Forum Klix.ba

hm 2011




"Postavio sam post sa kritičkim osvrtom na odredbe Zakona o radu - Zašto nisi brutalno izašao sa amandmanima kojima se traže izmjene koje sam Ja napisao.....

Nisam glasao za tebe,a da bih Vam cijenjeni gospodine dao motiv da odgovorite u vezi sa glasanjem za Vas u budućnosti odgovor je: "ne znam hoću li..." ?

Ako misliš da je pitanje šala - ja sam onaj koji je pisao i koji piše:

Samo SDA, na svim nivoima, u jedinstvu je snaga....

Na to se ne osvrći - pitanje je ozbiljno.

Evo ti moji osvrti:

Idemo pljuvanje po prijedlogu:


Član 23. stav 1. tačka G.
g. vremenskog perioda do 15 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim
ako kolektivnim ugovorom nije utvrđen duži vremenski period.

Zašto taj period nije 5 mjeseci, zašto bi bio 15 dana ? Da bi se omogućilo izvrdavanje zakonom predviđenih obveza jel tako - jeste.... Da bi duže mogao biti na određeno, da bude nesiguran, da strahuje.....

Prema starome ovo ne stoji, ali zašto u novome nije 5 mjeseci ? U čemu je problem ? Primaš radnika - dobar radnik - daj mu na neodređeno ?"


Prije svega, nisam siguran da vi imate pravu verziju teksta jer clan 23. govori o odsustvu sa rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu.
Vi vjerovatno mislite na odredbu koja govori o ugovorima o radu na odredjeno vrijeme.
Dosadasnje rjesenje je bilo sljedece; maksimalno dvije godine, obavezna pauza 15 dana.
Novo rjesenje je tri godine.
Nas amandman da se obavezna pauza izmedju dva ugovora na odredjeno vrijeme produzi sa 15 na 60 dana je prihvacen.
Nakon analize dosli smo do zakljucka bi produzenje te pauze bio pritisak na poslodavca da umjesto na odredjeno primi tog radnika na neodredjeno vrijeme. Analiza kretanja u broju ugovora na odredjeno i neodredjeno vrijeme u zemljama koje su takodje produzile tu obaveznu pauzu podrzava tezu da se poslodavci vise odlucuju na ugovore na neodredjeno.


"Član 27.
(1)Predsjednik i članovi uprave, odnosno poslovodni organ drugog naziva ( u daljem
tekstu: direktor) može poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u
skladu sa pravilnikom o radu.

- Svi moraju biti u radnom odnosu osim poslovodnog oragana - on ne mora biti u radnom odnosu, ne mora plaćati doprinose, ne mora ništa, može zadržati posao u državnoj službi i biti direktor - jel tako tako je...... Šta će ova odredba u zakonu ? KOME SLUŽI ? "


Ovo je jedna od odredbi koje smatramo puno boljim rjesenjem od starog. Naime, u prethodnom zakonu se to regulisalo na sljedeci nacin.
Imenujete direktora javnog preduzeca i njegovo status je bio regulisan i menadzerskim ugovorom i zakonom o radu.
Kada ga smjenite, raskinite menadzerski ugovor on je kao i svaki radnik bio zasticen ugovorom o radu odnosno nije mogao biti otpusten iz preduzeca nego ste mu morali obezbjediti radno mjesto u skladu sa njegovim kvalifikacijama. Tako su npr. u GRAS-u kao savjetnici radili i jos uvijek rade skoro svi bivsi direktori kao savjetnici, svi bivsi direktori ZZO u KS su radili kao savjetnici (Djapo, Gavrankapetanovic, itd.).
Novo rjesenje je sljedece.
Razrjesenje sa funkcije znaci i prestanak radnog odnosa za tog direktora, dakle niste ga duzni zaposliti u firmi.



"(Ovaj član će Vam vjerovatno ostati zato što ste i Vi i Vaši predstavnici kvarni....... Sumnjam da Vam je u interesu da se plaćaju doprinosi ali svi kukate na neke penzije i slično)"

Ova primjedba uopste ne stoji.
Placanje doprinose i sve uobicajene dotacije su obavezne za sve zaposlene bez obzira da li se radi o menadzerskom ili o ugovoru o radu.



"Član 31.

(3)Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati
se, osposobljavati i usavršavati za rad.

A ako pravilnik o radu kaže da radnik to radi o svom trošku - onda će radnik da plati edukaciju da bi mogao da radi.....
Zašto nije upisano - o trošku poslodavca ?"



Clan 31. zapravo kaze sljedece:
Član 31.
(1)Poslodavac može, u skladu sa potrebama rada, omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.
(2)Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organiziranja rada, omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.
(3)Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.
(4)Uvjeti i način obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad iz st. 2. i 3. ovog člana uređuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.




"Član 35.
(2)Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se
pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba.
(3)Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti uređuje se
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

U pravilniku ili ugovoru stoji da je pripravnost za rad obavezna i da se ne plaća..... Tako reko zakon - godišnji - adio.....
Zašto minimalni iznos naknade ne stoji u zakonu ?"

Pripravnost je po prvi put regulisana novim Zakonom o radu i propisano je da se mora placati.
Iznos naknade se utvrdjuje opstim kolektivnim ugovorom, granskim i individualnim.
Jedna od za radnike vrlo povoljnih odredbi novog zakona izricito kaze da ce se u slucaju da jedno pitanje, recimo pripravnost, drugacije uredjeno zakonom, opstim, granskim ili individualnim ugovor o radu primjeniti onaj propis koji radnik odabere, dakle onaj koji je najpovoljniji za njega.



"Član 46.
(1)Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno,

Zašto nije 48 sati ?????"

Zato sto mnogi poslovni subjekti rade svih sedam dana u sedmici.
Upravo zato je nas amandman kojim je ukupno radno vrijeme u toku sedmice smanjeno sa 60 na 48 sati veoma bitan.
Kao i odredbe koje regulisu preraspodjelu radnog vremena.


"Korištenje godišnjeg odmora
Član 52.

(4) U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio
cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu
koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor
ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

Član 52 u od člana 51 pravi golo pravo a povezan je sa trajanjem ugovora o radu na određeno - sve zbog 15 dana koje su pametnice sebi utuvile u glavu da mora - rješenje je daj radniku ugovor na neodređeno, odnonsno rok između dva ugovora stavi od 1 godine i obriši pomen člana 52 ....."


Ne vidim sta je ovdje problematicno i ne razumijem vezu izmedju clanova o kojima govorite.


"Obaveze radnika i poslodavca
Član 56.
(1) Prilikom zaključivanja ugovora o radu i tokom trajanja radnog odnosa ,radnik
je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga
onemogućava ili bitno ometa u izvršavanju obaveza iz ugovora o radu ili koja
ugrožava život ili zdravlje lica s kojima radnik dolazi u dodir u izvršavanju
ugovora o radu.
(2) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova,
poslodavac može uputiti radnika na ljekarski pregled.
(3) Troškove ljekarskog pregleda iz stava 2. ovog člana snosi poslodavac.

Ovo je novo i nije za pljuvanja, vrlo je interesantno - i prikrivanje činjenica koje mogu uticati na rad može dovesti do otkaza ugovora o radu ?

Zabrana nejednakog postupanja
Član 60.
(1)Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće niti može za vrijeme
trudnoće, korištenja porođajnog odsustva, te za vrijeme korištenja prava iz čl. 63., 64. i 65.ovog
zakona otkazati ugovor o radu ženi, odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava.
(2) Prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme ne smatra se otkazom ugovora o radu
u smislu stava 1. ovog člana.
(3)Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći, osim ako radnica zahtijeva
određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Golo pravo za većinu trudnica - na sami pomen ugovora na određeno....."

Nisam razumio sta je vasa primjedba.
Prava trudnica i porodilja su ZNATNO unaprijedjena u ovom zakonu.
Predlazem vam da procitate jos jednom taj segment.

"Član 72.
(1)Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje
prava radnika iz radnog odnosa.
(2)Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do šest mjeseci, a za kojeg nakon
liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za
rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti
za rad.
(3)Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad
duže od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove,
poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim
sposobnostima.
(4 Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz st. 2. I 3. ovog člana, poslodavac
može, nakon provedenih konsulatcija sa vijećem zaposlenika, otkazati radniku ugovor o radu.
(5)Radnik je dužan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad,
pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

Za vijeće zaposlenika treba najmanje 30 zaposlenika ili članstvo u sindikatu...."

Stari zakon nije zahtijevao formiranje vijeca uposlenika ako je firma zaposljavala manje od 15 ljudi.
Sada je taj limit povecan na 30 radnika. (ISto se odnosi i postojanje poslovnika).
Novi Zakon o radu daje radnicima koji rade u malim firmama, dakle manje od 30 ljudi, da ih umjesto vijeca uposlenika zastupa granski ili sinidkat po njihovom izboru. To je dalkeo bolje rjesenje za radnike takvih firmi jer sindikat ima daleko bolje pravne resurse nego sto to imaju vijeca uposlenika.

"Član 74.
(1)Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata,
otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod
poslodavca vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran.
(2)Ukoliko vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost iz stava 1. ovog člana
rješavanje spora povjerava se arbitraži u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitraže, poslodavac može u roku od 15 dana od dana
dostavljanja arbitražne odluke zatražiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka.
(3)U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana, radnik ima pravo na
otpremninu u iznosu uvećanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz člana 111. ovog
zakona, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog
neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.

Isto kao gore....."


Opet, ne vidim sta je sporno.
Jedina izmjena koja je napravljena je ta da je poslodavcu koji nije zadovoljan odlukom arbirtraze omoguceno da ide na sud - sto do sada nije bio slucaj.
S obzirom da je radnik imao i ima pravo da ide na sud ovom se izmjenom izjednacuju poslodavac i radnik u pogledu ustavnog prava na sudsku odluku u slucaju spora. (Analiza dosadasnjih presuda pokazuje vise od 90% u korist radnika).



"Najniža plaća
Član 78.
(1)Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuje se najniža plaća.
(2) Najniža plaća određuje se na osnovu najniže cijene rada utvrđene kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu.
(3) Usklađivanje najniže plaće vrši Vlada Federacije uz prethodne konsultacije sa
Ekonomsko-socijalnim vijećem za teritoriju Federacije BiH, u skladu sa kretanjem indeksa
potrošačkih cijena, najmanje jednom godišnje.
(4)Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću manju od plaće utvrđene
kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Urgent obrisati dio pravilnikom o radu...... Najnižu plaću određuje Vlada FBiH - kakvi kolektivni i pregovaranja...."

