Forum Klix.ba

Časnica Oružanih snaga Ukrajine Tatjana Čornovol:

„Ovaj rat danas jako se razlikuje od rata 2022. U svemu. Toliko je drugačiji, to je nebo i zemlja! Kada razgovaram sa kolegama iz 17. i 72. brigade, sjećamo se tih vremena kao duginog djetinjstva. Bilo je to djetinjstvo rata. Gledali smo sunce, hodali smo poljima i trgali mak, sjedili smo u rovovima pod bagremom, pucali na oklopne transportere iz istih rovova pod bagremom...Sada je sve jako strašno, sada smo kao štakori u podrumima. Rat koji se odvija, ne možete vidjeti ni u znanstvenofantastičnim filmovima o ratovima budućnosti...
Neprijatelj je sada u stanju pratiti svaki pokret i vidjeti bilo što. On vas lovi konkretno. Bilo kakva logistika sada je pitanje čiste sreće...
Ne razumijem zašto europske zemlje ne šalju svoje trupe u Ukrajinu. Njima to treba, ne nama. Bilo bi važno da shvate ovaj rat i da se počnu prilagođavati...

Zbog Trumpovih sankcija usmjerenih na rusku flotu iz sjene, Putin će morati posegnuti za očajničkim mjerama.

Kada je Zapad nametnuo ograničenja na ruski izvoz nafte nakon Putinove invazije na Ukrajinu 2022. godine, globalne pošiljke iz Rusije nastavljene su zahvaljujući novim praksama.

Tri godine kasnije, stvari su se ubrzale. Izvoz nafte iz Rusije eksplodirao je do novog rekorda nakon što su Velika Britanija i EU pojačale sankcije na tankere s naftom.

“U svojih 25 godina izvještavanja o Rusiji i globalnim tokovima nafte, nikada nisam vidjela ništa slično onome s čime se sada suočavamo. Prilično zapanjujuće“, komentirala je za Telegraph Michelle Bockmann iz tvrtke za pomorske podatke Windward AI.

Manipuliranje signalima za praćenje

Jedna od najčešćih praksi je sljedeća: brodovi pod sankcijama brzo mijenjaju zastave i manipuliraju signalima za praćenje putem globalnog sustava automatske identifikacije. Spomenutu taktiku posebno koriste ruski brodovi zaduženi za ilegalni prijevoz nafte na brodove koji nisu na crnoj listi. Teret se pretovaruje prije nego što stigne do destinacijske luke.

Prema podacima tvrtke Windward AI, broj brodova koji su prijavili ometanje GPS signala naglo je porastao za 510 posto od početka godine, a ukupno ih je bilo 11.600 između srpnja i rujna. Broj brodova s ​​lažnom zastavom također se udvostručio u posljednjih devet mjeseci i prvi put premašio brojku od 1000.

Takva praksa bit će otežana nakon 21. studenoga. Naime, očekuje se da će nove američke sankcije Rosnjeftu i Lukoilu, ruskim naftnim divovima, označiti prekretnicu.

Sekundarne sankcije

Sjedinjene Države sada prijete da će ići do kraja nametanjem sekundarnih sankcija financijskim institucijama koje obrađuju plaćanja za naftne pošiljke od Rosnjefta i Lukoila. Ako Rusija želi i dalje izvoziti svoju naftu, koja predstavlja žilu kucavicu njezina ratnog stroja, morat će posegnuti za očajničkim mjerama.

Mnoga tradicionalna čvorišta za brodski transfer ruske nafte nalaze se u međunarodnim vodama uz obalu Cipra, na sjevernom ušću Sueskog kanala u Sredozemnom moru i područjima izvan kineskih luka na istočnom Pacifiku, ustvrdila je Bockmann. Prema njezinim riječima, tek ove godine se počelo koristiti područje uz obalu Omana za prijevoz ruske sirove nafte do Indije.

Sporost Zapada u uvođenju sankcija

Zapad je na početku rata u Ukrajini sporim tempom nametao sankcije na ruski izvoz nafte. Umjesto sankcija u prosincu 2022. godine nametnuli su ograničenje cijene ruske nafte od 60 dolara po barelu. Cilj je bio nanijeti štetu ruskim prihodima bez izbacivanja ruske nafte iz globalnog lanca opskrbe i daljnjeg rasta cijena nafte tijekom energetske krize.

EU je nametnula vlastiti embargo na rusku naftu, ali druge nacije su mogle slobodno kupovati pod uvjetom da je cijena ispod gornje granice. Brodovi nisu mogli dobiti osiguranje na zapadnom tržištu ako su prevozili naftu iznad gornje granice, koja je u rujnu snižena na 47,70 dolara. Dogodile su se dvije stvari. Prvo, Rusija je našla nove kupce za svoju naftu.

Godine 2021. najveći kupci ruske nafte bili su Kina, Nizozemska, Italija, SAD i Južna Koreja, govore podaci Kplera, platforme za podatke o brodarskoj industriji. Posljednje četiri zemlje više ne kupuju rusku naftu, a glavni kupci Moskve su Indija, Kina i Turska.

