Naša stranka, sve što ste željeli da pitate a niste imali ko

[Pedja Kojovic]

nkvd


Moje izjave o kojima govorite su reakcija na teze da je lijenost na neki nacin nasa genetska osobina ili karakterna osobina.
Naravno, poptuno sam svjestan radne etike koja je dominantna kod nas, pogotovo u poslu kojim se ja bavim i generalnog potcjenjivackog odnosa prema ljudima koji svoje plate zaradjuju postenim, svojskim, radom, a ne po principu - imam odlican posao, dobra plata a nista se ne radi.
(Ja zapravo vjerujem da smo mi (gradjani BiH, popularno bosanci i hercegovci) puno slicniji drugim nacijama nego sto bi smo to mozda i voljeli).
Takvu je tvrdnju naravno najlakse dokazati kroz eksperiment i mi smo, kao posljedicu rata, upravo to imali mogucnost pokazati.
Nasi gradjani koji su otisli i rade u inostranstvu, uglavnom u zemljama zapadne Evrope i Amerike, ne samo da su se u velikj vecini u tamosnjem okruzenju pokazali kao izuzetno brijedni i kvalitetni radnici nego su se i kulturoloski uklopili u sredine u kojima zive bez "trauma" koje prate ljudi koji na zapad dodju iz kultura koji su bitno drugacije.

Ja sam, kazu, vrlo smiren covjek, ali jedna od pojava/tvrdnji koja me zaista "izbacuje iz cipela" je kada mi neko sugerise da je Nasa stranka isuvise intelektualna ( ili elitisticka) i da bi se trebali "spustiti na nivo" glasaca. Takvi prijedlozi su, kada ih dovedem u pitanje, i kada sugovornik na momenat izgubi temperament, skoro uvijek obrazlozeni tezom da je nas narod "glupa i lijena stoka".
Ne mislim tako o nasim ljudima i vrijedja me kad to cujem - uvijek reagujem.

Mnogo toga, ukljucujuci i generalni odnos prema radu je rezultat implozije svih, a ne samo te, drustvenih vrijednosti i istovremene promocije drugog sistema vrijednosti u kojoj se bahatost, nekultura, neznanje i jeftini patriotizam velicaju a rad i znanje izvrgavaju ruglu.

Sistemi drustvenih vrijednosti se srecom mogu mjenjati i mjenjaju se.
Mi, generalno, zivimo u jednom historijskom periodu BIH koji ce tesko biti razumno objasniti djacima u buducnosti.
To jeste nesretna/depresivna okolnost za nas koji zivimo u ovom vremenu ali mislim da istovremeno namece obavezu da ucinimo sve da nasi klinci i klinceze ne zive u ovakvom drustvu.

p.k.

[VjecitiStudent]

hakize

Procitajte dio koji se odnosi na obavezu poslodavca da vodi evidenciju o svakom radniku, ukljucujuci i radno vrijeme.


p.k.

Evidencija koju će provjeravati ko, jer radnik u nju nema uvida?
Ili možda očekuješ da će muljanja sa prekovremenim u Kantonu Sarajevo primijetiti npr. onih 7 inspektora sarajevskog kantona koji pokrivaju preko 30 000 pravnih lica, dijelova pravnih lica i obrta registrovanih u Kantonu Sarajevo i koji, prema izvještaju ILO-a, moraju najaviti svaku svoju posjetu.

Nije tek tako Novalićeva Vlada izbacila taj važni stav iz člana o prekovremenom radu.

[Hakiz]

hakize

Procitajte dio koji se odnosi na obavezu poslodavca da vodi evidenciju o svakom radniku, ukljucujuci i radno vrijeme.


p.k.

Touche.

I u slučaju elektronske evidencije je član 43 OK. Ako elektronske evidencije nema, već šef upisuje u "šlihtericu" kada je koji radnik došao na posao i otišao sa posla, opet ništa. U tom slučaju će svi radnici koji rade prekovremeno dolaziti na primjer u 8 i odlaziti u 16.30. Barem će tako u teci pisati kada inspektor dođe.

Izgleda da će ovim zakonom biti više zaštićeni radnici koji rade kod poslodavaca koji zapošljavaju puno radnika. Oni koji rade na primjer u restoranima, prodavnicama, to jeste tamo gdje je zaposleno od 2 do 15 ili do 50 radnika, ti radnici će biti u goroj situaciji nego radnici koji rade u firmama sa nekliko stotina ili hiljada zaposlenih. Jer u firmama sa puno zaposlenih se uvode eletronske prijave dolaska na posao i slične igračke. U malim firamama toga baš i nema, tu se piše hemijskom u teke. A mi smo formirali sistem po kojima nećemo imati velike sisteme, nego će većinu ljudi zapošljavati mala i srednja preduzeća.

Vidjećemo.

U stvari sve će zavisiti od inpekcija. Mislim da bi se fokus trebao pomjeriti na samo na jačanje inspekcija, nego i pravljenje inspekcija što manje korumpiranim. Bez toga, nema koristi od bilo kakvog ZOR-a.

[Pedja Kojovic]

Odgovornost je zapravo na radniku.
On ima uvid i u stvarno i u stanje na papiru.
On treba da zovne inspekciju.
Sprovodjenje bilo kojeg zakona naravno zavisi od drzave (inspekcije, itd.), ali u jednom ogromnom dijelu zavisi i od onih koji su spremni stati u zastitu onih prava koje im zakon daje.
Ovaj konkretan zakon ce zavisiti od informisanosti radnika o pravima koja imaju i o metodama zastite tih prava.
Ovaj zakon sadrzi sve standardne pravne EU mehanizme za zastitu dobrih radnika od losih poslodavaca.


p.k.

[Hakiz]

Odgovornost je zapravo na radniku.
On ima uvid i u stvarno i u stanje na papiru.
On treba da zovne inspekciju.
Sprovodjenje bilo kojeg zakona naravno zavisi od drzave (inspekcije, itd.), ali u jednom ogromnom dijelu zavisi i od onih koji su spremni stati u zastitu onih prava koje im zakon daje.
Ovaj konkretan zakon ce zavisiti od informisanosti radnika o pravima koja imaju i o metodama zastite tih prava.
Ovaj zakon sadrzi sve standardne pravne EU mehanizme za zastitu dobrih radnika od losih poslodavaca.


p.k.

To je apsolutno tačno. U teoriji.

U praksi to izgleda ovako. Radnik zovne inspekciju koja je pod kontrolom političke partije u kojoj je poslodavac važan član. Tuži firmu koja je u vlasništvu važnog člana političke partije koja kontroliše tužioca i/ili sudiju.

Da bi radnici počeli praktikovati svoja prava na zaštitu potreban uslov je da vide da će, ako su u pravu:

1. svoje pravo ostvariti

2. neće imati posljedice zbog toga, to jeste, poslodvac neće moći da im se osveti što je kažnjen od inspekcije ili što je izgubio protiv radnika na sudu.

A to, taj osjećaj sigurnosti, to jeste uslove za taj osjećaj sigurnosti, to je posao političkih partija koje vladaju (i opozicije da insistira), dakle da naprave inspekcije, sudstvo, takvima da će radnik ostvariti svoje pravo i biti zaštićen od osvete poslodavca.

Vi zaista mislite da je sada situacija u BIH takva da radnici mogu slobodno da se obrate institucijama? Uostalom, kako su prošle osobe koje su javno progovorile o mobingu (na primjer ona žena u vezi sa Skenderijom, itd).

Bez toga, reći da je sada do radnika je u teoriji tačno, ali u praksi prilično... (da ne kažem nešto što bi ličio na vrijeđanje).

[gospodja profiterka]

U praksi, naravno, nema šanse.
U zemlji u kojoj su ti veće šanse da ti dijete ode u Siriju nego da ćeš naći drugi posao, nikome ne pada na pamet gurati dobro uvezanom poslodavcu prst u oko. Kako reče prethodnik, i poslodavac, i inspekcija, i ministar, svi su ili u istoj stranci ili u istom talu.

Međutim, to ni prije nije bilo drugačije, pa ne vidim čemu uzbuna.

