Forum Klix.ba

Hrvatski vojni ataše u Rusiji brigadir Željko Akrap danas je odbio prosvjednu notu ruske države koju mu je želio uručiti predstavnik ruskog Ministarstva obrane. On je danas bio pozvan u rusko ministarstvo obrane u Moskvi gdje je upozoren kako Rusija zna da su u Ukrajinu stigli hrvatski plaćenici koji se bore u redovima ukrajinske vojske, objavila je ruska agencija Tass. Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov za ovu agenciju kazao je da se do sada oko 200 plaćenika iz Hrvatske pridružilo ukrajinskim borcima.


https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatsk ... i-15165682

Black swan wrote: ↑03/03/2022 13:21 https://povijest.hr/nadanasnjidan/otkri ... atia-1906/

planetoid hrvatska

Jezik za očnjacima
Ukrajinskim izbjeglicama valja pružiti siguran smještaj i humanitarnu pomoć, ukrajinskim braniteljima poslati oružje i borbenu opremu, a jednima i drugima osigurati pune torbe solidarnog šovinizma. Nije dovoljno zadržati se u protuputinovskom raspoloženju. Traže se i proturuski osjećaji

piše Viktor Ivančić

Vremena su ozbiljna. Nužno je odazvati se gromkim jednoglasjem i punim emotivnim angažmanom. Ukrajinskim izbjeglicama valja pružiti siguran smještaj i humanitarnu pomoć, ukrajinskim braniteljima poslati oružje i borbenu opremu, a jednima i drugima osigurati pune torbe solidarnog šovinizma. Nije dovoljno zadržati se u protuputinovskom raspoloženju. Traže se i proturuski osjećaji.

Stoga su i udarne hrvatske lektorske brigade proglasile opću mobilizaciju. Jutarnji list u ponedjeljak na naslovnoj stranici masnim slovima obznanjuje: "Harkiv, a ne više Harkov!" A u podnaslovu daje sažeto objašnjenje: "Nećemo koristiti jezik agresora i zato ukrajinske gradove odsad pišemo kao što ih pišu Ukrajinci."

"Jezik agresora", to mu dođe kao eksplozivno punjenje granata. Tri dana ranije program koncerta Zagrebačke filharmonije u dvorani Lisinski izmijenjen je "u znak solidarnosti s ukrajinskim narodom", tako što su s repertoara skinute skladbe Petra Iljiča Čajkovskog i zamijenjene onima Ludwiga van Beethovena. Čajkovski je također u bojevim glavama? "Glazba agresora"?

Na istoj naslovnici Jutarnjeg lista gdje je gordo oglašena nova jezična politika – "Harkiv, a ne više Harkov!" – najavljena je reportaža "s izbjeglicama u Lavovu", kao i intervju s kirurgom koji se javlja "ekskluzivno iz Kijeva". Zašto ne Kijiv, ako je već Harkiv? Zašto ne Ljviv? Zašto ipak ostaci ruskoga kulturnog zagađenja ako odsad "nećemo koristiti jezik agresora"?

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, naime, u prošlu je subotu pozvao "sve medijske kuće u Hrvatskoj" da se – "iskazujući solidarnost s ukrajinskim narodom", dakako – "u svojim izvješćima služe ukrajinskim imenima gradova i naselja". Prema tome, ne samo da treba biti Harkiv, nego i Kijiv, i Ljviv, i Dnjipro, i Doneck, i Luhansk…

Objašnjenje je, u tekstu preko dvije stranice, ponudio redakcijski jezični tutor Inoslav Bešker, naglasivši najprije da je Jutarnji list svoj leksički zaokret poduzeo "neovisno o sličnome sadašnjem stavu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje" – što bi nas imalo uvjeriti da slobodarski nastrojeni dnevnik ne slijedi upute državne institucije, nego ih samostalno primjenjuje dva dana nakon što su upute isporučene – a zatim i da su bili neizbježni minimalni kompromisi, jer "svako pravilo ima iznimke": tako Kijev i Lavov ostaju na "jeziku agresora", sam vrag zna zbog čega, a usvajaju se Doneck, Dnjipro, Luhansk, Sevastopol i tome slično.

Zašto se, međutim, uopće išlo u brzopoteznu jezičnu reformu? "Odluka je", piše Bešker, "u ovom času motivirana zapravo emotivno. Nekako se doima neumjesnim koristiti nomenklaturu agresora i okupatora, a ne žrtve, odnosno okupiranoga".