Gomilanje flote tankera u sjeni

Drugo, Putin je počeo gomilati flotu tankera iz sjene koji posluju izvan zapadnog tržišta osiguranja, pa su tako mogli izvoziti rusku naftu po cijeni iznad gornje granice.

Zapad je odgovorio sankcioniranjem pojedinačnih brodova skrivene flote, pri čemu su Velika Britanija i Europa ove godine dramatično povećali brojku brodova na crnoj listi. Do danas je Velika Britanija nametnula sankcije za 540 ruskih trgovačkih brodova, a Europska unija 480, pri čemu se 369 brodova nalazi na obje liste.

Bivši američki predsjednik Joe Biden na kraju svog mandata nametnuo je sankcije za 183 plovila. Sveukupno, gotovo dvije trećine brodova iz sjene koje je Windward AI identificirao sankcionirali su globalni regulatori.

Rekordna količina ruske nafte na moru

Prema riječima Bockman, rekordna količina ruske nafte na moru je zabilježena u listopadu, što sugerira da se isporuke zadržavaju uslijed sankcija.

Do prije dva tjedna, administracija Donalda Trumpa suzdržavala se od uvođenja strogih sankcija. Nije nametnula nove sankcije ruskim trgovačkim brodovima. Ova razlika blagoslov je za Putina jer podaci pokazuju da američke sankcije imaju daleko veći utjecaj od europskih.

Kroz petomjesečno razdoblje upotreba jednog tankera za izvor nafte past će za 74 posto, ako je pogođen američkim sankcijama, u odnosu na samo 31 posto za brod pogođen sankcijama Britanije i EU-a, otkrili su podaci Kplera.

Američke sankcije jače udaraju

“Sankcije iz SAD-a su vrlo, vrlo ozbiljne. Brodovi jedva uspijevaju održati poslovanje. Tankeri pogođeni sankcijama iz EU i Velike Britanije nastavljaju bez ikakvih promjena“, rekao je Matthew Wright iz Kplera.

Utjecaj američkih sankcija je jači jer tvrtke imaju daleko više interakcije s američkim financijskim sustavom zbog dominacije američkog dolara.

To je jedan od razloga zašto je Trumpova odluka da nametne sankcije Rosnjeftu i Lukoilu toliko značajna. Dvije naftne tvrtke zajedno čine oko polovicu ukupnog ruskog izvoza nafte.

Kina i Indija obustavile kupovinu ruske nafte

Većina indijskih rafinerija, uključujući Reliance Industries, koja kupuje više ruske nafte nego bilo koje drugo poduzeće u Indiji, odmah nakon objave sankcija obustavila je kupovinu ruske nafte.

Reuters je također izvijestio da su kineske nacionalne naftne tvrtke PetroChina, Sinopec, CNOOC i Zhenhua Oil obustavile kupnju ruske nafte putem mora zbog zabrinutosti oko sankcija.

“Jedan od problema s europskim sankcijama je taj što nikada nemaju stvarnog učinka koji bi ljude prestrašio i natjerao da donose odluke protiv Rusije”, rekao je Tom Keatinge, osnivač i direktor Centra za financije i sigurnost pri britanskom Kraljevskom institutu ujedinjenih službi (RUSI).

SAD spreman na agresivnu reakciju

Ključno je da su ovo ujedno i prve sankcije koje izravno pogađaju rusku naftu, a ne samo njezinu cijenu ili mogućnosti transporta. Zbog globalne prezasićenosti naftom američki predsjednik se ne boji udariti na opskrbni lanac i podići cijene.

Chris Wright, američki ministar energetike, signalizirao je da su SAD spremne na agresivnu reakciju. “Možemo li se riješiti polovice ruskog izvoza nafte i dalje imati otprilike uravnoteženo tržište nafte? Apsolutno možemo“, rekao je prošloga tjedna.

Ako Sjedinjene Države jasno daju do znanja da će ispuniti sekundarnu prijetnju sankcijama financijskim institucijama, ruske taktike izbjegavanja morat će se ubrzati. „Očekujemo da će dosegnuti rasprostranjenost i razmjere kakve su karakteristične za Iran“, poručila je Bockmann.

Iranski brodovi koji napuštaju otok Hark, na kojemu se nalazi veliki naftni terminal, nikada nemaju uključen automatski sustav identifikacije prilikom ukrcaja. “To je zbog toga što plovila lažiraju svoju lokaciju“, kaže Bockmann.

Rusija će vjerojatno posuditi ideje iz iranskog priručnika koristeći složenu vlasničku strukturu i fiktivne tvrtke kako bi pokušala oprati prihod od naftnih transakcija, poručila je Kimberly Donovan iz Atlantskog vijeća.

Preuzeto sa: https://www.telegram.hr/vijesti/ugrozen ... jeti-krah/

Crvene_brigade wrote: ↑07/11/2025 13:19 Kupjanski “kotlić” se krčka za Putinove fašističke agresore…

melac wrote: ↑07/11/2025 21:27 Pa je li moguce da se nasi eksperti za kotlice i kisnicu i lisce nakacili na podvalu rutaljistana u vidu AI montiranih videa da se cijele ukrajinske jedinice predaju na potez Pokrovsk?