[Hakiz]

U praksi, naravno, nema šanse.
U zemlji u kojoj su ti veće šanse da ti dijete ode u Siriju nego da ćeš naći drugi posao, nikome ne pada na pamet gurati dobro uvezanom poslodavcu prst u oko. Kako reče prethodnik, i poslodavac, i inspekcija, i ministar, svi su ili u istoj stranci ili u istom talu.

Međutim, to ni prije nije bilo drugačije, pa ne vidim čemu uzbuna.

Ali se sada iznijelo kao argumet. Dakle, radnici, borite se za svoja prava, iako znamo da nećete moći.

Dokaz Peđi da u ovoj diskusiji ja nemam pravo i kao argument u odbranu djelovanja NS-a oko ZOR-a je to da je napisao nešto za šta i sam zna da je nemoguće. U tome je uzbuna. Prije niko nije radnicima govorio da se bore jer je taj koji bi to rekao znao da govori nešo šta nema veze sa realnosti.

Dakle, da bi se za onaj post Peđa izvadio, sada mu jedino preostaje da promijeni koruptivnu praksu inspekcija, tužilaštva i sudova i da stvori uslove da radnici mogu bez straha od osvete tražiti svoja prava

Ima i drugi način. Dakle, ako je do radnika, a ovaj sistem im to baš i ne dozvoljava, ima i drugi način. Ali on podrazumijeva metode borbe otprije oko 100 godina, dakle u vrijeme rođenja sindikalnih pokreta.

[NKVD]

Peđa,

u pravu si - kada se govori o narodu danas i ovdje, i o svobuhvatnoj zapuštenosti koja ga krasi stvarno nema potrebe posezati za genetikom - to je nedopustivo a na nekim nivoima bi moralo biti i kažnjivo.

Ovdje se srećom ipak radi samo o zapuštenosti. Temeljitoj, teškoj i sveobuhvatnoj ali ipak samo zapuštenosti.

A da bi taj, kao i skoro svaki sličan problem riješili prvenstveno ga treba biti svjestan. Odgovornost onih u prvim redovima - da pokušam sa analogijom - je da ipak nekada, nekako dočaraju onima što jeftinijim kartama šta se dešava na sceni. Ako ne riječima onda im nacrtati. Pogotovo ako je u pitanju teatar apsurda, i besmisao od kojeg je satkan.

Ljudi su zapušteni, higijena je grozna, radne navike skoro nikakve, moral i etika se smtraju slabostima. Dakle karakteristike loših radnika koje si spominjao i od kojih treba zaštiti poslodavca. Za to kriviti isključivo kriviti nekoga drugoga nema smisla niti će pomoći situaciji.

Uvjeravati ljude u suprotno je populizam. Ali to je moje skromno mišljenje koje vrijedi koliko i ovih nekoliko piksela na ekranu, tako da...

[gospodja profiterka]

U praksi, naravno, nema šanse.
U zemlji u kojoj su ti veće šanse da ti dijete ode u Siriju nego da ćeš naći drugi posao, nikome ne pada na pamet gurati dobro uvezanom poslodavcu prst u oko. Kako reče prethodnik, i poslodavac, i inspekcija, i ministar, svi su ili u istoj stranci ili u istom talu.

Međutim, to ni prije nije bilo drugačije, pa ne vidim čemu uzbuna.

Ali se sada iznijelo kao argumet. Dakle, radnici, borite se za svoja prava, iako znamo da nećete moći.

Dokaz Peđi da u ovoj diskusiji ja nemam pravo i kao argument u odbranu djelovanja NS-a oko ZOR-a je to da je napisao nešto za šta i sam zna da je nemoguće. U tome je uzbuna. Prije niko nije radnicima govorio da se bore jer je taj koji bi to rekao znao da govori nešo šta nema veze sa realnosti.

Dakle, da bi se za onaj post Peđa izvadio, sada mu jedino preostaje da promijeni koruptivnu praksu inspekcija, tužilaštva i sudova i da stvori uslove da radnici mogu bez straha od osvete tražiti svoja prava

Ima i drugi način. Dakle, ako je do radnika, a ovaj sistem im to baš i ne dozvoljava, ima i drugi način. Ali on podrazumijeva metode borbe otprije oko 100 godina, dakle u vrijeme rođenja sindikalnih pokreta.

Ali ima i treći način: sistemska promjena. I ti poslodavci, inspektori, ministri, svi su naše gore list. Ponašaju se u skladu s društvenim vrijednostima koje svi, u datim okolnostima, prepoznajemo kao svoje. Možemo mijenjati način na koji odgajamo djecu, možemo mijenjati obrazovanje, možemo mijenjati sami sebe pa da mudrije glasamo, možemo se udružiti u odluci da ne podilazimo korupciji, možemo, dakle, stvoriti društvo u kojem radnik može bez straha prijaviti kršenje svojih prava i očekivati reakciju institucija sistema. Ne kažem da se takve promjene dešavaju preko noći, ali ako ih počnemo uvoditi sada, možda će naša djeca ili unuci uživati u tekovinama našeg truda. Zakon s tim nema ništa. Zakon nam daje mogućnost, ali mi tu mogućnost ne možemo iskoristiti iz drugih razloga, a ne zbog onoga što u zakonu piše.

Sve pritužbe i na ovaj i na onaj ZoR na ovoj temi svode se na to da nas propisi prisiljavaju na borbu za sebe i protiv sebe, pa ispada da je ostacima ostataka radništva u BiH draže da ih se tlači uprkos slovu zakona nego da se bore za sebe u okvirima koje im zakon zaista daje.

I zaboravite klasnu borbu, nema više radničke klase. Zaboravite i sindikalnu borbu, nema od toga ništa. Samo pojedinac, advokat, sud.

[Hakiz]

U praksi, naravno, nema šanse.
U zemlji u kojoj su ti veće šanse da ti dijete ode u Siriju nego da ćeš naći drugi posao, nikome ne pada na pamet gurati dobro uvezanom poslodavcu prst u oko. Kako reče prethodnik, i poslodavac, i inspekcija, i ministar, svi su ili u istoj stranci ili u istom talu.

Međutim, to ni prije nije bilo drugačije, pa ne vidim čemu uzbuna.

Ali se sada iznijelo kao argumet. Dakle, radnici, borite se za svoja prava, iako znamo da nećete moći.

Dokaz Peđi da u ovoj diskusiji ja nemam pravo i kao argument u odbranu djelovanja NS-a oko ZOR-a je to da je napisao nešto za šta i sam zna da je nemoguće. U tome je uzbuna. Prije niko nije radnicima govorio da se bore jer je taj koji bi to rekao znao da govori nešo šta nema veze sa realnosti.

Dakle, da bi se za onaj post Peđa izvadio, sada mu jedino preostaje da promijeni koruptivnu praksu inspekcija, tužilaštva i sudova i da stvori uslove da radnici mogu bez straha od osvete tražiti svoja prava

Ima i drugi način. Dakle, ako je do radnika, a ovaj sistem im to baš i ne dozvoljava, ima i drugi način. Ali on podrazumijeva metode borbe otprije oko 100 godina, dakle u vrijeme rođenja sindikalnih pokreta.

Ali ima i treći način: sistemska promjena. I ti poslodavci, inspektori, ministri, svi su naše gore list. Ponašaju se u skladu s društvenim vrijednostima koje svi, u datim okolnostima, prepoznajemo kao svoje. Možemo mijenjati način na koji odgajamo djecu, možemo mijenjati obrazovanje, možemo mijenjati sami sebe pa da mudrije glasamo, možemo se udružiti u odluci da ne podilazimo korupciji, možemo, dakle, stvoriti društvo u kojem radnik može bez straha prijaviti kršenje svojih prava i očekivati reakciju institucija sistema. Ne kažem da se takve promjene dešavaju preko noći, ali ako ih počnemo uvoditi sada, možda će naša djeca ili unuci uživati u tekovinama našeg truda. Zakon s tim nema ništa. Zakon nam daje mogućnost, ali mi tu mogućnost ne možemo iskoristiti iz drugih razloga, a ne zbog onoga što u zakonu piše.

