Dobre vijesti iz BiH

[krater]

Počela rad prva tvrtka u FBiH koja proizvodi sjemensku pšenicu

28.7.2016 15:14 | Indikator.ba



Od ove sezone počela je u Orašju sa radom prva tvrtka u FBiH koja je registrirana kao uvoznik sjemenskog materijala, proizvođač, prerađivač i kao dorađivač.
Tvrtku „Agrokontrola“ Orašje, d.oo. vlasnika Hasana Nurkića , obišao je danas ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Županije Posavske Mato Brkić.
-Za Posavinu kao poljoprivredni kraj osnivanje ovakvih poljoprivrednih tvrtki vrlo je značajno jer se njome otvaraju mogućnosti za kooperantski odnos s poljoprivrednicima. U Federaciji BiH nema proizvođača sjemenske robe pšenice. Za sjemenski materijal strnih žitarica godišnje F BiH troši nekoliko desetaka milijuna KM koje nepovratno odu u Hrvatsku i Srbiju. Svako pokrivanje tog uvoza sa domaćom proizvodnjom znači zapravo financijsku dobit države, dakle ovaj je projekt važan u širim okvirima, a osobito stoga što u Posavini imamo kvalitetnu sjemensku robu koje će certificirati naše ustanove u BiH i sjeme koje se aklimatiziralo na naše uvjete, izjavio je ministar Brkić.

Vlasnik tvrtke Hasan Nurkić kazao je da je posao koji se radi u Agrokontroli poseban i značajan za šire okruženje.

- Mi u Županiji Posavskoj proizvodimo preko 15.000 tona pšenice, a ta pšenica sortimentom nije takvog kvaliteta da bi zadovoljila EU standarde. Poljoprivrednici u sortimentu koriste sorte koje su visokorodne, ali imaju mlinarske nezadovoljavajuće karakteristike, te prelazi u stočnu hranu. Zato što se plaća po kg i potiče po hektaru, poljoprivrednici nemaju interesa da proizvode krušarice. Kako u posljednjih dvije godine Turska masovno kupuje u BiH, pa i kod nas u FBiH, i to dobro plaćaju, od prošle godine traže visinu proteina, kao što je u EU. Dakle, htjeli to ili ne, naši će proizvođači morati prijeći na sortiment krušarica, istakao je Nurkić te dodao da na području Posavske Županije već ima dva velika mlina koji svu pšenicu uvoze izvana, te je cilj proizvesti takvu pšenicu koja odgovara i poljoprivrednicima i mlinskoj industriji, što znači da mlinari ne bi morali uvoziti.

[Boskero]

BiH povećala izvoz svojih proizvoda i smanjila deficit, najznačajniji trgovinski partner EU

BiH je za prvih šest mjeseci 2016. godine ostvarila povećani izvoz i smanjila deficit. Kako je saopćeno danas u Vanjskotrgovinskoj komori BiH rast je zabilježen u drvnoj industriji, agronidustrijskom i elektroenergetskom sektoru, te tekstilnoj, hemijskoj i grafičkoj industriji.



"Pored svih nedaća koje nas okružuju, kada je riječ o globalnom i ekonomskom tržištu i situaciji koja se i politički odražava na balkanske prostore, i dalje opstajemo. I oni koji izvoze i koji su naši pravi predstavnici na izvozu ka EU, zemljama CEFTA-e i EFTA-e opstaju i povećavaju izvoz. To je dokaz da smo žilavi i da, iako nemamo pravi poslovni ambijent, imamo pozitivne efekte kada je riječ o izvozu i smanjenu deficita na šest mjesec", rekao je direktor Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH Momir Tošić.

BiH je smanjila vanjskotrgovinski deficit za 0,54 posto u odnosu na isti period prošle godine. Izvezli smo robe u vrijednosti od 4,69 milijardi KM što predstavlja povećanje za oko 14,19 posto, dok je uvezeno 7,68 milijardi što predstavlja povećanje od 3,63 posto.

EU je najznačajniji vanjskotrgovinski partner i u njene zemlje smo izvezli robu u vrijednosti od 3,46 milijardi KM (povećanje od 7,64 posto), ali je povećan i izvoz za 7,4 posto.



CEFTA je drugi najznačajniji partner i u nju smo izvezli 669 miliona KM, a uvezli 1,8 milijardi KM što predstavlja povećanje. Najviše smo izvezli u Hrvatsku - 491,5 miliona KM, a najviše smo izvezli električne energije, aluminij, proizvode od drva i tkanine. Iz Hrvatske smo uvezi 1,6 milijardi KM roba i najviše nafte, šećera, čokolade, piva i električne energije. U Srbiju smo izvezli robu u vrijednosti od 366,51 miliona KM - struja, koks, žice, šipke od željeza i drvo, a uvozili smo kukuruz, suncokretovo ulje, pivo, naftna ulja i razne vrste peciva.

Sa Švicarskom vršimo razmjenu gotovo svih dobara, ali je smanjen uvoz za oko 43 posto što je pozitivno, dok je izvoz povećan za dva posto. U Tursku najviše izvozimo suncokretovo ulje, a uvozimo željezničke lokomotive.

Svi sektori zabilježili su porast u izvozu dok je pad zabilježen u mliječnoj i mesnoj industriji te rudama.

Tekstilna industrija zabilježila je porast izvoza za 390 posto.

"Nastavlja se pozitivna trend, ali izvoz se mora udvostručiti da bi bili konkurenti. Moramo osigurati pozitivno okruženje, podsticaje, smanjiti kamatne stope, rasteretiti privrednike od visokih nameta, itd", navodi se u polugodišnjem izvještaju.

Do kraja godine očekuje se porast u izvozu električne energije i ruda, te povećanje privatnih investicija.

[Boskero]

Elektroprivreda BiH i USAID rade na podsticanju investiranja u nove elektrane

Direktor Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) Bajazit Jašarević i direktor Misije Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u BiH Peter Duffy danas ...



su potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju ozvaničili početak projekta podsticanja investicija u nove elektrane u državi.

Dokument definiše saradnju u analizi procesa izdavanja dozvola za izgradnju elektroenergetskih proizvodnih postrojenja.

Potpisnici su kazali da je zakonodavni okvir u BiH složen, da se na različitim nivoima primjenjuje različito, što je prepreka za realizaciju projekata izgradnje energetskih objekata.

Saradnja USAID-a i EPBiH trebala bi da rezultira mjerama koje će biti predočene organima vlasti u BiH radi pojednostavljivanja izdavanja dozvola, a time i stimuliranja investiranja u energetski sektor.

Jašarević je naglasio da je ovo važan dokument koji će omogućiti podršku EPBiH koja joj je potrebna.

- Priznali smo da ne možemo govoriti o investicijama s ovakvim pravnim okvirom. Izgovori da se radi o složenoj državi više nemaju mjesta, jer nismo ništa organizirano učinili da ono što je neusklađenost ublažimo i otklonimo, istakao je Jašarević.

Smatra da je Memorandum podrška Elektroprivredi BiH, za njen oporavak i razvoj, da bude stabilan proizvođač i pouzdan snabdjevač električnom energijom na domaćem tržištu i da viškove može plasirati na regionalno tržište.

Duffy je istakao da USAID s velikom radošću sarađuje na projektima u vezi s energetskim sektorom, jer to je, naglasio je, sektor koji ima ogroman potencijal, koji može omogućiti ekonomski razvoj i stvaranje radnih mjesta.

- BiH ima mogućnost da udvostruči potencijal za električnu energiju, naveo je Duffy.

Dodao je da se investitori u ovom sektoru, kao i drugim, suočavaju s brojnim procedurama te da se ''osjećaju kao u lavirintu''.

Projekt Američke agencije za međunarodni razvoj Investiranje u sektor energije (USAID EIA) će pratiti proces izdavanja dozvola, s ciljem da se identificiraju zakonodavne, regulatorne i administrativne barijere s kojima se investitori suočavaju prilikom ulaganja u BiH, piše Fena.

[Boskero]

Sredstva od igara na sreću za promoviranje tehničke kulture i inovacija



Na prijedlog federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta, Vlada FBiH je na današnjoj sjednici donijela Odluku o utvrđivanju liste korisnika i raspodjeli dijela prihoda ostvarenih na osnovu naknada za priređivanje igara na sreću.

