dr.Gonzo wrote:
Ne slažem se da postoji manjak interesa, dokaz je upravo Darvin koji je "pođonio" Džahiza.
Dokaz je Galileo, koji je "pođonio" Birunija,
Kopernik koji je "pođonio" Alija Kuščua u Birunija, itd.
Jesu li to mozda samo arapska/islamksa naucna dostignuca autohtona i nezavnisna od ostalih?
Ako cemo pricati o "djonjenju", hajmo napraviti jos jedan korak:
Jesu li Brahmagupta i ostali veliki indijski matematicari toga perioda uticali na Birunija? Ili mozda Erastoten (kao osoba koja je prva izracunala obim zemlje). Jesu li arapski naucnici culi za Aristotela, za Euklida? Ili Anaksimaner, koji je vjerovatno prvi poceo razmatrati ideje o evoluciji zivih bica.
Ako cemo traziti kolijevku naucne misli i moderne civilizacije, onda to definitivno mora biti anticka Grcka. Mada to iz danasnje perspektive ima iskljucivo historijsku vaznost, i ne cini religiju starih grka nista tacnijom od bilo koje druge.
Apsolutno pogrešno i besmisleno - štaviše u cjelosti van mog konteksta i upravo u prilog tvrdnje da je dogmatski karakter ono što krasi ateiste prije teista.
No, da krenemo redom:
- Upravo sam na kraju moga posta ustvrdio:
No, za normalne ljude, znanje je zajednička svojina svih ljudskih bića, odnosi prema tom znanju su jedino što ih determinira. (pogledati post iznad);
- Porediti religiju Grka sa islamom u kontekstu imperativa naučnog pregalaštva upravo predstavlja apologetiku ateističke vjere, kojoj se ti, drug, često odaješ; jer Džahiz je svoja prva saznanja o Biologiji naučio u Basranskoj džamiji - djelujući upravo prema spomenutim islamskim imperativima da se zakoni prirode ne mijenjaju i da je čovjeku dužnost da ih spoznaje (grčka religija ne govori ništa o prirodnim zakonima niti dužnosti vjernika "grcizma" da ih izučavaju)
"Not much is known about Al-Jahiz's early life, but his family was very poor. He used to sell fish along one of the canals in Basra to help his family. Yet, despite his difficult financial troubles, that didn't stop him from seeking knowledge since his youth. He used to gather with a group of other youths at
the main mosque of Basra, where they discussed various subjects of sciences. He also attended various lectures given by the most learned men in philology, lexicography, and poetry."
Štaviše, znanje je zajednička svojina ljudi, no u ovom konkretnom slučaju upravo ovaj islamski mislilac je imao presudnu ulogu:
"In the 11th century, al-Khatib al-Baghdadi accused al-Jahiz of having plagiarized parts of his work from the Kitāb al-Hayawān of Aristotle,[15] but modern scholars have noted that there was only a limited Aristotelian influence in al-Jahiz's work, and that al-Baghdadi may have been unacquainted with Aristotle's work on the subject.[16]
In particular, there is no Aristotelian precedent for al-Jahiz's ideas on topics such as natural selection, environmental determinism and food chains.
Na kraju krajeva vjerovati da sve ima svoj uzrok je sasvim prirodno, naučno dokazano i općepoznato pravilo u prirodi. Sa druge strane vjerovati da nešto nema svoj uzrok, i da je nastalo samo od sebe, jeste presedan u logici, i istinsko vjerovanje u neprirodno i nešto što nema osnove u svjetlu naučnih opita. No na kraju krajeva, nema potrebe biti isključiv i ne uživati u dometima moderne znanosti.