HM 2011 wrote:JoseMujica wrote:HM 2011 wrote:
Smatram krajnje tendencioznom tvrdnju da buna Husein Bega Gradščevića nije imala veze sa autonomijom stanovništva Bosne od Porte ?
ako pažljivo pročitaš napisano je da to
nije bio nacionalni pokret.
autonomija da...ali kakva autonomija i zašto autonomija? U širem kontekstu promjena koje su se dešavale u Osmanskom carstvu ovaj pokret je retrogadan i nazadan jer teži očuvanju srednjovjekovnog feudalnog sistema i pozicije vlastele u tom sistemu, a ideološki je bio zasnovan na religiji.
Sad samo nemoj, molim te, početi nabacivati citate Husein-kapetana, jer svi ti citati Pejakovićevskog tipa "On će meni nema Bosne..." potiču iz romana "Zmaj o Bosne" (1879) Josipa Eugena Tomića, napisanog u vrijeme ekspanzije hrvatske ideologije u BiH i hrvaćenja Bosanaca.
Husein-kapetan kao romantičarski prilog , bajka, u jednoj nacionalnoj ideologiji je sasvim lijep ukras, ali to ne odgovara historijskim činjenicama, al pretpostavljam

, utoliko gore po činjenice...
Smatram krajnje tendencioznom tvrdnju da buna Husein Bega Gradščevića nije imala veze sa autonomijom stanovništva Bosne od Porte ? -
Karikiraš tadašnji potez tadašnjih BH muslimana....
Taj potez - je bio jedan OGROMAN ISKORAK za to vrijeme - Rahm. Gradaščević je i spominjao Bosnu i svađao se oko Bosne kao pojma sa Portom - ali da istina je da tada nije bilo priče oko nacionalnog identiteta u smislu u kojem danas posmatramo svijet kroz isti -
Nacionalni identitet se podrazumjevao unutar samog Ejaleta - Ejalet Bosna - a vazalitet prema Otomanskoj imperiji je bio nešto kao regionalna orjentacija.... Samo odbacivanje vazaliteta - je ogromna stvar u periodu kada su vazalitet prihvatali svi oko nas, a mnogi ga prihvataju i danas.........
Bosna je priznaj specifičan pojam, a Bosanci od vijeka -
previše prgava nacija (ponekad i na svoju štetu) - da bi im se moglo podmetati nekakvi romantičarski folovi i slično....
Šta bi mogao očekivati od ove ekipe u to vrijeme :
sigurno ne priču o gay paradi ? a posebno o bilo kakvim vazalitetima....
Kako uvijek nađu preglupe naslove i obrazloženja o narodima koji DANAS žive u BiH.
A kada je riječ o Gradaščeviću, on je zaista bio lik. Nije vodio neku modernu nacionalnu politiku, a apsolutna samostalnost Bosne i eventualno odcjeptljenje od Osmanskog carstva ovisilo je o sultanu. Stoga je sultan srusio sve begove, age, spahije... a Srbiji zbog Rusije dodijelio status kneževine i opcine koje su do tada pripadale Bosni, zbog cega su se bosanski feudalci bunili sultanu. Druga stvar, i odlučna: feudalcima nije bilo do neke moderne nacionalne države ili čak demokratije. Ne, ovima je bilo do poreških olakšica. Gradaščević bi ipak bio jedan od najmodernijih vladara Bosne, no covjeka su istjerali i zabranili mu povratak u Bosnu.
A kada je rijec o gore navedenoj asimilaciji... hmmm... do jucer su se mnogi rado slikali u Beogradu, ali i Zagrebu... nije se niko asimilirao, nego svako uzima svoja prava, pa zato i Srbi i Hrvati. Ne zaboraviti da se kod nas u zadnjih 100 godina naselilo ljudi iz Srbije i Hrvatske zbog one slabe industrijalizacije ali i šefovskih pozicija. Isti ti do danas nam pričaju o Sarajevu kao njihovom vjekovnom gradu, multi-bla, bla... a Bošnjaci ništa, još uvijek vjeruju u bratstvo i jedinstvo, tj. svi Bosanci (i Hercegovci)... sto kolega reče, vrati se na slavensku teoriju i naseljavanje Hrvatima... hmmm... valjda Slavonije (Slavonija = Sclavenia, Slovinje), nije ni to...
Kao što mnogi rekoše: Bosna je država (, koju mnogi neće)...
Bošnjaci se moraju posvetiti sebi a ne priči o nekoj asimilaciji koju su im nametnuli --- jesu, ali je to bio nacionalni plan koji se veze za kulturno-tradicionalne (de facto vjerske) temelje. A Bošnjaci, de i vi budite Bošnjaci? Gdje dijalog oko kulturno-historijskih sporova, kulture, muzeja, jezika... Ništa.
Bošnjaci gube već 100 godina.
Evo direktnih citata iz službenih osmanlijskih dokumenata i pisama iz Pokreta za autonomiju Bosne, jer mnogi misle da ovi gore orijentalci (i feudalci!!!, to još niko glup nije primijetio u želji da im otkrije feudalnu NACIJU), nisu znali ni ko su ni šta su, ni šta žele.
