...}

Ase = ovdje.

Ah, da - hvala!

Zanima me ima li to as ti ili asti neke veze sa ase ...

[piupiu]

hizo legenda

svimse velikijem bosnjacima zdogadzalo dahina izdaju njihovi bosnjaci anaj vise ovi ishercegovine kostosu izdali gradascevica satsu izdali fahra alnece fahro dovijeka bit uzatvoru ajabi volijo davaske stosad nesta prica te proti njega davaske vidim kad izidze fahro jopecete pobijec urupu nece te smijet ni sta reknut adalibi sve davas fahro samo pogleda akamol davas po milki izdaice bosnjaka doce inavaske reda atacete za zalit

Ne opIJevana.

Valja li mi ovaj hizoizam?

Kako mu samo nije mrsko ovo sastaviti, čovječe, i koja sposobnost opažanja i 'osjećaj' za ... kakolisevećovogorezove.

[Avetinho]

{...}
(Je l' ono neki natpisi na stećcima počinju sa "aste"?)
{...}

Ase = ovdje.

Ah, da - hvala!

Zanima me ima li to as ti ili asti neke veze sa ase ...

Po svoj prilici ne.

Neki kazu da je ono sto je danas psovka "'As ti Gospe", nekad bio pozdrav "Spas ti Gospe".

[piupiu]

A, vjerovatno. Zbunjuje me to 'as ti' u 'as ti Iruda!", na primjer. Nisu valjda i njega htjeli spašavat'!? Doduše, možda je to kasnije nastalo kao psovka ... kad se 'spas' već izgubio ...

[Grean]

Ja ne znam gdje si ti zivjela ali u mojoj mahali ako bi rekao mamuran bio bi poput krmeta u Teheranu i koliko znam to je uglavnom vazilo za cijeli Stari grad i Centar. Ne kazem da je "ispravno" kao sto nije ispravno ni piva ili krastavica ali tako se pricalo u Sarajevu, bar u onom dijelu koje nije izgradjen i naseljen nakon II svjetskog rata.

Nije ovo nikakva prica "Sarajevo je do Marin Dvora" ali ti kazem da se u tim dijelovima iskljucivo govorilo mahmuran i prije 92', to je sustina price, da je nigdje veze prica doticne kako su se Bosnjaci iz nekakvog inata odlucili dodati "h". Ona vjerovatno nije imala dodira sa tim pa joj kao i tebi zvuci kao nesto novo. Moja ljepsa polovina je iz Novog Grada i govorila je mamuran sto je meni paralo usi. Ne znam je li se presaltala, nisam obracao paznju na to, mozda sam se i navikao.

Nije tačno. Ja sam odrasla na Čaršiji i nikad u životu nisam rekla mahmuran.

Naravno da je tacno. To sto ti nisi tako govorila ne znaci da sarajevska carsija ne govori na taj nacin. Mozda nisi ti, ali ja u potpunosti mogu potvrditi ovo sto kolega @Grean kaze.

Mahmuran, polahko, lahko. Ja jedino i iskljucivo koristim te varijante, citav sam ih zivot koristio i uvijek cu ih koristiti. Cak sta vise, sve do polaska u skolu nisam znao za drugacije varijante obzirom da sam odrastao sa nanom (ili je i ovaj izraz arhaizam, mozda je ispravno baka?). Isto vazi i za neke druge termine poput "hefta", itd.

Jos jedan kuriozitet: nekada na samom pocetku skolovanja, prvi razred sam bio, uciteljica nam govori "iduce sedmice cemo raditi to i to". Na sta ja dizem ruku i pitam "drugarice uciteljice, a je li sedmica isto sto i hefta?"

Sve je do okruzenja. Moja porodica je generacijama u Sarajevu, sa obje strane. Nisam isao u obdaniste vec sam odgajan od strane starije generacije, kao i vecina mojih vrsnjaka. Zbog toga i dan danas vecina nas koristi termine koje smo koristili citav zivot.

