HARAČ FEDERALNE VLADE
Sve je stalo, samo federalni budžet raste
FEDERALNU PORESKU POLITIKU KREIRA MARIN IVANIŠEVIĆ, TALENTIRANI POTROŠAČ BUDŽETSKOG NOVCA
Federalna vlada namjerava uvesti progresivni porez na plaće, koji bi mogao dotući prezaduženu i nelikvidnu privredu; „Slobodna Bosna“ otkriva ko je idejni tvorac novog federalnog harača i kako bi se novi poreski nameti mogli odraziti na privredu BiH
Prema posljednjih nekoliko izvještaja o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i Hercegovina sve više zaostaje za državama regije.
Na posljednjoj listi globalne konkurentnosti, na kojoj su rangirane 142 države svijeta, Bosna i Hercegovina je svrstana pri dnu tabele - na 123. mjesto, što je do sada najniži rang nakon rata. Primjera radi, 2008. godine BiH se nalazila na 106. mjestu.
I što je još gore, BiH je u posljednjem izvještaju svrstana u grupu 20 zemalja u kojima visina poreza najviše ograničava investicije.
S ovom ocjenom potpuno se rimuju podaci o dramatičnom padu stranih investicija u BiH tokom posljednje tri godine, a osobito tokom tekuće 2011. godine koja je po prilivu direktnih stranih investicija ubjedljivo najlošija godina poslije rata.
GUŠENJE PRIVREDE
U takvim okolnostima, bilo bi logično da aktuelna vlast u BiH osmisli program rasterećenja privrede, odnosno da osmisli program koji bi u konačnici smanjio troškove poslodavcima kako bi uopće opstali u zaoštrenoj tržišnoj utakmici i kako bi postali konkurentniji.
Aktuelna vlada Federacije BiH krenula je međutim u suprotnom smjeru: umjesto smanjenja poreza, Radna grupa federalnog Ministarstva finansija, na čelu s nezaobilaznim finansijskim ekspertom SDP-a Marinom Ivaniševićem, predložila je čitav niz poreskih mjera čija bi primjena u konačnici dovela do rasta poreskog opterećenja, odnosno do većih troškova poslodavaca. Na plaću od 1.000 KM, poslodavci državi trenutno plaćaju 449 KM, dok bi po novom poreskom modelu koji je osmislio socijaldemokrata Ivanišević, ubuduće plaćali 759 KM, odnosno 310 KM više nego danas! I to sve pod izgovorom poreskog rasterećenja privrede!
Od Radne grupe Marina Ivaniševića, koja je formirana prije nekoliko mjeseci sa zadatkom da predloži mjere za finansijsko rasterećenje privrede, prvenstveno se očekivalo da se fokusira na rashodovnu stranu federalnog budžeta - na uštede i eliminiranje suvišnih troškova preglomazne federalne administracije koju globalna recesija nije ni okrznula.
KREDITIRAJE PRIVILEGIJA
I u uvjetima dramatičnog rasta privredne nelikvidnosti, pada industrijske proizvodnje, pada zaposlenosti i rasta nezaposlenosti, administrativni aparat države nalazio je način da zaštiti vlastite privilegije. Kada su prihodi u državnom budžetu počeli padati, potpisan je kreditni aranžman s MMF-om sa samo jednim zadatkom - da se održi nezasluženo visoki standard administrativnog aparata države. Već u prvoj godini primjene aranžmana s MMF-om, administracija je dobila 800 miliona KM za plaće, a posustala i preopterećena privreda dobila je zadatak da taj kredit uredno vrati u roku od tri godine. Kada je MMF zaustavio daljnje kreditiranje jer BiH nije ispunila postavljene uvjete, administracija se okrenula drugim izvorima vlastitog finansiranja, kao što je, naprimjer, emisija obveznica i rasprodaja državnih preduzeća.
Na tragu ove logike, pogubne po realni sektor, ponašala se i Radna grupa Marina Ivaniševića, koja se, kako smo naveli, nije bavila rashodima i uštedama nego isključivo dodatnim nametima i povećanjem prihoda federalnog budžeta.
Pod krinkom poznatog načela ljevičarskih partija da bogati trebaju plaćati veće poreze državi, i Radna grupa Marina Ivaniševića predložila je korekcije postojećeg Zakona o porezima na dohodak. Umjesto dosadašnje jedne poreske stope od 10 posto za sve plaće, Radna grupa je predložila uvođenje još tri poreske stope (15, 20 i 30 posto) za neto plaće iznad 1.000 KM. Osim toga, Radna grupa je predložila da se ubuduće porez plaća i na isplatu toplog obraka i dnevnica.