Sve pritužbe i na ovaj i na onaj ZoR na ovoj temi svode se na to da nas propisi prisiljavaju na borbu za sebe i protiv sebe, pa ispada da je ostacima ostataka radništva u BiH draže da ih se tlači uprkos slovu zakona nego da se bore za sebe u okvirima koje im zakon zaista daje.

I zaboravite klasnu borbu, nema više radničke klase. Zaboravite i sindikalnu borbu, nema od toga ništa. Samo pojedinac, advokat, sud.

Hm.

Nakon vremena krvave klasne borbe, pametni ljudi su sjeli i dogovorili se oko uslova pod kojima će se raditi i živjeti, a da se ne mora prolijevati krv. I dogovor je bio da se ljudima, radnicima da dovoljno da mogu normalno živjeti, ponekada sebi priuštiti i malo luksuza, a zauzvrat će radnici polodavcima radom donositi bogatstvo. I tako su napredovala i društva i pojedinci. I to je funkcionisalo sve donedavno. Negdje sredinom 1990-ih druga strana, poslodavci, su počeli pomalo kršiti taj dogovor. To je ovih dana, a naročito od krize 2008 došlo na vidjelo, a nastaviće se i dalje. Dakle, zašto bih ja plaćao prevoz svoje robe iz Azije u Evrpu ili SAD, kada mogu radnika u Evropi i SAD-u dovesti na nivo Azijskih radnika, što se tiče troškova (plata itd). A kako to u zapadnoj i sjevernoj Evropi neće tako lako proći, mislim doći će i oni na red, ali malo kasnije, odlučilo se da radnici jugoistočne Evrope budu zamjena za Aziju. Da rade za oko 300 Eura mjesečno, pod lošim uslovima.

I kako taj trend neće prestati, nego će se nastaviti, nije isključeno da će do nove klasne borbe doći. Prije ili kasnije. Možda ne dok su u pitanju naše zemlje i ostala sirotinja, Grčka, Španija i slični. Ali kao i svi osvajači, kada poslodavci osvoje sirotinju, neće im preostati ništa drugo, neće imati gdje drugo da uzmu i uštede, pa će da udare i na bogate. Pa kada Nijemci ili Francuzi dođu na red da rade za 300 ili 500 Eura, mislim da neće sjediti skrštenih ruku. A možda u međuvremenu Kinezi pokupuju dovoljno kompanija da kao najveći poslodavci oni počnu određivati uslove rada u Evropi i SAD-u.

Nisu ni Nijemci, Švajcarci ili Norvežani manja stoka od nas. Ali imaju nešto šta mi nemamo. Imaju sposobnost da dođu do dogovra koji će svima omogućiti pristojan život i time otkloniti potrebu za vječitom borbom. Pa su naravili pravila koja svi poštuju. I zato oni napreduju. Mi, koji nismo sposobni da poštujemo banalni semafor, mi kojima je dokaz sposobnosti kršenje pravila, mi nememo tu sposobnost dogovora da bi nam svima bilo bolje.

[Hakiz]

Kaže zakon da će radnik biti plaćen po učinku i sposobnostima.

Kako radnik koji ima platu 350 ili 500 KM, ili nezaposlena osoba, da kupi potrebnu literaturu, pohađa nekad i prilično skupe kurseve i workshopove, itd da bi se dodatno obrazovao i usavršavao? A poslodavci plaćaju dodatno školovanje svojih radnika malo morgen.

I doći ćeš u situaciju u kojoj radnik koji hrani djecu radi kod poslodavca za malu platu, nema novca za dalje obrazovanje zabog male plate, poslodavac mu neće platiti dodatno obrazovanje za posao koji obavlja, i taj radnik će možda i poslije 10 ili 20 ili 30 godina rada kod tog poslodavca dobiti otkaz da bi posao dobio neki klinac kojem su roditelji platili kurseve itd.

Znam da treba sprečiti da neradnici smetaju, ali ne ide ni ovako.

Zašto bi poslodavac platio školovanje za nove tehngologije rada, itd nekom pedesetogodišnjaku koji možda i 25 ili 30 godina radi kod njega kada ga (po novom zakonu lako) može zamijeniti za dvadesetogodišnjaka koji tu školu već ima. Tako da ćemo imati armiju zaposlenih mladih bez djece i armiju nezaposlenih ljudi u srednjim godinama sa jednim ili dvoje djece u osnovnoj ili srednjoj školi.

Tako da će i pravo na rad imati samo oni koji imaju novca. I doći ćemo do ironične situacije da će moći raditi oni kojima to neće trebati

Jebo ovakav zakon.

[gospodja profiterka]

Hm.

Nakon vremena krvave klasne borbe, pametni ljudi su sjeli i dogovorili se oko uslova pod kojima će se raditi i živjeti, a da se ne mora prolijevati krv. I dogovor je bio da se ljudima, radnicima da dovoljno da mogu normalno živjeti, ponekada sebi priuštiti i malo luksuza, a zauzvrat će radnici polodavcima radom donositi bogatstvo. I tako su napredovala i društva i pojedinci. I to je funkcionisalo sve donedavno. Negdje sredinom 1990-ih druga strana, poslodavci, su počeli pomalo kršiti taj dogovor. To je ovih dana, a naročito od krize 2008 došlo na vidjelo, a nastaviće se i dalje. Dakle, zašto bih ja plaćao prevoz svoje robe iz Azije u Evrpu ili SAD, kada mogu radnika u Evropi i SAD-u dovesti na nivo Azijskih radnika, što se tiče troškova (plata itd). A kako to u zapadnoj i sjevernoj Evropi neće tako lako proći, mislim doći će i oni na red, ali malo kasnije, odlučilo se da radnici jugoistočne Evrope budu zamjena za Aziju. Da rade za oko 300 Eura mjesečno, pod lošim uslovima.

I kako taj trend neće prestati, nego će se nastaviti, nije isključeno da će do nove klasne borbe doći. Prije ili kasnije. Možda ne dok su u pitanju naše zemlje i ostala sirotinja, Grčka, Španija i slični. Ali kao i svi osvajači, kada poslodavci osvoje sirotinju, neće im preostati ništa drugo, neće imati gdje drugo da uzmu i uštede, pa će da udare i na bogate. Pa kada Nijemci ili Francuzi dođu na red da rade za 300 ili 500 Eura, mislim da neće sjediti skrštenih ruku. A možda u međuvremenu Kinezi pokupuju dovoljno kompanija da kao najveći poslodavci oni počnu određivati uslove rada u Evropi i SAD-u.

Nisu ni Nijemci, Švajcarci ili Norvežani manja stoka od nas. Ali imaju nešto šta mi nemamo. Imaju sposobnost da dođu do dogovra koji će svima omogućiti pristojan život i time otkloniti potrebu za vječitom borbom. Pa su naravili pravila koja svi poštuju. I zato oni napreduju. Mi, koji nismo sposobni da poštujemo banalni semafor, mi kojima je dokaz sposobnosti kršenje pravila, mi nememo tu sposobnost dogovora da bi nam svima bilo bolje.

Ja sam zapravo već odgovorila na pitanja koja ovdje postavljaš u jednom od prethodnih postova. Nije slučajnost to što poslodavci (ali i vlast koja je garant tog starog dogovora) sve više krše pravila. I u pravu si, taj će se trend nastaviti i ništa ga ne može zaustaviti. Nema više crvene opasnosti, a svaki potencijal za klasnu borbu bit će zaustavljen na najjednostavniji mogući način: eliminacijom klase. Klasa se najprije desetkuje depopulacijom, a zatim masovnim uvozom jeftine radne snage kojoj je koncept borbe protiv (bilo kakvog) autoriteta potpuno stran, pa i mrzak zbog kulturnih, istorijskih, vjerskih i drugih postavki društava iz kojih dolaze. Jasno je da među takvim radništvom ne može biti kohezije, a svaki pokušaj da se postigne revolucionarno jedinstvo bit će lako minirati zadijevanjem etničkih i vjerskih razmirica. To se već dešava, više je nego očito.