Partneri u odredjivanju najnize plate su po novom zakonu dakle Vlaa FBiH, Udruzenje poslodavaca i sindikat (cine ekonomsko socijalno vijece) i mislimo da je to najbolje rjesenje.
U slucaju spora, kao sto ranije napisah, radnik bira za njega najpovoljnije rjesenje, dakle pravilnik ili kolektivni ugovor.
Opsti kolektivni ugovor - koji se samo tako zove a u stvari je pravni propis jer vazi za sve na teritoriji FBiH pa i one koji ga ne potpisu odredjuje sve bitne elemente kao sto su osnovna placa, topli obrok, dnevnice, i druge bitne uslove rada.



"Zaštita plaće i naknade plaće
Član 82.
(1)Poslodavac ne može, bez izvršne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika, svoje
potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili nekog njenog dijela, odnosno
uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.
(2)Saglasnost radnika iz stava 1. ovog člana ne može se dati prije nastanka potraživanja.
Prisilna obustava plaće i naknade plaće
Član 83.
Plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno obustaviti, u skladu sa propisom kojim
se regulira izvršni postupak.

Ovo je problematično sa strane poslodavca - kako regulisati manak u kasi ?"


Ako poslodavac misli da ga je radnik pokrao ne moze uraditi nista dok nema izvrsnu sudsku odluku.
Odredba propisuje dug i komplikovan proces za poslodavca ali stiti radnike od neosnovanih optuzbi i oduzimanje plate.



"Član 84.
(1)Radnik je dužan da obavijesti poslodavca o izumu, predmetima industrijskog dizajna
odnosno tehničkom unapređenju kojeg je ostvario na radu ili u vezi sa radom.

Obrisati - nije dužan - neka poslodavac radi pa neka bude dužan obajvestiti samoga sebe - kršenje prava na intelektualno vlasništvo...."

Ova odredba je uobicajena odavno i svuda i ne predstavlja krsenje intelektualnog vlasnistva.
Inteleketualno vlasnistvo pripada firmi u kojoj radnik radi ukoliko specificnim individualnim ugovoro o radu nije drugacije regulisano.


"Član 89.
(1)Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje
štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.
(2)Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je
prouzrokovao.
(3)Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on prouzrokovao, smatra
se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
(4)Ako je više radnika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom sa umišljajem, za štetu
odgovaraju solidarno.

Samo da podsjetim - ako je neko profesionalno obolio od rada - treba ga jebat - ali ako kakva šteta se nanese poslodavcu - sve se mora nadoknaditi _ pravedno jelde ?"

Usporedba je neadekvatna.
Clan koji ste naveli govori o jednoj oblasti a vas komentar o drugoj.
Nas amandman koji ce biti mandatorna odredba opste kolektivnog ugovora stavlja teret na poslodavca da radniku kojem je zbog bolesti promjenjena radna sposobnost mora omoguciti prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za poslove koje bi takav radnik mogao obavljati u firmi.
Po nasim projekcijama ovaj nas zahtjev ce poslodavce kostati 13 - 15 miliona km. (Mi smatramo da drzava takodje treba ponijeti dio tog tereta i na tome cemo dalje insistirati - ali to se ne regulise Zakonom o radu nego nekim drugim zakonima).


"Član 94.
Ugovor o radu prestaje:
a. smrću radnika;
b. sporazumom poslodavca i radnika;
c. kad radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik
drugačije ne dogovore;
d. kada se na osnovu evidencija utvrdi da radni odnos radnika traje 40 godina, ako se
poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;
e. danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog
gubitka radne sposobnosti;
f. otkazom ugovora o radu;
g. istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;
h. ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca - danom
stupanja na izdržavanje kazne;
i. ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od
tri mjeseca - početkom primjene te mjere;
j. pravosnažnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.


Saobraćajni prekršaj teže kategorije /nesretan slučaj/ i zaštitna mjera zabrane upravljanja MV u trajanju od 3 mjeseca razlog za prekid ugovora o radu - baš da i to vidim !!!!!!! "

(1) Poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako:
a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ili
b. radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.
(2)Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stava 1. ovog člana, ako se, ne
može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga
prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.
(3)Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu u smislu stava 1. tačka a.
ovog člana, poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne
spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica dužan je ponuditi zaposlenje
onim radnicima čiji su ugovori o radu otkazani.

Prije je bilo 5 godina, gdje je 5 godina nestalo ?"


5 godina je apsolutno nerealno rjesenje. Niko ne moze znati da li ce mu odredjena vrsta radnika biti potrebna za 5 godina.



Nadam se da sam odgovorio na vecinu vasih pitanja.
Kao sto rekoh, mislim da imate jednu od ranijih verzija tekstova zakona ali su pitanja koja ste postavili sasvim opravdana.
Volio bih da je vise postova poput vaseg, sa konkretnim, cinjenicnim argumentima, odnosno clanovima zakona.


p.k.

Gospodine Kojovicu, svaka Vam cast na strpljenju i odgovorima.

Uz sve poštovanje Kojoviću i uvažavanje što uopšte ima komunikaciju sa forumašima, najveći broj odgovora na pitanja ili komentare o ZOR-u izgleda ovako: "ZOR, naročito sa našim amandmanima, je super, samo vi to ne vidite."

hakize

Nije super, nikad nijedan zakon nije super.
Zato se i mjenjaju i dopunjuju.
(Generalno, pokusaj da se zakonom uspostave pravila koja ce adekvatno rjesiti sve slucajeve koje zivot proizvede ne moze biti "super" ali je najbolji metod za uredjene zivota u drustvu koji sada imamo).

Da li je ovaj novi dosta bolji od starog?
Mi mislimo da jeste.


p.k.

Pedja Kojovic wrote:hakize

Nije super, nikad nijedan zakon nije super.
Zato se i mjenjaju i dopunjuju.
(Generalno, pokusaj da se zakonom uspostave pravila koja ce adekvatno rjesiti sve slucajeve koje zivot proizvede ne moze biti "super" ali je najbolji metod za uredjene zivota u drustvu koji sada imamo).

Da li je ovaj novi dosta bolji od starog?
Mi mislimo da jeste.


p.k.

Pa, možda zavisi iz kog ugla se gleda. Nekoliko forumaša je već pokazalo neke mogućnosti zloupotrebe zakona, na šta ste VI odgovorili da zakon ne može biti zloupotrebljen jer valjda trebamo vjerovati da to niko neće pokušati?

Možda nije zloupotreba, ali indikativno jeste: Cijeli član zakona koji poslodavcu omogućava da naplati šteetu od radnika ako je radnik prouzrokovao, a u isto vrijeme u zakonu nema ništa šta će zaštititi radnika da poslodavac od njega ne nadoknadi štetu koju radnik nije prouzrokovao (na primjer pljačka prodavice kao što sam već napisao). Ako kažete da ne može sve biti u zakonu, onda ni taj član koji štiti poslodavca nije trebao biti u zakonu.

Pa famozna pisana odluka o prekovremenom radu. Itd.

Sve je to nešto što mislimo da bi radnicima bilo važno, i da zakon nije bolji, VI na to odgovarate da to nije važno i da zakon jeste bolji. Možda jeste bolji za poslodavce, ali za radnike?

hakize

Pozitivne norme svakog zakona se trebaju pisati za one koji ce ga postovati.
Kaznene odredbe zakona, zajedno sa krivicnim i prekrsajnim su za one koji ga krse.
Jedan pd sustinskih problema naseg zakonodavstva je napustanje ovog principa i pisanje zakona za one koji ce ih krsiti.
To je i dovelo do toga da za svaku obicnu proceduru morate dobiti gomilu razniih papira.
Teret dokazivanja je na vama kao gradjaninu, pa je cak napusten i princip prezumpcija nevinosti - recimo kada neko od vas trazi potvrdu da niste kriminalac, odnosno da se protiv ne vodi sudski postupak ili da niste osudjivani.

U svakom slucaju.
Potpuno je apsurdno u Zakonu o radu imati clan koji kaze da se poslodavcu zabranjuje da od radnika naplacuje stetu koju mu ovaj nije prouzrokovao.
Takvo djelo bi se smatralo povredom odredbi ovog zakona - neisplacivanje plate u skladu sa ugovorom o radu, odnosno, kradjom od strane poslodavca i bilo bi, osim po Zakonu o radu, biti utuzeno po prekrsajnom odnosno krivicnom zakonu.

Naravno da je svaki, pa i ovaj, zakon moguce zloupotrebljavati i da se to dogadja i da ce se dogadjati.
Zbog toga i jesu propisane snazne mjere zastite radnika.
Recimo, u poglavljima koja se bave diskriminacijom i mobingom teret dokazivanja je, kao sto mozete jasno vidjeti iz clanova zakona, je poptuno prebacen na teret poslodavca. Dakle, ukoliko se radnik zali na diskriminaciju i mobing, poslodavac na sudu mora dokazati da to nije tacno.


p.k.

p.k. - Vjerujem da nisi vidio pitanje koje sam ti postavio... Bi li odgovorio na njega?

Eh, pa nisu ni pisci zakona bili ludi. Uvedena zabrana mobbinga,ali i rok od 90 dana za podnosenje tuzbe. Analizom postupaka se moze izvesti zakljucak da se najveci br.tuzbi protiv poslodavca podnosi po prestanku radnog odnosa. Zasto nije uvedena odredba da pored ovog roka ima i recimo rok od godinu dana po prestanku radnog odnosa za isto utuzenje? Lijepo je biti dio reformskih snaga ali i jako lose biti dio retrogradnih procesa.

calculator

Vidio sam vase pitanje ali kako nisam odgovorio odmah, potpuno sam zaboravio.
Uobicajena je praksa da se rad u drzavnoj sluzbi regulise posebnim zakonom kao i oni drzavni poslovi na koje se dolazi imenovanjem a ne konkursom.
Ne radi se o dva paralelna sistema vec o zakonima koji su lex specialis, dakle regulisu jednu uzu oblast od one koja je regulisana opstim zakonom,recimo Zakonom o radu.
Razloga za takav pristup je mnogo. Mnogi drzavni sluzbenici imaju specijalne ovlasti koje proizlaze iz ustava i zakona i njihov izbor i generalno radni odnos se mora specificno regulisati.
Naravno, Zakon o radu i opsti kolektivni ugovor se odnosi na sve a ovim se zakonima detaljnije regulise neke stvari.
Svi zakoni koji ste pobrojali su se pokazali kao dosta losi i vec su u proceduri izmjena i dopuna koje ce ici ka ujednacavanju uslova rada u drzavnoj sluzbi i realnom sektoru. Jedan broj pozicija koje su sada normirane kao drzavne ce, nadam se, postati imenovane, recimo, sekretari ministarstava, sto znaci da ce ljudi na te pozicije biti imenovani ili na odredjeni period ili do isteka mandata onoga ko ih je imenovao.


p.k.