Lektorska se policija, dakle, odala osjećajima. Komesarijat je preplavljen emocijama, do te mjere da i pseudoznanstvena elaboracija u Jutarnjem listu, pošto je bliža srcu nego razumu, zvuči prilično stupidno. A ispod svih tih slojeva uzavrelih strasti – mržnje prema okupatoru, suosjećanja prema žrtvi – drhturi objekt udružene skrbi, poput zatočenika mentalne sobe za mučenje: jezik kao polje nesputanoga ideološkog iživljavanja.

Piše li se ili govori Harkov ili Harkiv, da ne bude zabune, ovome je potpisniku savršeno svejedno, tim više što se u korištenju jezičnih resursa ne osjeća obaveznim slijediti propise i zadane konvencije, no kad se uzme u obzir obrazloženje odluke po kojoj je odsad "umjesno" da bude Harkiv, a ne Harkov, čovjek koji odbija podleći ideološkoj prisili – odnosno šovinistički nadahnutoj komandi – nekako se refleksno opredjeljuje za Harkov.

Bit će da je stvar u nedostatku emotivnosti, jer Bešker je u tom pogledu neumoljiv. "Pored lingvistike i tradicije", veli, "i čuvstva imaju svoju logiku. Kriterij nam ne može biti ruski."

Kriterij nam, drugim riječima, ima biti antiruski. I to čuvstveno antiruski. Etienne Balibar je slične strategije nazivao "metarasističkim", polazeći od toga da je metarasist onaj koji zagovara rasističke metode kao sredstva u borbi protiv rasizma. No hrvatski jezični tutori u pravilu se ne obaziru na čudnovate optužbe, te ih ne brine ni ono meta dok god su u prilici da metu: da čiste kulturni teritorij od pogubnih neprijateljskih utjecaja, što već decenijama pasionirano čine, i u tu svrhu politički instrumentaliziraju takozvani materinji jezik. Promijenilo se tek to što je neprijatelj nekoć bio lokalni, a danas je globalni.

Zbog nabujalih negativnih emocija prema "jeziku agresora" u Hrvatskoj je tokom devedesetih uništeno blizu tri milijuna knjiga (oko 14 posto ukupnoga knjižnog fonda), a tiha izlika intelektualne kreme za kulturocid dotad neviđenih razmjera svodila se valjda na to da je u nacionalnim bibliotekama "neumjesno koristiti nomenklaturu okupatora". Zbog uskovitlanih čuvstava prema "pismu agresora" barbari su čekićima razbijali table ispisane ćirilicom u Vukovaru.

Zbog mračnih osjećaja prema "jeziku agresora" šefica Upravnog odbora korčulanske knjižnice – nakon što je petstotinjak knjiga s njenih polica završilo u obližnjem kontejneru – uvjeravala je općinske vijećnike da školsku omladinu valja zaštititi od zaraze, jer bi djevojčice i dječaci u protivnome mogli "da nauče šta je to, recimo, tačka, ili da govore zapeta, da nauče riječi kao što je sirće ili sulundar", što je bilo stilski tako različito od Beškerovih učenih lingvističkih propovijedi, a tako slično u izvornoj motivaciji.

Nije mi namjera izjednačavati beznačajnu simboličku preobrazbu Harkova u Harkiv, ili Dnjepra u Dnjipro, ili Kijeva u Kijev s težim vidovima kulturnoga nasilja, niti je dovoditi na isti nivo s onim paničnim strahom uz koji je "tok" uzmicao pred "tijekom", a "hiljada" bježala od "tisuće". Podsjećam tek na istu staru metodologiju leksičkog žigosanja i na tamnu stranu takvih zanosa, nastalih iz svijesti kako je jezik, kao sirovina za ideološku obradu, podoban da se od njega skroji uniforma. Zašto bi bilo neophodno solidarnost sa žrtvama agresije – zaista potrebnu, važnu i plemenitu – obogatiti provincijalnom šovenskom euforijom?

Osim svega, mnogo je bolje kada čovjek govori ono što misli, nego kad misli kako govori, navođen strepnjom da će ga vlastiti jezik odati kao vlasnika nedopuštena mišljenja. Ne treba precjenjivati domete hrvatskoga kulturnog topništva, ali ni zaboraviti da hrvatskom inteligencijom, čim onjuši miris baruta u zraku, upravlja nagon ka postrojavanju.

Jurica Pavičić, na primjer, požurio je u istome Jutarnjem listu detektirati "tri Putinove sljedbe u Hrvatskoj", pa uskoro možemo očekivati i razrađenije analize petokolonaških i saboterskih odstupanja od općeusvojena stava. Po njemu, u rečene "tri sljedbe" otprilike spadaju tuplji među desničarima, gluplji među ljevičarima i ciničniji među centristima, kakav je Zoran Milanović. A zapravo bi se svi – i desni, i lijevi, i srednji – trebali ujediniti u pružanju otpora zlostavljanju, smatra autor. "Suprotstaviti se nasilniku – to je nulta točka i polazište čestitosti, jednako u geopolitici kao i u školskom dvorištu."