Koliko znam standardizirani su svi navedeni termini (polahko, lahko, mahmuran, hefta). Sto je naravno potpuno ispravno.

Ja kazem samo i iskljucivo za "mahmuran" (ove druge ne koristim jer ih nije koristila ni okolina), da je i prije 92' u vecem dijelu Sarajeva bilo u rangu sedmice na lotu cuti nekoga da kaze "mamuran". Meni je mamuran u Sa u rangu "tocno", pridjeva "divan" ili "popio sam pivo" preseravanje.

Standard (zanamo ciji i ko ga je postavio) ili ne, neprirodno za okruzenje. Zato ne prihvatam kvalifikaciju kako su ljudi koji su koristili taj izraz (koji je u Sarajevu puno stariji nego onaj "mamuran") nepismeni. To je kao da kazes Zagrepcaninu da je nepismen jer kaze tocno ili kaj. Mi smo imali svoj izraz, nismo imali uticaja na standardizaciju jezika i to je sva sustina price. Neko tamo negdje odredio da je njegovo ispravno.

[zlata]

hrvatski-dom, ali kucanica
srpski/bosanski-kuca, a domacica

srbi kuvaju kafu
a hrvati kuhaju kavu
u bosni kuhamo kafu/kahvu/kavu

Je'l' se kahva ne "pece"?
napr. "Odoh ispeci kahvu".

[Avetinho]

A, vjerovatno. Zbunjuje me to 'as ti' u 'as ti Iruda!", na primjer. Nisu valjda i njega htjeli spašavat'!? Doduše, možda je to kasnije nastalo kao psovka ... kad se 'spas' već izgubio ...

To je izvedenica od psovke naravno, s malo satire, jer onaj onom drugom zeli Herod da ga spasi

[Connaisseur Karlin]

Koliko sam upratio vjestica nije iz SG tako da je ipak 2:1 za nas

Uz duzno postovanje, kontam ja sta ti zelis reci, ali je suludo raspravljati o tome da li je u SG "standardno" bilo mahmuran, polahko, olahko, mehko. Znamo da jeste.
Sto opet sa druge strane ne znaci da nisu postojali ljudi koji su koristili SH standardiziranu varijantu.

Kada smo vec kod toga: cinjenica je da ti termini nisu bili standardizirani u SH jeziku. Ali je isto tako cinjenica da su standardiziranu u bosanskom jeziku, tako da mozemo zakljuciti da im je vracen "legalitet i legitimitet".

Al' je zato Hadžinica s Bistrika, pa smo opet 2:2.

Naravno da su postojali ljudi koji su koristili i nestandardizovanu i standardizovanu varijantu - čitava poenta obrazovanja u Jugoslaviji nakon 1945. je bila da se narod opismeni i malo 'sofisticira' i to su generacije rodjene nakon onog rata većinom entuzijastično prihvatale i prenosile svojoj djeci. Zato se govor i promijenio. Meni su drage te staroslavenske varijante - lahko, mehko, itd - ali ih jednostavno nikad nisam koristila jer nisu bile po JUS-u.

piupiu,ja sa na vasoj strani,u ime sarajija koje znam godinama a moze i poen od mene,iako nisam iz SA

[Connaisseur Karlin]

Evo ima mjesec il dva kako Fata i ja deveramo sa golubovima. Sjedimo na čardačiću pijemo kahvu i gledamo kako se u komšije Fehima, na balkonu lijegu golubovi.

Jesti vidio, moj Uzeire što ti je mati, a otac ko drven kolac, pristavio i napušćo, ostavio njoj jadnici da hin na pravi put izvede.

Ma jok, bonićko, nije u njih ko u nas. U njih ti je čojk pravi efendija, ima ti on preča posla neg oko maksuma deverat.

Eto ti pa deveraj, a ja odoh kod drugijeh hanuma, ko biva, i njima sam potreban, veli joj i odleti, a ona se i ne ljuti, jerbo razumije kako to u njih hoda.

Ih da je on pravi otac brino bi se i on. Neg ti on, moj Uzeire, ne valja.

