MrMaliJoe wrote:BH PRIJE SVEGA
HEĆO, LAŽI I UCJENE: Rudari kreditima vraćaju dug Rudnika
Petak, 20 Kolovoz 2010 06:37
Izvor: http://www.zurnal.info/home/index.php?o ... &Itemid=27
HEĆO: Kreator prevare
Rudarska pleća su jaka. Mogu podnijeti sve. Čak i državni dug. Pa je, zato, Vahid Hećo sa svojim saradnicima odlučio da umjesto rudnika kredite dižu rudari.
Ibrahim je rudar iz Banovića. Nije baš upućen u ekonomiju. Zna kopati ugalj i slušati nadređene. Kad su mu nadređeni prošle godine rekli će dobiti otkaz ako tuži rudnik zbog nepoštivanja kolektivnog ugovora, Ibro je slegnuo ramenina. Neki drugi Ibrini komorati nisu postupili po naređenju. Tužili su rudnik i dobili po 30 hiljada maraka. Keša. Onda je Ibro postao nezadovoljan, pa mu je u posjetu, prije dva-tri mjeseca, došao ministar. I onda je ministar pred svim rudarima kazao da su oni rudari koji su za svoje pare tužili rudnike-državni izdajnici, da će dobiti otkaze i da im se ni deseto koljeno neće zaposliti u rudniku. Ibri je bilo malo lakše, ali mu je, opet, bilo žao njegovih zarađenih para.
Ministar Hećo zaprijetio je otpuštanjima ukoliko rudari ne pristanu na njegove ucjene
Da bi smirio nezadovoljstvo, ministar je sa svojim saradnicima, Muneverom Čergićem, direktorom RMU Banovići, te Rešadom Husagićem, direktorom Rudnika Kreka, odlučio „pomoći“ Ibri i komoratima. Pozvali su ih jednog dana na razgovor i ponudili da im isplate po 10 hiljada duga po kolektivnom ugovoru. Rudari bi, zauzvrat, pismeno izjavili da se odriču svih svojih prava. E, sad, pošto rudnik nema para, svakom je rudaru predloženo da u nekoj komercijalnoj banci uzmu kredit u iznosu od 10 hiljada maraka. Svaki rudar bi od toga dobio 7.900 KM, dok bi ostatak pripao banci po osnovu kamata. Mjesečna rata kredita iznosila bi 119 maraka. Taj novac, rudarima bi, svaki mjesec, uz plaću, prebacivao rudnik. Pod uslovom da ima dovoljno novca.
Konsultovan je i sindikat koji nije pravio proleme i ubrzo su miniatrovi ljudi dobili zeleno svjetlo da još jednom prvare rudare. Rudarima nije preostalo ništa drugo nego da stave svoj potpise.
Prema Sporazumu o poravnanju, Rudnik je radnicima trebao svaki mjesec doznačavati na njihove tekuće zaostale obaveze u 84, a najduže u 120 jednakih rata, da se iz tih sredstava plaća mjesečna rata banci. Međutim, prema mišljenju uglednog ekonomiste, profesora Kadrije Hodžića, ukoliko Rudnik padne u nelikvidnost, prema Sporazumu, biti će obustaviljeno plaćanje na najduže 6 mjeseci, a obaveza tada pada na zaposlenike, jer “Banka nije predvidjela mogućnost pauze u izmirivanju obaveza, nego se naprotiv obezbjedila se administrativnom zabranom i mjenicom dužnika.”
Pored toga, svaki zaposlenik je, dakle, klasično zadužen kod banke i prema ugovoru o kreditu obaveza je na njemu da izmiruje svoje obaveze, a banka ima instrumente obezbjeđenja, mjenicu i administrativnu zabranu. Prema Sporazumu Društvo se obavezalo da će mjesečni iznos rate uplaćivati na tekući račun svakog radnika. Ukoliko to ne uradi, uposlenik je dužan izmiriti svoju obavezu.
-Ovim klasičnim kreditnim odnosom između banke i zaposlenika je stvoren kreditni odnos kojim se svakako opterećuje kreditna sposobnost zaposlenika i u Centralnom registru se vodi kao obaveza-smatra profesor Hodžić.
Uspostavljanjem ovakvog kreditnog odnosa između banke i zaposlenika, RMU Banovići kao da ne postoji u lancu izmirenja obaveza prema zaposlenicima.