Samo što se ta "čestitost", uvjetovana figurom definirana neprijatelja, lokalnog ili globalnog, skupa sa svojom "nultom točkom" znade iskazati i u veselim pozadinskim harangama. Kada je u devedesetim godinama u našem "školskom dvorištu" krenulo ujedinjeno kamenovanje pripadnika nepoćudnih "sljedbi" i izdajnika nacionalne stvari – Rade Šerbedžije, Lordana Zafranovića ili Rade Iveković – Pavičić je imao toliko naglašen zazor prema nasilništvu da mu se srčano pridružio.

Kao mudriji i odgovorniji, Bešker je u ta doba barem držao jezik za zubima. Perspektiva je sada nešto izoštr

DOK JE ČITAV SVIJET OKRENUT PREMA UKRAJINI: Grlić Radman o...

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je da bi uključenje zapadnog saveza u rat u Ukrajini značio "svjetsku katastrofu". Ocijenio je kako je "unitarizam" u Bosni i Hercegovini možda veća opasnost od separatizma.



“NATO nastoji izbjeći uključivanje u rat jer bi to značilo svjetsku katastrofu”, rekao je.

“Tražimo načina da pritiskom i drugim mjerama izoliramo ruskog predsjednika Vladimira Putina da ne širi sukob prema drugim zemljama”, rekao je.

Zato je važna podrška Gruziji i Moldaviji i drugim zemljama koje su u tom prostoru, koje su ranjive i koje bi mogle biti meta, dodao je Grlić Radman, prenosi Hina.

“Bitno je da NATO jača i druge instrumente pritiska koji mogu pomoći u okončanju krize”, rekao je hrvatski ministar.

Grlić Radman je rekao da su se mnogi ministri na sastanku osvrnuli na pitanje Zapadnog Balkana, na domino-efekt i moguće implikacije ukrajinske krize na to područje te u tom kontekstu ukazali na važnost stabilnosti Bosne i Hercegovine.

O Bosni i Hercegovini Grlić Radman je razgovarao na marginama sastanka s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom.

“Ne samo ja, nego i mnogi drugi su istaknuli koliko je važna stabilnost Bosne i Hercegovine. Ja sam istaknuo pitanje rastućeg separatizma, ali i unitarizma koji je možda još opasniji u višenacionalnoj državi”, rekao je Grlić Radman.

Naglasio je važnost odnosa između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, rekavši da o tome i o njihovu dogovoru o novom izbornom zakonu ovisi stabilnost, budućnost i prosperitet same države, koja jedino može biti održiva ako postoji “jednakopravnost konstitutivnih naroda i njihovo pravo da biraju svoje predstavnike”.

“Ne možemo dopustiti majorizaciju hrvatskog naroda u BiH. To sam istaknuo Blinkenu (s kojim sam razgovarao na rubu sastanka) i zamolio ga za još veće razumijevanje i još veću prisutnost u pregovorima i posredovanju oko Izbornog zakona”, rekao je Grlić Radman.

Staus quo ne rješava probleme, nego ih naprotiv čini još većima, upozorio je.

Bloo wrote: ↑04/03/2022 21:21

... Jutarnji list u ponedjeljak na naslovnoj stranici masnim slovima obznanjuje: "Harkiv, a ne više Harkov!"
A u podnaslovu daje sažeto objašnjenje: "Nećemo koristiti jezik agresora i zato ukrajinske gradove odsad pišemo kao što ih pišu Ukrajinci."

... bla, bla, bla ...

Skupovi potpore Ukrajini širom Hrvatske, u Pulu im potporu dali – Rusi

"Danas krvari Ukrajina, ali sutra će iskrvariti Putinov režim! Neka živi Ukrajina", poručio je socijaldemokratski europarlamentarac Tonino Picula sa skupa potpore Ukrajini na središnjem zagrebačkom Trgu bana Jelačića u subotu 5. ožujka.

Manifestacije potpore Ukrajini održane su u više drugih hrvatskih gradova, a u Puli su podršku Ukrajini dali – pulski Rusi.

Na skupu, na kojem se okupilo oko 2.500 ljudi, i na kojem su se vijorile ukrajinske i hrvatske zastave i isticane poruke potpore Ukrajini i osude ruske agresije, francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gaël Veyssière, naglašavajući kako govori u ime Europske unije kojom Francuska aktualno predsjeda i Europske komisije, kazao je kako se agresija na Ukrajinu događa na europskom tlu, i da zato “Europljani djeluju zajedno”.