Eto ti onda, kad hoćeš, nek bidne po tvom: Svi valjaju samo ovaj kod Fehima ne valja, jerbo je ostavio ženu i djecu.

I tako bi mi taj vakat, na kraju bi ispalo da su svi muškarci isti, a sve žene jadnice i paćenice, kad ugledasmo jodnog tića došo na ćoše od balkona i ko da bi da poleti, a ne smije.

Mater mu mlatara krilima, ko biva išareti mu kako će. Džabe, ono pođe pa se vrati. A već golemo, moglo bi komotno poletit, a nemere se, beli odvojit od matere i materine hrane, šta li.

I tako taj vakat, a Fata i ja ne moremo iščekat šta će bit.

Veli Fata: Ma vratiće ona njeg sebi, ko svoja mater.

Valjda i golubici više dodijalo i kad tić jenom dođe na onaj ćošak, mati mu se zaleti i gurnu ga iz sve snage. U mene Fata škoči, ispade joj findžan iz ruke: Eno ga, Uzeire pade! Ne smijem ni gledat. Ma jok bonićko, eno ga leti svojim krilima. Bome i leti.

E ovo ti je prava mater, a ne ko ove naše matere, a i očevi što ne daju djeci poletit već hin privijaju uz svoje skute dok s njima i ne ostare, velim ja Fati, a ona će ti meni:

Poganćeri, sve usraše, gori su od miševa. Ne do Bog da se u mene navade.

Sjetih se komšije Šabana što mu je sin vazdan tražio za kahve, do trijest osme godine. Pošo mu jenom sin u grad, a Šaban skoči i tutnu mu nešta u džep, veli: Za kahve!

Turi on ruku u džep da vidi kolko mu je babo dao kad u džepu kesica šećera. Za kahve. Otad mu nikad više nije zatražio.

Zato pustite djecu, kad dođe vakat nek lete svojim krilima, jerbo s vašijem nikad neće ni poletit.

Tekst uz saglasnost autora preuzet sa Facebook profila Uzeir Hadži Beg. Možete ga pratiti i na stranici Momo i Uzeir - Knjiga Aferima i Siktera.

[plain vanilla]

Zabranjeno pusenje-Fildzan viska

kafa se zakuVa

[piupiu]

hrvatski-dom, ali kucanica
srpski/bosanski-kuca, a domacica

srbi kuvaju kafu
a hrvati kuhaju kavu
u bosni kuhamo kafu/kahvu/kavu

Je'l' se kahva ne "pece"?
napr. "Odoh ispeci kahvu".

I ja kažem.

A, iz ovih šest različitih primjera zapravo samo vidimo kako nam je upotreba jezika raznovrsna i maštovita.

[cyprus]

Meni nije jasno ovo... Hrvati kažu Europa i Euro... Srbi Evropa i Evro... A zašto se ovdje kod nas govori Evropa i Euro?

[Ajatolah_]

Ne moze se standardizovati (ili moze) nesto samo zato jer smo tako oduvijek govorili. U Tuzli cete rijetko cuti da neko kaze djeteta, vecina (i obrazovanih i neobrazovanih) će reci-dijeta.

Kad već spominješ Tuzlu, vi Tuzlaci (i generalno taj kraj BiH - Kladanj, Banovići, itd., a čuo sam i jednu osobu iz Ugljevika ) imate zanimljivu anomaliju s instrumentalom, tačnije miješate ga s genitivom. Da ilustriram primjerom, "šta ti je s ruke?" pa možda i - "je l' vidio ko Muju, šta je s njega?"
Možda nisam 100% ubo primjere, ali sam nešto otprilike na taj fazon stoput čuo od tamošnjih ljudi, pa mi zanimljivo.

[plain vanilla]

Ne moze se standardizovati (ili moze) nesto samo zato jer smo tako oduvijek govorili. U Tuzli cete rijetko cuti da neko kaze djeteta, vecina (i obrazovanih i neobrazovanih) će reci-dijeta.