Ovom odlukom odobrava se raspodjela dijela prihoda u iznosu od 276.920,94 KM uplaćenih u Budžet FBiH u 2014. i 2015. godini, ostvarenih na osnovu naknada za priređivanje igara na sreću za finansiranje programa i projekata iz oblasti „Promoviranje tehničke kulture i udruženja koja se bave inovacijama za nagradni fond za nagrađivanje inovatora za inovacije od međunarodnog značaja“. Lista 24 korisnika sačinjena je po javnom konkursu i dostavljena u prilogu ove odluke.

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta će najkasnije u roku od 30 dana, od dana stupanja na snagu ove odluke, zaključiti pojedinačne ugovore o dodjeli sredstava sa svim korisnicima kojima su sredstva dodijeljena, koji će biti obavezni da ovom ministarstvu dostave izvještaj o njihovom namjenskom utrošku.

Korisnici sredstava koji u ugovorenom roku ne dostave izvještaj o utrošku sredstava, ili dodijeljena sredstva utroše suprotno propisanim kriterijima, neće moći ostvariti pravo na dodjelu sredstava u naredne dvije godine.

[krater]

Prvi izvoz bosanskohercegovačkih proizvoda brenda ELLA na tržište Kine
Izvor: Akta.ba, 29.7.2016 13:06:00



Dvije sedmice nakon potpisivanja ugovora o koncesiji za eksploataciju prirodne izvorske vode ELLA, Milkos je počeo izvoz svojih proizvoda u Kinu.

Početkom juna ove godine kineska vlada je organizovala sajam na kojem je bilo 16 zemalja iz centralne, istočne i jugoistočne Evrope. Cilj sajma je bio da se predstave proizvodi i usluge zemalja učesnica. Čast da otvori sajam je imala Bosna i Hercegovina, gdje se, po prvi put, predstavila sa vlastitim paviljonom za prezentaciju sa 17 domaćih firmi. Nosilac cjelokupnog projekta predstavljanja firmi iz BiH je bila firma Nobel Orient doo iz Sarajeva.

Zahvaljujući maksimalnom angažmanu uposlenika Nobel Orient doo i upornosti uposlenika Milkos dd Sarajevska mljekara, prepoznat je kvalitet Milkosovih sokova i prirodne izvorske vode ELLA od strane kineskih kupaca i s toga je Milkosu pripala čast da bude prvi izvoznik, sokova i vode ELLA, od prisutnih firmi iz BiH.

Danas je otpremljen prvi kontejner sa Ella lednim čajevima i prirodnom izvorskom vodom ELLA.
U protekloj sedmici je u Milkos dd boravila delegacija kineskog kupca koja se na licu mjesta uvjerila u kvalitet Milkosovih proizvoda i prisustvovali su samom procesu proizvodnje proizvoda za Kinesko tržište.

Kineski kupac je iskazao zadovoljstvo viđenim u Milkosu a posebno su oduševljeni prirodnom izvorskom vodom ELLA i ledenim čajevima na bazi vode ELLA
Ovim činom su stvoreni uslovi za dobijanje uvoznih carinskih brojeva za Milkosove proizvode za ogromno Kinesko tržište.

[krater]

Sarajevo: Počela rekonstrukcija platoa na Skenderiji



Počela je rekonstrukcija i sanacija platoa na Skenderiji, a danas su radnici angažirani na skidanju površinskog popločanog sloja na platou, što predstavlja prvu fazu.

Kako je za Klix.ba kazao direktor Kantonalnog javnog preduzeća (KJP) Centar Skenderija Amer Kapo, u srijedu je počelo ograđivanje prostora, a danas su na terenu i prve mašine koje su počele s prvom fazom rekonstrukcije.

Prema njegovim riječima, glavni grad Bosne i Hercegovine ubrzo će biti bogatiji za kvalitetniji trg i plato u centru Sarajeva, a izvođač radova je Unigradnja d.d. Sarajevo.

Kako je Kapo ranije izjavio, vrijednost radova procjenjuje se na 900.000 KM koje će osigurati kreditom iz Razvojne banke, a svečani ugovor kojim se označio početak radova potpisan je osmog jula ove godine.

Plato će imati najkvalitetnije ploče i zelene dijelove, a rekonstrukcija podrazumijeva mijenjanje hidroizolacije te uklanjanje dotrajalih crvenih ploča koje će biti zamijenjene sivim.

[krater]

Osigurano 300.000 KM za obdanište u zgradi ŽIŠ-a u Buća Potoku



Ovogodišnji budžet Općine Novi Grad Sarajevo veći je za blizu četiri miliona konvertibilnih maraka u odnosu na planirani, tako da ukupna budžetska sredstva za 2016. godinu iznose 39.768.000 konvertibilnih maraka.
Osigurano 300.000 KM za obdanište u zgradi ŽIŠ-a u Buća Potoku
Rebalans budžeta usvojen je na jučerašnjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Novi Grad Sarajevo, a njime su osigurana sredstva za izgradnju obdaništa u zgradi ŽIŠ-a u Buća Potoku i druge kapitalne projekte.

"Općina će adaptirati prostor za dvije odgojne grupe i prilagoditi ga potrebama vrtića, a Javna ustanova 'Djeca Sarajeva' i Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kanton Sarajevo osigurat će kadar i sredstva za materijalne troškove neophodne za funkcionisanje vrtića", izjavio je Emir Dedović, pomoćnik načelnika Općine Novi Grad za finansije i zajedničke poslove, ističući da će se ovim projektom osigurati prostor za boravak mališana iz naselja s desne strane Općine.

Za izgradnju obdaništa osigurano je 300.000 KM i odmah će se krenuti u proceduru javne nabavke, kako bi se radovi završili do septembra i djeca upisala u tu predškolsku ustanovu.

Kada je u pitanju predškolski odgoj, Dedović je kazao da će u ovoj godini početi i obnova vrtića "Vjeverica" na Alipašinom Polju, jednom od najvećih novogradskih naselja, a koje nema dječiji vrtić. Objekat neće biti u cijelosti završen ove godine, ali će se uraditi grubi građevinski radovi i pokrivanje objekta, a njegova adaptacija bit će nastavljena u narednom periodu.

Pored toga, dio sredstava usmjeren je u dovršetak škole u Dobroševićima. Osigurano je oko 270.000 KM sredstava za nabavku opreme i dovršetak radova kako bi se škola stavila u funkciju. Također, obezbijeđena su dodatna sredstva za izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže, među kojima je i izgradnja oborinske kanalizacione mreže u ulici Prnjavorska na Aneksu, kao i za druge projekte koji će doprinijeti ljepšem i ugodnijem ambijentu za življenje stanovnika ove gradske općine.

Vijeće je usvojilo i Izvještaj o realizaciji Programa rada Općinskog vijeća za prvih šest mjeseci ove godine. Usvojen je i prijedlog Odluke o dodjeli sredstava iz budžeta Općine u svrhu održivog povratka u 2016. godini, kao i Nacrt odluke o obavljanju poslovne djelatnosti na području Novog Grada. Vijećnicima su date na znanje i informacija o stanju sigurnosti i aktivnostima Treće PU za prvu polovinu godine, zatim informacija o stanju vodovodnog i kanalizacionog sistema na području Novog Grada, te informacija o legalizaciji objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje.

[krater]

Za projekte energetske efikasnosti dostupno dva milijuna KM sredstava



Fond za zaštitu okoliša Federacije je raspisao javni poziv za dodjelu sredstava iz Revolving fonda za financiranje projekata eneretske efikasnosti za 2016. godinu. Predmet poziva je prikupljanje prijava za dodjelu sredstava putem zajma za projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije kao mjera energetske efikasnosti. Ukupan raspoloživi proračun za ovaj poziv je 2.000.000 KM.

Kamatna stopa za ovaj zajam je fiksna i iznosi 2 % godišnje sa grace razdobljem od maksimalno do 12 mjeseci. Rok otplate zajma je do 7 godina uključujući i grace razdoblja. Minimalno vlastito sudjelovanje klijenta je 10%.