Ne zna sta da kazem...

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odobrio je imenovanje pukovnika Jurija Čerevašenka zapovjednikom bespilotnih sustava protuzračne obrane.
Prema riječima predsjednika, Čerevašenko se suočava s nizom ključnih zadataka utvrđenih na sastanku Stožera vrhovnog zapovjednika. Među prioritetima:
- aktivno uvođenje bespilotnih sustava u protuzračnu obranu, posebno presretačkih dronova;
- jačanje zaštite zračnog prostora modernim tehnologijama;
- povećanje proizvodnje i integracije najnovijeg oružja.
Pukovnik Čerevašenko sudjelovao je u stvaranju prve skupine mobilnih brigada brzog odgovora protuzračne obrane. U novije vrijeme razvija i implementira presretačke dronove. Na svojoj novoj poziciji bit će odgovoran za skaliranje bespilotne komponente u Zračnim snagama - od taktičkog razvoja do integracije u cjelokupni sustav protuzračne obrane.

Magyar izvještava da se u prvoj sedmici gotovo 5000 ljudi prijavilo za pridruživanje "Snagama bespilotnih sistema", otprilike jedna prijava svake dvije minute. To se događa u trenutku kada Ukrajina proširuje novačenje u USF-u na preko 15 000 pozicija u 12 jedinica.

Napominje da su "Ptice" izgubile 27 vojnika u 18 mjeseci uništavajući desetine hiljada neprijateljskih ciljeva, nazivajući taj omjer "cijenom odmazde".

Od 4954 primljene prijave, obrađeno je preko 3700, a prijavili su se civili, vojno osoblje i trenutni pripadnici USF-a.

Magyar naglašava da im nisu potrebni samo borci, već i tehnički vješti regruti, ljudi koji mogu upravljati dronovima i napadati s udaljenosti. Potiče Ukrajince da se pridruže USF-u i sami odaberu svoje uloge.

Ako govorimo o Pokrovsku, onda on nije okružen i ne može biti ni na koji način, jer se neprijatelj u njega infiltrira i provodi svoje aktivnosti izravno u gradu. Postoji samo jedna točka impregnacije - južni dio naselja. Istovremeno, Mirnograd je pod prijetnjom operativnog okruženja, s mogućim preuzimanjem pod vatrenu ili fizičku kontrolu svih logističkih ruta.
Neprijatelj se pokušava učvrstiti na istočnoj periferiji grada, izvodeći jurišne operacije duž dionice Novoekonomične-Mikolaivka-Miroljubivka-Kozacke.
Kako sami borci primjećuju, u gradu praktički nema logistike, ponekad spašava loše vrijeme, a sam prolazak je lutrija. Više nije moguće provoditi pješačke rute, jer u bilo kojem trenutku možete naići na zasjedu diverzantsko-izviđačkih skupina, udar dronova, miniranje itd. Bliski kontakt tijekom kretanja postaje rutina. Postoje slučajevi kada pješaštvo agresora uspijeva postaviti inženjerske barijere.
Važna logistička točka za Mirnograd je naselje Rivne, gdje se neprijatelj nakuplja i postavlja zasjede.
Važno pitanje, prvenstveno za Mirnograd, jeste kako držati položaje bez normalne logistike, kako provoditi rotacije i kako povući snage u slučaju kritične situacije. Zasad skupina u Mirnogradu uspijeva obuzdati pritisak na grad s istoka, ali uskoro će to postati nemoguće bez normalnog pristupa logistici. Ključ ovog velikog grada danas je Pokrovsk, kojeg neprijatelj svakodnevno osvaja.

Ministrica energetike Svitlana Hrinčuk izjavila je da je Ruska Federacija u noći 8. studenog izvela jedan od najvećih izravnih napada balističkim raketama na energetske objekte, ali da je od večeri već bilo moguće stabilizirati sustav.
"Teško se sjetiti toliko raketa koje su izravno napadale energetske objekte od početka rata. Stoga, naravno, postoje posljedice. No, već je moguće malo stabilizirati sustav. Najteža situacija bila je u Harkivskoj, Poltavskoj, Donjeckoj, Sumskoj i Černihivskoj oblasti, jer su ponovno napadnute navečer, oštećene su određene mrežne linije, što nije dopuštalo prijenos dovoljne količine električne energije" rekla je Hrinčuk.
Prema njezinim riječima, tijekom napada 8. studenog djelomično je oštećena i plinska infrastruktura, ali je već djelomično obnovljena.
„Nastavljamo raditi. Još nema kritične situacije. Radimo na privlačenju dodatnog uvoza kako bismo se osjećali stabilnije tijekom sezone grijanja. Postoji ogromna podrška naših međunarodnih partnera“, rekla je ministrica.
Od početka listopada ovo je bio peti masovni napad projektilima različitih tipova na energetske objekte, kao i sedmi veliki napad na plinsku infrastrukturu.