U toku je realizacija projekta: Sanacija na Starom Gradu u Tešnju.
Ugovorom su predviđeni radovi na sanaciji bedemskih zidova i platoa tabije.
Vrijednost radova je 36.745,00 KM.
Radove izvodi Građevinska radnja vl.Ševko Elez iz Tešnja.
Dobre vijesti iz BiH
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2201 Re: Dobre vijesti iz BiH
Sanacija na Starom Gradu u Tešnju
U toku je realizacija projekta: Sanacija na Starom Gradu u Tešnju.
Ugovorom su predviđeni radovi na sanaciji bedemskih zidova i platoa tabije.
Vrijednost radova je 36.745,00 KM.
Radove izvodi Građevinska radnja vl.Ševko Elez iz Tešnja.
U toku je realizacija projekta: Sanacija na Starom Gradu u Tešnju.
Ugovorom su predviđeni radovi na sanaciji bedemskih zidova i platoa tabije.
Vrijednost radova je 36.745,00 KM.
Radove izvodi Građevinska radnja vl.Ševko Elez iz Tešnja.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2202 Re: Dobre vijesti iz BiH
U Zenici će se praviti tunel ispod Crkvičkog brda, zaobilaznica u Blatuši i podvožnjak u Radakovu
Ovih dana u Zenici je u toku rekonstrukcija i sanacija ulica Londža i Talića brdo, kao i izgradnja kružnog toka i fontane kod RK Bosna.
Nakon navedenih radova, počinje izgradnja mosta vangradske dionice Glavne gradske magistrale, a koji će finansirati JP Autoceste FBiH.
O daljnjim planovima izgradnje i sanacije saobraćajnica u Zenici razgovarali smo sa Mirsadom Helegom, direktorom JP za prostorno planiranje i uređenje grada Zenica i Izvršne agencije za realizaciju projekta Glavne gradske magistrale.
“Sve glavne saobraćajnice u gradu su rekonstruisane i kada je u pitanju razvoj saobraćaja imamo u planu da do 2030. godine uradimo još jedan most, vjerovatno na području Blatuše blizu postojećeg Željezničkog mosta, koji bi tunelom ispod Crkvičkog brda povezali sa naseljem Babina Rijeka”, izjavio je za Radio ZENIT Heleg.
Osim ovoga, u ovom preduzeću planiraju i izgradnju saobraćajnice koja bi prošla od podvožnjaka u Blatuši do Petlje Blatuša, a koja bi bila smještena pored rijeke Bosne, kako bi se saobraćaj kroz Blatušu izvukao obodno prema rijeci Bosni.
“Također, planiramo i izgradnju podvožnjaka kod buvlje pijace u Lukovom polju koji bi se vezao direktno na kružni tok Lukovo polje, a koji se preko mosta dalje veže na vangradsku dionicu Glavne gradske magistrale, jer bi tako sva naselja poput Radakova, Perinog Hana, pa i dalje prema Mošćanici bila povezana preko podvožnjaka na ovu dionicu GGM-a”, istakao je Heleg za kraj.
Ovih dana u Zenici je u toku rekonstrukcija i sanacija ulica Londža i Talića brdo, kao i izgradnja kružnog toka i fontane kod RK Bosna.
Nakon navedenih radova, počinje izgradnja mosta vangradske dionice Glavne gradske magistrale, a koji će finansirati JP Autoceste FBiH.
O daljnjim planovima izgradnje i sanacije saobraćajnica u Zenici razgovarali smo sa Mirsadom Helegom, direktorom JP za prostorno planiranje i uređenje grada Zenica i Izvršne agencije za realizaciju projekta Glavne gradske magistrale.
“Sve glavne saobraćajnice u gradu su rekonstruisane i kada je u pitanju razvoj saobraćaja imamo u planu da do 2030. godine uradimo još jedan most, vjerovatno na području Blatuše blizu postojećeg Željezničkog mosta, koji bi tunelom ispod Crkvičkog brda povezali sa naseljem Babina Rijeka”, izjavio je za Radio ZENIT Heleg.
Osim ovoga, u ovom preduzeću planiraju i izgradnju saobraćajnice koja bi prošla od podvožnjaka u Blatuši do Petlje Blatuša, a koja bi bila smještena pored rijeke Bosne, kako bi se saobraćaj kroz Blatušu izvukao obodno prema rijeci Bosni.
“Također, planiramo i izgradnju podvožnjaka kod buvlje pijace u Lukovom polju koji bi se vezao direktno na kružni tok Lukovo polje, a koji se preko mosta dalje veže na vangradsku dionicu Glavne gradske magistrale, jer bi tako sva naselja poput Radakova, Perinog Hana, pa i dalje prema Mošćanici bila povezana preko podvožnjaka na ovu dionicu GGM-a”, istakao je Heleg za kraj.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2203 Re: Dobre vijesti iz BiH
Autoceste FBiH kreću s pripremama za gradnju tunela Prenj
Federacija može u naredne tri do četiri godine uz maksimalnu ozbiljnost i koordinaciju svih partnera sagraditi više od 92 kilometra autoputa na Koridoru 5C, izjavio je za "Dnevni avaz" Đenan Salčin, novi direktor "Autocesta FBiH".
On je istakao da je osnovni zadatak nove uprave obnoviti zamah gradnje Koridora 5C, koji je u proteklom periodu bio oslabljen.
Realizacijom tih projekata, BiH bi mogla imati sagrađeno više od polovine Koridora-5C, najvećeg infrastrukturnog projekta u historiji BiH, puta od sjevera do juga države u dužini od 335 kilometara. Istovremeno, dok traje gradnja već započetih dionica, vrše se intenzivne priprema za nastavak i zahvatanje najtežih dionica, poput one od Konjica do Mostara.
- Učinit ćemo sve da ispunimo plan - kaže Salčin.
Prema njegovim riječima, „Autoceste FBiH" već kreću s pripremama za gradnju tunela Prenj u dužini od deset kilometara, koji se nalazi na dionici autoputa na Koridoru 5C Konjic - Mostar Sjever, a procijenjena vrijednost gradnje cjelokupne dionice je oko 740 miliona KM (370 miliona eura). Sudeći prema dosadašnjim iskustvima, ta dionica je najskuplja i najteža za realizaciju.
Salčin je pojasnio da gradnja ove dionice i tunela Prenj počinju nakon izmjene trase koju su usvojili nadležni organi Vlade FBiH i "Autocesta FBiH". Izmjenom ove trase, dionicom kroz Prenj i dolinu Bijelu skraćuje se trasa autoputa za 18 kilometara. Projekt gradnje autoputa Konjic - Mostar Sjever sastoji se od poddionica Ovčari - Konjic, Konjic - ulaz u tunel Prenj, tunel Prenj i izlaz iz tunela Prenj-Mostar Sjever.
- Prema prirodi projekta i potrebnoj tehnologiji, optimalan način realizacije ovog projekta je putem međunarodnih kreditora te vlastitih sredstava - rekao je Salčin.
On je ustvrdio da su nakon nepotrebnog višemjesečnog zastoja u aktivnostima, stvorene sve pretpostavke za nastavak gradnje autoputa južno od Mostara, na dionicama Buna - Počitelj i Počitelj -Zvirovići, uključujući i gradnju mosta Počitelj.
Federacija može u naredne tri do četiri godine uz maksimalnu ozbiljnost i koordinaciju svih partnera sagraditi više od 92 kilometra autoputa na Koridoru 5C, izjavio je za "Dnevni avaz" Đenan Salčin, novi direktor "Autocesta FBiH".
On je istakao da je osnovni zadatak nove uprave obnoviti zamah gradnje Koridora 5C, koji je u proteklom periodu bio oslabljen.
Realizacijom tih projekata, BiH bi mogla imati sagrađeno više od polovine Koridora-5C, najvećeg infrastrukturnog projekta u historiji BiH, puta od sjevera do juga države u dužini od 335 kilometara. Istovremeno, dok traje gradnja već započetih dionica, vrše se intenzivne priprema za nastavak i zahvatanje najtežih dionica, poput one od Konjica do Mostara.
- Učinit ćemo sve da ispunimo plan - kaže Salčin.
Prema njegovim riječima, „Autoceste FBiH" već kreću s pripremama za gradnju tunela Prenj u dužini od deset kilometara, koji se nalazi na dionici autoputa na Koridoru 5C Konjic - Mostar Sjever, a procijenjena vrijednost gradnje cjelokupne dionice je oko 740 miliona KM (370 miliona eura). Sudeći prema dosadašnjim iskustvima, ta dionica je najskuplja i najteža za realizaciju.
Salčin je pojasnio da gradnja ove dionice i tunela Prenj počinju nakon izmjene trase koju su usvojili nadležni organi Vlade FBiH i "Autocesta FBiH". Izmjenom ove trase, dionicom kroz Prenj i dolinu Bijelu skraćuje se trasa autoputa za 18 kilometara. Projekt gradnje autoputa Konjic - Mostar Sjever sastoji se od poddionica Ovčari - Konjic, Konjic - ulaz u tunel Prenj, tunel Prenj i izlaz iz tunela Prenj-Mostar Sjever.
- Prema prirodi projekta i potrebnoj tehnologiji, optimalan način realizacije ovog projekta je putem međunarodnih kreditora te vlastitih sredstava - rekao je Salčin.
On je ustvrdio da su nakon nepotrebnog višemjesečnog zastoja u aktivnostima, stvorene sve pretpostavke za nastavak gradnje autoputa južno od Mostara, na dionicama Buna - Počitelj i Počitelj -Zvirovići, uključujući i gradnju mosta Počitelj.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2204 Re: Dobre vijesti iz BiH
U narednom periodu BiH će kandidirati brojne projekte iz oblasti transporta
Zahvaljujući činjenici da je 14. jula usvojena Transportna strategija, BiH će od Evropske komisije dobiti 130,5 miliona eura, odnosno oko 260 miliona maraka grant sredstava za projekte iz ove oblasti, kazao je za "Faktor" sekretar Ministarstva prometa i komunikacija BiH Igor Pejić.