Sredstva će se dodijeljivati kroz tri lota. U sklopu Lot-a 1 sredstva se dodjeljuju za projekte primjene mjera energijske efikasnosti u nestambenim (javnim) objektima. Raspoloživi proračun je 500.000 KM.

Projekti u ovoj oblasti odnose se na projekte povećanja energijske efikasnosti u postojećim javnim nestambenim objektima u vlasništvu ili s pravom raspolaganja jedinica lokalne (općinske), kantonalne i federalne uprave (upravni i administrativni objekti, škole, vrtići, bolnice, domovi za nezbrinutu djecu i ostale javne ustanove), navodi se u javnom pozivu.

Kvalificirani projekti energetske efikasnosti su projekti rekonstrukcije, renovacije ili opremanja, sa ciljem investiranja u stalna sredstva, projektirani da smanje potrošnju energije (uz zadržavanje istog ili poboljšanje postojećeg komfora) ili doprinesu povećanju korištenja obnovljivih izvora energije.

Lot 2 se odnosi na projekte primjene mjera energetske efikasnosti u nestambenim (gospodarskim) objektima. Raspoloživi proračun je 750.000 KM.

Ovaj Lot podrazumijeva ulaganja sredstava u projekte koji su namijenjeni za obavljanje proizvodne djelatnosti (npr. proizvodne hale u industrijskoj proizvodnji, proizvodne radionice, skladišta i sl.).

Mogu se prijaviti projekti rekonstrukcije, renovacije ili opremanja, sa ciljem investiranja u stalna sredstva, projektirani da smanje potrošnju energije (uz zadržavanje istog ili poboljšanje postojećeg komfora) ili doprinesu povećanju korištenja obnovljivih izvora energije kao mjere energijske efikasnosti.

Kroz Lot 3 će biti dodijeljivana sredstva za projekti energijske efikasnosti u industrijskim procesima. Raspoloživi proračun je 750.000 KM.

Kroz ovaj Lot će se podržati projekti korištenja toplotne energije u proizvodnim procesima;uvođenje efikasnih industrijskih rashladnih sustava; uvođenje efikasnih elektromotornih pogona; revitalizacija toplotne i električne infrastrukture; zamjena primarnog energenta u energetskim postrojenjima okolišno prihvatljivim energentom; zahvati na energetskim agregatima kojima se smanjuje potrošnja energije; tehnološke izmjene i ostali zahvati u proizvodnom procesu koji rezultiraju smanjenjem utroška energije (toplotne i/ili električne energije).

Rok za podnošenje prijava je 60 kalendarskih dana uključujući i dan objave Javnog konkursa u Službenim novinama Federacije BiH.

[krater]

Svečano otvorena Zelena pijaca/tržnica u Vitezu
Izvor: Akta.ba, 29.7.2016 8:53:31



Veći niz godina Zelena pijaca/tržnica na području općine Vitez imala je neadekvatne uslove za prodaju hrane, voća i povrća. Ulaganja iz fonda IFAD-a i budžeta Općine Vitez riješila su dugogodišnje probleme. Povodom toga u utorak je upriličeno svečano otvorenje Zelene pijace/tržnice. Otvaranju je prisustvovao veliki broj građana Viteza, te općinskih i kantonalnih dužnosnika.

Skupu se obratio načelnik Općine Vitez Advan Akeljić, premijer SBK Tahir Lendo, te Halil Omanović direktor Agencije za implementaciju projekata Federalnog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, koji je čestitao svim prisutnima i poželio da ova pijaca bude od što veće koristi za sve građane.

Svečanu vrpcu presjekli su načelnik Advan Akeljić, predsjedavajući OV Tomislav Matić-Bošnjak i direktor Ureda za koordinaciju projekata Halil Omanović.

Najljepšim štandom proglašen je štand poljoprivrednog proizvođača pod nazivom „Voćko“.

Izgradnja pijace započela je u drugoj polovini 2013. godine kada je ugovorena izrada projektne dokumentacije i ishodovana građevinska dozvola, te sve potrebne saglasnosti. Izgradnja se odvijala u dvije faze. U prvoj fazi izvedeni su radovi na rušenju postojećih objekata, odvodnji površinskih voda, izradi temeljnih ploča, asfaltiranju površine pijace, te nabavka stolova. Radove je izvodio „METALING“ d.o.o. Jajce, a poslove nadzora vršio je „INPROS“ d.o.o. Mostar

U drugoj fazi izvedeni su radovi na izradi noseće konstrukcije, limarski radovi, bravarski radovi, te pokrivanje pijace i elektroinstalaterski radovi. Radove je izvodio „METALING“ d.o.o. Jajce, a poslove nadzora vršio je „INPROS“ d.o.o. Mostar.

Vrijednost projekta izgradnje Zelene pijace/tržnice ukupno je iznosio 510.225,93 KM, koje su obezbjedili općina Vitez i Ured za koordinaciju projekata (IFAD). Od toga općina Vitez je finansirala iznos od 276.250,36 KM, a Ured za koordinaciju projekata (IFAD) iznos od 233.975,57 KM

Zajedno sa kompleksom stadiona, sportske dvorane, obdaništa, doma zdravlja ovaj dio općine Vitez dobiva mnogo ugodnije i kvalitetnije mjesto za život. Pijaca će prije svega posebno olakšati posao poljoprivrednim proizvođačima i prodavačima kojih ima preko hiljadu i pol registrovanih na području općine Vitez.

[krater]

Dobri izvozni rezultati daju optimističnije prognoze: Hemijska industrija u BiH na pragu oporavka



Najbolji poslovni rezultati ostvareni su u izvozu vještačkog đubriva, čiji je jedini proizvođač Azotara u Lukavcu, koja radi u okviru Gikila.

Hemijska industrija u Bosni i Hercegovini posljednjih godina bilježi zavidne rezultate, a samo tokom prethodne godine ostvarila je izvoz od 472,6 miliona KM, što je 16,66 posto više nego 2014. godine. Najbolji rezultat unutar hemijske industrije ostvaren je u izvozu đubriva, gdje je zabilježen rast izvoza od visokih 71 posto. Osim vještačkih đubriva, povećan je rast izvoza neorganskih hemijskih spojeva za 20,9 posto i raznih drugih proizvoda hemijske industrije, kao što su boje, lakovi, farmaceutski proizvodi i proizvoda od gume, plastike i papira.

Rast proizvodnje

Ovi rezultati posebno su značajni za Tuzlanski kanton u kojem posluje GIKIL, odnosno Azotara Lukavac, kao jedini proizvođač i izvoznik vještačkog đubriva iz Bosne i Hercegovine.

http://www.gikil.ba

Pomoćnik ministra za industriju u Ministarstvu industrije, energije i rudarstva Tuzlanskog kantona Isan Gergić izjavio je za Faktor kako firme iz hemijske industrije TK bilježe velike uspjehe tokom posljednjih godina.

– Proizvodnja Gikila u konstantnom je porastu, a tokom prošle godine firma je prodala oko 77.000 tona đubriva, koje izvozi u sedam zemalja. Osim ove firme, zabilježena su i velika ulaganja turskih investitora u Sisecam Sodu Lukavac, kao i rast proizvodnje Rudnika soli i Solane Tuzla – rekao je Gergić.

Nelojalna konkurencija

Dodao je da je uspjeh tim veći, jer je naša industrija imala izazov nelojalne konkurencije sa Dalekog istoka koja je dampingovanim cijenama koksa nastojala pridobiti evropske kupce.

Osim nelojalne konkurencije, naš sagovornik je spomenuo da su izazovi i visoki nameti i slaba podrška države koji ovu privrednu granu čine manje konkurentom.

Vremenske prilike i urod ključni za prodaju

Đubrivo se u našu zemlju uvozi najčešće iz Srbije i Hrvatske. Firma Medeco iz Ljubuškog je generalni zastupnik hrvatske kompanije Petrokemija. Direktor Medecoa Damir Primorac izjavio je za Faktor kako mnogo faktora utječe na cijenu đubriva koje se prodaje na domaćem tržištu.