Kad već spominješ Tuzlu, vi Tuzlaci (i generalno taj kraj BiH - Kladanj, Banovići, itd., a čuo sam i jednu osobu iz Ugljevika ) imate zanimljivu anomaliju s instrumentalom, tačnije miješate ga s genitivom. Da ilustriram primjerom, "šta ti je s ruke?" pa možda i - "je l' vidio ko Muju, šta je s njega?"
Možda nisam 100% ubo primjere, ali sam nešto otprilike na taj fazon stoput čuo od tamošnjih ljudi, pa mi zanimljivo.

Ubo si ti primjere odlicno i u pravu si.
-Sta ti bi s onim ispitom?

Kad smo vec kod Tuzle, zanimljiv je i kajmak. Ako kazete kajmak, misli se na zapravo na pavlaku/vrhnje. Ako kazete domaci kajmak, e onda je to ono sto drugi zovu kajmak

[Opetja033]

Meni nije jasno ovo... Hrvati kažu Europa i Euro... Srbi Evropa i Evro... A zašto se ovdje kod nas govori Evropa i Euro?

Ispravno je Europa.

Pa, ne znam šta se tu ima pogrešno shvatiti. Narod je bio većinom nepismen i opismenjavanje je podrazumijevalo obrazovanje na standardizovanom tj književnom jeziku. To je sve bilo dio duha vremena. Opismeniti narod u tom trenutku značilo je napraviti osnovu za samostalnost, ekonomiju, jako društvo ... na to se tada potpuno drugačije gledalo - i to je svima bilo prioritet. Tako su naše nane, koje su većinom bile slabo pismene, jedva pismene, nepismene, polupismene, itd ... održavale narodni govor u životu jer su one najautentičniji nosioci oralne kulture. A njihova su se djeca već u školi obrazovala na književnom standardu. Nije to nikakav 'value judgment' o starom ili narodnom jeziku, samo konstatacija da je to bilo takvo vrijeme i da je to rezultiralo djelimičnim gubitkom starog jezika iz svakodnevne upotrebe.

Ja apsolutno ne sporim nista od ovoga sto si napisala. Sve ok i sve mogu i sam potpisati. Zapravo mogu 95%, oko ovih 10% ide pojasnjenje kasnije.

Medjutim ono sto ja problematiziram jeste ko je i na kojim osnovima pravio standardizaciju SH jezika. Ne mozemo na to gledati kao na puko opismenjavanje naroda. Ipak se dobrom mjerom tu radilo i o potiskivanju bosanskog jezika (ili u to vrijeme - bosanske varijante). Jer ne mozemo sve svesti na pusti narodni govor.
Pazi, dovoljno je procitati tadasnji stil pisanja casopisa (Bosnjak, Behar, Novi Behar, Biser, itd.) ili zapisnike iz udruzenja poput Gajreta, El Kamera, itd. pa da zakljucimo da je pogresno reci kako se tu radi o iskljucivo narodnom govoru. Govorimo o najpoznatijim bosnjackim casopisima i najpoznatijim bosnjackim udruzenjima koji su okupljali najpoznatije bosnjacke novinare, kulturne radnike, politicare i intelektualce. Mi ovdje ne govorimo o "nepismenim" narodnim masama, govorimo o bosnjackoj i bosanskohercegovackoj kulturnoj, intelektualnoj i politickoj eliti tog vremena.

Onda je neko dosao i odlucio da ne uzme u obzir njihov jezik pri standardizaciji novog SH jezika. Samim tim njihov jezik, nicim izazvan, postao arhaican. Ako ostavimo lingvistiku po strani, mozemo uzeti samo kao primjer polozaj bosnjackih likova u skolskim udzbenicima. Ja se sjecam samo onoga Ejuba, kosac ili sta je vec bio. Dakle radilo se o jednom pokusaju kompletne kulturne asimilacije i nepriznavanja bosnjacke posebnosti.

To je poenta.