POKRET ZA AUTONOMIJU BOSNE
- Pokret za autonomiju Bosne Husein-kapetana (bega) Gradašćevića: Bošnjaci se dižu protiv Osmanlija, negjde oko 25.000 vojnika porazilo je Osmanlije (Turke, Albance...) kod Prištine. Bošnjaci se bore za svoja nacionalna, vjerska i socijalna prava. Prvi naznaci humanizma u višim slojevima društva.
Zvanični dokument Državnog savjeta Osmanskog carstva, zaključuje se:
"Sultan se složio sa prijedlogom velikog vezira da se izda bujuruldija i
ferman Bošnjacima onako kako je predložio veliki vezir, (..) kako bi se oni razišli iz Prištine i lakše okončao ustanak Škodra paše, a to bi omogućilo da se pokore Gegea paše koji su uz
Bošnjake, a nakon njih i
Bošnjaci.
(...) Međutim Državni savjet (Meclis-i Šura) jednoglasno smatra da su Bošnjaci proklet narod, jer su se usudili povesti oružanu borbu protiv sultana i podnijeti svoje takve raskolničke zahtjeve. (...) Ti njihovi zahtjevi su potpuno neprihvatljivi, (...) to što oni traže je đavolji posao. (...) dok se silom ne pokore
Bošnjaci.
Neprihvatljivo je i ono što traže da se oprosti Karafejziću i Gega pašama. Ako se o tome izda bujuruldija i ferman i to se javno obzdani, to će izravno uticati na ugled i moć sultana, kako kod prijatelja tako i kod neprijatelja. Osim toga,
Bošnjaci će to shvatiti kao da su ostvarili svoju samostalnost (...), što bi i u drugim zemljama Carstva, posebno kod muslimana, podstaklo nerede (...), a Gege će se onda još čvršće povezati sa Bošnjacima.
Ako se to prihvati, to bi imalo značenje da je sklopljen ugovor sa jednom drugom samostalnom državom i to se ne smije prihvatiti. Treba imati na umu, bez obzira na to što od
Bošnjaka odavno nije viđena nikakava korist, da upravo to žele strane države. One žele da Bosna bude samostalna država i da tako iziđe iz vlasti sultana i Carstva. Nakon toga bi oni to objavili u svojim novinama, širili ih i, na taj način, uticali i na druge pokrajine Carstva. Sve gore navedeno treba napisati u fermanu i uputiti ga
Bošnjacima, (...) i nastaće razdor među njima."
-- Bošnjaci pokreta Husein-kapetana Gradascevica iz Prištine šalju izaslanstva sa svojim zahtjevima i uslovima sultanu Mahmudu II.
-- Nahije koje su se pripojile Srbiji Bošnjaci ne uspjevaju se vratiti Bosni. Sljedeći razlog se navodi u pismu Sultana Mehmuda II:
O tome se ne može raspravljati. To traži Rusija, a ona je izišla kao pobjednik u ratu i tu se ne može ništa učiniti.
- Navest će se samo isječak zahtjeva i uslova koje su Bošnjaci uputili sultanu (o postavljanju Gradascevica za bosanskog vezira):
"
Ejalet Bosna nalazi se na krajnjoj granici islama.
To je zemlja potpuno brdovita i krševita. Zemlje za obradu ima vrlo malo. Njeno stanovništo jedva sastavlja kraj sa krajem od poljoprivrednih usjeva. Ono je stalno živjelo od milosti i dobrote sultana.
To stanovništvo se, bez ikakve manjkavosti, pokoravalo sultanu i, revnosno, obavljalo sve službe i dužnosti caru ne žaleći žrtvovati ni svoje živote.
(...) Međutim, veziri koji dolaze u našu zemlju, u ime cara, koji su, po naredbi cara. dužni da štite sirotinju i brane raju i beraju /raju i sve građane/, da imaju milosti prema narodu i da štite pravdu, oni, suprotno šerijatu i kananu, svoje obaveze zamjenjuju raznim novotarijama i nasiljem. Da bi se obogatili, nasilno oduzimaju imovinu nekih ljudi, a izmišljajući razne razloge na sirotinju vilajeta razrezuju teške namete. Kada te namete ubiraju ili kad
izmišljaju inspekcije zemlje, toliko oterećuju narod da to narod ne može više izdržati. O tome smo mi više puta, do sada, ponizno pisali svoje arze i mahzare vječnom
pragu sreće, tužili se i molili beskrajnu dobrotu sultana. Ali njihove ćehaje i njihove pristaše nisu dozvoljavali da to čuje njegovo sveto uho i naše molbe nisu dolazile do
našeg cara. Nakon toga bi oni počinjali da čine još veća nasilja.
A nemoćni robovi, ostavši bez zaštite, a, uz to stalno mučeni i pljačkani, nalazili su jedini izlaz u pobunama. (...) Zbog toga smo se mi sada skupili na jedno mjesto i nakon savjetovanja
o navedenim problemima zaključili, da ako se želi da se muslimanska i kršćanska sirotinja umiri i da sve stanovništvo vilajeta postane zadovoljno, nužno je, a kako iziskuju vrijeme i prilike, da se neko iz ejaleta, ko poznaje državne poslove, ko je odan vjeri i državi i ko pomaže nemoćnu raju, postavi za valiju vilajeta.