(Bivsa INA petrokemija Kutina)

– Sve ovisi o poljoprivrednoj sezoni u našoj zemlji i zemljama iz kojih izvozimo. Ukoliko su pogodne vremenske prilike i dobar urod žitarica, onda treba očekivati i dobru prodaju đubriva – dodao je Primorac.

[krater]

Počeli radovi na izgradnji Hidroelektrane Vranduk



U Vranduku, nedaleko od Zenice danas su počeli radovi na izgradnji hidroelektrane čije je puštanje u rad planirano za kraj 2019. godine.

Javno preduzeće (JP) Elektroprivreda Bosne i Hercegovine potpisala je početkom godine ugovor s kompanijama Strabag AG Austrija i Končar - KET, vrijedan 112,3 miliona KM.

U prvim mjesecima ove godine izvršeni su pripremni radovi, a danas su na teren izašle i mašine te je postavljena i tabla na kojoj su istaknute informacije o gradnji hidroelektrane jačine 20 MW.

Hidroelektrana Vranduk prva je u sistemu JP Elektroprivreda od 1990. godine.

Izgradnja će omogućiti zapošljavanja domaće radne snage, posebno građevinske operative, dok period eksploatacije objekta osigurava otvaranje novih radnih mjesta i raspodjelu koncesionih, vodnih i drugih vrsta naknada, višemilionske prihode lokalnoj zajednici i Federaciji BiH.

JP Elektroprivreda BiH je s ciljem izgradnje HE Vranduk investirala 1,5 miliona KM u realizaciju 34 infrastrukturna projekta u naseljima koja gravitiraju ovom proizvodnom objektu.

Pripremni radovi na izgradnji HE počeli su 1. februara, a planirani završetak radova je 11. novembar 2019. godine.

[krater]

Uskoro pripremni radovi za gradnju termoelektrane u Banovićima
Izvor: Faktor, 30.7.2016 11:24:35



Ukupni troškovi izgrad­nje termoelektrane u Banovićima će izno­siti blizu 520 miliona eura, a pripremni radovi će najvjerovatnije početi do kraja ove godine, izjavio je u razgovoru za Faktor Munever Čergić, direktor Rudnika mrkog uglja Banovići. Gotovo sve potrebne procedure za početak ovog velikog projek­ta su okončane, a rukovodstvo banovićkog rudnika nedavno je dobilo i nacrt ugovora od banke.

NACRT GARANCIJE

"Sada moramo pregledati ugovor, i ako eventualno bude nekih odstupanja, moramo se usaglasiti. Nakon toga se po­novo ide u proceduru u Vladu i Parlament Federacije BiH za odobrenje konačnog davanja saglasnosti za izdavanje garan­cije", kazao nam je Čergić. U međuvremenu, pojašnjava direktor, Ministarstvo finansija treba da završi nacrt garanci­je, koji će se usaglasiti sa ban­kom i osiguranjem. Time bi sve procedure bile završene.

"Ne znam koliko će to traja­ti. U najgoroj varijanti to bi se moglo završiti do novembra, ali se nadamo da se može završi­ti i do kraja septembra. Dakle, u naredna dya mjeseca. Onda bismo zvanično potpisali ugovor i odredili datum s kojim ugovor stupa na snagu. To će u svakom slučaju biti do kraja godine", ka­zao nam je Čergić.

Nakon što ugovor u narednim mjesecima stupi na snagu, proces će se nastaviti dalje, te će zapo­četi izrada izvedbenog projekta.

"Ukupno 40 mjeseci je po­trebno za projektiranje, gradnju i puštanje u pogon termoelektra­ne. Ove godine će se pristupiti pripremnim radovima, pripremi lokacije. Dok se bude projek­tiralo, radit će se na tome i na objektima u kojima će radnici živjeti. Valja 40 mjeseci živjeti na terenu", kazao nam je Čergić.

POVOLJNIJI UVJETI

Kada je riječ o cijeni izgradnje termoelektrane, onaje ostala ista. Kako nam je pojasnio direktor, sa bankom su postignuti povolj­niji uvjeti, a ostale stvari koje su dogovorene, ne mijenjaju se.

"Vrijednost radova i opreme je 405 miliona eura. Uz to, ima još raznih toškova. Tu je pri­ključak na mrežu, plaćanje ca­rine, plaćanje PDV-a, naknade za banke... Dakle, ukupni troš­kovi, kada se zatvori cjelokupna finansijska konstrukcija, iznose blizu 520 miliona eura", kazao nam je Čergić.

Strateški partner za izgrad­nju termoelektrane je kineska kompanija Dongfang Electric Corporation Limited (DEC). Ugovor sa ovom kompanijom Čergić je potpisao krajem nove­mbra 2015. godine.

[krater]

Na 7,2 km autoceste Buna-Počitelj pravit će se odmorište
Izvor: Večernji List, 30.7.2016 10:30:44



Nakon što je Vijeće ministara BiH prihvatilo više pojedinačnih inicijativa Ministarstva financija za zaključivanje dvaju sporazu­ma i triju ugovora, osigurana su financijska sredstva za izgradnju nekoliko dionica i poddionica na koridoru Vc u dužini od oko 30 km.

ODREĐENE DIONICE

Riječ je o financiranju projekta koridor Vc - tunel Kvanj - Buna u vrijednosti 100 milijuna eura, poddionice Vranduk - tunel Ze­nica u vrijednost 49 milijuna eura, dionice Nemila - Donja Gračanica, poddionice Nemi­la - Vranduk u vrijednosti 36 milijuna eura, tunela Zenica u vrijednosti 76 milijuna eura te projekta koridor Vc - Svilaj -Odžak (II. faza) u vrijednosti od 40 milijuna eura. Naime, i Vlada FBiH je u lipnju prihvatila zaduženje FBiH o za­jmu između Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i BiH za realizaciju projekta koridora Vc u iznosu od 80,000.000 eura. Ova sredstva bit će korištena za poddionice autoceste Buna -Počitelj, Donja Gračanica - tunel Pečulj (Zenica sjever) i tunel Pečulj - Klopče. Dužina poddionice Buna - Počitelj je 7,2 km. Ona po­činje pratećim uslužnim objek­tom Rotimski potok, nastavlja se prema Počitelju i završava neposredno prije petlje Počitelj. Pomoćni uslužni objekt Rotim­ski most je pozicioniran 4,2 km južno od Hodbine, neposredno nakon nadvožnjaka Stanojevići i obostrano je odmorište, u sklo­pu kojeg su predviđeni benzin­ska crpka i restoran. Poddionica Klopče - Zenica sjever (ulaz u tu­nel Zenica) nastavak je dionice Drivuša - Klopče i nadovezuje se na prethodnu u zoni vijadukta Perin Han. Preko četiri vijadukta i dva tunela (Ričice i Pečuj) ulazi se u područje naselja Donja Gračanica.

Nakon tunela Pečuj trasa vijaduktom prolazi preko naseljenog mjesta, ulazi u novi tunel, te pre­ko kružnog raskrižja, odnosno petlje Donja Gračanica, dva vi­jadukta i tunela Vraća, završava neposredno pred ulazom u tunel Zenica. Ukupna dužina ove pod dionice je 9,8 km.

MILIJUNSKI IZNOSI

Podsjećanja radi, Vlada FBiH je još u svibnju podržala četiri ini­cijative za kreditno zaduženje JP Autoceste FBiH za projekt kori­dora Vc. Jedna od njih odnosi se na kreditno zaduženje kod EBRD-a u iznosu do 40 milijuna eura za drugu fazu dionice Svilaj - Odžak.

Kreditom iste banke u iznosu do 100 milijuna eura bila bi financi­rana izgradnja poddionice tunel Kvanj - Buna, dok bi sredstva Eu­ropske investicijske banke (EIB) u iznosu do 76 milijuna eura bila namijenjena za pbddionicu Ne­mila - Donja Gračanica, LOT la tunel Zenica. Poddionica Nemila Donja Gračanica, LOT 2 Vran­duk - tunel Zenica trebala bi biti građena kreditnim sredstvima OPEC-ova Fonda za međunarod­ni razvoj (OFID) u iznosu do 49 milijuna eura. Uvjet za sva ova kreditna zaduženja je da efektivnost kredita bude vezana uz uvođenje dodatne trošarine na naftne prerađevine od 0,10 KM po litri i tako osigurana dugo­ročna održivost duga Autocesta FBiH te ublaženi rizici za prora­čun FBiH.