U Moskvi na crvenom dugmetu nije više crveni prst, straha od intervencije nema, a sa ovcama u vlastitom toru lako se obračunati.
Uostalom, mora im se priznati da veći dio svoga trijumfa nisu iznijeli sami: narod je to sve odradio.

[Drinski]

Mislim da ova tema sa NS nije zamisljena radi rasprave o ZOR. Sto se tice ZOR a i argumenata NS, to je toliko ofirno da se svakom raspravom zapada u jos vece blato.

[sabina1]

Mislim da ova tema sa NS nije zamisljena radi rasprave o ZOR. Sto se tice ZOR a i argumenata NS, to je toliko ofirno da se svakom raspravom zapada u jos vece blato.

Mnogo je ofirnije izvaliti ovako nešto.
Samo može biti pozitivno to što se raspravlja sa Našom Strankom o ZOR-u , NS je jedina parlamentarna stranka koja raspravlja o svojim odlukama sa članovima , glasačima i simpatizerima i svim ostalim građanima koji imaju konkretna pitanja.

Ostalim pozicionim i opozicionim strankama ne znate ni puna imena već se oslovlovljavaju sa skraćenicama a pitanja se mogu postaviti jedino portirima na ulaznim vratima njihovih centrala....

[Innovation]

Mislim da ova tema sa NS nije zamisljena radi rasprave o ZOR. Sto se tice ZOR a i argumenata NS, to je toliko ofirno da se svakom raspravom zapada u jos vece blato.

Mnogo je ofirnije izvaliti ovako nešto.
Samo može biti pozitivno to što se raspravlja sa Našom Strankom o ZOR-u , NS je jedina parlamentarna stranka koja raspravlja o svojim odlukama sa članovima , glasačima i simpatizerima i svim ostalim građanima koji imaju konkretna pitanja.

Ostalim pozicionim i opozicionim strankama ne znate ni puna imena već se oslovlovljavaju sa skraćenicama a pitanja se mogu postaviti jedino portirima na ulaznim vratima njihovih centrala....

[HM 2011]

Pitanje za gdina. Peđu Kojovića -

Postavio sam post sa kritičkim osvrtom na odredbe Zakona o radu - Zašto nisi brutalno izašao sa amandmanima kojima se traže izmjene koje sam Ja napisao.....

Nisam glasao za tebe,a da bih Vam cijenjeni gospodine dao motiv da odgovorite u vezi sa glasanjem za Vas u budućnosti odgovor je: "ne znam hoću li..." ?

Ako misliš da je pitanje šala - ja sam onaj koji je pisao i koji piše:

Samo SDA, na svim nivoima, u jedinstvu je snaga....

Na to se ne osvrći - pitanje je ozbiljno.

Evo ti moji osvrti:

Idemo pljuvanje po prijedlogu:


Član 23. stav 1. tačka G.
g. vremenskog perioda do 15 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim
ako kolektivnim ugovorom nije utvrđen duži vremenski period.

Zašto taj period nije 5 mjeseci, zašto bi bio 15 dana ? Da bi se omogućilo izvrdavanje zakonom predviđenih obveza jel tako - jeste.... Da bi duže mogao biti na određeno, da bude nesiguran, da strahuje.....

Prema starome ovo ne stoji, ali zašto u novome nije 5 mjeseci ? U čemu je problem ? Primaš radnika - dobar radnik - daj mu na neodređeno ?

Član 27.
(1)Predsjednik i članovi uprave, odnosno poslovodni organ drugog naziva ( u daljem
tekstu: direktor) može poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u
skladu sa pravilnikom o radu.

- Svi moraju biti u radnom odnosu osim poslovodnog oragana - on ne mora biti u radnom odnosu, ne mora plaćati doprinose, ne mora ništa, može zadržati posao u državnoj službi i biti direktor - jel tako tako je...... Šta će ova odredba u zakonu ? KOME SLUŽI ?

(Ovaj član će Vam vjerovatno ostati zato što ste i Vi i Vaši predstavnici kvarni....... Sumnjam da Vam je u interesu da se plaćaju doprinosi ali svi kukate na neke penzije i slično)

Član 31.

(3)Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati
se, osposobljavati i usavršavati za rad.

A ako pravilnik o radu kaže da radnik to radi o svom trošku - onda će radnik da plati edukaciju da bi mogao da radi.....
Zašto nije upisano - o trošku poslodavca ?

Član 35.
(2)Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se
pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba.
(3)Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti uređuje se
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

U pravilniku ili ugovoru stoji da je pripravnost za rad obavezna i da se ne plaća..... Tako reko zakon - godišnji - adio.....
Zašto minimalni iznos naknade ne stoji u zakonu ?

Član 46.
(1)Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno,

Zašto nije 48 sati ?????

Korištenje godišnjeg odmora
Član 52.

(4) U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio
cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu
koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor
ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

Član 52 u od člana 51 pravi golo pravo a povezan je sa trajanjem ugovora o radu na određeno - sve zbog 15 dana koje su pametnice sebi utuvile u glavu da mora - rješenje je daj radniku ugovor na neodređeno, odnonsno rok između dva ugovora stavi od 1 godine i obriši pomen člana 52 .....

Obaveze radnika i poslodavca
Član 56.
(1) Prilikom zaključivanja ugovora o radu i tokom trajanja radnog odnosa ,radnik
je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga
onemogućava ili bitno ometa u izvršavanju obaveza iz ugovora o radu ili koja
ugrožava život ili zdravlje lica s kojima radnik dolazi u dodir u izvršavanju
ugovora o radu.
(2) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova,
poslodavac može uputiti radnika na ljekarski pregled.
(3) Troškove ljekarskog pregleda iz stava 2. ovog člana snosi poslodavac.

Ovo je novo i nije za pljuvanja, vrlo je interesantno - i prikrivanje činjenica koje mogu uticati na rad može dovesti do otkaza ugovora o radu ?

Zabrana nejednakog postupanja
Član 60.
(1)Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće niti može za vrijeme
trudnoće, korištenja porođajnog odsustva, te za vrijeme korištenja prava iz čl. 63., 64. i 65.ovog
zakona otkazati ugovor o radu ženi, odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava.
(2) Prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme ne smatra se otkazom ugovora o radu
u smislu stava 1. ovog člana.
(3)Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći, osim ako radnica zahtijeva
određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Golo pravo za većinu trudnica - na sami pomen ugovora na određeno.....

Član 72.
(1)Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje
prava radnika iz radnog odnosa.
(2)Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do šest mjeseci, a za kojeg nakon
liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za
rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti
za rad.
(3)Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad
duže od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove,
poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim
sposobnostima.
(4 Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz st. 2. I 3. ovog člana, poslodavac
može, nakon provedenih konsulatcija sa vijećem zaposlenika, otkazati radniku ugovor o radu.
(5)Radnik je dužan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad,
pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

Za vijeće zaposlenika treba najmanje 30 zaposlenika ili članstvo u sindikatu....

Član 74.
(1)Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata,
otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod
poslodavca vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran.
(2)Ukoliko vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost iz stava 1. ovog člana
rješavanje spora povjerava se arbitraži u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitraže, poslodavac može u roku od 15 dana od dana
dostavljanja arbitražne odluke zatražiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka.
(3)U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana, radnik ima pravo na
otpremninu u iznosu uvećanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz člana 111. ovog
zakona, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog
neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.

Isto kao gore.....

Najniža plaća
Član 78.
(1)Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuje se najniža plaća.
(2) Najniža plaća određuje se na osnovu najniže cijene rada utvrđene kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu.
(3) Usklađivanje najniže plaće vrši Vlada Federacije uz prethodne konsultacije sa
Ekonomsko-socijalnim vijećem za teritoriju Federacije BiH, u skladu sa kretanjem indeksa
potrošačkih cijena, najmanje jednom godišnje.
(4)Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću manju od plaće utvrđene
kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Urgent obrisati dio pravilnikom o radu...... Najnižu plaću određuje Vlada FBiH - kakvi kolektivni i pregovaranja....