Pedja Kojovic wrote: ...vec su u proceduri izmjena i dopuna koje ce ici ka ujednacavanju uslova rada u drzavnoj sluzbi i realnom sektoru.

Eh, moj Peđa.

JAvim se i ja sa duplikom...

io režem sve putem zakona o doprinosima FBiH pa dalje.....

Peđa, čestitam, nakon što su vas pošteno nahvalili SDA aktivisti na forumu, pa potom premijer Fadilj, na kraju je to učinio i sam Neonko!

"Kada su u pitanju reforme, očekujemo stvaranje šireg fronta parlamentarnih stranaka od kojih će dio biti iz opozicije. Postupak Naše stranke, pa i HDZ 90 je pokazao da biti opozicija u odnosu na vlast ne znači biti i opozicija u odnosu na interes države i naroda."

http://www.oslobodjenje.ba/intervju/bak ... drsku-sda-

Mi malo,mozda premalo, paznje posvecujemo tome sta druge stranke, pogovoto nacionalne, misle i pricaju o nama.
Iz prekjucerasnjeg intervjua za bnn...

Mi ne vjerujemo da su SDA i HDZ partije koje su zaista opredjeljene za euroatlanske integracije i potpuno smo uvjereni da one nikad same ne bi donijele odluku o sprovođenju reformi, pa ni poslale u proceduru novi Zakon o radu. Iz istih onih razloga iz kojih ga u proceduru nije poslao SDP koji je izradio nacrt i stavio ga u ladicu do poslije izbora 2014. Ali bankrot koji prijeti BiH je dao veću snagu međunarodnoj zajednici i SDA i HDZ i ko god bude činio tu novu vladajuću koaliciju će, da bi održali budžetsku likvidnost, morati povlačiti neke poteze koji su u interesu BiH i njenih građana. Mi ćemo se, kao i do sada, o prijedlozima koje u parlament bude slala Vlada opredjeljivati na osnovu sadržaja, a ne na osnovu našeg generalnog mišljenja o predlagačima. Sve partije čija opredjeljenost za reforme nije samo predizborne, deklarativne, prirode će, u interesu BiH i njenih građana, nadam se, raditi isto to.


p.k.

Pedja Kojovic wrote:hakize

Pozitivne norme svakog zakona se trebaju pisati za one koji ce ga postovati.
Kaznene odredbe zakona, zajedno sa krivicnim i prekrsajnim su za one koji ga krse.
Jedan pd sustinskih problema naseg zakonodavstva je napustanje ovog principa i pisanje zakona za one koji ce ih krsiti.
To je i dovelo do toga da za svaku obicnu proceduru morate dobiti gomilu razniih papira.
Teret dokazivanja je na vama kao gradjaninu, pa je cak napusten i princip prezumpcija nevinosti - recimo kada neko od vas trazi potvrdu da niste kriminalac, odnosno da se protiv ne vodi sudski postupak ili da niste osudjivani.

U svakom slucaju.
Potpuno je apsurdno u Zakonu o radu imati clan koji kaze da se poslodavcu zabranjuje da od radnika naplacuje stetu koju mu ovaj nije prouzrokovao.
Takvo djelo bi se smatralo povredom odredbi ovog zakona - neisplacivanje plate u skladu sa ugovorom o radu, odnosno, kradjom od strane poslodavca i bilo bi, osim po Zakonu o radu, biti utuzeno po prekrsajnom odnosno krivicnom zakonu.

Naravno da je svaki, pa i ovaj, zakon moguce zloupotrebljavati i da se to dogadja i da ce se dogadjati.
Zbog toga i jesu propisane snazne mjere zastite radnika.
Recimo, u poglavljima koja se bave diskriminacijom i mobingom teret dokazivanja je, kao sto mozete jasno vidjeti iz clanova zakona, je poptuno prebacen na teret poslodavca. Dakle, ukoliko se radnik zali na diskriminaciju i mobing, poslodavac na sudu mora dokazati da to nije tacno.


p.k.

Pa, poslodavac može na sudu tražiti naknadu štete koju je prouzrokovao radnik. Imamo i krivični i prekršajni zakon. Onda član koji poslodavcu omogućava nadoknodu štete od radnika nema potrebe da bude u zakonu o radu uopšte.

Pedja Kojovic wrote:Mi malo,mozda premalo, paznje posvecujemo tome sta druge stranke, pogovoto nacionalne, misle i pricaju o nama.
Iz prekjucerasnjeg intervjua za bnn...

Mi ne vjerujemo da su SDA i HDZ partije koje su zaista opredjeljene za euroatlanske integracije i potpuno smo uvjereni da one nikad same ne bi donijele odluku o sprovođenju reformi, pa ni poslale u proceduru novi Zakon o radu. Iz istih onih razloga iz kojih ga u proceduru nije poslao SDP koji je izradio nacrt i stavio ga u ladicu do poslije izbora 2014. Ali bankrot koji prijeti BiH je dao veću snagu međunarodnoj zajednici i SDA i HDZ i ko god bude činio tu novu vladajuću koaliciju će, da bi održali budžetsku likvidnost, morati povlačiti neke poteze koji su u interesu BiH i njenih građana. Mi ćemo se, kao i do sada, o prijedlozima koje u parlament bude slala Vlada opredjeljivati na osnovu sadržaja, a ne na osnovu našeg generalnog mišljenja o predlagačima. Sve partije čija opredjeljenost za reforme nije samo predizborne, deklarativne, prirode će, u interesu BiH i njenih građana, nadam se, raditi isto to.


p.k.

A koji je interes BH gradjana da sa ovakvim donosenjem krajnje cudnih zakona (s obziorom da svi znamo da se BH javnost najmanje bunila za ZOR vec za korupciju, nepotizam, netransparentnost...i sve ga ostalog sto ne proizilazi prvenstveno iz ZOR-a)...da bi se sada i ono malo (ne)radnicke klase zrtvovalo da bi upravo institucije za koje tvrdimo da su leglo korupcije i svega negativnog zacepile rupe dobijanjem kredita od MMF-a?
Znaci sami svjesno finansiramo funkcionisanje ovakve vlasti...
Lakse , mnogo lakse bi bilo pricatio o ZOR-u da smo prvo se dotakli Sudstva, finansiranja politickih stranaka...zakonu o oduzimanju nelegalno stecene imovine...pa onda ovo.

Inace, da ne bude zabune, ne nabijam vama na nos ovaj ZOR (49 drugih rucica su mnogo zanimljivije), smatram da ste licno Vi svjetla tacka jednog modernog politicara koji ne bjezi od suda javnosti...za NS nemam stava jer dolazim iz Tuzle pa nesto nisam ocaran sa onim ko je predstavlja, ali eto.

Svako dobro.

Promaklo mi je, pa da ti odgovorim!

tvsabina wrote:

MuaDib wrote:
Očigledno je ovdje problem NS-ovaca, što stvarnost posmatraju kroz kristalnu kuglu koja je uljepšava i prilagođava vašem političkom programu.
Bez obzira na patetiku vezanu za mačka i mačkov rep i tobožnje pravdanje kako si simpatizer NS a nisi. Ne može se poreči da je NS podržao zakon, kojim je udarna pesnica reformi počela od radničke klase. Iste one klase koja izdržava budžet koji kritikujete samo kada se umanje sredstva prema "elitnim institucijama kulture" koje su na ovaj ili onaj način povezane s kadrovima NS. Što se najbolje vidjelo prilikom glasanja NS u SKS, o usvajanju izveštaja o radu institucija u oblasti kulture.

Ovdje "NS" ovci nemaju nikakvih problema ,čak i ako imaju mnogo su manji od problema DF-ovaca jer DF-ovci su "opozicija" na forumu dok su u praksi vlast. V L A S T.
Koliko sam shvatila , predsjednik Naše Stranke na ovom forumu odgovara na SVA pitanja koja mu se postave a nisu provokatorska. Time govori da nema problema. DF-ovci svojim konstantnom mantrom "vlast smo a opozicija" zaista postaju dosadni.

Elem , radnička klasa REALNOG SEKTORA PUNI BUDŽET , onoliko koliko (ne)pošteni privatnik prijavi ili neprijavi iz nužde ili iz bezobrazluka , budžet se puni indirektnim oporezivanjem jedinstvenom stopom svake transkacije u privredi , raznim direktnim porezima , te posuđivanjem od MMF-a. Uz dužno poštovanje , budžet pune i savjesni i produktivni radnici koji su zaštićeni kolektivnim ugovorom , jedino što je takvih u odnosu na neproduktivne i nesavjesne daleko manje.....no pošto nemamo "produktomjer" zadržaćemo se na nagađanjima....zanimljivo je kako se zaštita radničke klase pretvara u borbu za očuvanje previsokih plata i radnih mjesta sa kojih te ni smrt ne može pomaknuti.....RADNICI MORAJU BITI JEDNAKI ili što jednakiji a borba za prava radnika realnog sektora je......po Vama je to borba za "elitne institucije kulture" koje "su povezane sa kadrovima NS"-a. Jedino što ovdje ne štima je činjenica da je ministar kulture Kantona Sarajevo istaknuti član Demokratskog Fronta Samer Rešidat (Samereneda jse foteljese nem iču ).