[krater]

Općina Gradačac u MEG projektu
Izvor: Akta.ba, 30.7.2016 10:45:48



Na prvom sastanku Projektnog odbora Projekta općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG), predstavljena je lista partnerskih općina i gradova koji će biti podržani u okviru projekta. MEG projekat finansira Vlada Švicarske, a za implementaciju je odabran Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini (BiH). Kao nova inicijativa u oblasti lokalne samouprave, MEG će pružiti podršku lokalnim vlastima kako bi unaprijedile svoje demokratsko upravljanje i osigurale kvalitetno i efikasno pružanje usluga, sa težištem na sektore privrede i okoliša.

"MEG je sveobuhvatan projekat: on je strateški i praktičan; oslanja se na snažnu predanost partnerskih općina i gradova, te istovremeno predstavlja i najveći iznos bespovratnih sredstava koje je Vlada Švicarske osigurala za jedan projekat u BiH. Implementacija ovog projekta predstavlja veliki izazov za sve nas", rekla je Regula Bäbler, savjetnica za lokalnu upravu, migracije i razvoj u Ambasadi Švicarske u BiH.

Projektni odbor je informiran o metodologiji i procesu odabira partnerskih općina i gradova te je upoznat i sa listom od 18 izabranih partnerskih jedinica lokalne samouprave, uključujući: Tešanj, Teslić, Žepče, Bosanska Krupa, Gračanica, Gradiška, Prijedor, Sanski Most, Cazin, Velika Kladuša, Bihać, Doboj, Kalesija, Tuzla, Gradačac, Prnjavor, Kozarska Dubica, i Kostajnica. Ove općine i gradovi će biti grupisani u dva geografska klastera, i to sjeverozapadni, koji uključuje Unsko-sanski kanton i širi region oko Prijedora, te sjeveroistočni koji obuhvata širi region Doboja i Tuzle.

Tokom prve četverogodišnje faze projekta, pružit će se podrška organima lokalne vlasti u unapređenju kvaliteta i dostupnosti javnih usluga i infrastrukture za najmanje 700.000 građana, među kojima su i socijalno najugroženije kategorije stanovništva. Osim toga, planirana je i saradnja sa privatnim sektorom u svrhu podrške otvaranju novih radnih mjesta. Budžet za prvu fazu projekta iznosi približno 21 milion konvertibilnih maraka.

[krater]

BENEFITI NA PREVOJU: Moguća izgradnja dionice koja spaja tunel Karaula s magistralnom cestom M-18



Budući da puštanje u promet tunela Karaula tehnički još nije moguće, investitor, Javno preduzeće Ceste Federacije BiH razmatra mogućnost da u najkraćem roku novoizgrađeni tunel stavi u funkciju izgradnjom privremenog spoja tunela s dijelovima trase ispred i iza tog objekta na postojeću magistralnu cestu M-18...

Nastavak izgradnje, kako je potvrđeno Feni iz JP Ceste FBiH, predviđa dionicu koja spaja magistralnu cestu M-18 s tunelom Karaula i podrazumijeva izgradnju dodatnog dijela trase ukupne dužine L= 1.506 m (1,5 km) i izgradnju dvaju mostova dužine 280 m i 120 m.

U tom cilju, kompletna tenderska procedura je završena, a kada finansijska sredstava iz Programa kreditnih sredstava za modernizaciju cesta u Federaciji BiH budu operativna, potpisat će se ugovor za izvođenje, ističu iz JP Ceste FBiH.

Tunel Karaula se nalazi na cesti M-18, dionica Kladanj-Podpaklenik preko prevoja Karaula, dužine
903 m, s tunelom za evakuaciju dužine 435 m i otvorenim dijelom trase ispred i iza tunela, ukupne dužine oko 1.200 m.

Postojeći Ugovor za izvođenje radova tunela Karaula potpisan je 14. aprila 2014., a zbog niza okolnosti došlo je do prekoračenja roka izgradnje, pa je potpisan Aneks br. 1. Ugovora za produžetak roka zaključno s 15. julom 2016. godine.

„Građevinski radovi na izgradnji tunela su završeni, a u toku su radovi na ugradnji opreme tunela i uređenju gradilišta.

Međutim, zbog neizgrađenosti trase koja spaja tunel s postojećom magistralnom cestom, puštanje u promet predmetnog objekta još nije moguće“, naglasili su iz JP Ceste FBiH.

Prema dosadašnjem obračunu radova kao i onom koji slijedi, radovi neće preći ugovoreni iznos.

Ugovorena vrijednost radova je 24.257.083,13 KM s PDV-om.

„Benefiti koje će tunel Karaula donijeti ogledaju se u skraćenju dužine postojećeg magistralnog puta M-18 Tuzla-Sarajevo, spuštanju prijevoja Karaula visinski za oko 100 m, povećanju nivoa usluge magistralne ceste, skraćenju vremena putovanja, poboljšanju uslova vožnje, te smanjenju troškova zimskog održavanja magistralne ceste“, izjavili su Feni iz JP Ceste FBiH.

(SB/Vijesti.ba/Fena)

[krater]

BiH preuzima nekretnine vrijedne milijune dolara
Izvor: bljesak.info, 1.8.2016 9:55:55



Naša zemlja će tako preuzeti nekretnine u Tunisu, Keniji, Madagaskaru i Alžiru, koje su u jednakim dijelovima podijeljene između Hrvatske i BiH.

BiH će preuzeti objekte konzularnih predstavništava bivše Jugoslavije vrijedne desetke milijuna dolara. Naša zemlja će tako preuzeti nekretnine u Tunisu, Keniji, Madagaskaru i Alžiru, koje su u jednakim dijelovima podijeljene između Hrvatske i BiH.

"Primopredaja će biti obavljena najkasnije do 1. listopada, a nakon toga bit će postignut dogovor. Kontakti s predstavnicima hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova su u tijeku", kazali su za Glas Srpske u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

Od prodaje zgrada Veleposlanstava bivše SFRJ u Bonnu, New Yorku, Tokiju i Bernu i stana u New Yorku, čija tržišna cijena iznosi oko 80 milijuna dolara, BiH bi trebala dobiti oko 12 milijuna. Stan na 5. aveniji u New Yorku nitko ne koristi, kao ni zgradu u Bonnu.

U zgradi u New Yorku smještena je Misija Srbije pri UN-u, a Srbija koristi i zgrade veleposlanstava u Tokiju i Bernu. Osim tih, slijedi i zajednička prodaja diplomatsko-konzularnih objekata u Srednjoafričkoj Republici, Gvineji, Zambiji i Gvajani. Prema sporazumu o sukcesiji imovine bivše SFRJ, procijenjena vrijednost diplomatsko-konzularnih predstavništava iznosi 266,40 milijuna dolara. Predviđeno je da BiH pripadne 15 posto, što iznosi 39,96 milijuna dolara.

[krater]

Općina Gračanica dobila sredstva za tri projekta iz oblasti zaštite okoliša
Izvor: Akta.ba, 1.8.2016 9:23:02



Upravni odbor Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, na svojoj 2. sjednici a na osnovu provedenog Javnog konkursa za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2016. godinu donio je Odluku o odabiru korisnika sredstava Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH na osnovu provedenog Javnog konkursa za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2016. godinu.

Od ukupno 186 aplikanata, pravo na korištenje sredstava ostvaruje njih 65, među kojima i Općina Gračanica. Općini Gračanica su odobrena sredstva za dva projekta za „Rekonstrukcija i proširenje sistema za prikupljanje i odvođenje fekalnih i oborinskih voda za gradsko područje Gračanice“ sa iznosom do 200.000,00 KM, „Zaštita dijela kolektorske mreže i regulisanje korita rijeke Sokoluše u Gračanici“ sa iznosom do 50.000,00 KM, dok je JP Komus d.o.o. Gračanica, čiji je osnivač Općina Gračanica odobren projekat „Integralno upravljanje otpadom na području Općine Gračanica – faza IV. – selektivno odvajanje otpada od strane domaćinstava na području Općine“ sa iznosom do 60.000,00 KM.