Hodžić smatra da kamatna stopa nije visoka, ali je ona tržišna zaposlenici su ponovo na gubitku za nekih 20 posto: Neobično je da je banka dekurzivno obračuna kamate, a naplatu vrši anticipativno. Ako se prostom računicom pomnoži mjesečna rata od 119,05 sa 84 mjeseca dobijamo 10 000, a svaki radnik je dobio 7. 950 KM.
Banka u ovom slučaju nije trebala praviti ustupak zaposlenima nego je poslodavac trebao podići kredit, pa tu mjesečnu ratu plaćati za radnike, odnosno isplaćivati im na račun u banci i dati svoje instrumente obezbjeđenja. Da je to urađeno zaposleni ne bi imali zaduženja i ne bi se u Centralni registra kredita vodili kao dužnici.
BH PRIJE SVEGA
Ovo se definitivno uklapa u izborne slogane Stranke ZaBiH.MrMaliJoe wrote:BH PRIJE SVEGA
HEĆO, LAŽI I UCJENE: Rudari kreditima vraćaju dug Rudnika
Petak, 20 Kolovoz 2010 06:37
Izvor: http://www.zurnal.info/home/index.php?o ... &Itemid=27
HEĆO: Kreator prevare
Rudarska pleća su jaka. Mogu podnijeti sve. Čak i državni dug. Pa je, zato, Vahid Hećo sa svojim saradnicima odlučio da umjesto rudnika kredite dižu rudari.
Ibrahim je rudar iz Banovića. Nije baš upućen u ekonomiju. Zna kopati ugalj i slušati nadređene. Kad su mu nadređeni prošle godine rekli će dobiti otkaz ako tuži rudnik zbog nepoštivanja kolektivnog ugovora, Ibro je slegnuo ramenina. Neki drugi Ibrini komorati nisu postupili po naređenju. Tužili su rudnik i dobili po 30 hiljada maraka. Keša. Onda je Ibro postao nezadovoljan, pa mu je u posjetu, prije dva-tri mjeseca, došao ministar. I onda je ministar pred svim rudarima kazao da su oni rudari koji su za svoje pare tužili rudnike-državni izdajnici, da će dobiti otkaze i da im se ni deseto koljeno neće zaposliti u rudniku. Ibri je bilo malo lakše, ali mu je, opet, bilo žao njegovih zarađenih para.
Ministar Hećo zaprijetio je otpuštanjima ukoliko rudari ne pristanu na njegove ucjene
Da bi smirio nezadovoljstvo, ministar je sa svojim saradnicima, Muneverom Čergićem, direktorom RMU Banovići, te Rešadom Husagićem, direktorom Rudnika Kreka, odlučio „pomoći“ Ibri i komoratima. Pozvali su ih jednog dana na razgovor i ponudili da im isplate po 10 hiljada duga po kolektivnom ugovoru. Rudari bi, zauzvrat, pismeno izjavili da se odriču svih svojih prava. E, sad, pošto rudnik nema para, svakom je rudaru predloženo da u nekoj komercijalnoj banci uzmu kredit u iznosu od 10 hiljada maraka. Svaki rudar bi od toga dobio 7.900 KM, dok bi ostatak pripao banci po osnovu kamata. Mjesečna rata kredita iznosila bi 119 maraka. Taj novac, rudarima bi, svaki mjesec, uz plaću, prebacivao rudnik. Pod uslovom da ima dovoljno novca.
Konsultovan je i sindikat koji nije pravio proleme i ubrzo su miniatrovi ljudi dobili zeleno svjetlo da još jednom prvare rudare. Rudarima nije preostalo ništa drugo nego da stave svoj potpise.
Prema Sporazumu o poravnanju, Rudnik je radnicima trebao svaki mjesec doznačavati na njihove tekuće zaostale obaveze u 84, a najduže u 120 jednakih rata, da se iz tih sredstava plaća mjesečna rata banci. Međutim, prema mišljenju uglednog ekonomiste, profesora Kadrije Hodžića, ukoliko Rudnik padne u nelikvidnost, prema Sporazumu, biti će obustaviljeno plaćanje na najduže 6 mjeseci, a obaveza tada pada na zaposlenike, jer “Banka nije predvidjela mogućnost pauze u izmirivanju obaveza, nego se naprotiv obezbjedila se administrativnom zabranom i mjenicom dužnika.”