Ovaj novac će biti iskorišten za četiri projekta i to za obnovu Luke Brčko, izgradnju dvije dionice Koridora Vc, odnosno za dio Zeničke zaobilaznice i dionice Mostar jug - Počitelj, te za autoput Doboj - Banja Luka.
"Prvobitni rok za usvajanje Transportne strategije istjecao je 30. juna. Tada smo se sastali sa komesarom Evropske komisije za politiku susjedstva i proširenje Johannesom Hahnom, a tada smo sa sobom imali samo nacrt Strategije. Hahn nam je tada rekao da ne želi više slušati obećanja kako ćemo nešto učiniti i da nacrt Strategije nije dovoljan. Uspjeli smo dogovoriti produženje roka do 15. jula. Do tada smo uspjeli usvojiti Strategiju, tako da smo osigurali spomenuta grant sredstva", istakao je Pejić u izjavi za Faktor.
Prema njegovim riječima, gubitak spomenutih grant sredstava ne bi bila jedina šteta za BiH da Strategija nije usvojena. Prijetila nam je i zabrana kandidiranja projekata u narednih godinu. Ovako, naša zemlja će i u narednom periodu kandidirati brojne projekte iz oblasti transporta.
Zahvaljujući činjenici da je 14. jula usvojena Transportna strategija, BiH će od Evropske komisije dobiti 130,5 miliona eura, odnosno oko 260 miliona maraka grant sredstava za projekte iz ove oblasti, kazao je za "Faktor" sekretar Ministarstva prometa i komunikacija BiH Igor Pejić.
Ovaj novac će biti iskorišten za četiri projekta i to za obnovu Luke Brčko, izgradnju dvije dionice Koridora Vc, odnosno za dio Zeničke zaobilaznice i dionice Mostar jug - Počitelj, te za autoput Doboj - Banja Luka.
"Prvobitni rok za usvajanje Transportne strategije istjecao je 30. juna. Tada smo se sastali sa komesarom Evropske komisije za politiku susjedstva i proširenje Johannesom Hahnom, a tada smo sa sobom imali samo nacrt Strategije. Hahn nam je tada rekao da ne želi više slušati obećanja kako ćemo nešto učiniti i da nacrt Strategije nije dovoljan. Uspjeli smo dogovoriti produženje roka do 15. jula. Do tada smo uspjeli usvojiti Strategiju, tako da smo osigurali spomenuta grant sredstva", istakao je Pejić u izjavi za Faktor.
Prema njegovim riječima, gubitak spomenutih grant sredstava ne bi bila jedina šteta za BiH da Strategija nije usvojena. Prijetila nam je i zabrana kandidiranja projekata u narednih godinu. Ovako, naša zemlja će i u narednom periodu kandidirati brojne projekte iz oblasti transporta.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2205 Re: Dobre vijesti iz BiH
Šest miliona eura za nastavak izgradnje Južne longitudinale
Amandman broj 1. Projektnog ugovora potpisao je danas direktor Direkcije za puteve Kantona Sarajevo Nermin Drnda sa šefom Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Ianom Brownom, kojim ova banka obezbjeđuje dodatna sredstva u iznosu od šest miliona eura za završetak radova na Južnoj longitudinali.
"Nastavak Južne longitudinale podrazumijeva izgradnju moderne saobraćajnice od raskrsnice ulica Zvornička i Hamdije Čemerlića u naselju Grbavica do raskrsnice kod pekare AS u naselju Hrasno, uključujući nastavak prema velikoj raskrsnici kod zgrade Suda BiH", kazao je ovom prilikom Drnda te dodao kako će na ovoj trasi biti izgrađena dva kružna toka i to na spoju ulica Hamdije Čemerlića i Zvornička i na spoju ulica Zvornička i Azize Šaćirbegović.
Ova dva kružna toka planirana su tenderskom dokumentacijom, a direktor Drnda najavio je kako je moguće da će doći do izmjene projekta te da će biti urađen treći kružni tok kod stadiona Grbavica.
Po njegovim riječima, na dijelu gdje je potrebno izmjestiti zgradu, koja se nalazi u ulici Zagrebačka privremeno će se izvršiti uklapanje u postojeće stanje, dok se ne steknu uslovi za izmještanje ovog stambenog objekta.
"Bolja prometna povezanost će ojačati lokalnu ekonomiju i podržati njenu regionalnu integraciju u skladu sa trenutnim ključnim strateškim prioritetima EBRD-a", istakao je Brown koji je podsjetio da Evropska banka sa Vladom Kantona Sarajevo pored toga što ulaže u razvoj saobraćajnica, zajedno radi i na pripremi projekta rekonstrukcije vodovodne mreže.
On je naglasio kako su putevi arterije svake moderne ekonomije, a poboljšanje cestovne mreže omogućit će se sigurniji i udobniji promet i transport, te obećao da će EBRD nastaviti podržavati ovaj projekt koji je važan za Kanton Sarajevo.
Nnakon potpisivanja ovog Amandmana, Direkcija za puteve KS će sa odabranim Izvođačem radova potpisati Ugovor koji je dužan da završi radove u roku od 365 dana.
Amandman broj 1. Projektnog ugovora potpisao je danas direktor Direkcije za puteve Kantona Sarajevo Nermin Drnda sa šefom Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Ianom Brownom, kojim ova banka obezbjeđuje dodatna sredstva u iznosu od šest miliona eura za završetak radova na Južnoj longitudinali.
"Nastavak Južne longitudinale podrazumijeva izgradnju moderne saobraćajnice od raskrsnice ulica Zvornička i Hamdije Čemerlića u naselju Grbavica do raskrsnice kod pekare AS u naselju Hrasno, uključujući nastavak prema velikoj raskrsnici kod zgrade Suda BiH", kazao je ovom prilikom Drnda te dodao kako će na ovoj trasi biti izgrađena dva kružna toka i to na spoju ulica Hamdije Čemerlića i Zvornička i na spoju ulica Zvornička i Azize Šaćirbegović.
Ova dva kružna toka planirana su tenderskom dokumentacijom, a direktor Drnda najavio je kako je moguće da će doći do izmjene projekta te da će biti urađen treći kružni tok kod stadiona Grbavica.
Po njegovim riječima, na dijelu gdje je potrebno izmjestiti zgradu, koja se nalazi u ulici Zagrebačka privremeno će se izvršiti uklapanje u postojeće stanje, dok se ne steknu uslovi za izmještanje ovog stambenog objekta.
"Bolja prometna povezanost će ojačati lokalnu ekonomiju i podržati njenu regionalnu integraciju u skladu sa trenutnim ključnim strateškim prioritetima EBRD-a", istakao je Brown koji je podsjetio da Evropska banka sa Vladom Kantona Sarajevo pored toga što ulaže u razvoj saobraćajnica, zajedno radi i na pripremi projekta rekonstrukcije vodovodne mreže.
On je naglasio kako su putevi arterije svake moderne ekonomije, a poboljšanje cestovne mreže omogućit će se sigurniji i udobniji promet i transport, te obećao da će EBRD nastaviti podržavati ovaj projekt koji je važan za Kanton Sarajevo.
Nnakon potpisivanja ovog Amandmana, Direkcija za puteve KS će sa odabranim Izvođačem radova potpisati Ugovor koji je dužan da završi radove u roku od 365 dana.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2206 Re: Dobre vijesti iz BiH
Deset kompanija iz BiH ispunilo uslove za izvoz na tržište EU
Izvor: Akta.ba, 26.7.2016 8:44:44
USAID/Sida Projekat unapređenja lokalnog razvoja (USAID/Sida GOLD projekat) i Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine obilježiće uspješnu realizaciju aktivnosti u sklopu granta „Uvođenje BAS EN ISO 3834 standarda u bosanskohercegovačke kompanije“ u četvrtak, 28.07.2016. godine. Ceremonija će biti upriličena u prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (Branislava Đurđeva 10, u Sarajevu) sa početkom u 11.00 sati.
Aktivnosti ovoga granta imale su za cilj potaći izvoz deset bosanskohercegovačkih kompanija u metalnom sektoru pri uvođenju standarda kvalitete i sigurnosti kroz proces ISO 3834 certifikacije. Certifikacija procesa zavarivanja je preduslov za kompanije metalskog sektora za izvoz na tržište Evropske unije.
Glavni cilj USAID/Sida Projekta unapređenja lokalnog razvoja (GOLD) je snažna podrška lokalnim zajednicama na ekonomskom razvoju, privlačenju investicija i otvaranju novih radnih mjesta.
Izvor: Akta.ba, 26.7.2016 8:44:44
USAID/Sida Projekat unapređenja lokalnog razvoja (USAID/Sida GOLD projekat) i Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine obilježiće uspješnu realizaciju aktivnosti u sklopu granta „Uvođenje BAS EN ISO 3834 standarda u bosanskohercegovačke kompanije“ u četvrtak, 28.07.2016. godine. Ceremonija će biti upriličena u prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (Branislava Đurđeva 10, u Sarajevu) sa početkom u 11.00 sati.
Aktivnosti ovoga granta imale su za cilj potaći izvoz deset bosanskohercegovačkih kompanija u metalnom sektoru pri uvođenju standarda kvalitete i sigurnosti kroz proces ISO 3834 certifikacije. Certifikacija procesa zavarivanja je preduslov za kompanije metalskog sektora za izvoz na tržište Evropske unije.
Glavni cilj USAID/Sida Projekta unapređenja lokalnog razvoja (GOLD) je snažna podrška lokalnim zajednicama na ekonomskom razvoju, privlačenju investicija i otvaranju novih radnih mjesta.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2207 Re: Dobre vijesti iz BiH
Bespovratna sredstva za unapređenje sektora jagodastog voća i mljekarstva u BiH
USAID/Sweden Projekt razvoja tržišne poljoprivrede II (FARMA II) objavio je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za unapređenje konkurentnosti i pristupa tržištima proizvođačkim organizacijama (PO) u sektoru jagodastog voća i sektoru mljekarstva.