Ovaj jeftini spin "pozicija-opozicija" jasno pokazuje tvoju nemoć da sagledaš širu sliku političke situacije u zemlji. DF je ostao na vlasti, gdje god mu nisu podmetane noge i gdje god je našao partnere s kojim može ostavriti konstruktivnu sardanju i ostvariti konkretne rezultate. To što DF neće da bude ikebana, niti privjesak federalne vlaste niti ne želi biti dio vlasti koja je slijepi poslušnik tajkuniziranih krugova u pojedinim kantonima je legitiman stav. DF je preuzeo rizik i pokazao kako se vodi politika, pokazao je zube svima koji su mislili dobiti poslušnu igračku sa rukama u parlamentima.
Ova opaska o radničkoj klasi pokazala mi je stvarnu sliku i priliku odnosa većine članova i simpatizera NS, kako oni vide radničku klasu. Oni je ne vide nikako, slijepi su na njene potrebe i to pitanje posmatraju kroz ružičaste naočale liberalizma. U stilu, ma pusti te artefakte socijalizma, neka ih pravila ovog doba dokusure u svom neoliberalnom stilu ekonomske likvidacije. Dok su NS-ovci istovremeno na jaslama raznoraznih budžeta i gle čuda budžetlije nazivaju punjačima budžeta. Pa fakat, jer ti misliš da su ovdje svi ludi. NS je podržala zakon koji je legalizovao svo kršenje odredbi predhodnog zakona o radu i od te činjenice ne m,ožete pobjeći. Pogotovo jer je vaš glasi za to bio presudan, i bez obzira što ste ga ušminkali predstavom amandman.
Što se tiće institucija kulture pokazali ste se u SKS-u, kod pomenutog glasanja. A i vaša demgoginca Sabina Čudić napisa tekst u kom je sablažnjavajući kadrovsku križaljku u Narodnom pozorištu pobacala drvlje i kamenje na pomenuta imenovanja, sa ironičnim stavom kako politika ponovo odbacila ljude o imena Jasmilu Žbanić. A ta koju mudro prešuti da je visokopozicionirani član NS. Ili opet mislte da je narod lud i da niste porčitani.

MuaDib wrote: Međutim, s tim stavom o ZOR i najvećim nevjernim tomama su otvorene oči, da je NS kukavičije jaje podmetnuto BH ljevici, s ciljem njenog slabljena, razbijanja i usmjeravanja na kolosjek liberalizma. To što vi radite iz NS ne ide u prilog vašem deklarativnom zalaganju. Na ispitu senzibilnosti prema radncima ste pali i to samo govori koliko je vama stalo do socijalne crte programa NS. Znam da nije lako preko noci postati omražen od strane velikog broja radnika i sindikalista. Međutim, kad već kritikuješ DF i daješ ocjene koje ne stoje, moram ti staviti do znanja da je DF pokazao daleko veću i političku odgovornost samim preuzimanjem rizika da uđu u vlast sa SDA i HDZ. A ne kao NS pričao priče da neće da razgovara s onima koji smrde (SDA). DF je jasno pokazao da može ući u vlast samo kao ravnopravan i uvažavan partner, sa jasnim instrumentima moći. Gdje god mu je to oduzeto, napustio je vlast i ostao u opozicionim klupama. Dok je s druge strane NS odbio bilo kakav pokušaj i razgovor, ali je preko noći podržao ZOR. Te je jeftinim trikovima urokljivih pogleda Dennis Gratz, pokušao od sebe napraviti žrtvu razjarenog sindikaliste, kako bi se skrenula priča sa njega na druge. Svaka vam čast na tom poslaniku, koji je najbolje pokazao ko se boji naroda i ko je žargonski rečeno pizda.

.

Umjesto što mantrate o stavu Naše Stranke o Zakonu o radu , pisala sam da bi mnogo bolje bilo da ste ga PROČITALI a još bolje , s obzirom da ste dio vladajuće koalicije dostavili konkretne prijedloge promjene Zakona. Valjda u toj Fronti imate nekog ekonomistu osim Đonlagića i valjda ste mogli dati KONKRETNE izmjene predlagačima Zakona. Voila. ako je SDA pristala gotovo na sve KONKRETNE I JASNE PROMJENE Zakona od stranke koja ima jednog poslanika u skupštini , kako bi tek pristala na predloge koalicionog partnera sa kojim ima komotnu većinu i sa kojim jedva čeka da se dogovori. No činjenica je da NISTE PREDLOŽILI NIŠTA pa samim tim ne znamo ni da li bi ti vaši predlozi bili usvojeni. No ono što svim ljudima to govori je to , da NE RADITE zajedno sa vašim koalicionim partnerom , da ste u koaliciji isključivo radi podjele vlasti , da vam građani nisu ni na potplatama od cipela i da ste toliko zatačkani svi u svoje pozicije pa se čak na vijestima informišete da će Naša Stranka podržati Zakon o radu uz konkretne izmjene.
Naša Stranka nije stranka ljevice pa ona nema šta "podmetati" ljevici . To što ste kao SDP-ovci pardon bivši SDP-ovci zamislili da će NS podržavati vaše nelogičnosti samo zato jer ste samozvana "ljevica" ("zaštitnici radničke klase vlasnici sijaset preskupih nekretnina , luksuznih vozila i firmi" ) ipak ostavite za vaše sastanke. Naša Stranka je liberalna ali je prevashodno stranka razuma , principijelnosti i konkretnosti dakle sve ono što DF - nije.
Zaista jesam uputila "kritike koje ne stoje" DF-u , zapravo trebala sam kritikovati još gore i još više ali neću jer postoji još par ljudi u mom životu koji vjeruju da će bivši Mek Donalds Predsjednik napraviti nešto , odnosno par forumaša koji ovdje pišu o DF-u makar neutralno a čije mišljenje cijenim.

DF je zeznuop čak i Stranku za BiH. Čak ni oni nisu bili u praksi vlast a na jeziku i forumu opozicija , čak su i oni bili koliko-toliko dosljedni pa su birali koalicione partnere nakon izbora i držali se toga. Nazvati Dennis-a Gratz-a , "urokljivim" je zaista degutantno i govori o načinu izražavanja u Demokratskoj Fronti. No jedino sam Dennis-a od svih predsjednika stranka viđala na ulici za vrijeme predizborne kampanje, pa zaključujem da se on nikako ne boji naroda a Željka komšića sam vidjela jedino u Avazu i to kako otvara Mek Donalds.
I on se sigurno "ne boji" naroda.

Uzimajući retrospektivu cijelog toka rasprave oko ZOR, upadljiva je činjenica kako su samo amandmani NS usvojeni i pružene garancije SBiH i BPS oko kolektivnih ugovora. A ta činjenica govori kako je to samo bila predstava za javnost, u stilu mi ćemo podržati zakon, ali malo ćemo se igrati amandmana. I vuk sit i ovce na broju. E moja ti, opet igrate na blef "SDA pristala na konkretne i jasne prijedloge", da nije žalosno bilo bi smješno. A nećeš da kažeš da je cijeli komplet amandmana opozicije, ekspresno odbačen. Iznad ti je objašnjeno da DF nije dio federalne vlasti, ali ti udaraš u isti doboš i ne popuštaš DF vezati za u ovom slučaju federalnu vlast. Dalje, niko nije niti tražio niti vas molio da podržite kako kažeš nelogičnosti. A ova opaska o samozvanoj ljevici kao zaštitnici privilegija i nekretnina, samo pokazuje vašu ideološku patologiju, koja očigledno ide na onu foru držite lopova. Međutim ne ide to tako, jer mi dobro znamo ko su vaši kadrovi, šta oni imaju, gdje su uhljebljeni, ko ih finansira i šta oni u krajnjem cilju žele. Tako da epitet stranka razuma, još više mi otvara oči da vi niste samo malograđanska stranka, već stranka koja se uzda u spinove i zamjene teza. Na kraju se pitam kako ste mogli vidjeti DF u kampanji, kada niste glavu pomolili iz Sarajeva tokom iste. Samo kad se uporedi slika Doma mladih kad je NS držala tribinu, sa slikom iste kad je DF održao tribinu dovoljno govori odakle toliki kompleksi.

MuaDib wrote: Ostale tri upadice su jeftini politički spinovi, kada se zna na koji način je vlast formirana i na koji način se pokušalo nametnuti protivzakonito ponašanje i odlučivanje unutar vlade. Što je za DF bilo neprihvatljivo. Zatim naivno vjerovanje kako ovim zakonom neradnici gube privilegije, zapravo je čisti spin, kada se zna da ovim zakonom bolesni radnici gube zaštitu i otvoreno im se poručuje umri - nisi kompetentan na tržištu rada. Zna se da je najveći broj neradnika u institucijama javne uprave i da iste štiti zakon o državnim službenicima, zahvaljujući kom će zadržati sve privilegije. Dok će se privatnik po zakonu moći iživljavati nad radnikom, a oni koji nisu ni do sada primjenjivali zakon dobiti odrješene ruke za još veće izrabljivanje slabije zaštićenih radnika. O twitovima Suljagića bi se dalo raspravljati, međutim hvala čovjeku na iskrenosti i što je postao pravi narodni tribun, koji bez politkanstva i lažne političke korektnosti na vidjelo iznosi prava osjećanja građana zbo cijelog ovog načina donošenja i od nS podržanog ZOR.

Prvo ste trebali PROČITATI Zakon o Radu , ono što Vam se ne sviđa tresnuti sa kontra-prijedlogom o sto , ukoliko SDA to ne prihvata vrlo lako ste s obzirom na kapacitet mogli izgurati taj vaš kontra-prijedlog ili makar najvažnije od toga i priča je gotova.
Vaš je problem što Vas vodi Komšić , Vaš je problem što Vam je glavni ekonomista Đonlagić , Vaš je problem što Vas u javnosti predstavlja Suljagić i zaista je Vaš problem što ne možete prihvatiti da se NE MOŽE BITI PARALELNO vlast i opozicija i Vaš je problem što Vas nervira čestita i odgovorna Naša Stranka.

Naša Stranka za Zakon nije glasala zbog sebe , pojedinaca ili vlasti.
Naša Stranka je predložila promjene Zakona i nakon usvajanja tih promjena Zakon je usvojen po hitnoj proceduri i to zbog građana.

A Vi sad sa SDA raspredajte do izbora 2018 kako zajedno ništa nećete raditi u preskupoj , preglomaznoj i neradničkoj koaliciji.

Dobro, od sada NS zovem SČLJ (stranka čestitih ljudi).
Toliko ste čestiti da vam je silovanje Ustava i Poslovnika o radu sasvim normalna pojava, koju godinama kritikujete u SKS.
Toliko ste čestiti da u Domu naroda kažete jedno, a Prestavničkom domu drugo.
Toliko ste čestiti kad kažete da nećet u vlast s onima koji smrde, što je eufemizam za lojave, a mi dobro znamo ko je koristio taj termin.