Zaštita plaće i naknade plaće
Član 82.
(1)Poslodavac ne može, bez izvršne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika, svoje
potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili nekog njenog dijela, odnosno
uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.
(2)Saglasnost radnika iz stava 1. ovog člana ne može se dati prije nastanka potraživanja.
Prisilna obustava plaće i naknade plaće
Član 83.
Plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno obustaviti, u skladu sa propisom kojim
se regulira izvršni postupak.

Ovo je problematično sa strane poslodavca - kako regulisati manak u kasi ?

Član 84.
(1)Radnik je dužan da obavijesti poslodavca o izumu, predmetima industrijskog dizajna
odnosno tehničkom unapređenju kojeg je ostvario na radu ili u vezi sa radom.

Obrisati - nije dužan - neka poslodavac radi pa neka bude dužan obajvestiti samoga sebe - kršenje prava na intelektualno vlasništvo....

Odgovornost radnika za štetu prouzrokovanu poslodavcu


Član 89.
(1)Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje
štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.
(2)Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je
prouzrokovao.
(3)Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on prouzrokovao, smatra
se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
(4)Ako je više radnika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom sa umišljajem, za štetu
odgovaraju solidarno.

Samo da podsjetim - ako je neko profesionalno obolio od rada - treba ga jebat - ali ako kakva šteta se nanese poslodavcu - sve se mora nadoknaditi _ pravedno jelde ?

Član 94.
Ugovor o radu prestaje:
a. smrću radnika;
b. sporazumom poslodavca i radnika;
c. kad radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik
drugačije ne dogovore;
d. kada se na osnovu evidencija utvrdi da radni odnos radnika traje 40 godina, ako se
poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;
e. danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog
gubitka radne sposobnosti;
f. otkazom ugovora o radu;
g. istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;
h. ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca - danom
stupanja na izdržavanje kazne;
i. ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od
tri mjeseca - početkom primjene te mjere;
j. pravosnažnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.


Saobraćajni prekršaj teže kategorije /nesretan slučaj/ i zaštitna mjera zabrane upravljanja MV u trajanju od 3 mjeseca razlog za prekid ugovora o radu - baš da i to vidim !!!!!!!

(1) Poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako:
a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ili
b. radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.
(2)Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stava 1. ovog člana, ako se, ne
može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga
prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.
(3)Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu u smislu stava 1. tačka a.
ovog člana, poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne
spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica dužan je ponuditi zaposlenje
onim radnicima čiji su ugovori o radu otkazani.

Prije je bilo 5 godina, gdje je 5 godina nestalo ?

Pored već iznesenih zamjerki - to bi bilo to.....
Last edited by HM 2011 on 25/07/2015 17:52, edited 1 time in total.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Pitanje broj 2:

Da li je uopšte bilo rasprave u parlamentu o članu 27. stav 1. i kakvi su zaključci te rasprave

Ko je predložio taj stav,
koji mu je konačan cilj,
kakve su implikacije ?

[Drinski]

Mislim da ova tema sa NS nije zamisljena radi rasprave o ZOR. Sto se tice ZOR a i argumenata NS, to je toliko ofirno da se svakom raspravom zapada u jos vece blato.

Mnogo je ofirnije izvaliti ovako nešto.
Samo može biti pozitivno to što se raspravlja sa Našom Strankom o ZOR-u , NS je jedina parlamentarna stranka koja raspravlja o svojim odlukama sa članovima , glasačima i simpatizerima i svim ostalim građanima koji imaju konkretna pitanja.

Ostalim pozicionim i opozicionim strankama ne znate ni puna imena već se oslovlovljavaju sa skraćenicama a pitanja se mogu postaviti jedino portirima na ulaznim vratima njihovih centrala....

Pa ni te ostale stranke nisu nista bolje, a koliko vidim to i NS ne smeta..

[General War]

Odgovornost je zapravo na radniku.
On ima uvid i u stvarno i u stanje na papiru.
On treba da zovne inspekciju.
Sprovodjenje bilo kojeg zakona naravno zavisi od drzave (inspekcije, itd.), ali u jednom ogromnom dijelu zavisi i od onih koji su spremni stati u zastitu onih prava koje im zakon daje.
Ovaj konkretan zakon ce zavisiti od informisanosti radnika o pravima koja imaju i o metodama zastite tih prava.
Ovaj zakon sadrzi sve standardne pravne EU mehanizme za zastitu dobrih radnika od losih poslodavaca.


p.k.

Evo ovi zvali...i sta se desilo: (naravno, nije usko vezano sa ZOR-om ali pokazuje da skoro sve prijave protiv korumpirane vlasti-poslodavca-direktora zavrsavaju odmazdom...kako se boriti (mirnim metodama) protiv toga?

http://tuzla.danas.info/2015/07/28/prot ... koncesije/

[pedeset]

Pitanje za gdina. Peđu Kojovića -

Postavio sam post sa kritičkim osvrtom na odredbe Zakona o radu - Zašto nisi brutalno izašao sa amandmanima kojima se traže izmjene koje sam Ja napisao.....

Nisam glasao za tebe,a da bih Vam cijenjeni gospodine dao motiv da odgovorite u vezi sa glasanjem za Vas u budućnosti odgovor je: "ne znam hoću li..." ?

Ako misliš da je pitanje šala - ja sam onaj koji je pisao i koji piše:

Samo SDA, na svim nivoima, u jedinstvu je snaga....

Na to se ne osvrći - pitanje je ozbiljno.

Evo ti moji osvrti:

Idemo pljuvanje po prijedlogu:


Član 23. stav 1. tačka G.
g. vremenskog perioda do 15 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim
ako kolektivnim ugovorom nije utvrđen duži vremenski period.

Zašto taj period nije 5 mjeseci, zašto bi bio 15 dana ? Da bi se omogućilo izvrdavanje zakonom predviđenih obveza jel tako - jeste.... Da bi duže mogao biti na određeno, da bude nesiguran, da strahuje.....

Prema starome ovo ne stoji, ali zašto u novome nije 5 mjeseci ? U čemu je problem ? Primaš radnika - dobar radnik - daj mu na neodređeno ?

Član 27.
(1)Predsjednik i članovi uprave, odnosno poslovodni organ drugog naziva ( u daljem
tekstu: direktor) može poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u
skladu sa pravilnikom o radu.

- Svi moraju biti u radnom odnosu osim poslovodnog oragana - on ne mora biti u radnom odnosu, ne mora plaćati doprinose, ne mora ništa, može zadržati posao u državnoj službi i biti direktor - jel tako tako je...... Šta će ova odredba u zakonu ? KOME SLUŽI ?

(Ovaj član će Vam vjerovatno ostati zato što ste i Vi i Vaši predstavnici kvarni....... Sumnjam da Vam je u interesu da se plaćaju doprinosi ali svi kukate na neke penzije i slično)

Član 31.

(3)Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati
se, osposobljavati i usavršavati za rad.

A ako pravilnik o radu kaže da radnik to radi o svom trošku - onda će radnik da plati edukaciju da bi mogao da radi.....
Zašto nije upisano - o trošku poslodavca ?

Član 35.
(2)Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se
pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba.
(3)Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti uređuje se
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

U pravilniku ili ugovoru stoji da je pripravnost za rad obavezna i da se ne plaća..... Tako reko zakon - godišnji - adio.....
Zašto minimalni iznos naknade ne stoji u zakonu ?

Član 46.
(1)Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno,

Zašto nije 48 sati ?????

Korištenje godišnjeg odmora
Član 52.

(4) U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio
cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu
koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor
ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

Član 52 u od člana 51 pravi golo pravo a povezan je sa trajanjem ugovora o radu na određeno - sve zbog 15 dana koje su pametnice sebi utuvile u glavu da mora - rješenje je daj radniku ugovor na neodređeno, odnonsno rok između dva ugovora stavi od 1 godine i obriši pomen člana 52 .....

Obaveze radnika i poslodavca
Član 56.
(1) Prilikom zaključivanja ugovora o radu i tokom trajanja radnog odnosa ,radnik
je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga
onemogućava ili bitno ometa u izvršavanju obaveza iz ugovora o radu ili koja
ugrožava život ili zdravlje lica s kojima radnik dolazi u dodir u izvršavanju
ugovora o radu.
(2) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova,
poslodavac može uputiti radnika na ljekarski pregled.
(3) Troškove ljekarskog pregleda iz stava 2. ovog člana snosi poslodavac.