Pored toga, svaki zaposlenik je, dakle, klasično zadužen kod banke i prema ugovoru o kreditu obaveza je na njemu da izmiruje svoje obaveze, a banka ima instrumente obezbjeđenja, mjenicu i administrativnu zabranu. Prema Sporazumu Društvo se obavezalo da će mjesečni iznos rate uplaćivati na tekući račun svakog radnika. Ukoliko to ne uradi, uposlenik je dužan izmiriti svoju obavezu.
-Ovim klasičnim kreditnim odnosom između banke i zaposlenika je stvoren kreditni odnos kojim se svakako opterećuje kreditna sposobnost zaposlenika i u Centralnom registru se vodi kao obaveza-smatra profesor Hodžić.
Uspostavljanjem ovakvog kreditnog odnosa između banke i zaposlenika, RMU Banovići kao da ne postoji u lancu izmirenja obaveza prema zaposlenicima.
Hodžić smatra da kamatna stopa nije visoka, ali je ona tržišna zaposlenici su ponovo na gubitku za nekih 20 posto: Neobično je da je banka dekurzivno obračuna kamate, a naplatu vrši anticipativno. Ako se prostom računicom pomnoži mjesečna rata od 119,05 sa 84 mjeseca dobijamo 10 000, a svaki radnik je dobio 7. 950 KM.
Banka u ovom slučaju nije trebala praviti ustupak zaposlenima nego je poslodavac trebao podići kredit, pa tu mjesečnu ratu plaćati za radnike, odnosno isplaćivati im na račun u banci i dati svoje instrumente obezbjeđenja. Da je to urađeno zaposleni ne bi imali zaduženja i ne bi se u Centralni registra kredita vodili kao dužnici.
BH PRIJE SVEGA
supervizor wrote: Prosječna plaća rudara iznosi preko 1,2 hiljade KM i veća je nego ikada u povijesti. To je činjenica koju svako može provjeriti a najveće zasluge pripadaju ministru Heći.
ne nagoni 821 KM je prosječna plata rudara za maj 2010. u cijeloj BiH... kako ima sigurno više rudara u FBiH nego u RS, rudari u RS bi morali imati plate 250-300 KM da bi tvoja konstatacija bila tačnasupervizor wrote:Prosječna plaća rudara iznosi preko 1,2 hiljade KM i veća je nego ikada u povijesti. To je činjenica koju svako može provjeriti a najveće zasluge pripadaju ministru Heći.
Haj, dobro uzet cemo da je to tacno, da je njegova zasluga, mada svi znamo da nije,supervizor wrote:Prosječna plaća rudara iznosi preko 1,2 hiljade KM i veća je nego ikada u povijesti. To je činjenica koju svako može provjeriti a najveće zasluge pripadaju ministru Heći.
Naime, Elektroprivreda je za prvih šest mjeseci ove godine ostvarila dobit od 3 miliona maraka, što je neuporedivo s istim razdobljem prošle godine, kada je dobit bila čak 73 MILIONA MARAKA.
supervizor wrote:Prosječna plaća rudara iznosi preko 1,2 hiljade KM i veća je nego ikada u povijesti. To je činjenica koju svako može provjeriti a najveće zasluge pripadaju ministru Heći.
supervizor wrote:Prosječna plaća rudara iznosi preko 1,2 hiljade KM i veća je nego ikada u povijesti. To je činjenica koju svako može provjeriti a najveće zasluge pripadaju ministru Heći.
supervizor wrote:Prosječna plaća rudara iznosi preko 1,2 hiljade KM i veća je nego ikada u povijesti. To je činjenica koju svako može provjeriti a najveće zasluge pripadaju ministru Heći.
Ode on sa lepim ukinut rs...wickerman wrote:supervizor wrote:Prosječna plaća rudara iznosi preko 1,2 hiljade KM i veća je nego ikada u povijesti. To je činjenica koju svako može provjeriti a najveće zasluge pripadaju ministru Heći.
Ti to bacio BOMBU i onda bjezimooooooo
pa ce se vrnut... BHCluster wrote:Zato nemojte opet izaci na izbore i nemojte glasati, samo prdite po Internetu i kukajte zajedno sa mnom...