Prvak ovog ejaleta, kod nas svih poznat kao vjeran i pošten, dobročinitelj vjere i države, pomagač sirotinje i raje, po prirodi svojoj pobožan i ispravnog vladanja, kapetan Gradačca, Husein be, u svakom slučaju je sposoban, da uz pomoć Allaha, dovede u red sve odmetnike i zavede mir, a i da kako treba provodi carske zakone i naredbe. On je prema svakome dobar i sa svakim se lijepo ophodi."
- Husein-beg Gradaščević:
"(..) Iako sam, svim srcem i dušom, želio da budem u službi države i stalno Allahu moloio za to, sada kad se nisam nadao a ni zasluživao, uglednici i prvaci ejaleta, komandanti, malo i veliko, svi predstavnici ejaleta, skupili su se oko mene i svi su se, dobrovoljno, predali meni i insistirali da se ja sa ruthom vezira postavim za
valiju Bosne. (...)"
- Mulla Abdulkerim ef. Jusufkadić:
"Na šeriatski sud su došli paše, kapidžibaše Porte, mudresi, kadije, naibi i druga ulema i dobri ljudi, muteselimi, ajani, kapetani, vojni zapovjednici vojske (alajbezi), begovi i begovići i drugi prvaci ejaleta, zanatlije i trgovci i prvaci sela i mnoštvo ostalog stanovništva Sarajeva i njegove okoline i ostalih liva bosanskog vilajeta i, objašnjavajući razlog svog dolaska na sud, dali su sljedeću izjavu: "Da bi se postigao mir i sigurnost božijih robova i da bi se odstranili neredi i spriječile pobune koje su se do sada pojavljivale u Bosni, a prema onome kako iziskuje vrijeme i situacija, prvaci i uglednici ejaleta Bosne i mi svi ovdje skupljeni, izrabrali smo za vezira i pašu njegovu ekselenciju, čestitog Husein bega, bivšeg kapetana tvrđave Gradačac u Bosni. "
- U Travniku se izdaje sljedeće saopćenje:
Mi znamo da je naš car moćan i da nas može sve uništiti. Ali, mi smo se svi zakleli našem gospodaru i jedino što tražimo je da veliki vezir i sultan potvrde ono što mi želimo. U suprotnom, ovdje neće biti mira i mi smo spremni, ponovo, sa vojskom krenuti u Rumeliju i ostvariti ono što smatramo korisnim za našu zemlju i naš narod. (...)
Tek kad dođe do izmirenja
između Porte i Bošnjaka i kad naš valija prihvati to pomirenje, tada će sultan saznati da je to istina. "
- Husein-aga iz Travnika kao poznavalac prilika u Europi iznosi zabrinutost oko ponašanja sultana jer bi se ovo carstvo moglo povući do Rumunije, a kršćanska Europa jedva čeka da se umiješa u konflikt Bošnjaka sa Portom:
Za ime Boga, gospodaru, ako se želi
sačuvati Bosna u okviru Carstva i cijela Rumelija, potvrdite izbor Husein paše Gradaščevića za valiju i vezira Bosne i ispunite zahtjeve
Bošnjaka. To je najveći interes sultana i Carstva. Nemojte slušati Namik-pašu, bivšeg valiju Bosne i odbjegle
Bošnjake s njim. Oni govore samo iz svog ličnog interesa.
- 1831. Gradaščević se vraća u Sarajevo, gdje ga narod dočekuje sa velikim oduševljenjem. Pojava bošnjačkog nacionalizma ovim je pokretom najviše ujedinila muslimane. Kršćani su s druge strane očekivali promjene i reforme. Ovaj pokret ukazuje na značajnu pojavu humanastičke misli i odgovornosti prema običnom narodu.
- O stanju u narodu tokom reformi 1827. nailazimo u pjesmi Mahzar bosanske fukare Visokoj Porti, koja se odnosi na opću žalbu upućenu sultanu:
Bosna ti je svem serhatu glava:
S jedne strane tece voda Sava,
Su tri strane kaurska je lava,
...
Ima care, dvadeset godin dana
Nije ti se Bosna nasmijala
...
Petnaest godin gladim nas mucili,
Sto nas nijesu jos crvi tocili,
...
Od kako je Bosna postanula,
Nije ovako ona propanula,
Gotovo je posve potonula,
Znas li za to, sunce obasjano!
Bosna ti se moli i poklanja,
Dovu cini kada namaz klanja,
Od postanka s kaurima ganja,
Za tvoj obraz, sunce ogrijano!
Dvanaest godin bijuci sijake
Pogubismo po izbor junake,
Sad him placu ostarile majke,
Za sehitim, sunce ogrijano!
...
Ti upitaj Mehmed Selim pase,
Sto se od njeg svi dusmani plase,
Sadriazam, sunce ogrijano!
On je u Bosni mrve posidio,
Bosanske harekete vidio,
U Bosansku vojsku dohodio,
Upitaj ga, sunce ogrijano!