Ovo je novo i nije za pljuvanja, vrlo je interesantno - i prikrivanje činjenica koje mogu uticati na rad može dovesti do otkaza ugovora o radu ?

Zabrana nejednakog postupanja
Član 60.
(1)Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće niti može za vrijeme
trudnoće, korištenja porođajnog odsustva, te za vrijeme korištenja prava iz čl. 63., 64. i 65.ovog
zakona otkazati ugovor o radu ženi, odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava.
(2) Prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme ne smatra se otkazom ugovora o radu
u smislu stava 1. ovog člana.
(3)Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći, osim ako radnica zahtijeva
određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Golo pravo za većinu trudnica - na sami pomen ugovora na određeno.....

Član 72.
(1)Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje
prava radnika iz radnog odnosa.
(2)Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do šest mjeseci, a za kojeg nakon
liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za
rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti
za rad.
(3)Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad
duže od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove,
poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim
sposobnostima.
(4 Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz st. 2. I 3. ovog člana, poslodavac
može, nakon provedenih konsulatcija sa vijećem zaposlenika, otkazati radniku ugovor o radu.
(5)Radnik je dužan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad,
pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

Za vijeće zaposlenika treba najmanje 30 zaposlenika ili članstvo u sindikatu....

Član 74.
(1)Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata,
otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod
poslodavca vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran.
(2)Ukoliko vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost iz stava 1. ovog člana
rješavanje spora povjerava se arbitraži u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitraže, poslodavac može u roku od 15 dana od dana
dostavljanja arbitražne odluke zatražiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka.
(3)U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana, radnik ima pravo na
otpremninu u iznosu uvećanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz člana 111. ovog
zakona, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog
neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.

Isto kao gore.....

Najniža plaća
Član 78.
(1)Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuje se najniža plaća.
(2) Najniža plaća određuje se na osnovu najniže cijene rada utvrđene kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu.
(3) Usklađivanje najniže plaće vrši Vlada Federacije uz prethodne konsultacije sa
Ekonomsko-socijalnim vijećem za teritoriju Federacije BiH, u skladu sa kretanjem indeksa
potrošačkih cijena, najmanje jednom godišnje.
(4)Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću manju od plaće utvrđene
kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Urgent obrisati dio pravilnikom o radu...... Najnižu plaću određuje Vlada FBiH - kakvi kolektivni i pregovaranja....

Zaštita plaće i naknade plaće
Član 82.
(1)Poslodavac ne može, bez izvršne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika, svoje
potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili nekog njenog dijela, odnosno
uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.
(2)Saglasnost radnika iz stava 1. ovog člana ne može se dati prije nastanka potraživanja.
Prisilna obustava plaće i naknade plaće
Član 83.
Plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno obustaviti, u skladu sa propisom kojim
se regulira izvršni postupak.

Ovo je problematično sa strane poslodavca - kako regulisati manak u kasi ?

Član 84.
(1)Radnik je dužan da obavijesti poslodavca o izumu, predmetima industrijskog dizajna
odnosno tehničkom unapređenju kojeg je ostvario na radu ili u vezi sa radom.

Obrisati - nije dužan - neka poslodavac radi pa neka bude dužan obajvestiti samoga sebe - kršenje prava na intelektualno vlasništvo....

Odgovornost radnika za štetu prouzrokovanu poslodavcu


Član 89.
(1)Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje
štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.
(2)Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je
prouzrokovao.
(3)Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on prouzrokovao, smatra
se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
(4)Ako je više radnika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom sa umišljajem, za štetu
odgovaraju solidarno.

Samo da podsjetim - ako je neko profesionalno obolio od rada - treba ga jebat - ali ako kakva šteta se nanese poslodavcu - sve se mora nadoknaditi _ pravedno jelde ?

Član 94.
Ugovor o radu prestaje:
a. smrću radnika;
b. sporazumom poslodavca i radnika;
c. kad radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik
drugačije ne dogovore;
d. kada se na osnovu evidencija utvrdi da radni odnos radnika traje 40 godina, ako se
poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;
e. danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog
gubitka radne sposobnosti;
f. otkazom ugovora o radu;
g. istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;
h. ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca - danom
stupanja na izdržavanje kazne;
i. ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od
tri mjeseca - početkom primjene te mjere;
j. pravosnažnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.


Saobraćajni prekršaj teže kategorije /nesretan slučaj/ i zaštitna mjera zabrane upravljanja MV u trajanju od 3 mjeseca razlog za prekid ugovora o radu - baš da i to vidim !!!!!!!

(1) Poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako:
a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ili
b. radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.
(2)Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stava 1. ovog člana, ako se, ne
može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga
prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.
(3)Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu u smislu stava 1. tačka a.
ovog člana, poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne
spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica dužan je ponuditi zaposlenje
onim radnicima čiji su ugovori o radu otkazani.

Prije je bilo 5 godina, gdje je 5 godina nestalo ?

Pored već iznesenih zamjerki - to bi bilo to.....
Last edited by HM 2011 on 25/07/2015 17:52, edited 1 time in total.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Pitanje broj 2:

Da li je uopšte bilo rasprave u parlamentu o članu 27. stav 1. i kakvi su zaključci te rasprave

Ko je predložio taj stav,
koji mu je konačan cilj,
kakve su implikacije ?

Jel stvarno misliš da je tvoj glas toliko važan???

[Drinski]

Ma daj, odgovornost na radniku za prijavu a radniku izbili iz ruku "alate" za dokazivanje i maximalno olaksali prilike za otkaz. Sto ne otezase polozaj poslodavaca da napr kod ponovljenog rada na crno ide mjera zabrane obavljanja djelatnosti..

[HM 2011]

Pitanje za gdina. Peđu Kojovića -

Postavio sam post sa kritičkim osvrtom na odredbe Zakona o radu - Zašto nisi brutalno izašao sa amandmanima kojima se traže izmjene koje sam Ja napisao.....

Nisam glasao za tebe,a da bih Vam cijenjeni gospodine dao motiv da odgovorite u vezi sa glasanjem za Vas u budućnosti odgovor je: "ne znam hoću li..." ?

Ako misliš da je pitanje šala - ja sam onaj koji je pisao i koji piše:

Samo SDA, na svim nivoima, u jedinstvu je snaga....

Na to se ne osvrći - pitanje je ozbiljno.

Evo ti moji osvrti:

Idemo pljuvanje po prijedlogu:


Član 23. stav 1. tačka G.
g. vremenskog perioda do 15 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim
ako kolektivnim ugovorom nije utvrđen duži vremenski period.

Zašto taj period nije 5 mjeseci, zašto bi bio 15 dana ? Da bi se omogućilo izvrdavanje zakonom predviđenih obveza jel tako - jeste.... Da bi duže mogao biti na određeno, da bude nesiguran, da strahuje.....

Prema starome ovo ne stoji, ali zašto u novome nije 5 mjeseci ? U čemu je problem ? Primaš radnika - dobar radnik - daj mu na neodređeno ?

Član 27.
(1)Predsjednik i članovi uprave, odnosno poslovodni organ drugog naziva ( u daljem
tekstu: direktor) može poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u
skladu sa pravilnikom o radu.

- Svi moraju biti u radnom odnosu osim poslovodnog oragana - on ne mora biti u radnom odnosu, ne mora plaćati doprinose, ne mora ništa, može zadržati posao u državnoj službi i biti direktor - jel tako tako je...... Šta će ova odredba u zakonu ? KOME SLUŽI ?

(Ovaj član će Vam vjerovatno ostati zato što ste i Vi i Vaši predstavnici kvarni....... Sumnjam da Vam je u interesu da se plaćaju doprinosi ali svi kukate na neke penzije i slično)

Član 31.

(3)Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati
se, osposobljavati i usavršavati za rad.

A ako pravilnik o radu kaže da radnik to radi o svom trošku - onda će radnik da plati edukaciju da bi mogao da radi.....
Zašto nije upisano - o trošku poslodavca ?