Bloger wrote:821 KM je prosječna plata rudara za maj 2010. u cijeloj BiH... kako ima sigurno više rudara u FBiH nego u RS, rudari u RS bi morali imati plate 250-300 KM da bi tvoja konstatacija bila tačna
Napisao sam da je prosječna plaća rudara iznad 1,2 hiljade KM, i to je tačan podatak. Ti navodiš podatak o prosječnoj plaći svih zaposlenih u rudnicima, a to nije isto. Na primjer, ljekari na Koševu zarađuju 1,4 hiljade KM, a prosjećna plaća zapsolenih na Koševu je 800 Km. Jamski rudari zarađuju iznad 1,2 hiljade KM mjesečno, što je prije svega rezultat činjenice da su rudnici ušili u sastav Elektroprivrede BiH. Integracija rudnika je djelo ministra Heće. To nije moj stav-to je činjenica.
Doktori imaju mnogo veće plate od sestara i čistačica, tako da se prosjek smanji. Ko to u rudnicima može imati puno manju platu od rudara, da im snizi prosjek. Administracija može imati samo veće plate, a uostalom nema ih puno... većina zaposlenih u rudnicima su rudari.
Nije fino klonirati se 
MrMaliJoe wrote:BH PRIJE SVEGA
HEĆO, LAŽI I UCJENE: Rudari kreditima vraćaju dug Rudnika
Petak, 20 Kolovoz 2010 06:37
Izvor: http://www.zurnal.info/home/index.php?o ... &Itemid=27
HEĆO: Kreator prevare
Rudarska pleća su jaka. Mogu podnijeti sve. Čak i državni dug. Pa je, zato, Vahid Hećo sa svojim saradnicima odlučio da umjesto rudnika kredite dižu rudari.
Ibrahim je rudar iz Banovića. Nije baš upućen u ekonomiju. Zna kopati ugalj i slušati nadređene. Kad su mu nadređeni prošle godine rekli će dobiti otkaz ako tuži rudnik zbog nepoštivanja kolektivnog ugovora, Ibro je slegnuo ramenina. Neki drugi Ibrini komorati nisu postupili po naređenju. Tužili su rudnik i dobili po 30 hiljada maraka. Keša. Onda je Ibro postao nezadovoljan, pa mu je u posjetu, prije dva-tri mjeseca, došao ministar. I onda je ministar pred svim rudarima kazao da su oni rudari koji su za svoje pare tužili rudnike-državni izdajnici, da će dobiti otkaze i da im se ni deseto koljeno neće zaposliti u rudniku. Ibri je bilo malo lakše, ali mu je, opet, bilo žao njegovih zarađenih para.
Ministar Hećo zaprijetio je otpuštanjima ukoliko rudari ne pristanu na njegove ucjene
Da bi smirio nezadovoljstvo, ministar je sa svojim saradnicima, Muneverom Čergićem, direktorom RMU Banovići, te Rešadom Husagićem, direktorom Rudnika Kreka, odlučio „pomoći“ Ibri i komoratima. Pozvali su ih jednog dana na razgovor i ponudili da im isplate po 10 hiljada duga po kolektivnom ugovoru. Rudari bi, zauzvrat, pismeno izjavili da se odriču svih svojih prava. E, sad, pošto rudnik nema para, svakom je rudaru predloženo da u nekoj komercijalnoj banci uzmu kredit u iznosu od 10 hiljada maraka. Svaki rudar bi od toga dobio 7.900 KM, dok bi ostatak pripao banci po osnovu kamata. Mjesečna rata kredita iznosila bi 119 maraka. Taj novac, rudarima bi, svaki mjesec, uz plaću, prebacivao rudnik. Pod uslovom da ima dovoljno novca.
Konsultovan je i sindikat koji nije pravio proleme i ubrzo su miniatrovi ljudi dobili zeleno svjetlo da još jednom prvare rudare. Rudarima nije preostalo ništa drugo nego da stave svoj potpise.
Prema Sporazumu o poravnanju, Rudnik je radnicima trebao svaki mjesec doznačavati na njihove tekuće zaostale obaveze u 84, a najduže u 120 jednakih rata, da se iz tih sredstava plaća mjesečna rata banci. Međutim, prema mišljenju uglednog ekonomiste, profesora Kadrije Hodžića, ukoliko Rudnik padne u nelikvidnost, prema Sporazumu, biti će obustaviljeno plaćanje na najduže 6 mjeseci, a obaveza tada pada na zaposlenike, jer “Banka nije predvidjela mogućnost pauze u izmirivanju obaveza, nego se naprotiv obezbjedila se administrativnom zabranom i mjenicom dužnika.”