Bespovratna sredstva za unapređenje sektora jagodastog voća i mljekarstva u BiH
Foto: EPA
Kako ističu iz Vanjskotrgovinske komore BiH, zahtjev mogu predati zainteresirane organizacije legalno registrirane u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine u ured USAID/Sweden FARMA II projekta u Sarajevu ili Tuzli do 15. septembra.
USAID/Sweden FARMA II će organizirati informativni sastanak 16. augusta (za sektor jagodastog voća) i 17. augusta (za sektor mljekarstva), na kojim će se zainteresiranim organizacijama pružiti sve informacije i uputstva za podnošenje zahtjeva za bespovratna sredstva.
Sastanci će biti održani u uredu projekta u Sarajevu.
USAID/Sweden Projekt razvoja tržišne poljoprivrede II (FARMA II) objavio je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za unapređenje konkurentnosti i pristupa tržištima proizvođačkim organizacijama (PO) u sektoru jagodastog voća i sektoru mljekarstva.
Bespovratna sredstva za unapređenje sektora jagodastog voća i mljekarstva u BiH
Foto: EPA
Kako ističu iz Vanjskotrgovinske komore BiH, zahtjev mogu predati zainteresirane organizacije legalno registrirane u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine u ured USAID/Sweden FARMA II projekta u Sarajevu ili Tuzli do 15. septembra.
USAID/Sweden FARMA II će organizirati informativni sastanak 16. augusta (za sektor jagodastog voća) i 17. augusta (za sektor mljekarstva), na kojim će se zainteresiranim organizacijama pružiti sve informacije i uputstva za podnošenje zahtjeva za bespovratna sredstva.
Sastanci će biti održani u uredu projekta u Sarajevu.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#2208 Re: Dobre vijesti iz BiH
Poceli radovi na putnom pravcu Mostar – Ljubuski
Budući da je početkom ove godine FBiH preuzela održavanje ceste Mostar - Ljubuški, čemu je prethodila prekategorizacija ove saobraćajnice iz regionalne u magistralnu, ovih dana krenuli su prvi radovi na obnovi iste. Naime, u toku je podizanje starih slojeva asfalta i zamjena novim na nekoliko lokacija, te uređenje zelenila uz prometnicu, piše Večernji list BiH.
Prema riječima Ljube Pravdića, direktora JP Ceste FBiH, spomenuti radovi spadaju u pojačano održavanje magistralne ceste, dok se prava rekonstrukcija iste tek očekuje u nadolazećem razdoblju. “Budući da nam u proračunu za ovu godinu nisu povećana sredstva u skladu s povećanjem broja kilometara koje trebamo održavati, još uvijek ne možemo razmišljati o ozbiljnijoj rekonstrukciji ove prometnice”, kaže Pravdić.
Tako je broj kilometara koji su trenutno u kategoriji magistralnih cesta 2150, dok je prošle godine FBiH održavala 2050 kilometara. Pravdić ističe kako je u planu prekategorizacija još jednog dijela cestovnih pravaca na području ovog entiteta, ali upozorava i da se prekategorizacija mora pratiti proračunom. "Treba voditi računa da se za ceste koje se prekategoriziraju izdvajaju potrebna sredstva kako ne bismo došli do situacije da ne možemo kvalitetno održavati niti jednu od cesta", navodi Pravdić.
Dodaje i kako se radi studija o prekategorizaciji saobraćajnica u FBiH, kao i revizija saobraćajnica koja će pokazati stvarno stanje istih u FBiH. Kada je riječ o saobraćajnici Mostar - Ljubuški, ona je u nekim dijelovima u jako lošem stanju, dok je neke dijelove rekonstruisalo Ministarstvo prometa i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona.
"Navedena prometnica prilično je oštećena jer se nije adekvatno održavala, s tim da postoje dijelovi koji su rekonstruirani. Mi ćemo od Ministarstva prometa HNŽ-a uzeti projektnu dokumentaciju prema kojoj je rađena rekonstrukcija dijelova kako bismo mogli nastaviti s radovima”, kazao je Pravdić.
Federalni ministar prometa i veza Denis Lasić, na čiju je inicijativu spomenuta prometnica prekategorizovana, već je ranije kazao kako je u toku izrada tehničkog rješenja za ovu saobraćajnicu, nakon čega će uslijediti rekonstrukcija. Inače, na najopterećenijem dijelu ceste prosječan godišnji dnevni promet iznosi 13.526 vozila na dan. Ovaj cestovni pravac jedina je prometna veza grada Mostara s Međugorjem, kao i najkraća prometna veza grada Mostara s Makarskim primorjem.
Budući da je početkom ove godine FBiH preuzela održavanje ceste Mostar - Ljubuški, čemu je prethodila prekategorizacija ove saobraćajnice iz regionalne u magistralnu, ovih dana krenuli su prvi radovi na obnovi iste. Naime, u toku je podizanje starih slojeva asfalta i zamjena novim na nekoliko lokacija, te uređenje zelenila uz prometnicu, piše Večernji list BiH.
Prema riječima Ljube Pravdića, direktora JP Ceste FBiH, spomenuti radovi spadaju u pojačano održavanje magistralne ceste, dok se prava rekonstrukcija iste tek očekuje u nadolazećem razdoblju. “Budući da nam u proračunu za ovu godinu nisu povećana sredstva u skladu s povećanjem broja kilometara koje trebamo održavati, još uvijek ne možemo razmišljati o ozbiljnijoj rekonstrukciji ove prometnice”, kaže Pravdić.
Tako je broj kilometara koji su trenutno u kategoriji magistralnih cesta 2150, dok je prošle godine FBiH održavala 2050 kilometara. Pravdić ističe kako je u planu prekategorizacija još jednog dijela cestovnih pravaca na području ovog entiteta, ali upozorava i da se prekategorizacija mora pratiti proračunom. "Treba voditi računa da se za ceste koje se prekategoriziraju izdvajaju potrebna sredstva kako ne bismo došli do situacije da ne možemo kvalitetno održavati niti jednu od cesta", navodi Pravdić.
Dodaje i kako se radi studija o prekategorizaciji saobraćajnica u FBiH, kao i revizija saobraćajnica koja će pokazati stvarno stanje istih u FBiH. Kada je riječ o saobraćajnici Mostar - Ljubuški, ona je u nekim dijelovima u jako lošem stanju, dok je neke dijelove rekonstruisalo Ministarstvo prometa i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona.
"Navedena prometnica prilično je oštećena jer se nije adekvatno održavala, s tim da postoje dijelovi koji su rekonstruirani. Mi ćemo od Ministarstva prometa HNŽ-a uzeti projektnu dokumentaciju prema kojoj je rađena rekonstrukcija dijelova kako bismo mogli nastaviti s radovima”, kazao je Pravdić.
Federalni ministar prometa i veza Denis Lasić, na čiju je inicijativu spomenuta prometnica prekategorizovana, već je ranije kazao kako je u toku izrada tehničkog rješenja za ovu saobraćajnicu, nakon čega će uslijediti rekonstrukcija. Inače, na najopterećenijem dijelu ceste prosječan godišnji dnevni promet iznosi 13.526 vozila na dan. Ovaj cestovni pravac jedina je prometna veza grada Mostara s Međugorjem, kao i najkraća prometna veza grada Mostara s Makarskim primorjem.
-
detroit-mercy
- Posts: 16958
- Joined: 07/04/2009 16:54
- Location: povis jajca
#2209 Re: Dobre vijesti iz BiH
According to stranacke poguzije, mi bi mogli poslati i ljudsku misiju na Mars ali ne saljemo. To sto u 2016 necemo otvoriti ni km autoceste, krivi su vazda neki drugi.krater wrote:Autoceste FBiH kreću s pripremama za gradnju tunela Prenj
Federacija može u naredne tri do četiri godine uz maksimalnu ozbiljnost i koordinaciju svih partnera sagraditi više od 92 kilometra autoputa na Koridoru 5C, izjavio je za "Dnevni avaz" Đenan Salčin, novi direktor "Autocesta FBiH".
On je istakao da je osnovni zadatak nove uprave obnoviti zamah gradnje Koridora 5C, koji je u proteklom periodu bio oslabljen.
Realizacijom tih projekata, BiH bi mogla imati sagrađeno više od polovine Koridora-5C, najvećeg infrastrukturnog projekta u historiji BiH, puta od sjevera do juga države u dužini od 335 kilometara. Istovremeno, dok traje gradnja već započetih dionica, vrše se intenzivne priprema za nastavak i zahvatanje najtežih dionica, poput one od Konjica do Mostara.
- Učinit ćemo sve da ispunimo plan - kaže Salčin.
Prema njegovim riječima, „Autoceste FBiH" već kreću s pripremama za gradnju tunela Prenj u dužini od deset kilometara, koji se nalazi na dionici autoputa na Koridoru 5C Konjic - Mostar Sjever, a procijenjena vrijednost gradnje cjelokupne dionice je oko 740 miliona KM (370 miliona eura). Sudeći prema dosadašnjim iskustvima, ta dionica je najskuplja i najteža za realizaciju.
Salčin je pojasnio da gradnja ove dionice i tunela Prenj počinju nakon izmjene trase koju su usvojili nadležni organi Vlade FBiH i "Autocesta FBiH". Izmjenom ove trase, dionicom kroz Prenj i dolinu Bijelu skraćuje se trasa autoputa za 18 kilometara. Projekt gradnje autoputa Konjic - Mostar Sjever sastoji se od poddionica Ovčari - Konjic, Konjic - ulaz u tunel Prenj, tunel Prenj i izlaz iz tunela Prenj-Mostar Sjever.
- Prema prirodi projekta i potrebnoj tehnologiji, optimalan način realizacije ovog projekta je putem međunarodnih kreditora te vlastitih sredstava - rekao je Salčin.
