Forum Klix.ba

Zar demonstranti nisu pokazivači , izvođači

manijak1 wrote: Zar demonstranti nisu pokazivači , izvođači

demonstrant:demonstrator

manijak1 wrote: Zar demonstranti nisu pokazivači , izvođači

upravo to sam se i ja pito..

neupucena wrote:

manijak1 wrote: Zar demonstranti nisu pokazivači , izvođači

demonstrant:demonstrator

Nije isto demonstrant i demonstrator

Demonstracija pripada demonstrantu ili demonstratoru ili protest ne pripada protestantima, ?
Protest - bunt , negodovanje
Protestatori umjesto protestanti ?

demonstrant (lat. demonstrans)
tumač,- demonstrator izlagač, pokazivač - demonstrator ; onaj koji javno daje izraza svojoj namjeri, koji ispoljava mišljenje ili raspoloženje , napokon protestant ili već demonstrant ? .

A demoni su ? Ublehe , aveti , duhovi , šejtani ? Nije to isto ?

lejlasa wrote:

neupucena wrote:

manijak1 wrote: Zar demonstranti nisu pokazivači , izvođači

demonstrant:demonstrator

Nije isto demonstrant i demonstrator

Pa zato sam stavila znak izmedju koji je trebao oznaciti dvije razlicite rijeci. Znam razliku izmedju te dvije rijeci.

neupucena wrote:

lejlasa wrote:

neupucena wrote:
demonstrant:demonstrator

Nije isto demonstrant i demonstrator

Pa zato sam stavila znak izmedju koji je trebao oznaciti dvije razlicite rijeci. Znam razliku izmedju te dvije rijeci.

Ma znam, ovo sam ja Manetu objasnjavala, pa sam samo nastavila citirati
:):)

Vjerovatno da jesi pokušala .....ali ja sam po običaju izrazio neslaganje poimanjem i upotrebom ........strane riječi u našem "siromašnom" jeziku .
Naime na vijestima .....Protest radnika Sarabona u Sarajevu .......šta su u ovom slučaju radnici Sarabona ? Demonstratori nisu Demonstranti jesu ......a nisu protestanti ?

manijak1 wrote:Vjerovatno da jesi pokušala .....ali ja sam po običaju izrazio neslaganje poimanjem i upotrebom ........strane riječi u našem "siromašnom" jeziku .
Naime na vijestima .....Protest radnika Sarabona u Sarajevu .......šta su u ovom slučaju radnici Sarabona ? Demonstratori nisu Demonstranti jesu ......a nisu protestanti ?

Mozda, radnici koji nisu u trendu

zaavljhuujci nobniecoj mcoi ljdksuog mgzoa,
pemra isrtažiavnjmia nacuknia sa Kmberidža,
njie vžano kjoim su roedsldoem npiaasna slvoa u rcei,
jdieno je btino da se pvro i psoldenje sovlo nlaaze na sovm msteu,
otasla solva mgou btii u ptponuom nerdeu i bez ozibra na ovu oloknost,
tkest mžeote ctiati bez pobrelma?
To je zobg tgoa što ljduksi mzoak ne ctia savko slvoo psoebno,
vec rcei prmsaota kao cleniu. Oavj preomecaj je šljiavo nzavan tipoglikemija.

Helem wrote:zaavljhuujci nobniecoj mcoi ljdksuog mgzoa,
pemra isrtažiavnjmia nacuknia sa Kmberidža,
njie vžano kjoim su roedsldoem npiaasna slvoa u rcei,
jdieno je btino da se pvro i psoldenje sovlo nlaaze na sovm msteu,
otasla solva mgou btii u ptponuom nerdeu i bez ozibra na ovu oloknost,
tkest mžeote ctiati bez pobrelma?
To je zobg tgoa što ljduksi mzoak ne ctia savko slvoo psoebno,
vec rcei prmsaota kao cleniu. Oavj preomecaj je šljiavo nzavan tipoglikemija.

cita se i to bez problema

A odkud to da je sad odjednom pravilno banjolucani, banjolucki... umjesto banjalucki, banjalucani...

Bosanac sa dna kace wrote:A odkud to da je sad odjednom pravilno banjolucani, banjolucki... umjesto banjalucki, banjalucani...

BanjOlučki-mene učilo još 60-tih, u osnovnoj.

podcijeniti ili potcijeniti

cita se i to bez problema

Bosanac sa dna kace wrote:A odkud to da je sad odjednom pravilno banjolucani, banjolucki... umjesto banjalucki, banjalucani...

A ko ti kaže da je sad odjednom pravilno bajolučki i Banjolučanin?
Prema Pravopisu bosanskog jezika, samo je banjalučki i Banjalučanin.
Hrvatski pravopis ostavlja dublete banjalučki i banjolučki, dok u srpskom jeziku preferiraju banjalučki (ali ostavljaju mogućnost - rjeđe - i banjolučki).

To je što se tiče naša tri konstitutivna pravopisa.

Bosanac sa dna kace wrote:A odkud to da je sad odjednom pravilno banjolucani, banjolucki... umjesto banjalucki, banjalucani...

Niko nije rekao da je taj oblik pravilan...

ProS wrote:podcijeniti ili potcijeniti

Parovi po zvuènosti

b-p

g-k

d-t

ð-æ

¾-¹

z-s

d¾-è

f, h i c su bezvuèni i nemaju svoje parnjake.

Kada se naðu zvuèni i bezvuèni jedan do drugog, prvi se mijenja u svoj parnjak.