Nakon sklopljenih ugovra sa odabranim aplikantima, u kojima će se utvrditi iznos odobrenih sredstava, uslovi i način korištenja dodjeljenih sredstava, vremenski rok za realizaciju projekta, način plaćanja i kontrole namjenskog korištenja dodijeljenih sredstava, te ostala međusobna prava i obaveze korisnika sredstava Fonda, krenut će se u realizaciju istih.

[krater]

Direktor Aerodroma Sarajevo
KAJMAKOVIĆ: Širimo platformu, moći će se parkirati još tri velika aviona!



Armin Kajmaković, generalni direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo, kazao je jučer u razgovoru za „Dnevni avaz“ da je projekt proširenja platforme za parkiranje aviona jedan od prioriteta ove državne kompanije.

Na taj način, prema njegovim riječima, osigurali bi tri parking mjesta za velike avione, a ukupna vrijednost projekta iznosi oko četiri miliona maraka.

Pet projekata

No, kada je u pitanju investicioni ciklus, Uprava Međunarodnog aerodroma Sarajevo, osim najaktuelnijih, obnove piste i proširenja platforme, ima u planu i mnoge druge projekte. Samo u pet projekata bit će investirano 35,4 miliona KM.

Kajmaković: Problemi u dnevnoj špici

- Proširenje platforme nam je najaktuelniji projekt i njegova realizacija trebala bi početi već naredne godine. Imamo problem s dnevnom špicom i onda se stvara zagušenje u saobraćaju. Proširenjem platforme za dodatna tri parking mjesta došlo bi do velikog rasterećenja. Sada radimo analize i dodatna mjerenja - pojasnio je Kajmaković.

U planu je i obnova aerodromske piste, ukupne dužine 2.600 metara, a ti radovi koštat će 21 milion maraka. Pista je posljednji put obnavljana 1998. godine, kada je, prema projektu, predviđen vijek trajanja od 20 godina, koji uskoro istječe.

- To je jedan od najzahtjevnijih projekata jer će se raditi prevlačenje kompletne piste. Sve mora biti prema međunarodnim standardima, prvenstveno kada je sigurnost u pitanju - rekao je Kajmaković.

Raspisan konkurs

Uprava Sarajevskog aerodroma planirala i izgradnju nove poslovne zgrade, ukupne površine 3.600 kvadrata. Kajmaković nam je pojasnio da je njena gradnja bila planirana i ranije, ali je tek nedavno raspisan konkurs za izradu glavnog projekta.

- Ova zgrada nam je nedostajala jer će u nju biti prebačene određene službe i administracija. Riječ je o objektu s tri etaže te s izlazima i na platformu i na parking s prednje strane - dodao je on.

Izgradnja montažno-rashladne komore
U planu je i izgradnja brze izlazne rulnice u vrijednosti od četiri miliona KM, s ciljem povećanja kapaciteta, posebno u kontekstu dnevne špice. Također, gradit će se i montažno-rashladna komora vrijedna 400.000 KM, a koja će služiti za procesuiranje izvoza svježeg mesa i pošiljki velikih gabarita.

Brojke
- 35,4 miliona KM bit će uloženo u pet projekata
- 21 milion KM koštat će obnova piste
- 6 miliona KM dat će za izgradnju nove poslovne zgrade
- 4 miliona KM koštat će izgradnja izlazne rulnice
- 4 miliona KM koštat će proširenje platforme za parkiranje aviona
- 400.000 KM za izgradnju montažno-rashladne komore

[krater]

Otvaranje Doma "Boško Buha" sljedeće godine: Moderni multifunkcionalni objekat za djecu



Radovi na rekonstrukciji nekadašnjeg Doma pionira "Boško Buha" u Sarajevu su u završnoj fazi. Načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo potpisao je danas Ugovor o izvođenju treće faze radova koji bi prema nekim procjenama trebali biti završeni sredinom sljedeće godine, ako ne i ranije.

Rekonstrukcija je započeta prije dvije godine i sada se radi treća završna faza unutrašnjeg uređenja i vanjskih radova u vrijednosti od 1.030.000 KM.

"Želimo djecu mlađeg uzrasta prebaciti ovdje, kao i aktivnosti za njih koje se trenutno odvijaju u Međunarodnom centru za omladinu. Ovo je prvi objekat takve vrste u BiH i nešto čime se može samo Sarajevo pohvaliti. Sadrži različite multifunkcionalne prostore koji se mogu prilagoditi odvijanju različitih sekcija. Multifunkcionalna sala će biti napravljena kao pozorište, ali se može pretvoriti i u kino salu i druge manifestacije. Tu je prostor za učenje baleta, kreativne radionice za učenje sviranja muzičkih instrumenata, biblioteka i prostori za edukacione sadržaje poput dopunske nastave i slično.", rekao je Koldžo novinarima.

Nekadašnji sadržaji Doma pionira "Boško Buha" bit će vraćeni samo u modernijem obliku s modernim uređajima. Prostori će biti namijenjeni za djecu do 14 godina, ali će ih po potrebi moći koristiti i stariji. Prema riječima načelnika Koldže, radovi bi trebali biti završeni sredinom iduće godine, ali ako se ukaže prilika možda i ranije.

"Imamo više od 70 posto potrebnih sredstava sada, a naredne budžetske godine ćemo izdvojiti još sredstava ako bude potrebno. Radimo paralelno i projekat opremanja, što iziskuje najviše novca. Ukupna vrijednost projekta je blizu dva miliona KM", rekao je Koldžo.

Dom pionira izgrađen je 1963. godine dobrovoljnim sredstvima Udruženja za socijalističko vaspitanje i brigu o djeci "Bane Šurbat". Njegova svrha je bila da se organizuje slobodno vrijeme, odnosno vrijeme između kuće i škole, za djecu do 14 godina, a da kroz neke aktivnosti obuhvati i djecu do 18 godina. Dom je radio tokom cijele sedmice i nudio pregršt aktivnosti. U toku godine je kroz različite programe Doma pionira prolazilo blizu 3.200 djece.

[krater]

Zabilježen povećan izvoz municije i oružja

Izvoz bi se morao udvostručiti ukoliko želimo postati konkurenti na evropskom i svjetskom tržištu.


Namjenska industrija sve više ima posla / Foto: Arhiv

U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u prvom polugodištu 2016, izdvojene prema sektorskoj strukturi poljoprivrede, evidentiran je blagi poraz u većini sektora.

Agroindustrijski sektor

- Agroindustrijski sektor je ostvario rast izvoza u odnosu na prošlu godinu za 14,5 posto unutar kojeg su povećanje izvoza ostvarili voće za jelo, proizvodi vinske industrije, šećer i njegovi proizvodi. Proizvodi od mesa i mesne prerađevine su ostvarili manje izvoza u odnosu na prošlu godinu, oko 53,10 posto, kazala je Belma Hasić, saradnica u sektoru makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH.

Mlijeko i mliječni proizvodi su zabilježili smanjen izvoz na ukupnom nivou od 7,44 posto, a izvoz je smanjen u Srbiju za 40,13 posto, dok je na tržištu Hrvatske ostvaren izvoz od 1,95 miliona KM.

Namjenska industrija

Namjenska industrija bilježi rast izvoza, dodala je Hasić, a najveće povećanje u odnosu na prošlu godinu je izvoz šinskih vozila, municije i oružja, dok je uvoz u ovom segmentu orijentiran na doradu, odnosno uvoz radi izvoza.

- Elektroenergetski sektor je zabilježio smanjenje izvoza i uvoza na ukupnom nivou. Uvoz nafte i naftnih ulja približno je jednak prošlogodišnjem nivou, a unutar hemijske industrije ostvaren je napredak u smislu povećanja izvoza eteričnog ulja, sapuna i ostalih proizvoda, dok je kod uvoza dominirao uvoz farmaceutskih proizvoda, kazala je.

U tekstilnoj industriji zabilježen je porast izvoza proizvoda tekstilne tkanine, a najviše se uvezlo svile. Drvni sektor bilježi pozitivan rast unutar kojeg izvozimo trupce i celulozu, a porastao je izvoz namještaja i njegovih dijelova. Grafička industrija nastavlja sa pozitivnim trendom rasta, što je dovelo do povećanja izvoza štampanih knjiga.