On je ustvrdio da su nakon nepotrebnog višemjesečnog zastoja u aktivnostima, stvorene sve pretpostavke za nastavak gradnje autoputa južno od Mostara, na dionicama Buna - Počitelj i Počitelj -Zvirovići, uključujući i gradnju mosta Počitelj.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2210 Re: Dobre vijesti iz BiH
Rekonstrukcija škole 'Fatima Gunić' završit će se do početka školske godine
Izvor: Akta.ba, 27.7.2016 11:42:39
Načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić i ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Čedomir Lukić obišli su radove u Osnovnoj školi „Fatima Gunić“ na Alipašinom Polju – B faza, gdje je u toku realizacija projekta utopljavanja objekta. Radi se o kompletnoj rekonstrukciji objekta, koja bi trebala biti okončana do početka školske 2016/2017. godine, a koja podrazumijeva izgradnju novih zidova, termičke fasade, sanaciju kompletnog vanjskog dijela objekta sa dijelom sanacije centralnog grijanja, te zamjenu stolarije.
Objekat sa metalnom konstrukcijom čiji su zidovi bili izgrađeni poput „sendviča“, gdje su sa dvije strane bile špere, a između tzv. staklena vuna, bio je u vrlo lošem stanju. Izgrađen je 1976. godine i od tada nije adaptiran.
"Sada se rade potpuno novi zidovi od siporeksa, termoizolacija i zamjena kompletne vanjske bravarije, tako da će od nove školske godine jedna od najvećih škola u Novom Gradu, sa oko 800 učenika, biti u potpuno novom izdanju, poput novoizgrađene škole", izjavio je načelnik Efendić.
Podsjetio je da je Općina Novi Grad u 2013. godini uradila kompletnu sanaciju krova škole, sanitarnih čvorova, kao i prostora za produženi boravak djece, tako da je ova škola u zadnjih nekoliko godina na neki način iz temelja promijenjena, a nakon okončanja ovih radova dobit ćemo jedan kvalitetan objekat.
Za realizaciju projekta utopljavanja škole oko 250.000 KM izdvojilo je Kantonalno ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša uz pomoć UNDP-a, dok je oko 80.000 KM osigurala Općina Novi Grad Sarajevo zajedno sa Federalnim ministarstvom prostornog uređenja.
Kako je kazao ministar Lukić, ovaj projekat prije svega ima veliki značaj za djecu koja pohađaju ovu školu, i jedan je od sedam projekata koje minisatrstvo trenutno realizira.
"Radovi podrazumijevaju, kako povećanje energetske efikasnosti, u smislu izrade novih zidova i termičke fasade, sanacije kompletnog vanjskog dijela objekta sa dijelom sanacije centralnog grijanja, kako bi se dobile stvarne uštede u korištenju ovog objekta i daleko veći standardi uslova korištenja za naše najmlađe koji koriste ovaj školski objekat", rekao je ministar Lukić.
Prema riječima Hajrudina Ćuprije , direktora škole „Fatima Gunić“, koji je također prisustvovao obilasku radova, realizacijom projekta bit će poboljšani uslovi rada, a postići će se i velika ušteda energije.
"Naša škola je godišnje trošila 120.000 KM za grijanje, a procjene su da će nakon završetka potrošnja biti smanjena na 40.000 KM. Od septembra će u funkciji biti nova škola u kojoj će pored navedenog, sredstvima Ministrstva za obrazovanje, nauku i mlade KS u iznosu od 30.000 KM biti zamijenjena i unutrašnja stolarija, a sredstvima škole postavljene nove table, kao i ormarići za učenike nižih razreda", kazao je Ćuprija, ističući da će se nakon ovih radova pristupiti otvaranju potpuno novog školskog objekta.
Izvor: Akta.ba, 27.7.2016 11:42:39
Načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić i ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Čedomir Lukić obišli su radove u Osnovnoj školi „Fatima Gunić“ na Alipašinom Polju – B faza, gdje je u toku realizacija projekta utopljavanja objekta. Radi se o kompletnoj rekonstrukciji objekta, koja bi trebala biti okončana do početka školske 2016/2017. godine, a koja podrazumijeva izgradnju novih zidova, termičke fasade, sanaciju kompletnog vanjskog dijela objekta sa dijelom sanacije centralnog grijanja, te zamjenu stolarije.
Objekat sa metalnom konstrukcijom čiji su zidovi bili izgrađeni poput „sendviča“, gdje su sa dvije strane bile špere, a između tzv. staklena vuna, bio je u vrlo lošem stanju. Izgrađen je 1976. godine i od tada nije adaptiran.
"Sada se rade potpuno novi zidovi od siporeksa, termoizolacija i zamjena kompletne vanjske bravarije, tako da će od nove školske godine jedna od najvećih škola u Novom Gradu, sa oko 800 učenika, biti u potpuno novom izdanju, poput novoizgrađene škole", izjavio je načelnik Efendić.
Podsjetio je da je Općina Novi Grad u 2013. godini uradila kompletnu sanaciju krova škole, sanitarnih čvorova, kao i prostora za produženi boravak djece, tako da je ova škola u zadnjih nekoliko godina na neki način iz temelja promijenjena, a nakon okončanja ovih radova dobit ćemo jedan kvalitetan objekat.
Za realizaciju projekta utopljavanja škole oko 250.000 KM izdvojilo je Kantonalno ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša uz pomoć UNDP-a, dok je oko 80.000 KM osigurala Općina Novi Grad Sarajevo zajedno sa Federalnim ministarstvom prostornog uređenja.
Kako je kazao ministar Lukić, ovaj projekat prije svega ima veliki značaj za djecu koja pohađaju ovu školu, i jedan je od sedam projekata koje minisatrstvo trenutno realizira.
"Radovi podrazumijevaju, kako povećanje energetske efikasnosti, u smislu izrade novih zidova i termičke fasade, sanacije kompletnog vanjskog dijela objekta sa dijelom sanacije centralnog grijanja, kako bi se dobile stvarne uštede u korištenju ovog objekta i daleko veći standardi uslova korištenja za naše najmlađe koji koriste ovaj školski objekat", rekao je ministar Lukić.
Prema riječima Hajrudina Ćuprije , direktora škole „Fatima Gunić“, koji je također prisustvovao obilasku radova, realizacijom projekta bit će poboljšani uslovi rada, a postići će se i velika ušteda energije.
"Naša škola je godišnje trošila 120.000 KM za grijanje, a procjene su da će nakon završetka potrošnja biti smanjena na 40.000 KM. Od septembra će u funkciji biti nova škola u kojoj će pored navedenog, sredstvima Ministrstva za obrazovanje, nauku i mlade KS u iznosu od 30.000 KM biti zamijenjena i unutrašnja stolarija, a sredstvima škole postavljene nove table, kao i ormarići za učenike nižih razreda", kazao je Ćuprija, ističući da će se nakon ovih radova pristupiti otvaranju potpuno novog školskog objekta.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2211 Re: Dobre vijesti iz BiH
Potpisani ugovori o poticajima za poduzetničke zone
Izvor: Fena, 27.7.2016 14:21:05
Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić, načelnici i predstavnici deset općina Federacije BiH potpisali su danas u Mostaru ugovore o dodjeli poticajnih sredstava u okviru grant sheme "Unaprjeđenje poduzetničkih zona u Federaciji BiH za 2016. godinu".
Sredstva, u iznosu od 1.400.000 KM, osigurale su Vlada Federacije BiH i Europska unija. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta osiguralo je 1.000.000 KM, putem Projekta lokalnog integriranog razvoja (ILDP) kojega provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH 400.000 KM, dok sufinanciranje jedinica lokalne samouprave iznosi oko 501.000 KM.
Nakon provedenog javnog natječaja, na kojeg je pristiglo 30 aplikacija, odabrano je 10 projekata i to općina Orašje - "Razvoj napredne poslovne infrastrukture u PZ Dusine Orašje", Zavidovića - "Izgradnja poduzetničke zone ekonomija - Batvice", Tešnja - "Izgradnja javne rasvjete uz lokalnu cestu Tešanj - Tešanjka kroz industrijsku zonu Bukva", Gračanice - "Sanacija ulice Šenik (II faza) u radnoj zoni Gračanica" te Novog Travnika - "Razvoj infrastrukture u industrijsko - uslužnoj zoni Neobarje Novi Travnik".
Također, sredstva su dodijeljena za projekt općine Vitez - "Izgradnja putne infrastrukture u PZ Počulica - Šljivčica", općine Stolac - "Izgradnja komunalne infrastrukture u gospodarskoj zoni Hodovo", Jablanice - "Industrijska zona Šljunkara", Kiseljaka - "Izgradnja putne infrastrukture u PZ Dugo polje" te općine Kreševo - "Izgradnja infrastrukture u PZ Resnik".
"Razvoj poduzetničkih zona jako je važan jer je poduzetnička infrastruktura jedna od generatora razvoja i mogućnosti otvranja novih radnih mjesta, ali i način stvaranja novih vrijednosti koje će u budućnosti doprinijeti boljem i uspiješnijem razvoju Federacije BiH", izjavio je federalni ministar Zukić nakon potpisivanja ugovora.
Istaknuo je kako su sredstva izdvojena za ovaj projekt poprilično značajna, izrazivši želju da u narednim godinama ta sredstva budu mnogo veća kako bi u ovom procesu i broj sudionika bio veći.
Na pitanje kako poduzetnicima olakšati registriranje firme, ministar Zukić je kazao kako su u tijeku određeni reformski propisi koji bi trebali kroz narednih 12 do 18 mjeseci olakšati proces registriranja i svih postupaka da bi se otpočeo biznis tako da registracija ne bi trajala više od sedam dana.
"U Federaciji BiH je izražen problem procesa registriranja pa i samog poslovanja i dosta je komplikovaniji nego u okruženju. Ali upravo su u tijeku određeni reformski propisi koji bi poduzetnicima trebali olakšati taj proces", kazao je ministar Zukić.
Predstavnik UNDP-a Aldin Međedović kazao je kako ova grant shema ima za cilj jačanje i kreiranje poduzetničkih zona u Federaciji BiH te kako su ove aktivnosti dio kontinuiranih napora i zalaganja UNDP-a u BiH s ciljem pružanja stimulansa ekonomskom rastu i zapošljavanju, a sve u sklopu snažnijeg lokalnog ekonomskog razvoja.
Čestitao je izabranim općinama na projektima te zahvalio resornom Ministarstvu i ministru Zukiću na izvrsnoj dugogodišnjoj suradnji kazavši da će se s ovakvim aktivnostima nastaviti i u budućnostu u općem interesu.