Prema tome - potcijeniti (pod+cijeniti).

Prema Pravopisu bosanskoga jezika, Senahid Haliloviæ.

Evo jedna jezička nedoumica, da mi objasni neko (ako je moguće uz navođenje neke literature u kojoj je to eventualno opisano).

Uz glagole koji označavaju neki dio vršenja procesa (početak, sredinu, nastavak, kraj isl. - takozvani fazni glagoli): početi, završiti, nastaviti i sl.

Često se uz te glagole koristi instrumental sa prijedlogom s(a) onda kada se obilježava objekat nad kojim se vrši radnja.
Npr.
*nastaviti s radom
*početi s razgovorom

Po mom skromnom mišljenju, trebalo bi:
nastaviti rad/raditi/da radim
početi razgovor/razgovarati/da razgovaram

A instrumental bi se u tim slučajevima koristio za označavanje društva:
nastaviti rad s kolegom
početi razgovor s prijateljem

Suvisni komentar

neupucena wrote:

Panta Rei wrote:Evo jedna jezička nedoumica, da mi objasni neko (ako je moguće uz navođenje neke literature u kojoj je to eventualno opisano).

Uz glagole koji označavaju neki dio vršenja procesa (početak, sredinu, nastavak, kraj isl. - takozvani fazni glagoli): početi,završiti,nastaviti i sl.

Često se uz te glagole koristi instrumental sa prijedlogom s(a) onda kada se obilježava objekat nad kojim se vrši radnja.
Npr.
*nastaviti s radom
*početi s razgovorom

Po mom skromnom mišljenju, trebalo bi:
nastaviti rad/raditi/da radim
početi razgovor/razgovarati/da razgovaram

A instrumental bi se u tim slučajevima koristio za označavanje društva:
nastaviti rad s kolegom
početi razgovor s prijateljem

Pa ovo su imenice a ne glagoli ili ja nesto ne vidim.

Ama pod glagolima sam mislio na GLAGOLE nastaviti i početi. A kad sam rekao da uz njih ide instrumental, mislio na imenicu u instrumentalu (to se inače tako kaže). Jer, uvijek se podrazumijeva da je neka supstantivna riječ u nekom padežu (a u ovom slučaju su te imenice koje si boldirala u instrumentalu uz fazne glagole), ne može padež sam po sebi stajati - to je gramatička kategorija, a ne samostalna riječ.
Nisi to baš najbolje shvatila ili sam možda trebao nacrtati da su imenice te koje su u instrumentalu i dolaze uz glagole.

U pravu si. Izvini.

A wrote:Ovo pitanje postavljam iz cistog neznanja, obzirom da se iz skole izaslo poodavno, te da se kod nas govorio prilicno ujednacenim govorom, bez natezanja na istok ili zapad.

Da li su rijeci - razina, nivo - sinonimi, ili je jedno strana rijec, drugo nasa?
Da li se u istom tekstu moze reci i kotac i tocak, straznji i zadnji, stranka i partija, tava i tiganj, talas i val?

Cini mi se da je malo jasnije u rijecima kao komplikovati i komplicirati, kombinovati i kombinirati - tu su u pitanju varijante, pa bi se trebalo opredjeliti za jednu od njih.

Problem se pojavljuje i u rijecima kao prevodilac, sto je odjednom postalo srpski, a prevoditelj valjda - bosanski, kao i branilac i branitelj. Kako onda sa rijecima - mislilac, ronilac, nije valjda - mislitelj i ronitelj

nivo je tudjica koja se "udomacila" u nasem bogatom jeziku.. razina je rijec iz hrvatskog jezika koja znaci isto sto i nivo..

sto se tice istog teksta, i tave, tignja, vala i talasa, mislim da je sve to okarakterisano kao gramaticki neispravno.. dakle, mozes ravnopravno koristiti ili tava ili tiganj u pisanoj formi, ali ne u istom tekstu.. ako se opredijelis za jednu varijantu, onda se to (valjda) mora konzistentno odrzati do kraja.. sto je po meni opet jos veci belaj, jer onda valja pazit, ako si reko tiganj, da nigdje ne provali talas u istom tekstu, a da ne govorimo o straznjem tocku i zadnjem kotacu.. to bi tek bilo bogohuljenje..

elem, ako mene pitas, nepotrebno se tu zakuhalo oko jezika, i sad vise niko ne zna kako je sta ispravno.. ja se trudim da govorim i pisem kako sam i do sad, a neke nove stvari koje mi zvuce lakse, logicnije od starih, namah prihvatim..

npr. neki dan sam razmisljo o rijecima dvogled i dalekozor.. dvogled bas i ne govori puno o funkcionalnosti, dok dalekozor ima tu daljinu u korijenu, pa nekako preciznije opisuje pomenutu spravu..

u njemackom se dvogeld zove "fernglas" sto bukvalno prevedeno znaci daleko staklo (fern - daleko, glas - staklo), sto je puno blize dalekozoru nego dvogledu..

A wrote:Mislim da je steta osiromasiti nas jezik time sto ce val i talas predstavljati politicko-nacionalni izbor, a ne bogatstvo jezika.

mislim da je steta uopste sto se neke rijeci karakterisu kao "srpske" ili neke druge kao "hrvatske".. ali to nije do nas..

elem, mislim da bi o ovome itekako trebalo povesti racuna, prije nego se izda neka nova gramatika bosanskog jezika.. da ne napravimo istu gresku ko komsije nam i susjedi..

a evo i blog ima:


(klikni na sliku)