Za razliku od NS, DF je čestito izašao iz društva ljudi kojima su reforme samo mrtvo slovo na papiru i jeftina reklama na jeziku.
Ali me čudi što ste vi uskočili u ključnom momentu, da spasite labavu većinu i pogurate ZOR koji je na vrlo grub način usvojen, način koji ne poznaje ni minimum demokratskih standarda. Tako da je sva tvoja priča presipanje iz šupljeg u prazno ili mlaćenje prazne slame. Ali ostaje činenica da ste podržali ZOR i da ste time sebe trajno ostavili ispod cenzusa. Uživajt još 3,5 godine na budžetu.

Kao prvo želim da izrazim ogromnu hvalu na samu činjenicu da je neko ko aktivno učestvuje u politici uopšte želi da komunicira na forumu – smatram to vrlo pozitivnom aktivnosti i jednim od pozitivnih koraka BH politike – koji mnogo toga pozitivnog mogu donjeti, ali samo ako se bez niskih strasti pristupi aktivnosti (moje mišljenje da se to radi bez lažnog podilaženja).

Takođe se izvinjavm zbog dijela teksta u kojem se nalazi psovka – ipak nije red da se takav dio teksta daje čovjeku koji se udostojio da kao član Doma naroda diskutuje o tome – tekst je pisan dana 30.07.2015. nije pisan za Vas nego u korist tih istih radnika – i ko god da pokuša da Vam kaže da zbog psovke u tekstu na koji ste dali komentar sebi pravite štetu, odgovorite da je šteta kod onoga koji je psovku stavio u tekst ako uopšte ima štete.....

Eh sad in media res.....

Kao materijal za komentarisanje prijedloga zakona koristio sam materijal sa zvanične prezntacije na web siteu Vlade Federacije... Tekst je sa plavim slovima, svima je poznat ko prati tematiku....

Evo i link:
http://www.fbihvlada.gov.ba/pdf/Zakon%2 ... godine.pdf

Tekst ću obraditi napraviti ga preglednim a biti će dug:

Član 23. stav 1. tačka G. 
g. vremenskog perioda do 15 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim
ako kolektivnim ugovorom nije utvrđen duži vremenski period.

Zašto taj period nije 5 mjeseci, zašto bi bio 15 dana ? Da bi se omogućilo izvrdavanje zakonom predviđenih obveza jel tako - jeste.... Da bi duže mogao biti na određeno, da bude nesiguran, da strahuje.....

Prema starome ovo ne stoji, ali zašto u novome nije 5 mjeseci ? U čemu je problem ? Primaš radnika - dobar radnik - daj mu na neodređeno ?"

Prije svega, nisam siguran da vi imate pravu verziju teksta jer clan 23. govori o odsustvu sa rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu. Vi vjerovatno mislite na odredbu koja govori o ugovorima o radu na odredjeno vrijeme.

---------- Da gospodine, mislim na tačku g. Stava 1. - tačku na koju ste uložili amandman i koji je prošao te je rok koliko sam shvatio sada 60 dana.

Dosadasnje rjesenje je bilo sljedece; maksimalno dvije godine, obavezna pauza 15 dana.
Novo rjesenje je tri godine.Nas amandman da se obavezna pauza izmedju dva ugovora na odredjeno vrijeme produzi sa 15 na 60 dana je prihvacen.Nakon analize dosli smo do zakljucka bi produzenje te pauze bio pritisak na poslodavca da umjesto na odredjeno primi tog radnika na neodredjeno vrijeme. Analiza kretanja u broju ugovora na odredjeno i neodredjeno vrijeme u zemljama koje su takodje produzile tu obaveznu pauzu podrzava tezu da se poslodavci vise odlucuju na ugovore na neodredjeno. 

--------- Kada malo bolje razmislim ispod 2 godine dana nema smisla stavljati rok koji se ne smatra prekidom, jer BH poslodavac je isti onaj poslodavac kod kojeg radnici rade na crno, i ako im je bio problem da rade 15 dana, pa su ih tih 15 dana slali na “godišnji”, neće im biti problem niti da rade 60 dana na crno – a sva krivica od svakog pojedinca u takvoj situaciji će ići na teret NS-a (umjeto 15 dana sada radim na crno ili čekam produženje ugovora 60 dana), a zaista je puno ljudi u takvoj situaciji – ako imalo želite svojoj stranci dobra – samo zbog ovoga amandmana predlažem da dobro razmislite o roku od 60 dana i da javno progovorite o roku od 1 godine, dvije godine, 5 godina – jer taj isti rok se koristi da se zaposleni drže što je moguće duže na određeno – da tražilac radnika (poslodavac – kao on nešto daje – ne daje on ništa - on traži radnike i bez njih ne bi bilo niti kompanije niti uspjeha) ima dodatni “leverage” nad radnicima i radnicama – što htjeli mi to priznati ili ne predstavlja Zakonom dopušteno zlostavljanje radnika – a sve zbog iznosa otpremnine..... Reći ćete, ovaj HM 2011 je radikalan – ja ću Vam reći nije – jer zaista situacija na terenu je takva i stanje kod regularne radničke klase slabijeg obrazovnog statusa nije nimalo sjajna.... Smatram da je bolje ne dopustiti zlostavljanje radnika na takav način, otežati “tražiocima radnika” zlostavljanje radnika, pojačati položaj radnika, ako ne žele da im produže zaposlenje isti će posao uvjek moći naći u sličnoj branši jer i slična branša bi rado mjenjala radnike svako malo - a zakon se piše upravo da se bavi sa tim (posebno dio koji brani konkurenciju sa poslodavcem jer smatram da bi i to bi trebalo prilagoditi kretanju radne snage i korištenju stečenih znanja kod jednog “tražioca radnika” prilikom izvršavanja poslova i radnih zadataka kod drugog “tražioca radnika” - tj poslodavca)

"Član 27.
(1)Predsjednik i članovi uprave, odnosno poslovodni organ drugog naziva ( u daljem
tekstu: direktor) može poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u
skladu sa pravilnikom o radu.

- Svi moraju biti u radnom odnosu osim poslovodnog oragana - on ne mora biti u radnom odnosu, ne mora plaćati doprinose, ne mora ništa, može zadržati posao u državnoj službi i biti direktor - jel tako tako je...... Šta će ova odredba u zakonu ? KOME SLUŽI ? "


Ovo je jedna od odredbi koje smatramo puno boljim rjesenjem od starog. Naime, u prethodnom zakonu se to regulisalo na sljedeci nacin. Imenujete direktora javnog preduzeca i njegovo status je bio regulisan i menadzerskim ugovorom i zakonom o radu. Kada ga smjenite, raskinite menadzerski ugovor on je kao i svaki radnik bio zasticen ugovorom o radu odnosno nije mogao biti otpusten iz preduzeca nego ste mu morali obezbjediti radno mjesto u skladu sa njegovim kvalifikacijama. Tako su npr. u GRAS-u kao savjetnici radili i jos uvijek rade skoro svi bivsi direktori kao savjetnici, svi bivsi direktori ZZO u KS su radili kao savjetnici (Djapo, Gavrankapetanovic, itd.). Novo rjesenje je sljedece. Razrjesenje sa funkcije znaci i prestanak radnog odnosa za tog direktora, dakle niste ga duzni zaposliti u firmi.

Nije istina – Prilikom potpisivanja ugovora o radu sa direktorom ugovor koji se sačinjava predstavlja emanaciju volja dvije ugovorne strane – i u njemu je sve dopušteno osim protivzakonitih aktivnosti....
Isti taj direktor se imenuje na 4 godine, daje mu se plata od njegovog poslodavca koja je veća od radničke, daju mu se rukovodne ovlasti i u istom tom ugovoru za sve te benificije niko nikada nije branio da direktor koji je na radno mjesto došao iz druge kompanije ili možda sa ulice, mora ostati u toj kompaniji nakon isteka mandata – Nakon isteka mandata koji nije produžen, raskida se ugovor, isplaćuje golden parachute i doviđenja a to nije problem da stoji kao ugovorna odredba a golden parachute se zove otpremnina.... Problem je u ugovorima koji su sastavljani. Taj isti problem će se nastaviti i dalje u javnim preduzećima jer u zakonu ne piše “MORA” nego piše “MOŽE” a to znači da je ostavljena opcija izbora.....

Moje mišljenje je da se na ovaj način omogućava kompanijama koje su Tašna kompanije – funkcionisanje bez ikakvih troškova, a to dalje znači omogućavanje kupovine nekretnina što i nije toliki problem i moglo je biti regulisano na drugačiji način....

Ovdje je problem u sljedećem:

Prvo hajde opozicija da nije reagovala to mogu smatrati i opravdanim, ali da Vlada to predlaže – to lično smatram greškom Vlade – kako god to ko smatrao.

Prema Federalnom zavodu za statistiku u FbiH postoji oko 50000 pravnih lica formiranih u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima (lica koja moraju imati direktore odnosno uprave) i 50000 obrta za godinu 2014 (SZR, STR itd...).

Tih 50000 pravnih lica da je plaćalo minimalne doprinose na plate u iznosu od 210 KM (što se slabo kontroliše, i kao prepreka se postavlja uvjerenje o izmirenih obavezama iz PIO za učešće na javnim tenderima) – to bi na kraju iznosilo 10.500.000,00 KM na mjesečnom nivou.
Iznosi su množitelji prosječnih plata sa posebnim koeficijentima koji su postavljeni u Zakonu o doprinosima koji rangiraju od 1.1 do 0,25. Znači na iznos od 210 KM * 50000 = doprinosi bi trebali 10.000.000,00 KM mjesečno – a ti iznosi bi vjerovatno trebali biti i puno puno veći....

To su novci koje treba i mora naplatiti fond PIO svakog mjeseca, i koje treba i mora naplatiti ZZO svakog mjeseca, pod prisilom, a ako nema od čega naplatiti – onda pravno lice treba i mora da ide u stečaj....

Sada se ostavlja sljedeća situacija, a to je da se omogućava razvoj sistema osnovnog i proširenog privatnog zdravstvenog osiguranja (Klinika Agram i slično) na štetu javnog zdravstva, što će osjetiti i Vlada i generalna populacija – rok 5 – 10 godina....

Takođe se omogućava da sredstva koja su trebala i morala biti usmjerena u PIO/MIO budu usmjerena u privatna životna osiguranja (Merkur, Uniqua, Wiener, Sarajevo Osiguranje, Triglav i slično)... To će na kraju osjetiti direktno korisnici penzija, jer od mogućeg i očekivanog priliva od barem 5.000.000 KM mjesečno u doglednoj budućnosti neće ostati ništa (2-3 godine), a obzirom da je za sadašnji nivo penzija potrebno izdvojiti 150.000.000,00 KM na mjesečnom nivou, to iznosi cca. 3 i kusur % umanjenje penzija koje je garantovano za očekivati....