Načelnik Kreševa Radoje Vidović i načelnik Tešnja Suad Husković izrazili su zadovoljstvo što su se njihove općine našle među deset odabranih projekata te su zahvalili resornom Ministarstvu što je prepoznalo napore lokalnih zajednica da poboljšaju uvjete poslovanja u svojim sredinama.
Istaknuli su kako je ulaganje u poslovne zone jedan od osnovnih uvjeta kako bi gospodarstvo lokalnih zajednica i Federacije napredovalo.
Po završetku realiziranja, navedeni projekti trebali bi rezultirati kreiranjem 200 novih radnih mjesta, ulaskom 25 novih gospodarskih subjekata u spomenute zone, unaprijeđenim uvjetima za nove investicije kao i proširenjem usluga podrške razvoju poduzetništva unutar poduzetničkih zona.
Izvor: Fena, 27.7.2016 14:21:05
Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić, načelnici i predstavnici deset općina Federacije BiH potpisali su danas u Mostaru ugovore o dodjeli poticajnih sredstava u okviru grant sheme "Unaprjeđenje poduzetničkih zona u Federaciji BiH za 2016. godinu".
Sredstva, u iznosu od 1.400.000 KM, osigurale su Vlada Federacije BiH i Europska unija. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta osiguralo je 1.000.000 KM, putem Projekta lokalnog integriranog razvoja (ILDP) kojega provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH 400.000 KM, dok sufinanciranje jedinica lokalne samouprave iznosi oko 501.000 KM.
Nakon provedenog javnog natječaja, na kojeg je pristiglo 30 aplikacija, odabrano je 10 projekata i to općina Orašje - "Razvoj napredne poslovne infrastrukture u PZ Dusine Orašje", Zavidovića - "Izgradnja poduzetničke zone ekonomija - Batvice", Tešnja - "Izgradnja javne rasvjete uz lokalnu cestu Tešanj - Tešanjka kroz industrijsku zonu Bukva", Gračanice - "Sanacija ulice Šenik (II faza) u radnoj zoni Gračanica" te Novog Travnika - "Razvoj infrastrukture u industrijsko - uslužnoj zoni Neobarje Novi Travnik".
Također, sredstva su dodijeljena za projekt općine Vitez - "Izgradnja putne infrastrukture u PZ Počulica - Šljivčica", općine Stolac - "Izgradnja komunalne infrastrukture u gospodarskoj zoni Hodovo", Jablanice - "Industrijska zona Šljunkara", Kiseljaka - "Izgradnja putne infrastrukture u PZ Dugo polje" te općine Kreševo - "Izgradnja infrastrukture u PZ Resnik".
"Razvoj poduzetničkih zona jako je važan jer je poduzetnička infrastruktura jedna od generatora razvoja i mogućnosti otvranja novih radnih mjesta, ali i način stvaranja novih vrijednosti koje će u budućnosti doprinijeti boljem i uspiješnijem razvoju Federacije BiH", izjavio je federalni ministar Zukić nakon potpisivanja ugovora.
Istaknuo je kako su sredstva izdvojena za ovaj projekt poprilično značajna, izrazivši želju da u narednim godinama ta sredstva budu mnogo veća kako bi u ovom procesu i broj sudionika bio veći.
Na pitanje kako poduzetnicima olakšati registriranje firme, ministar Zukić je kazao kako su u tijeku određeni reformski propisi koji bi trebali kroz narednih 12 do 18 mjeseci olakšati proces registriranja i svih postupaka da bi se otpočeo biznis tako da registracija ne bi trajala više od sedam dana.
"U Federaciji BiH je izražen problem procesa registriranja pa i samog poslovanja i dosta je komplikovaniji nego u okruženju. Ali upravo su u tijeku određeni reformski propisi koji bi poduzetnicima trebali olakšati taj proces", kazao je ministar Zukić.
Predstavnik UNDP-a Aldin Međedović kazao je kako ova grant shema ima za cilj jačanje i kreiranje poduzetničkih zona u Federaciji BiH te kako su ove aktivnosti dio kontinuiranih napora i zalaganja UNDP-a u BiH s ciljem pružanja stimulansa ekonomskom rastu i zapošljavanju, a sve u sklopu snažnijeg lokalnog ekonomskog razvoja.
Čestitao je izabranim općinama na projektima te zahvalio resornom Ministarstvu i ministru Zukiću na izvrsnoj dugogodišnjoj suradnji kazavši da će se s ovakvim aktivnostima nastaviti i u budućnostu u općem interesu.
Načelnik Kreševa Radoje Vidović i načelnik Tešnja Suad Husković izrazili su zadovoljstvo što su se njihove općine našle među deset odabranih projekata te su zahvalili resornom Ministarstvu što je prepoznalo napore lokalnih zajednica da poboljšaju uvjete poslovanja u svojim sredinama.
Istaknuli su kako je ulaganje u poslovne zone jedan od osnovnih uvjeta kako bi gospodarstvo lokalnih zajednica i Federacije napredovalo.
Po završetku realiziranja, navedeni projekti trebali bi rezultirati kreiranjem 200 novih radnih mjesta, ulaskom 25 novih gospodarskih subjekata u spomenute zone, unaprijeđenim uvjetima za nove investicije kao i proširenjem usluga podrške razvoju poduzetništva unutar poduzetničkih zona.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2212 Re: Dobre vijesti iz BiH
Vlada KS angažuje 450 nezaposlenih za uređenje okoline
Vlada Kantona Sarajevo je na nastavku svoje sjednice utvrdila Listu poslodavaca koji ispunjavaju uslove za učešće u Programu Javnih radova u 2016. godini.
Kako je saopšteno iz Vlade KS, za izvođenje radova su odabrana 33 poslodavca.
"Po Javnom pozivu za prijavu projekata u oblastima uređenja okoline, izgradnje i sanacije infrastrukture, socijalne zaštite, kulture turizma, sajamskih manifestacija odabrana su 33 poslodavca. Kod njih će u narednih dva mjeseca na ovim i sličnim poslovima biti angažovano 450 nezaposlenih osoba prijavljenih na evidencijama nezaposlenih u Kantonu Sarajevo".
Radovi će biti realizovani u okviru Programa mjera za podsticaj zapošljavanju i održavanju više stope zaposlenosti u Kantonu Sarajevo u 2016 godini.
"Za njega je izdvojeno 694.413KM tako da će Služba za zapošljavanje KS poslodavcima refundirati sredstva u mjesečnom iznosu od 771 KM po angažovanoj osobi, odnosno pojedinačna mjesečna naknada za rad po ovom Programu iznosi 600 KM".
"Pored uređenja i čišćenja zelenih površina, javnih pijaca i ulica, sanacije tramvajske pruge, infrastrukturnih radova, uređenja školskih dvorišta i spomeničkih kompleksa, u okviru ovog Programa biće angažovana lica i na pomoći paraplegičarima u kućnim uslovima, u narodnim kuhinjama, na pomoći i drugim osobama sa invaliditetom.
Po prijavljenim projektima, ovakav angažman predviđen je i za potrebe Sarajevo Film Festivala, u JU MESS, Fondaciji Sarajevo Navigatora za potrebe turističkih patrola, za Summer market na Baščaršiji, te za Sarajevo Holiday Market
Vlada Kantona Sarajevo je na nastavku svoje sjednice utvrdila Listu poslodavaca koji ispunjavaju uslove za učešće u Programu Javnih radova u 2016. godini.
Kako je saopšteno iz Vlade KS, za izvođenje radova su odabrana 33 poslodavca.
"Po Javnom pozivu za prijavu projekata u oblastima uređenja okoline, izgradnje i sanacije infrastrukture, socijalne zaštite, kulture turizma, sajamskih manifestacija odabrana su 33 poslodavca. Kod njih će u narednih dva mjeseca na ovim i sličnim poslovima biti angažovano 450 nezaposlenih osoba prijavljenih na evidencijama nezaposlenih u Kantonu Sarajevo".
Radovi će biti realizovani u okviru Programa mjera za podsticaj zapošljavanju i održavanju više stope zaposlenosti u Kantonu Sarajevo u 2016 godini.
"Za njega je izdvojeno 694.413KM tako da će Služba za zapošljavanje KS poslodavcima refundirati sredstva u mjesečnom iznosu od 771 KM po angažovanoj osobi, odnosno pojedinačna mjesečna naknada za rad po ovom Programu iznosi 600 KM".
"Pored uređenja i čišćenja zelenih površina, javnih pijaca i ulica, sanacije tramvajske pruge, infrastrukturnih radova, uređenja školskih dvorišta i spomeničkih kompleksa, u okviru ovog Programa biće angažovana lica i na pomoći paraplegičarima u kućnim uslovima, u narodnim kuhinjama, na pomoći i drugim osobama sa invaliditetom.
Po prijavljenim projektima, ovakav angažman predviđen je i za potrebe Sarajevo Film Festivala, u JU MESS, Fondaciji Sarajevo Navigatora za potrebe turističkih patrola, za Summer market na Baščaršiji, te za Sarajevo Holiday Market
-
Boskero
- Posts: 481
- Joined: 21/08/2013 05:08
#2213 Re: Dobre vijesti iz BiH
Tvornica cementa Kakanj i TBG BH dobitnici prestižne Best Buy Award medalje
U istraživanju Best Buy Award najboljeg odnosa cijene i kvaliteta, potrošači u Bosni i Hercegovini su potvrdili kako su Tvornica cementa Kakanj i TBG BH, članice HeidelbergCement grupe, Br.1 na bosanskohercegovačkom tržištu.
Drugo bosanskohercegovačko specijalizirano istraživanje Best Buy Award Construction Bosnia and Herzegovina 2015/2016, u kojem se ispituje zadovoljstvo građana Bosne i Hercegovine najboljim odnosom cijene i kvaliteta na bosanskohercegovačkom tržištu, pokazuje da ispitanici najveći broj glasova za najbolji odnos cijene i kvaliteta u kategorijama proizvođača cementa i betona daju upravo preduzećima Tvornica cementa Kakanj i TBG BH.