Uz njih, na skupu je u ime Vlade potporu Ukrajini i osudu ruske agresije izrazio ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. “Tisuće ljudi bježe od bombi i traže spas u stanicama podzemnih željeznicama, automobili puni ljudi koji traže utočište jer njihova zemlja više nije sigurna. Žene i djeca opet umiru jer je netko odlučio da njihova zemlja nema pravo postojanja. Ovo je prijelomna točka u povijesti našeg kontinenta. Nema opravdanja za brutalni i masovni napad”, kazao je Fuchs.

Najveći je pljesak okupljenih dobio ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Vasilij Kirilić, koji je apelirao da Europa, svijet i NATO zaustave rusku agresiju na njegovu zemlju. On je kazao kako bi “zabrana letenja nad Ukrajinom bila način spašavanja mira u Ukrajini i Europi”.

Predstavnik ukrajinske manjine u Hrvatskoj i bivši saborski zastupnik ukrajinske manjine Borislav Graljuk poručio je kako je ruski narod dobar i kulturan, ali da njihova oligarhija koja im se nametnula zatvara u tamnice svoju mladost kako bi mogla napadati Ukrajinu, s planom obnove utjecaja na cijelom prostoru nekadašnjeg Varšavskog pakta.”Neće im proći”, poručio je Galjuk.

U ime Sabora potporu Ukrajini je izrazila parlamentarna zastupnica Zdravka Bušić.

Skup u Zagrebu organizirali su Hrvatski helsinški odbor, u čije ime je govorio njegov predsjednik Ivan Zvonimir Čičak, i Zajednica Ukrajinaca grada Zagreba.

Okupljeni građani na transparentima su imali poruke napisane na hrvatskom, ukrajinskom i engleskom - "Slava herojima Ukrajine", "Pomognimo Ukrajini", "Help Ukraine to save Europe, establish no fly zone!", "Stop the war in Ukraine!", "Pray for Ukraine", "Stop Putin, stop war", "Stop the war, save Europe", "Ukrajina je srce Europe".

Uz hrvatske i ukrajinske zastave i u središtu Vukovara održan je skup na kojem su pripadnici ukrajinske nacionalne manjine i drugi Vukovarci dali podršku Ukrajini i zatražili da se zaustavi ruska invazija. Najveći broj Ukrajinaca u Hrvatskoj živi upravo u Vukovarsko-srijemskoj županiji i gradu Vukovaru.

Skup potpore Ukrajini i osude ruske agresije održan je i u Šibeniku, a u Puli je tridesetak Rusa koji žive u tom istarskom gradu dalo potporu Ukrajini. Sa sobom su imali ukrajinske zastave i transparente na kojima je pisalo "Mirno nebo za svu djecu", "Ukrajino, uz tebe je ruski narod" i "Putin je rat", a bilo je i poruka na ruskom jeziku.

Osim toga, u Vinkovcima tamošnji bajkeri iz Moto-kluba Vinkovci organizirali su prikupljanje humanitarne pomoći za Ukrajinu, u Kninu je na tamošnjoj tvrđavi uz hrvatsku istaknuta i ukrajinska zastava, a u Zagrebu je pedesetak izbjeglih ukrajinskih mališana s majkama provelo prijepodne u zagrebačkom Zoološkom vrtu gdje se obilježava Svjetski dan divljih vrsta.

Sarajmen wrote: ↑08/03/2022 13:40 U dopisu stoji i da su Hrvatsku izabrali "zbog dosljednog proukrajinskog stava, pružanja pomoći ukrajinskoj vojsci i zaštiti izbjeglica“, kao i zbog podrške Hrvatske o hitnom prijemu Ukrajine u EU i zatvaranje neba za ruske avione.

problemnatravunu wrote: ↑09/03/2022 12:12
Lošo: Ovo je rat Krista i Antikrista, a Zapad je Antikrist. Putin će pobijediti

problemnatravunu wrote: ↑09/03/2022 12:12
Lošo: Ovo je rat Krista i Antikrista, a Zapad je Antikrist. Putin će pobijediti

Hrvatska je Rusiji prodala motore za vojne helikoptere uoči početka invazije na Rusiju

Lex77 wrote: ↑11/03/2022 07:58 Meni ne bi bilo ništa čudno niti da je hrvatski tj. da je bio na popravku u Hrvatskoj i na probnom letu malo odletio i srušio se.
Jarun je dosta blizu Velikoj Gorici tj. aerodromu.
To bi bilo tipično hrvatski.

pici wrote: ↑11/03/2022 08:26 rošavom stigao paket iz rusije s ljubavlju...
...
Ovo je upozorenje milanovicu vrni pare ILI...