Vlada će takođe osjetiti neuplaćivanje doprinosa u smislu zaštite voda, šuma, i slično, koji možda jesu minimalni – ali su prisutni.....

Vlada isto vjerovatno pokušava amortizovati uvođenjem toplog obroka i naknade za prijevoz u obračun doprinosa što, ako uzmemo u obzir da u FbiH postoji oko 440.000,00 zaposleni (izvor FZS splash screen) – minus 50000 članova upravnih i nadzornih odbora u dogledno vrijeme, to iznosi 390.000,00 zaposlenih. Njihova prosječna plata će samim izlaskom direktora i članova uprava pasti, međutim unosom toplog obroka i možda troškova prijevoza – taj iznos bi trebao rasti - pa će sadašnji iznos toplog obroka od 320 KM (koliko sam shvatio jel to maksimalan iznos ?) koji u prosjeku za 390.000 zaposlenih iznosi, recimo oko 180,00 KM biti:

390.000 * 180 = 70.200.000,00 KM mjesečno, a na to doprinosi u iznosu od 41% = 28.782.000,00

Inicijalno predviđanje je logično, prosječna plata će rasti, priliv u PIO će rasti, međutim sve je to u teoriji, jer reforma sistema doprinosa NIJE stupila na snagu – a Federacija je već izložena potencijalnoj šteti. Takođe porastom iznosa doprinosa koje je potrebno isplatiti na platu – poslodavci će mahom isplaćivati u sumi manje plate za 10 ili više posto – pa će stanovništvo umjesto očekivanih 800 KM na ruke u dogledno vrijeme dobiti manje – a to je 720 KM ili čak i još gore....

To u praksi izgleda ovako:

390.000 Zaposlenih * 106,2 (prijašnji topli obrok umanjen za iznos koji je potrebno uplatiti u kasicu doprinosa) = 41.418.000 mjesečno a 41% od toga iznosi = 16,981,380,00 KM mjesečno više u kasicu doprinosa

Pa kada umjesto na 180 KM koje su očekivane po radniku bude povećanje osnovice za doprinose u iznosu od 100 KM ili manje – pa kada iznos bude 41.000.000,00 KM od čega 30% iznosi 12 i kusur miliona (ako reforma predviđa da doprinosi uopšte budu 30% jer se šuška da će biti i niži) – shvatimo da je teret održanja nivoa penzija na potpuno istom nivou (istoj razini), kao i prije reforme, a sve što je učinjeno je sljedeće:

Prividno povećanje ličnih prihoda “tražilaca radnika” a.k.a. poslodavaca,
Smanjenje prihoda generalne populacije, posljedično smanjenje potrošnje i prihoda od indirektnih poreza, što dalje dovodi do potencijala za spiralu depresije – vjerovali Vi meni ili ne.

Sve se to dešava samo radi običnog pogodovanja poslodavcima za koje ne postoji racionalni osnov.

"(Ovaj član će Vam vjerovatno ostati zato što ste i Vi i Vaši predstavnici kvarni....... Sumnjam da Vam je u interesu da se plaćaju doprinosi ali svi kukate na neke penzije i slično)"

Ova primjedba uopste ne stoji.
Placanje doprinose i sve uobicajene dotacije su obavezne za sve zaposlene bez obzira da li se radi o menadzerskom ili o ugovoru o radu.

Ova primjedba gospodine prema mom shvatanju stoji, jer doprinose plaćaju lica koja su u radnom odnosu, a za umanjen iznos ih plaćaju lica koja stiču prihode po osnovu ugovora o djelu ili bilo čega drugoga....

Iznosi su množitelji prosječnih plata sa posebnim koeficijentima koji su postavljeni u Zakonu o doprinosima koji rangiraju od 1.1 do 0,25

Prosječna plata će porasti za isnos od oko 100 KM tj. 106 KM da budemo precizniji, a primjera radi iznos doprinosa za Menagerski ugovor o djelu, ako ga uopšte bude i bilo je oko 17% - a od toga sami uplatioc doprinosa nema pravo niti na Zdravtveno O. niti na Penziju po doživljenju.

Ako je primjera radi u 30% od 50000 pravnih lica direktor ujedno i vlasnik (a radi se o većem iznosu od 30%), ni taj iznos od 17% nije opravdano očekivati, jer će čovjek upravljati komapnijom besplatno, a živjeti od profita na koji je plaćen porez, te pravdati troškove ishrane, motornog vozila i čega već sve ne, kroz račun kompanije kao operativni trošak.

Ako 30% uopšte nema prometa ali je registrirano i funkcioniše kao školjka (shell) za nekretninu - tu nije ni bilo uplata doprinosa niti će ih biti.....

Ukratko plaćanje doprinosa odredbom da radni odnos ne mora postojati a da neko može obnašati rukovodnu funkciju umnogome olakšava izbjegavanje obaveze plaćanja doprinosa – što će u konačnici dovesti do otežane funkcije PIO-a jer masa rukovodnih organa uopšte nikada ne doživi penzije – jer su direktori vlastitih kompanija dok ih smrt ne rastavi.... a do sada su relativno redovno uplaćivali doprinose....

Ukratko država se odriče doprinosa na koje ima pravo, teret planira prenjeti na radnike, a sebi sužava manevarski prostor u predviđenim reformama... Vlada predložila, opzicija usta otvorila nije (tu mislim i na DF, i na SBB).....

Ja jednostavno ne razumijem stratešku poziciju Vlade – jer ako je u planu obezbjeđivanje kvalitetnih uslova poslovanja i strane investicije u multimilionskim iznosima – onda to nema velike veze sa uplatom doprinosa koji uvjek mogu biti držani na minimumu.... jednostavno ne vidim logiku u svemu tome a posebno ne u penzionom i zdravstvenom sistemu baziranom na solidarnosti koji se inicijalno obezvrijeđuje za 5%....

Član 31.

(3)Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati
se, osposobljavati i usavršavati za rad.
A ako pravilnik o radu kaže da radnik to radi o svom trošku - onda će radnik da plati edukaciju da bi mogao da radi.....
Zašto nije upisano - o trošku poslodavca ?"



Clan 31. zapravo kaze sljedece:
Član 31.
(1)Poslodavac može, u skladu sa potrebama rada, omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.
(2)Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organiziranja rada, omogućiti radniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.
(3)Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad. 
(4)Uvjeti i način obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad iz st. 2. i 3. ovog člana uređuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. 

- Konkretno poslodavac (tražilac radnika) MOŽE u skaldu sa potrebama rada omogućiti radniku - al ne mora.....
-Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organiziranja rada – omogućiti radniku obrazovanje – Poslodavac piše pravilnik i u pravilniku stoji – omogućavam plaćeno odsustvo za usavršavanje za rad u određenom roku, nakon toga neplaćeno – proces usavršavanja plaća radnik.... sve ok sve po zakonu....
Radnik je obavezan da se usavršava -
Poslodavac piše pravilnik o radu -

A ja pitam zašto u zakonu nije upisano – o trošku poslodavca ? Zašto se loop hole ostavlja i kome ? Jel pametno pisati zakone koji omogućavaju takvo što ? Jeste u pitanju je apsurdna situacija – ali takođe i moguća situacija – Ako je to normalno zašto ne stoji da troškove plaća poslodavac ?

"Član 35.
(2)Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se
pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba.
(3)Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti uređuje se
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

U pravilniku ili ugovoru stoji da je pripravnost za rad obavezna i da se ne plaća..... Tako reko zakon - godišnji - adio.....
Zašto minimalni iznos naknade ne stoji u zakonu ?"

Pripravnost je po prvi put regulisana novim Zakonom o radu i propisano je da se mora placati.
Iznos naknade se utvrdjuje opstim kolektivnim ugovorom, granskim i individualnim.
Jedna od za radnike vrlo povoljnih odredbi novog zakona izricito kaze da ce se u slucaju da jedno pitanje, recimo pripravnost, drugacije uredjeno zakonom, opstim, granskim ili individualnim ugovor o radu primjeniti onaj propis koji radnik odabere, dakle onaj koji je najpovoljniji za njega.

Ovdje stoji pravilnik o radu – ili ugovor – omogućeno je poslodavcima (tražiocima radnika) da isto ne plaćaju do usvajanja općeg kolektivnog ugovora – što nije normalno..... Razumno bi bilo očekivati da minimalan iznos stoji u samom zakonu – takođe smatram da bi trebalo precizno specifirati branše u kojima sama pripravnost ima smisla – jer sama pripravnost ostavlja mogućnost za razne vidove zloupotreba – posebno u ugostiteljskoj djelatnosti prema osobama ženskoga spola......

"Član 46.
(1)Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno,
Zašto nije 48 sati ?????"

Zato sto mnogi poslovni subjekti rade svih sedam dana u sedmici.
Upravo zato je nas amandman kojim je ukupno radno vrijeme u toku sedmice smanjeno sa 60 na 48 sati veoma bitan.
Kao i odredbe koje regulisu preraspodjelu radnog vremena.


"Korištenje godišnjeg odmora

- Radno vrijeme bi trebalo biti 40 sati sedmično a ne 48 sati, sve preko 40 sati sedmično bi trebalo obavezati na dodatna plaćanja.... jeste postoje branše koje rade 24/7 ali to treba i platiti.... Na taj način bi ili povećali prosječna primanja zaposlenih ili povećali sami broj zaposlenih, smanjili broj oboljenja od rada i same troškove koji proizilaze iz toga.....

Za mene je takav potez logičan – posebno ako se uzme u obzir da je broj radnika 390.000 a broj poslodavaca 50000 omjer je definitivno u korist radnika po svakom osnovu.......


Član 52.

(4) U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio
cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu
koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor
ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

Član 52 u od člana 51 pravi golo pravo a povezan je sa trajanjem ugovora o radu na određeno - sve zbog 15 dana koje su pametnice sebi utuvile u glavu da mora - rješenje je daj radniku ugovor na neodređeno, odnonsno rok između dva ugovora stavi od 1 godine i obriši pomen člana 52 ....."


Ne vidim sta je ovdje problematicno i ne razumijem vezu izmedju clanova o kojima govorite.