Rezultat je ovo predmetnog istraživanja Best Buy Award Construction Bosnia and Herzegovina Survey 2015/2016 švajcarske organizacije ICERTIAS (www.icertias.com) na uzorku od 1.200 ispitanika građevinske struke te privatnih osoba koje su nedavno gradile i renovirale svoje domove u Bosni i Hercegovini, korisnika interneta, koristeći CAWI - DEEPMA metodologiju (Computer Assisted Web Interviewing - Deep Mind Awareness).
Best Buy Award istraživanja su nezavisna istraživanja koja mjere isključivo iskustvo, percepciju i mišljenje potrošača o tome tko na tržištu nudi proizvod ili uslugu s najboljim odnosom cijene i kvaliteta.
Ispitanicima, građanima Bosne i Hercegovine, korisnicima interneta, su u istraživačkoj anketi putem web obrasca između ostalih, postavljena i sljedeća pitanja: "Navedite naziv proizvođača cementa koji u Bosni i Hercegovini nudi najbolji omjer cijene i kvalitete:" Najveći broj ispitanika na ovo je pitanje odgovorio: „Kakanj (Heidelberg)“. "Navedite naziv proizvođača betona koji u Bosni i Hercegovini nudi najbolji omjer cijene i kvalitete:“ Najveći broj ispitanika na ovo je pitanje odgovorio: „Heidelberg“.
Pitanja su bila otvorenog tipa, odnosno ispitanicima nisu bili ponuđeni odgovori, već su oni slobodno mogli sami navoditi nazive proizvođača i davaoce usluga koji, prema njihovom iskustvu i mišljenju, nude najbolji odnos cijene i kvaliteta na bosanskohercegovačkom tržištu.
Zahvaljujući ovoj osvojenoj poziciji, Tvornica cementa Kakanj i TBG BH imaju pravo nositi i isticati prestižnu oznaku "Best Buy Award- Br. 1 - najbolji odnos cijene i kvaliteta".
U istraživanju Best Buy Award najboljeg odnosa cijene i kvaliteta, potrošači u Bosni i Hercegovini su potvrdili kako su Tvornica cementa Kakanj i TBG BH, članice HeidelbergCement grupe, Br.1 na bosanskohercegovačkom tržištu.
Drugo bosanskohercegovačko specijalizirano istraživanje Best Buy Award Construction Bosnia and Herzegovina 2015/2016, u kojem se ispituje zadovoljstvo građana Bosne i Hercegovine najboljim odnosom cijene i kvaliteta na bosanskohercegovačkom tržištu, pokazuje da ispitanici najveći broj glasova za najbolji odnos cijene i kvaliteta u kategorijama proizvođača cementa i betona daju upravo preduzećima Tvornica cementa Kakanj i TBG BH.
Rezultat je ovo predmetnog istraživanja Best Buy Award Construction Bosnia and Herzegovina Survey 2015/2016 švajcarske organizacije ICERTIAS (www.icertias.com) na uzorku od 1.200 ispitanika građevinske struke te privatnih osoba koje su nedavno gradile i renovirale svoje domove u Bosni i Hercegovini, korisnika interneta, koristeći CAWI - DEEPMA metodologiju (Computer Assisted Web Interviewing - Deep Mind Awareness).
Best Buy Award istraživanja su nezavisna istraživanja koja mjere isključivo iskustvo, percepciju i mišljenje potrošača o tome tko na tržištu nudi proizvod ili uslugu s najboljim odnosom cijene i kvaliteta.
Ispitanicima, građanima Bosne i Hercegovine, korisnicima interneta, su u istraživačkoj anketi putem web obrasca između ostalih, postavljena i sljedeća pitanja: "Navedite naziv proizvođača cementa koji u Bosni i Hercegovini nudi najbolji omjer cijene i kvalitete:" Najveći broj ispitanika na ovo je pitanje odgovorio: „Kakanj (Heidelberg)“. "Navedite naziv proizvođača betona koji u Bosni i Hercegovini nudi najbolji omjer cijene i kvalitete:“ Najveći broj ispitanika na ovo je pitanje odgovorio: „Heidelberg“.
Pitanja su bila otvorenog tipa, odnosno ispitanicima nisu bili ponuđeni odgovori, već su oni slobodno mogli sami navoditi nazive proizvođača i davaoce usluga koji, prema njihovom iskustvu i mišljenju, nude najbolji odnos cijene i kvaliteta na bosanskohercegovačkom tržištu.
Zahvaljujući ovoj osvojenoj poziciji, Tvornica cementa Kakanj i TBG BH imaju pravo nositi i isticati prestižnu oznaku "Best Buy Award- Br. 1 - najbolji odnos cijene i kvaliteta".
-
Boskero
- Posts: 481
- Joined: 21/08/2013 05:08
#2214 Re: Dobre vijesti iz BiH
Rekonstrukcija škole 'Fatima Gunić' završit će se do početka školske godine
Načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić i ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Čedomir Lukić obišli su radove u Osnovnoj školi „Fatima Gunić“ na Alipašinom Polju – B faza, gdje je u toku realizacija projekta utopljavanja objekta. Radi se o kompletnoj rekonstrukciji objekta, koja bi trebala biti okončana do početka školske 2016/2017. godine, a koja podrazumijeva izgradnju novih zidova, termičke fasade, sanaciju kompletnog vanjskog dijela objekta sa dijelom sanacije centralnog grijanja, te zamjenu stolarije.
Objekat sa metalnom konstrukcijom čiji su zidovi bili izgrađeni poput „sendviča“, gdje su sa dvije strane bile špere, a između tzv. staklena vuna, bio je u vrlo lošem stanju. Izgrađen je 1976. godine i od tada nije adaptiran.
"Sada se rade potpuno novi zidovi od siporeksa, termoizolacija i zamjena kompletne vanjske bravarije, tako da će od nove školske godine jedna od najvećih škola u Novom Gradu, sa oko 800 učenika, biti u potpuno novom izdanju, poput novoizgrađene škole", izjavio je načelnik Efendić.
Podsjetio je da je Općina Novi Grad u 2013. godini uradila kompletnu sanaciju krova škole, sanitarnih čvorova, kao i prostora za produženi boravak djece, tako da je ova škola u zadnjih nekoliko godina na neki način iz temelja promijenjena, a nakon okončanja ovih radova dobit ćemo jedan kvalitetan objekat.
Za realizaciju projekta utopljavanja škole oko 250.000 KM izdvojilo je Kantonalno ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša uz pomoć UNDP-a, dok je oko 80.000 KM osigurala Općina Novi Grad Sarajevo zajedno sa Federalnim ministarstvom prostornog uređenja.
Kako je kazao ministar Lukić, ovaj projekat prije svega ima veliki značaj za djecu koja pohađaju ovu školu, i jedan je od sedam projekata koje minisatrstvo trenutno realizira.
"Radovi podrazumijevaju, kako povećanje energetske efikasnosti, u smislu izrade novih zidova i termičke fasade, sanacije kompletnog vanjskog dijela objekta sa dijelom sanacije centralnog grijanja, kako bi se dobile stvarne uštede u korištenju ovog objekta i daleko veći standardi uslova korištenja za naše najmlađe koji koriste ovaj školski objekat", rekao je ministar Lukić.
Prema riječima Hajrudina Ćuprije , direktora škole „Fatima Gunić“, koji je također prisustvovao obilasku radova, realizacijom projekta bit će poboljšani uslovi rada, a postići će se i velika ušteda energije.
"Naša škola je godišnje trošila 120.000 KM za grijanje, a procjene su da će nakon završetka potrošnja biti smanjena na 40.000 KM. Od septembra će u funkciji biti nova škola u kojoj će pored navedenog, sredstvima Ministrstva za obrazovanje, nauku i mlade KS u iznosu od 30.000 KM biti zamijenjena i unutrašnja stolarija, a sredstvima škole postavljene nove table, kao i ormarići za učenike nižih razreda", kazao je Ćuprija, ističući da će se nakon ovih radova pristupiti otvaranju potpuno novog školskog objekta.
Načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić i ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Čedomir Lukić obišli su radove u Osnovnoj školi „Fatima Gunić“ na Alipašinom Polju – B faza, gdje je u toku realizacija projekta utopljavanja objekta. Radi se o kompletnoj rekonstrukciji objekta, koja bi trebala biti okončana do početka školske 2016/2017. godine, a koja podrazumijeva izgradnju novih zidova, termičke fasade, sanaciju kompletnog vanjskog dijela objekta sa dijelom sanacije centralnog grijanja, te zamjenu stolarije.
Objekat sa metalnom konstrukcijom čiji su zidovi bili izgrađeni poput „sendviča“, gdje su sa dvije strane bile špere, a između tzv. staklena vuna, bio je u vrlo lošem stanju. Izgrađen je 1976. godine i od tada nije adaptiran.
"Sada se rade potpuno novi zidovi od siporeksa, termoizolacija i zamjena kompletne vanjske bravarije, tako da će od nove školske godine jedna od najvećih škola u Novom Gradu, sa oko 800 učenika, biti u potpuno novom izdanju, poput novoizgrađene škole", izjavio je načelnik Efendić.
Podsjetio je da je Općina Novi Grad u 2013. godini uradila kompletnu sanaciju krova škole, sanitarnih čvorova, kao i prostora za produženi boravak djece, tako da je ova škola u zadnjih nekoliko godina na neki način iz temelja promijenjena, a nakon okončanja ovih radova dobit ćemo jedan kvalitetan objekat.
Za realizaciju projekta utopljavanja škole oko 250.000 KM izdvojilo je Kantonalno ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša uz pomoć UNDP-a, dok je oko 80.000 KM osigurala Općina Novi Grad Sarajevo zajedno sa Federalnim ministarstvom prostornog uređenja.
Kako je kazao ministar Lukić, ovaj projekat prije svega ima veliki značaj za djecu koja pohađaju ovu školu, i jedan je od sedam projekata koje minisatrstvo trenutno realizira.