Pored toga, svaki zaposlenik je, dakle, klasično zadužen kod banke i prema ugovoru o kreditu obaveza je na njemu da izmiruje svoje obaveze, a banka ima instrumente obezbjeđenja, mjenicu i administrativnu zabranu. Prema Sporazumu Društvo se obavezalo da će mjesečni iznos rate uplaćivati na tekući račun svakog radnika. Ukoliko to ne uradi, uposlenik je dužan izmiriti svoju obavezu.
-Ovim klasičnim kreditnim odnosom između banke i zaposlenika je stvoren kreditni odnos kojim se svakako opterećuje kreditna sposobnost zaposlenika i u Centralnom registru se vodi kao obaveza-smatra profesor Hodžić.
Uspostavljanjem ovakvog kreditnog odnosa između banke i zaposlenika, RMU Banovići kao da ne postoji u lancu izmirenja obaveza prema zaposlenicima.
Hodžić smatra da kamatna stopa nije visoka, ali je ona tržišna zaposlenici su ponovo na gubitku za nekih 20 posto: Neobično je da je banka dekurzivno obračuna kamate, a naplatu vrši anticipativno. Ako se prostom računicom pomnoži mjesečna rata od 119,05 sa 84 mjeseca dobijamo 10 000, a svaki radnik je dobio 7. 950 KM.
Banka u ovom slučaju nije trebala praviti ustupak zaposlenima nego je poslodavac trebao podići kredit, pa tu mjesečnu ratu plaćati za radnike, odnosno isplaćivati im na račun u banci i dati svoje instrumente obezbjeđenja. Da je to urađeno zaposleni ne bi imali zaduženja i ne bi se u Centralni registra kredita vodili kao dužnici.
BH PRIJE SVEGA
ovo nije potez korumpiranog politicara, ovo je potez mafije Nevjerovatna drskost i licemjerstvo je današnji prijem žena iz porodica žrtava krviprolića koje je na Grbavici provodio krvnik Batko (http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/100823099).
I on i njegova ljigava i pokvarena politika, prepuna obmana i lažnih obećanja Pa dobro nemoj biti tako okrutan. Nasi pra pra pra pra unuci ce da uzivaju u blagodatima koridora WC, pardon 5C. Hare i kompanija su fino sracunali da ce za 25 godina biti pod zemljiom, tako da ih tada ovaj koridor nece zanimati. Oni ce zaista zavrsiti sa koridorom WC za 25 godina, a to sto on nece biti do kraja zavrsen, vise nece biti njihova briga. Pa eto narode, opet vi imate priliku da birate.MrMaliJoe wrote:Haris Silajdžić, SBiH: “Gradit ćemo Koridor 5C, a ne pričati o njemu”
Predizborni skup, Travnik: “Izgradnja koridora 5C je velika šansa za BiH. Gradit ćemo koridor 5C, a ne pričati o njemu. Koridor će promijeniti BiH iz temelja, jer tada ćemo iskoristiti veliki resurs koji imamo, možda i najveći pored vode, a to je luka Neum, koju moramo napraviti. To je naš prozor u svijet i šansa da postanemo pomorska zemlja. To je velika investicija i veliki posao, ali kada to realiziramo, BiH će stati u red razvijenih zemalja”, kazao je Silajdžić.
(Dnevni Avaz, 3. 9. 2006.)
Komentar:
Uh, odakle da počnemo. Činjenica jeste da se autoput gradi, ali brzinom kojom bi nam zavidjela jedino zemlja iz ranga Liberije, Somalije ili Sudana. Od 2000. do 2010. godine izgradili smo (čak) 40 km ove “žile kucavice”, kako političari vole zvati autoput.
Vlasti FBiH (pa i SBiH) i dalje ističu kako će u narednih 25 godina izgraditi 800 km Koridora V – c. Ako je vjerovati Silajdžiću i drugovima, sadašnjom brzinom gradnje za 800 km treba ravno 200 godina. Tužna je istina da Silajdžić nije pričao a ni (normalnom brzinom) gradio autoput.
Je l’ Predsjednik SBiH i predsjedavajući Predsjedništva BiH spomenuo Luku Neum?
http://istinomjer.ba/haris-silajdzic-sb ... %E2%80%9D/