----------Tokom perioda od 15 dana prilikom prekida ugovora o radu na određeno - zaspolenici su isti koristili kao godišnji odmor koji pogaćate nije bio plaćen...... Postavljanjem roka koji se ne smatra prekidom na 60 dana – u samoj računici je napravljena mala zbrka pa će sada zapsolenici biti u radnom odnosu na crno samo 45 dana ili će biti nezaposleni 45 dana – a za povratak u “kompaniju” će morati u većini slučaja moliti........


"Obaveze radnika i poslodavca
Član 56.
(1) Prilikom zaključivanja ugovora o radu i tokom trajanja radnog odnosa ,radnik
je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga
onemogućava ili bitno ometa u izvršavanju obaveza iz ugovora o radu ili koja
ugrožava život ili zdravlje lica s kojima radnik dolazi u dodir u izvršavanju
ugovora o radu.
(2) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova,
poslodavac može uputiti radnika na ljekarski pregled.
(3) Troškove ljekarskog pregleda iz stava 2. ovog člana snosi poslodavac.

Ovo je novo i nije za pljuvanja, vrlo je interesantno - i prikrivanje činjenica koje mogu uticati na rad može dovesti do otkaza ugovora o radu ?

---------- Ovo nije regulisano kao uvjet za raskid ugovora o radu – i opet u pitaju je golo pravo.....

Zabrana nejednakog postupanja
Član 60.
(1)Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće niti može za vrijeme
trudnoće, korištenja porođajnog odsustva, te za vrijeme korištenja prava iz čl. 63., 64. i 65.ovog
zakona otkazati ugovor o radu ženi, odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava.
(2) Prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme ne smatra se otkazom ugovora o radu
u smislu stava 1. ovog člana.
(3)Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći, osim ako radnica zahtijeva
određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Golo pravo za većinu trudnica - na sami pomen ugovora na određeno....."

Nisam razumio sta je vasa primjedba.
Prava trudnica i porodilja su ZNATNO unaprijedjena u ovom zakonu.
Predlazem vam da procitate jos jednom taj segment.

Stav 2. govori da prestank ugovora o radu na određeno nije otkaz – masa je mladih žena koje rade na određeno i za njih ovaj član predstavlja golo pravo – Nudum Ius.....

"Član 72.
(1)Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje
prava radnika iz radnog odnosa.
(2)Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do šest mjeseci, a za kojeg nakon
liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za
rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti
za rad.
(3)Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad
duže od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove,
poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim
sposobnostima.
(4 Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz st. 2. I 3. ovog člana, poslodavac
može, nakon provedenih konsulatcija sa vijećem zaposlenika, otkazati radniku ugovor o radu.
(5)Radnik je dužan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad,
pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad. 

Za vijeće zaposlenika treba najmanje 30 zaposlenika ili članstvo u sindikatu...."

Stari zakon nije zahtijevao formiranje vijeca uposlenika ako je firma zaposljavala manje od 15 ljudi.
Sada je taj limit povecan na 30 radnika. (ISto se odnosi i postojanje poslovnika).
Novi Zakon o radu daje radnicima koji rade u malim firmama, dakle manje od 30 ljudi, da ih umjesto vijeca uposlenika zastupa granski ili sinidkat po njihovom izboru. To je dalkeo bolje rjesenje za radnike takvih firmi jer sindikat ima daleko bolje pravne resurse nego sto to imaju vijeca uposlenika.

------------- Za reprezentativnost sindikata u sporovima sa poslodavcem – članstvo zaposlenih u sindikatu mora biti preko 1/4 koliko se sjećam, tako da ni sindikalno zastupanje baš i nije najsretnija opcija, posebno u situaciji kada sindikat i nema pretjerane veze sa radnim okruženjem koje zastupa.....

"Član 74.
(1)Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata,
otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod
poslodavca vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran.
(2)Ukoliko vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost iz stava 1. ovog člana
rješavanje spora povjerava se arbitraži u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitraže, poslodavac može u roku od 15 dana od dana
dostavljanja arbitražne odluke zatražiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka.
(3)U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana, radnik ima pravo na
otpremninu u iznosu uvećanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz člana 111. ovog
zakona, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog
neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.

Isto kao gore....."


Opet, ne vidim sta je sporno.
Jedina izmjena koja je napravljena je ta da je poslodavcu koji nije zadovoljan odlukom arbirtraze omoguceno da ide na sud - sto do sada nije bio slucaj.
S obzirom da je radnik imao i ima pravo da ide na sud ovom se izmjenom izjednacuju poslodavac i radnik u pogledu ustavnog prava na sudsku odluku u slucaju spora. (Analiza dosadasnjih presuda pokazuje vise od 90% u korist radnika).

In favorem laboratoris – kao što su učili – jedno od postulata Međunarodne organizacije rada.... Postavljeni su povećani uslovi za vijeće zaposlenika, otežani uslovi za reprezentativnost sindikata to je problem – štićenje prava radnika je otežano....


"Najniža plaća
Član 78.
(1)Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuje se najniža plaća.
(2) Najniža plaća određuje se na osnovu najniže cijene rada utvrđene kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu.
(3) Usklađivanje najniže plaće vrši Vlada Federacije uz prethodne konsultacije sa
Ekonomsko-socijalnim vijećem za teritoriju Federacije BiH, u skladu sa kretanjem indeksa
potrošačkih cijena, najmanje jednom godišnje.
(4)Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću manju od plaće utvrđene
kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Urgent obrisati dio pravilnikom o radu...... Najnižu plaću određuje Vlada FBiH - kakvi kolektivni i pregovaranja...."

Partneri u odredjivanju najnize plate su po novom zakonu dakle Vlaa FBiH, Udruzenje poslodavaca i sindikat (cine ekonomsko socijalno vijece) i mislimo da je to najbolje rjesenje.
U slucaju spora, kao sto ranije napisah, radnik bira za njega najpovoljnije rjesenje, dakle pravilnik ili kolektivni ugovor.
Opsti kolektivni ugovor - koji se samo tako zove a u stvari je pravni propis jer vazi za sve na teritoriji FBiH pa i one koji ga ne potpisu odredjuje sve bitne elemente kao sto su osnovna placa, topli obrok, dnevnice, i druge bitne uslove rada.

Smatram ipak da bi vlada trebala potpuno samostalno određivati najnižu cijenu rada – bez podjele odgovornosti sa poslodavcima i sindikatom..... toliki je porez, toliki je profit, tolika je cijena rada, toliki su doprinosi.....


"Zaštita plaće i naknade plaće
Član 82.
(1)Poslodavac ne može, bez izvršne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika, svoje
potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili nekog njenog dijela, odnosno
uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.
(2)Saglasnost radnika iz stava 1. ovog člana ne može se dati prije nastanka potraživanja.
Prisilna obustava plaće i naknade plaće
Član 83.
Plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno obustaviti, u skladu sa propisom kojim
se regulira izvršni postupak.

Ovo je problematično sa strane poslodavca - kako regulisati manak u kasi ?"

Ako poslodavac misli da ga je radnik pokrao ne moze uraditi nista dok nema izvrsnu sudsku odluku.
Odredba propisuje dug i komplikovan proces za poslodavca ali stiti radnike od neosnovanih optuzbi i oduzimanje plate.

Ja opet ukazujem na nepravednu odredbu u samom zakonu – sada u korist poslodavaca – ako činjenica krađe nije prijavljena nadležnom organu unutrašnjih poslova – u pitanju je manjak u kasi, ako je činjenica krađe prijavljena nije manjak u kasi – nego krivično djelo.

Šta znači ili sudska odluka ili saglasnost radnika – koliko će to uticati na negativne odnose između poslodavaca i radnika u trgovačkoj industriji to je pitanje..... sad kada malo bolje razmislim nije problematično – dobro regulisan član....

"Član 84.
(1)Radnik je dužan da obavijesti poslodavca o izumu, predmetima industrijskog dizajna
odnosno tehničkom unapređenju kojeg je ostvario na radu ili u vezi sa radom.

Obrisati - nije dužan - neka poslodavac radi pa neka bude dužan obajvestiti samoga sebe - kršenje prava na intelektualno vlasništvo...."

Ova odredba je uobicajena odavno i svuda i ne predstavlja krsenje intelektualnog vlasnistva.
Inteleketualno vlasnistvo pripada firmi u kojoj radnik radi ukoliko specificnim individualnim ugovoro o radu nije drugacije regulisano.

Ta odredba je tekovina socijalizma i rezultata udruženog rada.

Radnik radi za platu i u okviru posla mu je rad. Tehnička unaprijeđenja nisu plaćeni rad i nisu u okviru posla tog istog radnika, nego slobodno razmišljanje u slobodnom vremenu samoga radnika. Zakonom se to mijenja pa prosječan radnik niti ne donosi nikakva tehnička unaprijeđenja.

"Član 89.
(1)Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje
štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi. 
(2)Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je
prouzrokovao.
(3)Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on prouzrokovao, smatra
se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
(4)Ako je više radnika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom sa umišljajem, za štetu
odgovaraju solidarno. 

Samo da podsjetim - ako je neko profesionalno obolio od rada - treba ga jebat - ali ako kakva šteta se nanese poslodavcu - sve se mora nadoknaditi _ pravedno jelde ?"

Usporedba je neadekvatna.
Clan koji ste naveli govori o jednoj oblasti a vas komentar o drugoj.
Nas amandman koji ce biti mandatorna odredba opste kolektivnog ugovora stavlja teret na poslodavca da radniku kojem je zbog bolesti promjenjena radna sposobnost mora omoguciti prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za poslove koje bi takav radnik mogao obavljati u firmi.
Po nasim projekcijama ovaj nas zahtjev ce poslodavce kostati 13 - 15 miliona km. (Mi smatramo da drzava takodje treba ponijeti dio tog tereta i na tome cemo dalje insistirati - ali to se ne regulise Zakonom o radu nego nekim drugim zakonima).

Usporedba sadrži jednu psrostotu koju treba zanemariti – međutim ista je namjestu: kao opozit tome članu treba stajati:

Poslodavac koji prilikom organizacije rada, i li u vezi sa organizacijom rada, ili zbog krajnje nepažnje prema radniku, prouzrokuje štetu radniku, dužan je štetu nadoknaditi,
Za nastalu štetu odgovorni su poslodavac, odgovorno lice u pravnom licu, familija odgovornog lica u pravnom licu do 1 koljena u pravoj liniji.