[krater]

Ukinute vize za Maroko nositeljima diplomatskih, službenih i posebnih pasoša BiH



Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak i ambasador Kraljevine Maroko za BiH Moulay Abbes El Kadiri potpisali su 3. augusta 2016. godine u MVP BiH Sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade Kraljevine Maroko o uzajamnom ukidanju viza za nositelje diplomatskih, službenih i posebnih pasoša.

U skladu s odredbama Sporazuma nositelji diplomatskih, službenih i posebnih putovnica jedne zemlje moći će ući, tranzitirati ili boraviti na teritoriji druge zemlje bez vize u periodu do devedeset dana. Također se pojednostavljuje procedura reguliranja boravka članova diplomatskih misija jedne zemlje u drugoj za vrijeme trajanja mandata.

Potpisivanjem Sporazuma pokazan je interes Vijeća ministara BiH i Vlade Kraljevine Maroko za dinamiziranjem bilateralne suradnje i unapređenjem prijateljskih odnosa. Sporazum je korak ka konsolidaciji suradnje i doprinijet će boljoj razmjeni posjeta.

Ministar Crnadak je prije potpisivanja Sporazuma kratko razgovarao sa veleposlanikom El Kadirijem i izrazio zadovoljstvo zbog stalnog unapređenja i generalno dobrih i prijateljskih odnosa.

Sugovornici su izrazili očekivanje da će se suradnja između dvije zemlje intenzivirati, posebno na ekonomskom planu, za što postoji obostrani interes.

[krater]

Autoceste FBiH: Uskoro ugovori za izgradnju dionice Počitelj - Zvirovići



Javno preduzeće Autoceste FBiH naredna dva nova ugovora o izgradnji će potpisati tokom augusta, čim dobiju saglasnost Evropske investicijske banke (EIB) za oba lota, a riječ je o dionici Počitelj - Zvirovići.

Ukupna dužina dionice je 11,07 km i na njoj se nalazi najduži most na Koridoru 5-C, most Počitelj dužine jedan kilometar. Ukupna procijenjena vrijednost izgradnje je 100 miliona eura, a sredstva su osigurana od EIB-a.

Navode da je izgradnja poddionice Počitelj - Zvirovići neophodna kako bi saobraćaj s magistralne ceste M-17 bio preusmjeren na autocestu prema Bijači, čime bi bila osigurana puna funkcionalnost izgrađene poddionice Bijača - Zvirovići i povećana njena isplativost.

JP Autoceste FBiH imaju aktivna dva gradilišta u zeničkoj regiji, a to su Drivuša - Klopče i Klopče - Donja Gračanica.

Početkom 2017. imat će aktivna još dva gradilišta, odnosno počet će radovi na izgradnji dionica Počitelj - Buna (7,2 km) i Donja Gračanica - tunel Zenica (3,9 km). JP Autoceste FBiH je 14. jula 2016. uputilo javni poziv za pretkvalifikaciju za postupke nabavke za izgradnju dviju dionica Počitelj - Buna i Donja Gračanica - tunel Zenica, te je u završnoj fazi za odobrenje 80 miliona eura kod EBRD-a za finasiranje navedenih dionica.

Za dionicu Mostar jug - Buna, poddionica Buna - tunel Kvanj, upućena je inicijativa za osiguranje finansijskih sredstava za izgradnju u visini od 100 miliona eura kod EIB-a.

Također, JP Autoceste FBiH je izvršilo optimizaciju trase dionice autoceste Konjic - Mostar sjever čime će, uz korištenje prirodnih pogodnosti terena (prolaz kroz dolinu Bijela) te nova tehnološka dostignuća u tunelogradnji za proboj kroz planinu Prenj, trasa biti skraćena za 18 km i ostvarena ušteda oko 300 miliona eura.

Na dionici Tarčin - Konjic završen je glavni projekt i u toku je eksproprijacija zemljišta. Procijenjena vrijednost je oko 450 miliona eura bez PDV-a i ne predstavlja prioritet u ovom momentu.

Dionica Nemila - Zenica sjever (izlaz iz tunela Zenica) je podijeljena na tri lota i pokrenuta je inicijativa za zaduženje kod tri različite međunarodne finansijske institucije: EBRD u visini od 80 miliona eura, OFID - Opec fond za međunarodni razvoj u visini od 49 miliona eura i KFAED u visini 36 miliona eura.

Za radove na izgradnji na južnom dijelu Koridora 5-C očekuju da će biti završeni za 30 mjeseci od dana potpisivanja ugovora, dok dionice u zeničkoj regiji mogu biti završene do kraja ljeta 2018.

Nastavak radova koji obuhvataju završne radove postavljanja asfalta, horizontalne i vertikalne signalizacije na dionici Svilaj - Odžak planiran je početkom 2017., što bi se uskladilo sa završetkom mosta na rijeci Savi, uz očekivano puštanje u promet krajem 2017. Za završetak te najsjevernije dionice osiguran je grant od 17,4 miliona eura i privode se kraju završne aktivnosti za 40 miliona eura kod EBRD-a.

U toku su i aktivnosti vezane za provođenje postupka izbora privatnog partnera/koncesionara za izgradnju brze ceste Lašva - Nević Polje.

Osim toga, JP Autoceste FBiH u narednom periodu uvodi novi billing sistem u cilju optimizacije ACC usluge kreiranjem novih paketa ACC usluge i mogućnošću punjenja ACC uređaja putem Interneta, SMS-a, elektronske banke i slično.

[krater]

Odlične statistike: Tuzlanski aerodrom u 2015. prevezao 256.000 putnika



Sa Međunarodnog aerodroma Tuzla (MAT) u 2015. godini prevezeno je više od 256.000 putnika, što je za 100.000 putnika više u odnosu na broj putnika u 2014. godini potvrdio je direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Rifet Karasalihović.

Po njegovim riječima, planom za 2016. godinu predviđen je promet od 305.000 putnika, a ostvareni rezultat za prvih šest mjeseci ove godine je 170.000 putnika.

Karasalihović naglašava da je tuzlanski aerodrom u 2015. godini imao 45 zaposlenih radnika, a u ovog godini ih ima 150, što je više od 100 novih radnih mjesta za pola godine.

Pored postojećih letova na osam destinacija na koje se saobraća s ovog aerodroma, a to su Stockholm, Gothenburg, Malme, Dortmund, Frankfurt Hahn, Memmingen, Basel i Eindhoven, do kraja godine avio kompanija Wizz Air najavila je letove za dvije nove destincije - Berlin i Billund.

Karasalihović navodi da je iz budžeta kantonalne vlade za ovu godinu predviđeno pola miliona KM za kapitalna ulaganja te da je u prvom tromjesečju već povučen iznos od 250.000 KM za opsluživanje kargo saobraćaja koji je odnedavno uspostavljen.

Ističe također da su kapitalna ulaganja federalne vlade za ovaj aerodrom u tekućoj godini 1.570.000 KM, od kojih je 1.300.000 KM namijenjeno za projekt nadogradnje prilaznih svjetala na MAT-u koji je u toku, a ostatak sredstava za kupovinu aerodromske opreme.

S ovog aerodroma u protekla dva mjeseca ostvareno je 35 cargo letova avionom Airbus 330 turske kompanije Turkish Cargo, koji djeluje u sastavu Turkis Airlinesa, a Karasalihović izražava zadovoljstvo saradnjom sa spomenutom kompanijom.

[krater]

Intral BH oživio pogone Aide: Vrhunska obuća iz Tuzle do Amerike i Afrike



Obuća vrhunskog kvaliteta ponovo se počela proizvoditi u Tuzli. Pustim halama nekadašnjeg giganta, Fabrike obuće Aida, firma Intral BH prije pola godine ponovo je udahnula život, a zvuk šivaćih mašina koji je dugo nedostajao, na radost mnogih ponovo odzvanja pogonom.

Intral BH je koncem prošle godine zakupio proizvodnu halu Fabrike obuće Aida u stečaju, a potom zaposlio veliki broj nekadašnjih radnika tuzlanskog giganta iz oblasti obućarstva.