Član 35.
(2)Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se
pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba.
(3)Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti uređuje se
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

U pravilniku ili ugovoru stoji da je pripravnost za rad obavezna i da se ne plaća..... Tako reko zakon - godišnji - adio.....
Zašto minimalni iznos naknade ne stoji u zakonu ?

Član 46.
(1)Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno,

Zašto nije 48 sati ?????

Korištenje godišnjeg odmora
Član 52.

(4) U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio
cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu
koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor
ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

Član 52 u od člana 51 pravi golo pravo a povezan je sa trajanjem ugovora o radu na određeno - sve zbog 15 dana koje su pametnice sebi utuvile u glavu da mora - rješenje je daj radniku ugovor na neodređeno, odnonsno rok između dva ugovora stavi od 1 godine i obriši pomen člana 52 .....

Obaveze radnika i poslodavca
Član 56.
(1) Prilikom zaključivanja ugovora o radu i tokom trajanja radnog odnosa ,radnik
je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga
onemogućava ili bitno ometa u izvršavanju obaveza iz ugovora o radu ili koja
ugrožava život ili zdravlje lica s kojima radnik dolazi u dodir u izvršavanju
ugovora o radu.
(2) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova,
poslodavac može uputiti radnika na ljekarski pregled.
(3) Troškove ljekarskog pregleda iz stava 2. ovog člana snosi poslodavac.

Ovo je novo i nije za pljuvanja, vrlo je interesantno - i prikrivanje činjenica koje mogu uticati na rad može dovesti do otkaza ugovora o radu ?

Zabrana nejednakog postupanja
Član 60.
(1)Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće niti može za vrijeme
trudnoće, korištenja porođajnog odsustva, te za vrijeme korištenja prava iz čl. 63., 64. i 65.ovog
zakona otkazati ugovor o radu ženi, odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava.
(2) Prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme ne smatra se otkazom ugovora o radu
u smislu stava 1. ovog člana.
(3)Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći, osim ako radnica zahtijeva
određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Golo pravo za većinu trudnica - na sami pomen ugovora na određeno.....

Član 72.
(1)Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje
prava radnika iz radnog odnosa.
(2)Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do šest mjeseci, a za kojeg nakon
liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za
rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti
za rad.
(3)Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad
duže od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove,
poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim
sposobnostima.
(4 Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz st. 2. I 3. ovog člana, poslodavac
može, nakon provedenih konsulatcija sa vijećem zaposlenika, otkazati radniku ugovor o radu.
(5)Radnik je dužan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad,
pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

Za vijeće zaposlenika treba najmanje 30 zaposlenika ili članstvo u sindikatu....

Član 74.
(1)Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata,
otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod
poslodavca vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran.
(2)Ukoliko vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost iz stava 1. ovog člana
rješavanje spora povjerava se arbitraži u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitraže, poslodavac može u roku od 15 dana od dana
dostavljanja arbitražne odluke zatražiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka.
(3)U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana, radnik ima pravo na
otpremninu u iznosu uvećanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz člana 111. ovog
zakona, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog
neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.

Isto kao gore.....

Najniža plaća
Član 78.
(1)Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuje se najniža plaća.
(2) Najniža plaća određuje se na osnovu najniže cijene rada utvrđene kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu.
(3) Usklađivanje najniže plaće vrši Vlada Federacije uz prethodne konsultacije sa
Ekonomsko-socijalnim vijećem za teritoriju Federacije BiH, u skladu sa kretanjem indeksa
potrošačkih cijena, najmanje jednom godišnje.
(4)Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću manju od plaće utvrđene
kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Urgent obrisati dio pravilnikom o radu...... Najnižu plaću određuje Vlada FBiH - kakvi kolektivni i pregovaranja....

Zaštita plaće i naknade plaće
Član 82.
(1)Poslodavac ne može, bez izvršne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika, svoje
potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili nekog njenog dijela, odnosno
uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.
(2)Saglasnost radnika iz stava 1. ovog člana ne može se dati prije nastanka potraživanja.
Prisilna obustava plaće i naknade plaće
Član 83.
Plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno obustaviti, u skladu sa propisom kojim
se regulira izvršni postupak.

Ovo je problematično sa strane poslodavca - kako regulisati manak u kasi ?

Član 84.
(1)Radnik je dužan da obavijesti poslodavca o izumu, predmetima industrijskog dizajna
odnosno tehničkom unapređenju kojeg je ostvario na radu ili u vezi sa radom.

Obrisati - nije dužan - neka poslodavac radi pa neka bude dužan obajvestiti samoga sebe - kršenje prava na intelektualno vlasništvo....

Odgovornost radnika za štetu prouzrokovanu poslodavcu


Član 89.
(1)Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje
štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.
(2)Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je
prouzrokovao.
(3)Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on prouzrokovao, smatra
se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
(4)Ako je više radnika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom sa umišljajem, za štetu
odgovaraju solidarno.

Samo da podsjetim - ako je neko profesionalno obolio od rada - treba ga jebat - ali ako kakva šteta se nanese poslodavcu - sve se mora nadoknaditi _ pravedno jelde ?

Član 94.
Ugovor o radu prestaje:
a. smrću radnika;
b. sporazumom poslodavca i radnika;
c. kad radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik
drugačije ne dogovore;
d. kada se na osnovu evidencija utvrdi da radni odnos radnika traje 40 godina, ako se
poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;
e. danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog
gubitka radne sposobnosti;
f. otkazom ugovora o radu;
g. istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;
h. ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca - danom
stupanja na izdržavanje kazne;
i. ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od
tri mjeseca - početkom primjene te mjere;
j. pravosnažnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.


Saobraćajni prekršaj teže kategorije /nesretan slučaj/ i zaštitna mjera zabrane upravljanja MV u trajanju od 3 mjeseca razlog za prekid ugovora o radu - baš da i to vidim !!!!!!!

(1) Poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako:
a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ili
b. radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.
(2)Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stava 1. ovog člana, ako se, ne
može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga
prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.
(3)Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu u smislu stava 1. tačka a.
ovog člana, poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne
spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica dužan je ponuditi zaposlenje
onim radnicima čiji su ugovori o radu otkazani.

Prije je bilo 5 godina, gdje je 5 godina nestalo ?

Pored već iznesenih zamjerki - to bi bilo to.....
Last edited by HM 2011 on 25/07/2015 17:52, edited 1 time in total.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Pitanje broj 2:

Da li je uopšte bilo rasprave u parlamentu o članu 27. stav 1. i kakvi su zaključci te rasprave

Ko je predložio taj stav,
koji mu je konačan cilj,
kakve su implikacije ?

Jel stvarno misliš da je tvoj glas toliko važan???

Ovdje nije bitno ko govori nego šta govori.... a ako bude učestalo - velike su šanse da će postati i bitno ko govori - međutim nije to tema....

Ljudi postavljaju čovjeku pitanja - evo od mene jedno - dva ?

[Hakiz]

...

Isto kao gore.....

Najniža plaća

Urgent obrisati dio pravilnikom o radu...... Najnižu plaću određuje Vlada FBiH - kakvi kolektivni i pregovaranja....

Zaštita plaće i naknade plaće
Član 82.
(1)Poslodavac ne može, bez izvršne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika, svoje
potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili nekog njenog dijela, odnosno
uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.
(2)Saglasnost radnika iz stava 1. ovog člana ne može se dati prije nastanka potraživanja.
Prisilna obustava plaće i naknade plaće
Član 83.
Plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno obustaviti, u skladu sa propisom kojim
se regulira izvršni postupak.

Ovo je problematično sa strane poslodavca - kako regulisati manak u kasi ?

Član 84.
(1)Radnik je dužan da obavijesti poslodavca o izumu, predmetima industrijskog dizajna
odnosno tehničkom unapređenju kojeg je ostvario na radu ili u vezi sa radom.

Obrisati - nije dužan - neka poslodavac radi pa neka bude dužan obajvestiti samoga sebe - kršenje prava na intelektualno vlasništvo....