Izgleda kao karikiranje – ali koliko je posvećeno šteti nastaloj na imovini poslodavca – a koliko šteti nastaloj u životu radnika povodom rada ili organizacije posla ? Sindikat ni da mrdne repom – ali hajde barem da opozicija iznese koji argument u korist radnika – ipak borite se za glasove ?

Ostatak sam obrisao...

Nedostaje odgovor na pitanje o kvalitetu rasprave povodom člana 27. stav 1. kakva je bila, jel je uopšte bilo ?


Jelde malo velik post ?

Pedja Kojovic wrote:calculator

Vidio sam vase pitanje ali kako nisam odgovorio odmah, potpuno sam zaboravio.
Uobicajena je praksa da se rad u drzavnoj sluzbi regulise posebnim zakonom kao i oni drzavni poslovi na koje se dolazi imenovanjem a ne konkursom.
Ne radi se o dva paralelna sistema vec o zakonima koji su lex specialis, dakle regulisu jednu uzu oblast od one koja je regulisana opstim zakonom,recimo Zakonom o radu.
Razloga za takav pristup je mnogo. Mnogi drzavni sluzbenici imaju specijalne ovlasti koje proizlaze iz ustava i zakona i njihov izbor i generalno radni odnos se mora specificno regulisati.
Naravno, Zakon o radu i opsti kolektivni ugovor se odnosi na sve a ovim se zakonima detaljnije regulise neke stvari.
Svi zakoni koji ste pobrojali su se pokazali kao dosta losi i vec su u proceduri izmjena i dopuna koje ce ici ka ujednacavanju uslova rada u drzavnoj sluzbi i realnom sektoru. Jedan broj pozicija koje su sada normirane kao drzavne ce, nadam se, postati imenovane, recimo, sekretari ministarstava, sto znaci da ce ljudi na te pozicije biti imenovani ili na odredjeni period ili do isteka mandata onoga ko ih je imenovao.
p.k.

Zahvaljujem na odgovoru. Mišljenja sam da bi radni odnos bio mnogo jednostavnije uređen jedinstvenim zakonom o radu, uz njegovo proširenje odredbama koje uređuju posebne statuse zaposlenih u državnim institucijama i sl., a da zaposlene u javnim preduzećima i sl. izjednači sa drugim.

hm 2011

Pazljivo sam procitao vas post, koji je za razliku od vecine natpisa koji se pojavljuju ovih dana vrlo konkretan i argumentovan.
Ja sam vam iznio nas stav i argumente po odredbama koje ste smatrali problematicnim i mislim da je sasvim u redu da se slozimo da se ne slazemo.
Jedan veliki dio vasih primjedbi uopste nije dio materije koju regulise Zakon o radu i o tim pitanjima ce se diskutovati kada na dnevni red parlamenta dodju reforme tih sistema (PIO/MIO, itd.).


p.k.

Mislim da nastavak priče o ZOR-u na temi o NS-u nema više smisla. Naročito kada se stave stvari u kontekst. Naime, najveći broj pritužbi na ovoj temi o djelovanju NS-a na ZOR je pitanje što još više nisu insistirali na zaštiti radika. I pri tome smo svi zaboravili da je NS liberalna stranka centra. Za bilo koju liberalnu stranku centra je naprosto nerirodno da se zalaže za zakone koji štite bilo koga. Jer uplitanje države je suprotno liberalizmu, valjda sama riječ liberal znači da svako ima slobodu za sve, pa ko je jači, tlači.

Da popustimo Peđu što se tiče ZOR-a.

Da, Peđa je rekao da je NS lliberalno-socijalna partija lijevog centra. Oprostite, ali liberalni socijalizam i lijevi centar su oksimoroni. Reći da je partija liberalno-socijalna ili lijevog centra je kao reći da je divna ona crna haljina bijele boje.

Bojim se da će na kraju najveću zaštitu ljudima ponuditi radikalne nacionalističke partije desnice. I to se već dešava, u nekim zemljama ljudi odustaju od glasanja za socijaldemokrate i slične, jer su i oni krenuli ka centru prihvatajući "novu ekonomsku realnost i novi svjetski poredak", pa su nacionalističke partije desnice tu vidjele priliku i obećavaju nova radna mjesta i bolju socijalnu zaštitu. A sve većem broju ljudi cijena proganjanja imigranata da bi imali posao i bili socijalno zaštićeni svakog dana postaje sve prihvatljivija.
Naravno, i oni kao i svi političari manje-više lažu, ali kada se izgubi nada ljudi se hvataju za slamku i ponašaju se iracionalno. Ili možda racionalno. Hitler jeste bio kreten i monstrum, ali ipak se mora priznati da je ekonomski digao Njemačku. U trenutku kada je Nijemcima samo to bilo bitno. Na kraju je uništio, ali kada je jaje koštalo nekoliko milijardi maraka, a nezaposlenost bila 80% i pojavio se neko ko je pokrenuo javne radove (i vojnu industriju), ljudima dao posao i ljudi ponovo mogli radti i živjeti od svog rada, tada ljudi nisu razmišljali šta će biti za 10 godina.

Biće da je stara istina upravo to, istina.A glasi: Rješenje za ekonomsku krizu je rat.

Pa me malo strah liberala, socijalista koji postaju centar i prihvatanja nove ekonomske realnosti. Dovoljno je da oni ne urade ništa da bi desni nacionalisti dobili šta hoće.

A možda to tako i treba. Istorija se ponavlja, pa možda i treba da ponovo prođemo put od svjetske krize, preko klasne borbe, zatim nacinalističkih monstruma-mesija i svjetskog rata, do prihvatljivog društvenog dogovora.

A onda sve ispočetka.

hakize

Prokomentarisacu samo jedan dio vaseg posta - ispravka krivog navoda, sto bi se reklo u parlamentu - u kojem ste iznijeli svoj stav.
(To je vas stav i postujem ga).
Naime, mi smo socijal-liberalna stranka.
Na internetu, recimo, Wikipedia- mozete pronaci detaljno obrazlozenje te ideologije koja je nastala kao reakcija na pojavu neoliberalizma.

"Social liberalism is a political ideology that seeks to find a balance between individual liberty and social justice. Like classical liberalism, social liberalism endorses a market economy and the expansion of civil and political rights and liberties, but differs in that it believes the legitimate role of the government includes addressing economic and social issues such as poverty, health care, and education."


p.k.

Pedja Kojovic wrote:hakize

Prokomentarisacu samo jedan dio vaseg posta - ispravka krivog navoda, sto bi se reklo u parlamentu - u kojem ste iznijeli svoj stav.
(To je vas stav i postujem ga).
Naime, mi smo socijal-liberalna stranka.
Na internetu, recimo, Wikipedia- mozete pronaci detaljno obrazlozenje te ideologije koja je nastala kao reakcija na pojavu neoliberalizma.

"Social liberalism is a political ideology that seeks to find a balance between individual liberty and social justice. Like classical liberalism, social liberalism endorses a market economy and the expansion of civil and political rights and liberties, but differs in that it believes the legitimate role of the government includes addressing economic and social issues such as poverty, health care, and education."


p.k.

Da, Vi ste to rekli i ranije, i ja sam u svom postu i napisao da NS za sebe kaže da je socijal-liberalna stranka. Doduše, napisao sam liberalno-socijalna, ali mislim da je to isto.

Dozvolićete, ipak, da ostanem pri stavu da su miješanje socijalizma i liberalizma i konstrukcija lijevi centar naprosto miješanje baba i žaba. Bez obzira na to šta piše u Wikipediji.

Socijaldemokratija je u redu jer, u teoriji, socijalna država može biti i monarhija dakle imati kralja koji ima jaku socijalnu zaštitu svojih podanika, može biti naravno republika itd.

Ali liberalna država ne može biti socijalna jer jedno drugo potiru.

Ma, u stvari, danas sve može. Sve je imaginarno, virtuelno, ništa nije kako jeste nego kako se interpretira, pa se može se biti i socijalni liberal i lijevi centar. Zašto da ne.

hakiz

Kao sto rekoh, apsolutno postujem pravo na vase misljenje i zbog toga nisam ni komentarisao ostatak posta.
Jedino sto bih vam sugerisao, ukoliko to niste uradili, je da pogledate zemlje koje imaju dugu socijal liberalnu tradiciju i nacine na koje je u tim zemljama postignut balans izmedju gradjanskog liberalizma ( prava i slobode individua) i socijalne drzave.


p.k.

Hakiz wrote:
Da, Vi ste to rekli i ranije, i ja sam u svom postu i napisao da NS za sebe kaže da je socijal-liberalna stranka. Doduše, napisao sam liberalno-socijalna, ali mislim da je to isto.

Dozvolićete, ipak, da ostanem pri stavu da su miješanje socijalizma i liberalizma i konstrukcija lijevi centar naprosto miješanje baba i žaba. Bez obzira na to šta piše u Wikipediji.

Socijaldemokratija je u redu jer, u teoriji, socijalna država može biti i monarhija dakle imati kralja koji ima jaku socijalnu zaštitu svojih podanika, može biti naravno republika itd.

Ali liberalna država ne može biti socijalna jer jedno drugo potiru.

Ma, u stvari, danas sve može. Sve je imaginarno, virtuelno, ništa nije kako jeste nego kako se interpretira, pa se može se biti i socijalni liberal i lijevi centar. Zašto da ne.

Pedja Kojovic wrote:hakiz

Kao sto rekoh, apsolutno postujem pravo na vase misljenje i zbog toga nisam ni komentarisao ostatak posta.
Jedino sto bih vam sugerisao, ukoliko to niste uradili, je da pogledate zemlje koje imaju dugu socijal liberalnu tradiciju i nacine na koje je u tim zemljama postignut balans izmedju gradjanskog liberalizma ( prava i slobode individua) i socijalne drzave.


p.k.

Da. Iako nije socijal-liberalna zemlja, pogledajmo SAD. Najradije bi pobili sve komuniste i socijaliste. Ali, kada je trebalo spasavati neke kompanije ili banke, nisu se ustručavali da posegnu za socijalističkim ili komunističkim pricipom uplitanja države u ekonomiju, pa umjesto da puste da tržište odluči koje banke ili firme će propasti ili opstati (što je SAD-u mantra od početka, neuplitanje države, tržište sve određuje), uzeli su novac građana, (naplaćeni porezi, budžet), i pomogli tim bankama i kompanijama.

Na takav se način može biti šta god i kada god kome odgovara, pa i liberal kada mi paše i socijalista kada mi paše.

Ali, pravo NS-a je da se zove i reklamira kako hoće.