Sa druge strane i ja sam misljenja da je jezik ziva stvar, da se treba regulisati ali ne i "konzervirati". Ne ismijavam uopce Hrvate zbog njihovog pristupa jer nisu jedini u Europi koji jeziku pristupaju na taj nacin. Cini mi se da Islandjani i Norvezani rade isto, neka me slobodno ispravi neko ko je bolje upoznat ukoliko grijesim.
Medjutim nisam licno za takav pristup jer su bosanski jezik obogatili turcizmi i germanizmi. I cini mi se da je @hadzinica rekla da je jezik ziva tvar koja se stalno razvija, sto je u potpunosti ispravno.
Samo zelim da sacuvam specificnosti bosanskog jezika koje su tokom jednog perioda historije tog jezika planski potiskivane kao arhaizmi.

Oduzih ja.

[Pitar s Kariba]

Je l' se kaže "odužih" ili "oduljih"?

Znam da mere i jedno i drugo, ali meni nešto draže da "oduljim".

[John Cleese]

Meni nije jasno ovo... Hrvati kažu Europa i Euro... Srbi Evropa i Evro... A zašto se ovdje kod nas govori Evropa i Euro?

Ispravno je Europa.

Evropa je grcka rijec (ime).
(Za neupucene ili zaboravne: Evropa bijase lijepa djevojka plemenita roda. Sam bog vrhovni, Zevs u oblicju bijeloga bika - ote je, avaj, aman-zaman & kuku-lele, mladu i odnese na Krit... i tako dalje... Za nezainteresirane: Pardon )

Grci pisu: "Ευρώπη", citaju: "Evropi".

Ne mislim da je "ispravno" iskljucivo prvo ili drugo gore navedeno, jer za to ne nalazim valjan razlog.
(Ni "misljenje" jednog ili vise lingvistickih sovinista niti njihove imbecilne "dekrete" ne svrstavam u valjane razloge.)

Helem, sto se mene tice... "Evropa", ali i "Euro" - ne dopada mi se kako zvuci "Evro"

[Zoya]

Evro ili Ojro

[John Cleese]

ajme, barba, fjaka, bestija.

A, najbolje su psovke i uzrečice:

"Ben ti Gospu Sinjsku i Solinsku!"
"As ti [ili je asti?] Isusa iz Nazareta!" (Je l' ono neki natpisi na stećcima počinju sa "aste"?)
"*eba te Isus!"

... Uvijek mi je bilo fascinantno kako je taj njihov narodni govor zapravo nema robovski odnos prema svetinjama, nema tu nekog strahopoštovanja, nego, ono - nedjeljom misa, a ostalim danima - narode, opleti!

Mislim da se kod njih najviše zadržalo tog 'arlekinskog' duha u jeziku, koji lično jako volim ...

Oštija, ma ko ovega kanarinca nauči beštimat...

[piupiu]

Helem, sto se mene tice... "Evropa", ali i "Euro" - ne dopada mi se kako zvuci "Evro"

I ja tako!

Oštija, ma ko ovega kanarinca nauči beštimat...

Raja iz Zaostroga.

[John Cleese]

Evro ili Ojro

I u CrnU GorU kazu - Euro

[Zoya]

Moderni skroz
Moja snaha kaže Ojro, zbog toga mi bi smiješno

[hadzinicasa]

@3,14ju - ako ne znas Briskule i Treseta nisu te nista naucili, slaba ti je Raja .

on the Topic: Europa.

[John Cleese]

@3,14ju - ako ne znas Briskule i Treseta nisu te nista naucili, slaba ti je Raja.

on the Topic: Europa.

Mene naucise da igram briskulu... ali ne u Zaostrogu, nego li u vojsci... pika li se to?
Dobre im one karte, baj d vej
@HadziniceSa, igras li ti katkad raub, a mozda i belu?

On d topik:

Slovenci povedo - "Evropa"

[hadzinicasa]

oh kako sam voljela igrati Rauba.... pa ja sam to skroz zaboravila... pa nisam to igrala... hej... ima i dvajes' godina bar!

a sve se pika. samo vojska je vojska, a Zaostrog - Zaostrog, da se ne lazemo.