Odgovornost radnika za štetu prouzrokovanu poslodavcu


Član 89.
(1)Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje
štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.
(2)Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je
prouzrokovao.
(3)Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on prouzrokovao, smatra
se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.
(4)Ako je više radnika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom sa umišljajem, za štetu
odgovaraju solidarno.

Samo da podsjetim - ako je neko profesionalno obolio od rada - treba ga jebat - ali ako kakva šteta se nanese poslodavcu - sve se mora nadoknaditi _ pravedno jelde ?

Najniža plata bi morala biti odluka vlade bez poslodavaca. Vlada mora zaštititi radnike od poslodavaca jer da se poslodavci pitaju njima je svaka isplaćena plata previsoka i koliko god da je najniža plata mala, nikada im nije dovoljno mala.

Kako poslodavci nadoknađuju štetu:

Recimo imate djevojku koja radi u prodavnici. Uđe razbojnik, naoružan, opljačka prodavnicu. Poslodavac nadoknađuje štetu tako što toj djevojci odbija od plate. To mu je lakše i jeftinije nego ulagati u sredstva zaštite ili osigurati radnju.

Zaštita radnika protiv takvog ponašanja poslodavaca nije mogla naći mjesto u zakonu, ali zaštita poslodavaca od štete koju uzrokuje radnik jeste.

Po zakonu o autorskom pravu, autorom se postaje činom stvaranja. I to pravo je neotuđivo, i autor ga se ne može odreći. Ali autorsko pravo ne podrazumijeva vlasništvo. Tako da radeći u mojoj firmi, koristeći resurse moje firme radnik dođe do otkrića. On postaje autor, cijeli svijet će znati da je on to otkrio, imaće i neku zaradu od toga, ali ja sam vlasnik tog otkrića. Ja to otkriće mogu prodati, koristiti, itd.

To je uobičajeno. Autorstvo nad djelom ne podrazumijeva i vlasništvo nad tim djelom.

[nosara]

Odgovornost je zapravo na radniku.
On ima uvid i u stvarno i u stanje na papiru.
On treba da zovne inspekciju.
Sprovodjenje bilo kojeg zakona naravno zavisi od drzave (inspekcije, itd.), ali u jednom ogromnom dijelu zavisi i od onih koji su spremni stati u zastitu onih prava koje im zakon daje.
Ovaj konkretan zakon ce zavisiti od informisanosti radnika o pravima koja imaju i o metodama zastite tih prava.
Ovaj zakon sadrzi sve standardne pravne EU mehanizme za zastitu dobrih radnika od losih poslodavaca.


p.k.

Evo ovi zvali...i sta se desilo: (naravno, nije usko vezano sa ZOR-om ali pokazuje da skoro sve prijave protiv korumpirane vlasti-poslodavca-direktora zavrsavaju odmazdom...kako se boriti (mirnim metodama) protiv toga?

http://tuzla.danas.info/2015/07/28/prot ... koncesije/

Pa na to je Kojovic i mislio... Gazda maltretira radnika, radnik pozove inspektora, a onda inspektor i gazda zajednicki dojebu radnika... Tako perjanica neoliberalizma vidi radnicka prava i mehanizme njihove zastite... Klinika za cinika...

[VjecitiStudent]

Odgovornost je zapravo na radniku.
On ima uvid i u stvarno i u stanje na papiru.
On treba da zovne inspekciju.
Sprovodjenje bilo kojeg zakona naravno zavisi od drzave (inspekcije, itd.), ali u jednom ogromnom dijelu zavisi i od onih koji su spremni stati u zastitu onih prava koje im zakon daje.
Ovaj konkretan zakon ce zavisiti od informisanosti radnika o pravima koja imaju i o metodama zastite tih prava.
Ovaj zakon sadrzi sve standardne pravne EU mehanizme za zastitu dobrih radnika od losih poslodavaca.


p.k.

Evo ovi zvali...i sta se desilo: (naravno, nije usko vezano sa ZOR-om ali pokazuje da skoro sve prijave protiv korumpirane vlasti-poslodavca-direktora zavrsavaju odmazdom...kako se boriti (mirnim metodama) protiv toga?

http://tuzla.danas.info/2015/07/28/prot ... koncesije/

Pa na to je Kojovic i mislio... Gazda maltretira radnika, radnik pozove inspektora, a onda inspektor i gazda zajednicki dojebu radnika... Tako perjanica neoliberalizma vidi radnicka prava i mehanizme njihove zastite... Klinika za cinika...

Tu im je uvijek pri ruci član 108., s kojim Pedja naravno nema ama baš nikakvih problema, zahvaljujući kojem bilo ko ko se usudi zvati inspektore, već dan nakon posjete inspekcije, može, "sve po zakonu', biti poslan da dva mjeseca čisti halu, manikira šefu noge ili da radi bilo šta što je bujna mašta poslodavca u stanju da smisli.

I još nas onda uvjerava da je radnik ovim zakonom zaštićen "po najvišim standardima EU"

[Mister Yes]

Moj Vjeciti, tebi baš ništa nije jasno. Kakav stav, kakav paraf, za koju godinu ovaj novi ZOR izgledat će nam kao nirvana spram onoga što nas čeka. Nadam se da ne misliš da je ovo posljednja izmjena propisa koji reguliraju tržište rada. I niko nas ništa nije pitao niti će. Ovo nije naša bitka, već globalna, a pritom je već izgubljena.

Oni koji su za njega digli ruku imali su različite motive, baš kao što su različiti motivi Novalićeve vlade s jedne strane i motivi EU, SAD i MMF-a s druge. Jedni su digli ruku jer im je time uvjetovana tranša kredita, a drugi jer im je natenane razjašnjeno da ZOR prolazi svakako, sa ili bez njihovih amandmana.

Ali vi ste krivo shvatili da su stranci pogurali ovaj zakon radi MMF-a, što je totalna fula. MMF je samo mrkva za SDA, ništa više. Ostatak zakona je ono što njih zanima. Ovo je tek početak i mi tu ništa ne možemo.

Držite se za obično mrtvo slovo na papiru (i sami priznajete da ni stari ZOR nije bio ništa više od toga) čisto iz simboličkih razloga. Svijet u kojem su takvi propisi imali smisla zauvijek je nestao. Nema više Bauka nad Evropom, niko se više ne mora ustručavati ni pretvarati. Umiruća populacija nema kapaciteta ni sebi penziju da osigura, a kamoli da diže revolucije. Uskoro će je i kao radnu snagu i kao biološku masu zamijeniti milioni ljudi čija je svijest formirana u kulturama u kojima je podvrgavanje stvar dobrog odgoja. I gotova priča. U velikoj mjeri i zato što ste vi to tražili. Pod vi, podrazumijevam dezorijentirane poluljevičare-poluliberale koji danas lamentiraju da samo "država može biti garant ljudskih sloboda", a da sam im ja to rekla prije 15-20 godina ispalili bi me ko maljutku.

I još nešto: za proletarijat se ne isplati ginuti. I to ti govori neko kome je cijela generacija porodice otišla u jezivu smrt boreći se za taj proletarijat i seljaštvo. Danas bi im taj puk najradije kosti iskopavao i bacao po livadama, jer puk ne želi prava ni dostojanstvo. On samo želi da se tu i tamo nekažnjeno uvali u tuđu njivu, drpi koje stablo i kokoš i prevrne rodicu, te da ostane uronjen u neznanje, kojem se vanredno divi i klanja. A baš to mu ne dadoše anamooni nenarodni režimi, jel'. Neka, dakle, spreme manjerke djeci kad krenu u rudnike, a ako neće - ima ko hoće.

very, very nice..

Indeed

Posebno ovo:

Svijet u kojem su takvi propisi imali smisla zauvijek je nestao. Nema više Bauka nad Evropom, niko se više ne mora ustručavati ni pretvarati. Umiruća populacija nema kapaciteta ni sebi penziju da osigura, a kamoli da diže revolucije. Uskoro će je i kao radnu snagu i kao biološku masu zamijeniti milioni ljudi čija je svijest formirana u kulturama u kojima je podvrgavanje stvar dobrog odgoja.