"Radovi podrazumijevaju, kako povećanje energetske efikasnosti, u smislu izrade novih zidova i termičke fasade, sanacije kompletnog vanjskog dijela objekta sa dijelom sanacije centralnog grijanja, kako bi se dobile stvarne uštede u korištenju ovog objekta i daleko veći standardi uslova korištenja za naše najmlađe koji koriste ovaj školski objekat", rekao je ministar Lukić.
Prema riječima Hajrudina Ćuprije , direktora škole „Fatima Gunić“, koji je također prisustvovao obilasku radova, realizacijom projekta bit će poboljšani uslovi rada, a postići će se i velika ušteda energije.
"Naša škola je godišnje trošila 120.000 KM za grijanje, a procjene su da će nakon završetka potrošnja biti smanjena na 40.000 KM. Od septembra će u funkciji biti nova škola u kojoj će pored navedenog, sredstvima Ministrstva za obrazovanje, nauku i mlade KS u iznosu od 30.000 KM biti zamijenjena i unutrašnja stolarija, a sredstvima škole postavljene nove table, kao i ormarići za učenike nižih razreda", kazao je Ćuprija, ističući da će se nakon ovih radova pristupiti otvaranju potpuno novog školskog objekta.
-
Boskero
- Posts: 481
- Joined: 21/08/2013 05:08
#2215 Re: Dobre vijesti iz BiH
Za projekte regulacije Mijacke i izgradnje vodovodne mreže 900. 000 KM
Sporazume o sufinansiranju projekata čišćenja i regulacije korita rijeke Miljacke, te izgradnje vodovodne mreže u poslovnoj zoni Bačići potpisao je danas ministar privrede Kantona Sarajevo Muharem Šabić sa načelnikom Općine Novi Grad Semirom Efendićem.
Za projekt čišćenja korita Miljacke uzvodno od ušća u rijeku Bosnu, kao i njenih obala u dijelu koji protiče kroz Općinu Novi Grad, Ministarstvo privrede osiguralo je 470.000 KM. Po riječima ministra Šabića, riječ je o namjenskim sredstvima za vodne naknade koja su izdvojena iz Budžeta KS za ovu godinu.
"Drugim potpisanim sporazumom, iz sredstava Budžeta KS za sufinasiranje infrastrukturnih projekata u industrijskim zonama, izdvojeno je 100.000 KM za postavljanje uličnog cjevovoda u Bačićima od kružnog toka Briješće do depoa u Rajlovcu. Za realizaciju tog projekta Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo će uložiti dodatnih 330.000 KM što će, očekujemo, biti dostatno da se reguliše pitanje vovodvoda za šest privrednih društava u toj poslovnoj zoni", istakao je ministar Šabić.
Načelnik Efendić je naglasio da sporazumi podrazumijevaju realizaciju značajnih aktivnosti na području ove Općine, a posebno kada je riječ o regulaciji korita Miljacke.
"Jedino na području naše općine postoji dio rijeke Miljacke koji nije regulisan kroz glavni grad i to na potezu od zgrade Televizije BiH do ušća u rijeku Bosnu. Ova sredstva će pomoći da se taj dio korita Miljacke nakon dužeg vremena reguliše na adekvatan način. Konačno ćemo riješiti i problem neadekvatne vodovodne mreže u poslovnoj zoni Bačići koja trenutno ne ispunjava osnovne tehničke elemente za vodosnabdijevanje ", naveo je načelnik Efendić.
Projektne aktivnosti vršit će Općina Novi Grad, a nadzor nad radovima Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo. Radovi će početi nakon što se provedu procedure javnih nabavki.
Sporazume o sufinansiranju projekata čišćenja i regulacije korita rijeke Miljacke, te izgradnje vodovodne mreže u poslovnoj zoni Bačići potpisao je danas ministar privrede Kantona Sarajevo Muharem Šabić sa načelnikom Općine Novi Grad Semirom Efendićem.
Za projekt čišćenja korita Miljacke uzvodno od ušća u rijeku Bosnu, kao i njenih obala u dijelu koji protiče kroz Općinu Novi Grad, Ministarstvo privrede osiguralo je 470.000 KM. Po riječima ministra Šabića, riječ je o namjenskim sredstvima za vodne naknade koja su izdvojena iz Budžeta KS za ovu godinu.
"Drugim potpisanim sporazumom, iz sredstava Budžeta KS za sufinasiranje infrastrukturnih projekata u industrijskim zonama, izdvojeno je 100.000 KM za postavljanje uličnog cjevovoda u Bačićima od kružnog toka Briješće do depoa u Rajlovcu. Za realizaciju tog projekta Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo će uložiti dodatnih 330.000 KM što će, očekujemo, biti dostatno da se reguliše pitanje vovodvoda za šest privrednih društava u toj poslovnoj zoni", istakao je ministar Šabić.
Načelnik Efendić je naglasio da sporazumi podrazumijevaju realizaciju značajnih aktivnosti na području ove Općine, a posebno kada je riječ o regulaciji korita Miljacke.
"Jedino na području naše općine postoji dio rijeke Miljacke koji nije regulisan kroz glavni grad i to na potezu od zgrade Televizije BiH do ušća u rijeku Bosnu. Ova sredstva će pomoći da se taj dio korita Miljacke nakon dužeg vremena reguliše na adekvatan način. Konačno ćemo riješiti i problem neadekvatne vodovodne mreže u poslovnoj zoni Bačići koja trenutno ne ispunjava osnovne tehničke elemente za vodosnabdijevanje ", naveo je načelnik Efendić.
Projektne aktivnosti vršit će Općina Novi Grad, a nadzor nad radovima Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo. Radovi će početi nakon što se provedu procedure javnih nabavki.
-
Boskero
- Posts: 481
- Joined: 21/08/2013 05:08
#2216 Re: Dobre vijesti iz BiH
U toku su radovi na rekonstrukciji dionice puta Srebrenik - Orahovica
Počeli radovi na rekonstrukciji puta Srebrenik - Orahovica. Riječ je o važnoj dionici od 500 metara u čiju će popravku biti utrošeno oko 450.000 KM. Radovi će biti završeni u roku od 35 dana. Pored toga, radi se i na popravci 4 dionice puta kojeg su oštetila klizišta, prenosi rtvtk.ba.
Ove godine u rekonstrukciju određenih dionica puteva na područjima Gradačca, Gračanice i Srebrenika, prema informacijama iz kantonalne Direkcije regionalnih cesta uložit će se oko milion i 800 hiljada KM. Rješavat će se i problemi koje su na određenim dionicama izazvala klizišta. A danas su započeli radovi na rekonstrukciji puta Srebrenik - Orahovica.
"Vlada TK, ministarstvo saboraćaja i Direkcija cesta su aktivni u svim lokalnim zajednicama pa tako i ovdje, na ovoj rekonstrukciji puta koje se radi u Gračanici, koja je u toku i gdje evo konačno uvodimo izuvodjače radova na ovu dionicu", kazao je na otvaranju radova, ministar saobraćaja Tuzlanskog kantona, Mirsad Gluhić.
"Ovo nije jedini projekat ove vrste. Mi na općini Gračanica saniramo i četiri klizišta čija je vrijednost radova 350.000 KM. Na području općine Gračanica, Direkcija regionalnih cesta ove godine ulaže oko 800.000 KM", dodao je Agan Delibajrić, direktor kantonalne direkcije cesta.
Planirano je da se radovi na ovoj dionici puta Orahovica - Srebrenik završe za nekih mjesec i po dana.
"Radi se na sanaciji klizišta na dionici puta Gračanica - Bukva. Znamo koji su tu bili problemi i suženja saobraćaja, a radi se o dva regionalna puta koji su nafrekventniji na području kantona", istakao je Hasan Fehratović, ministar prostornog uređenja TK.
Počeli radovi na rekonstrukciji puta Srebrenik - Orahovica. Riječ je o važnoj dionici od 500 metara u čiju će popravku biti utrošeno oko 450.000 KM. Radovi će biti završeni u roku od 35 dana. Pored toga, radi se i na popravci 4 dionice puta kojeg su oštetila klizišta, prenosi rtvtk.ba.
Ove godine u rekonstrukciju određenih dionica puteva na područjima Gradačca, Gračanice i Srebrenika, prema informacijama iz kantonalne Direkcije regionalnih cesta uložit će se oko milion i 800 hiljada KM. Rješavat će se i problemi koje su na određenim dionicama izazvala klizišta. A danas su započeli radovi na rekonstrukciji puta Srebrenik - Orahovica.
"Vlada TK, ministarstvo saboraćaja i Direkcija cesta su aktivni u svim lokalnim zajednicama pa tako i ovdje, na ovoj rekonstrukciji puta koje se radi u Gračanici, koja je u toku i gdje evo konačno uvodimo izuvodjače radova na ovu dionicu", kazao je na otvaranju radova, ministar saobraćaja Tuzlanskog kantona, Mirsad Gluhić.
"Ovo nije jedini projekat ove vrste. Mi na općini Gračanica saniramo i četiri klizišta čija je vrijednost radova 350.000 KM. Na području općine Gračanica, Direkcija regionalnih cesta ove godine ulaže oko 800.000 KM", dodao je Agan Delibajrić, direktor kantonalne direkcije cesta.
Planirano je da se radovi na ovoj dionici puta Orahovica - Srebrenik završe za nekih mjesec i po dana.
"Radi se na sanaciji klizišta na dionici puta Gračanica - Bukva. Znamo koji su tu bili problemi i suženja saobraćaja, a radi se o dva regionalna puta koji su nafrekventniji na području kantona", istakao je Hasan Fehratović, ministar prostornog uređenja TK.
-
Boskero
- Posts: 481
- Joined: 21/08/2013 05:08
#2217 Re: Dobre vijesti iz BiH
AMAS otvara prodavnicu purećeg mesa
Konzumacija purećeg mesa u BiH nije baš zastupljena u mjeri u kojoj bi trebala, smatraju Armin Mustafić i Amar Salković, koji su prvi u BiH osnovali farmu purana (AMAS). Biznis im ne ide loše, purane prodaju pojedinim mesnim industrijama, ali su odlučili da i sami krenu u prodaju.