RAST SIVE EKONOMIJE
Uz radnu verziju novog Zakona o porezima na dohodak, čiju smo kopiju uspjeli dobiti, Radna grupa Marina Ivaniševića priložila je konkretne pokazatelje iz kojih je vidljivo da će doprinosi i porezi za neto plaću od 1.000 KM porasti za 310 KM - sa 1.490 KM na 1.759 KM!
Unija poslodavaca reagirala je burno: nova poreska politika federalne Vlade ocijenjena je „pogubnom za privredu“ a slične negativne ocjene iznijele su i neke nevladine organizacije, privrednici i ekonomski eksperti. U analizi nevladine organizacije „Kampanja za slobodu i prosperitet“ navedena je ocjena da je „svrha ovog zakona obezbjeđivanje dodatnih novčanih sredstava za finansiranje prekobrojne javne uprave i javne potrošnje, a sve na štetu proizvodnog sektora“.
U ovom udruženju smatraju da bi primjena novog zakona o porezima „doprinijela povećanju nezaposlenosti“ a vjerovatno i porastu „sive ekonomije“.
Reagirala je i uprava Sarajevske berze. U pismu upućenom šefu Radne grupe Marinu Ivaniševiću izražava se rezerva prema oporezivanju dividendi i kapitalne dobiti. „U državama u kojim postoje porezi na kapitalnu dobit, oporezuju se i prihodi od kamata na štednju, s tim da su poreske stope na kapitalnu dobit u pravilu niže nego one na štednju, s ciljem nagrađivanja poduzetničkog poduhvata koji je sa po sebi rizičniji, te promoviranja kulture dioničarstva kao bitnog preduvjeta za efikasniju alokaciju kapitala u ekonomiji“.
Uprava Sarajevske berze upozorava da bi „uvođenje poreza na kapitalnu dobit učinilo naš finansijski sistem još više bankocentričnim nego je to do sada bio slučaj“ i da bi „ovakvo forsiranje samo jednog dijela finansijskog sektora moglo biti kobno“.
No, uprkos ovim krajnje ozbiljnim upozorenjima, ni Radna grupa Marina Ivaniševića a ni Vlada Federacije BiH ne odustaju od svog plana, koji, kako vidimo, nema nikakve veze s rasterećenjem privrede nego je isključivo usmjeren na punjenje federalne kase. Za narednu godinu, federalna Vlada je predvidjela budžetski manjak od oko 450 miliona KM i, naravno, u skladu s naslijeđenom praksom, ovaj manjak neće nadoknaditi uštedama i rezanje troškova nego uvođenjem novog poreskog harača.
Dvostruka korekcija kreditnog rejtinga
BIH JE SVRSTANA U GRUPU NAJRIZIČNIJIH DRŽAVA SVIJETA
Tokom 2011. godine međunarodne bonitetne agencije u dva navrata snizile su kreditni rejting BiH, prvo u aprilu a potom i u oktobru ove godine, i u oba navrata kao obrazloženje navele „političku nestabilnost države“.
Pad kreditnog rejtinga države za sobom po automatizmu vuče rast kamata na kredite, a skuplji krediti po automatizmu utiču na pad privrednih investicija. U takvim okolnostima, ni jedna razumna vlada na svijetu ne bi predlagala povećanje poreskog opterećenja privrede, nego bi nižim porezima stimulirala rast privrednih investicija.
Planirani manjak budžeta
FEDERALNOJ VLADI NEDOSTAJE 423 MILIONA KM
Vlada Federacije BiH nedavno je usvojila Prednacrt budžeta za 2012. godinu u iznosu od 1,53 milijarde KM, što je za 3 posto manje u odnosu na budžet za 2011. godinu. Vlada je istovremeno planirala u narednoj godini potrošiti 1,95 milijardi KM, što znači da je planiran rekordan budžetski deficit u iznosu od 423 miliona KM!
Kako doznajemo, budžetski manjak federalna Vlada će pokriti novom emisijom trezorskih zapisa, rasprodajom državnih preduzeća, ali i uvođenjem dodatnih poreskih nameta realnom sektoru.
Kako li je dosao na ovog. 
Koliko smo mi izračunali na forumu, smanjenjem doprinosa za PIO, zdravstvo i ukidanjem doprinosa za nezaposlenost, poslodavac će plaćati manju bruto platu. Onda bi neki hipotetički poslodavac koji bi bio fer prema radniku mogao povećati neto platu tako da obojica izađu na nivo na kojem su bili prije poreza. 
i budi siguran da smo puuuno bolje placeni od autora ovakvih infantilnih propagandnih uradaka... sto li? 