Radni odnos do danas je zasnovalo 300 osoba, a prema zacrtanoj strategiji razvoja, trend zapošljavanja dodatne radne snage bit će nastavljen i u narednom periodu.

"U decembru 2015. godine, u saradnji s Vladom Tuzlanskog kantona mi smo izvršili sanaciju unajmljenih prostora Fabrike obuće Aida. Za tu namjenu smo izdvojili blizu milion KM. U januaru ove godine uspjeli smo prebaciti naše poslovne aktivnosti u unajmljene prostore. U tom trenutku broj uposlenih iznosio je 230. Sticajem okolnosti, u međuvremenu smo uspjeli iskoristiti priliku na tržištu i potpisati određene dodatne ugovore te smo broj proizvodnih radnika povećali za još 70", kaže na početku razgovora za Klix.ba generalni direktor Intrala BH Alija Šehović.

Izvoz širom svijeta


Papuče, sandale, cipele i čizme dio su trenutnog proizvodnog asortimana koji nastaje vještim rukama uposlenika, a svojim kvalitetom nametnuli su se na tržište kako u BiH tako i van granica naše zemlje.

Prema Šehovićevim riječima, Intral BH trenutno posluje s kompanijama iz Slovenije, Austrije, Njemačke i Francuske.

"Mi sa sigurnošću možemo reći da se naši proizvodi izvoze širom svijeta, jer naši partneri putem svojih komercijalnih službi dalje prodaju kupcima koji su zainteresovani. Shodno tome, naši proizvodi danas se mogu naći u Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama, Sjevernoj Africi, Bliskom istoku te zemljama Evropske unije", dodaje Šehović.

Prolazeći kroz pogon u kojem vlada izuzetna radna atmosfera na radnom mjestu zatičemo i Mandu Jurišić koja je u Fabrici obuće Aida provela 30 godina.

Radni staž joj je uvezan kroz sporazum koji su nekadašnji radnici Aide potpisali s Vladom TK. Danas je uposlenica Intrala BH, a kako nam kaže, posebno je sretna što i dalje ima priliku raditi posao koji voli.

"U Aidi sam 30 godina radila kao krojačica, a nakon što sam otišla na evidenciju Zavoda za zapošljavanje TK raspisan je konkurs u Intralu BH. Prijavila sam se i dobila isti posao koji sam obavljala i prije. Kao i u svakoj drugoj fabrici i ovdje se mora raditi. Pored nas starijih radnika koji smo dobili priliku za zaposlenje, uglavnom je zastupljena mlađa radna snaga, što mi je posebno drago. Svi se dobro slažemo i zadovoljna sam svim onim što mi se nudi", priča nam Jurišić.

Belkisa Šabanović jedna je od mlađih radnica koja je dobila priliku za zaposlenje. Trenutno radi na poziciji kontrolora, a ovo joj je prvo radno iskustvo u oblasti obućarstva.

"Posao nije toliko težak, ali veoma je bitno da se obrati pažnja na sve dijelove cipela koji se sašiju. Nakon što se sve uredno pregleda cipela ide na montažu", pojašnjava nam Šabanović.

Dodaje i da su očekivanja s kojima je došla prvi dan na posao već ispunjena.

"Poslodavac je ispunio sve što nam je obećao. Plate su redovne, a imamo i osiguranje te topli obrok", nastavlja Šabanović.

Obućarski zanat ponovo u TK


Intral BH je u saradnji s Federalnim zavodom za zapošljavanje i USAID-om realizirao projekat neformalnog školovanja, putem kojeg je blizu 230 osoba uspješno završilo obuku iz oblasti obućarskog smjera, a potom i zaposleno.

"Riječ je o osobama koje su bile nezaposlene, a mi smo ih putem projekta uspjeli osposobiti za tržište rada, odnosno za one radne aktivnosti ili zadatke za koje nisu bili stručno osposobljeni", ističe generalni direktor Intrala BH.

S obzirom na ukazanu potrebu na tržištu rada, Intral BH je prošle godine sa Gradskom upravom Tuzla i USAID-om pokrenuo projekat ponovnog osnivanja smjera obućara u Srednjoj mješovitoj školi u Tuzli. Do septembra, kada je najavljen početak nove školske godine u TK, očekuje se da će biti upisano najmanje 25 učenika.

Svi učenici koji odluče upisati obućarski smjer bit će u prilici da praktične vještine steknu u Intralu BH, a po okončanju školovanja, već sa 18 godina, budu i radno angažovani.

Prema zacrtanoj strategiji razvoja koju sačinjava i uvođenje dvije nove proizvodne linije, Intral BH do kraja ove godine trebao bi zaposliti još blizu 100 radnika.

[krater]

Predstavnici Državnog investicijskog fonda Dubaija posjetili Agrokomerc: Moguća ulaganja u nekoliko sektora



Nakon ostvarivanja kontakta sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, predstavnici državnog investicijskog fonda Dubaija - Investment Corporation of Dubai (ICD), posjetili su ovog vikenda nekadašnjeg velikokladuškog prehrambenog giganta Agrokomerc, s ciljem potencijalnog ulaganja u postrojenja ove firme i pokretanja proizvodnje.

Kako doznajemo, potencijalni investitori iz Dubaija iskazali su interesovanje za pokretanje proizvodnje u brojnim kompleksima Agrokomerca, a tokom posjete postrojenjima Agrokomerca nastojali su dobiti što više informacija o nekadašnjem prehrambenom gigantu: starosti opreme, postojanju programa za pojedine proizvodne cjeline, stanju elektromreže, te brojnim drugim pitanjima.

Iskazan je i interes za ulaganja u sektor mesne industrije, te proizvodnju biskvita.

Iz Vlade Federacije koja je većinski vlasnik Agrokomerca potvrdili su da se radi o jednom od najznačajnijih investitora, čiji bi eventualni ulazak u Agrokomerc mogao vratiti nekadašnju slavu kompaniji.

"U posljednjih godinu dana čini se sve kako bi se u funkciju stavili kapaciteti Agrokomerca. Ovaj investitor je veoma ozbiljan i mislimo da s njihove strane vlada interes zato što oni u Zaljevu nemaju proizvodnje hrane zbog pustinje, a potrebne su im velike količine za hotele, supermarkete, itd.", istakao je Suvad Osmanagić, savjetnik federalnog premijera, koji je bio i u ulozi domaćina arapskoj delegaciji.

Sa njim se složio i Ermin Mujić, direktor Agrokomerca.

"Po mome saznanju ovo su jedni od najozbiljnijih investitora koji su do sada dolazili u Veliku Kladušu", istakao je Mujić.

Gosti iz Dubaija, prilikom obilaska Velike Kladuše, posjetili su i hotelski kompleks Stari grad, a domaćini su izrazili nadu da bi i ovaj turistički potencijal mogao privući pažnju arapskih biznismena. U pratnji arapske delegacije u Krajini bio je i direktor BBI banke Amer Bukvić.

Investment Corporation of Dubai (ICD) predstavlja državni investicijski fond Dubaija koji vrši ulaganja u oblast financijskih usluga, prijevoza, energije, industrije i nekretnina. Da se radi o značajnom investitoru govori i činjenica da je u maju mjesecu Fond preuzeo vlasništvo nad nautičko-turističkim kompleksom za marine i mega jahte Porto Montenegro u Crnoj Gori, u što su uložili nekoliko desetaka miliona eura, a riječ je o prvoj velikoj direktnoj stranoj investiciji pokrenutoj nakon obnove crnogorske nezavisnosti.

Koliko su investitori iz Dubaija ozbiljni u svojim nakanama kada je u pitanju Agrokomerc, pokazat će naredni period, no bilo kako bilo, ukoliko žele privući investitore, nadležne vlasti morat će normalizirati stanje i uspostaviti jasnu viziju oko Agrokomerca. Prije svega, sanirati ogromna dugovanja firme po različitim osnovama, spriječiti daljnju prodaju imovine u bescijenje, zaštititi nekretnine izvan granica BiH, te se odlučiti o modelu prodaje.

Trenutno, Agrokomerc ima 250 uposlenika, od čega je 112 radno angažovano.