Bolja zarada
- Ne ide nam loše posao, ali smo bili primorani da otvorimo svoju mesnicu jer je tako bolja zarada, bolje nam je prodati 200 komada u svojoj mesnici nego 500 nekoj mesnoj industriji. Trenutno smo u procesu vađenja potrebnih papira, ali se i tu srećemo sa raznim problemima. Traže nam obrasce o kvalitetu mesa koje ne možemo dobiti bez potvrde klaonice, te smo i u to morali ulagati, kupili smo neke mašine, ali nam i dalje ne daju papir da možemo početi raditi. Hoćemo da radimo kako treba, ali nas država tjera da radimo na crno, kazao je Mustafić, te dodao kako su do sada u farmu uložili više od 60.000 KM.
Međutim, očekuju da će sljedeće sedmice sve biti gotovo, a već su zaposlili i jednog radnika, pa se nadaju najboljem.
Saradnja
Iako će imati svoju mesnicu, to ne znači da će prestati sarađivati sa mesnim industrijama, a očekuju da će ostvariti i neku novu saradnju. Hala koju imaju, a koju su nedavno proširili za dodatnih 500 purana je, kako je kazao Mustafić, prevelika da bi proizvodili samo za svoju mesnicu.
- Imamo u planu otvoriti još dvije mesnice u Tuzli, te po jednu u Brčkom i u Sarajevu, ali o tome ćemo kada vidimo kako će posao ići. U četvrtak nam dolazi još 200 komada purana, a ostalo nam ih je još 170 i sve to očekujemo da ćemo prodati u svojoj mesnici, istakao je Mustafić.
Konzumacija purećeg mesa u BiH nije baš zastupljena u mjeri u kojoj bi trebala, smatraju Armin Mustafić i Amar Salković, koji su prvi u BiH osnovali farmu purana (AMAS). Biznis im ne ide loše, purane prodaju pojedinim mesnim industrijama, ali su odlučili da i sami krenu u prodaju.
Bolja zarada
- Ne ide nam loše posao, ali smo bili primorani da otvorimo svoju mesnicu jer je tako bolja zarada, bolje nam je prodati 200 komada u svojoj mesnici nego 500 nekoj mesnoj industriji. Trenutno smo u procesu vađenja potrebnih papira, ali se i tu srećemo sa raznim problemima. Traže nam obrasce o kvalitetu mesa koje ne možemo dobiti bez potvrde klaonice, te smo i u to morali ulagati, kupili smo neke mašine, ali nam i dalje ne daju papir da možemo početi raditi. Hoćemo da radimo kako treba, ali nas država tjera da radimo na crno, kazao je Mustafić, te dodao kako su do sada u farmu uložili više od 60.000 KM.
Međutim, očekuju da će sljedeće sedmice sve biti gotovo, a već su zaposlili i jednog radnika, pa se nadaju najboljem.
Saradnja
Iako će imati svoju mesnicu, to ne znači da će prestati sarađivati sa mesnim industrijama, a očekuju da će ostvariti i neku novu saradnju. Hala koju imaju, a koju su nedavno proširili za dodatnih 500 purana je, kako je kazao Mustafić, prevelika da bi proizvodili samo za svoju mesnicu.
- Imamo u planu otvoriti još dvije mesnice u Tuzli, te po jednu u Brčkom i u Sarajevu, ali o tome ćemo kada vidimo kako će posao ići. U četvrtak nam dolazi još 200 komada purana, a ostalo nam ih je još 170 i sve to očekujemo da ćemo prodati u svojoj mesnici, istakao je Mustafić.
-
Boskero
- Posts: 481
- Joined: 21/08/2013 05:08
#2218 Re: Dobre vijesti iz BiH
Proizvodnja kornišona u BiH godišnje se udvostruči
U mjestu Toplice - Svojat u općini Živinice nedavno je firma Agrona iz Živinica u saradnji sa firmom Plant iz Tuzle organizovala Dane kornišona u BiH. Kao najveći izvoznik krastavaca kornišona iz BiH, koji uglavnom završe na tržištu zemalja Evropske unije, Agrona i Živinice su preuzeli primat u poljoprivrednoj proizvodnji u BiH. Razlozi za ovo su sve veći broj kooperanata uključenih u proizvodnju kornišona, te siguran i zagarantovan otkup sa visokom cijenom.
Otkupna cijena
Sadnja kornišona je projekt USAID Partnerstva za razvoj agrobiznisa i njegov implementator u BiH je Agrona. Projekt je počeo prošle godine, kada je zabilježeno oko 1.500 kooperanata koji su proizveli oko 4.000 tona krastavaca. Ove godine su brojke uduplane.
„Već ove godine imamo oko hiljadu više kooperanata na širem području BiH i projekcije su da ćemo ove godine proizvesti oko 7.000 tona kornišona ako nas vrijeme posluži. Mjesta za rast još ima i bitno je samo da ljudi hoće da rade, jer otkup je zagarantovan i plaćen na vrijeme. Farmeri ranije jesu bili skeptični, ali smo pokazali prošle godine, a i ove ćemo, da je sve uredno“, kazao nam je Nedim Šerifović, jedan od 30 agronoma u Agroni, dostupnih farmerima u bilo koje doba.
Otkupna cijena koju Agrona nudi je relativno visoka i za prvu klasu krastavaca, odnosno za dužinu od 3 do 6 centimetara, plaća se 1,20 KM za kilogram. Druga klasa krastavaca se plaća 0,60, a treća 0,15 KM po kilogramu.
Međutim, priča o sadnji kornišona na području BiH i Tuzlanskog kantona počela je još davne 2000. i do tada je bila apsolutna nepoznanica za bh. poljoprivrednike. Sve je počelo projektom Luteranskog saveza koji su 2005. godine nastavili udruženje Bosper iz Tuzle i firma Plant. Prvo se počelo sa edukacijom farmera.
„Plant je nastavio tu priču i ona traje do danas. Mi smo na istoj ovoj parceli u Živinicama još tada imali 300 kooperanata i s njima smo organizovali proizvodno-edukacioni centar. Nakon nekoliko godina edukacije proizvodnja se proširila na okolna sela, da bismo danas imali samo u sjeveroistočnoj Bosni oko 40 općina u kojima se kornišon proizvodi“, kazao nam je Adnan Hodžić, direktor firme Plant.
Uz dobru organizaciju i planski razvoj, ubrzo se od šačice kooperanata došlo do broja od oko dvije hiljade. Samo na malom području Živinica danas ima oko 500 aktivnih kooperanata, koji rade u okviru USAID-ovog projekta koji vodi Agrona. U cijelu priču se uključila Općina Živinice, ali i Vlada Tuzlanskog kantona, koja daje poticaje i za proizvođače i za otkupljivače.
„Shvatili smo da treba poboljšati edukaciju farmera, pa smo u zimskom periodu u fazi mirovanja svake sedmice radili edukacije, kako bi ljudi naučili sve o ovoj proizvodnji i kako bi izbjegli greške koje ih mogu koštati usjeva. Zatim smo na kraju godine podijelili priznanja najuspješnijima, onima sa najviše prinosa i dali im novčane nagrade, te pokušali na taj način privoljeti što više ljudi da sade i obrađuju kornišon“, kazao nam je Mirsad Butković, stručni savjetnik za poljoprivredu u Općini Živinice.
Osim edukacija, organizovana je analiza zemljišta, kako bi se farmerima pomoglo da dođu do najboljih uslova za sijanje.
„Za sve proizvođače smo radili besplatnu analizu zemljišta i tako smo im indirektno pomogli da vide šta je to što im fali u zemljištu, te da sami obogate zemljište i tako povećaju usjeve, a samim tim i prihode. Uz sve ovo, tu su i kantonalni poticaji od 0,07 KM po jednom kilogramu za minimum od dvije tone krastavaca, a daju se i poticaji za otkupljivače. Tako da imamo jako dobre uslove i olakšice za sve one koji se žele baviti ovim“, dodao je Butković.
Optimalni uslovi
Pored svega navedenog, uključeni u ovaj projekt prave oglede koji im pomažu da raspolažu najboljim informacijama kada je u pitanju sadnja kornišona. Jedan ogled koji je počeo prošle godine već je pokazao rezultate, jer je ukazao na greške u proizvodnji.
„Ovdje trenutno imamo i ogledno polje od jednog hektara, odnosno 10 duluma, na kojem je zaposleno 10 ljudi. Ovim želimo vidjeti koji su to optimalni uslovi za proizvodnju, odnosno pokušavamo vidjeti koji su to najbolji modusi za proizvodnju kada bi se u nju uključila i pravna lica, kako proizvodnju napraviti isplativom i za pravna lica, ne samo za poljoprivrednike. Da vidimo koliko je potrebno radne snage, koliko se ona može platiti da bi posao bio isplativ, koliko je mašina potrebno angažovati i slično“, kazao je Hodžić.
Sve aktivnosti daju zavidne rezultate. Tako se ove godine očekuje oko 80 tona krastavaca samo sa jednog hektara polja zasađenog kornišonima, odnosno ukupno oko 150 tona. Najveći dio ovih krastavaca završit će na tržištu Švicarske, Njemačke, Holandije i drugih zemalja Zapadne Evrope, ali i na policama u Engleskoj i SAD-u.
„Oko 70 posto naših proizvoda završi na inostranom tržištu. Uglavnom je to Zapadna Evropa, ali dio završi i u Engleskoj, malo i u SAD-u. Ostatak, uglavnom u obliku kiselih krastavaca, završi u BiH. A vrlo je vjerovatno da je i dobar dio kiselih krastavaca stranih proizvođača koji se nađu na našim policama zapravo porijeklom iz BiH“, dodao je Hodžić.
S obzirom na ogromne pomake u odnosu na ranije godine, kao i na činjenicu da se za godinu broj kooperanata uduplao, projekcije za naredne dvije godine još više ohrabruju. Ukoliko vrijeme posluži i, kako rekoše organizatori, ako svi urade svoj dio posla, u naredne dvije godine očekuje se oko 5.000 kooperanata.
“Mi odavde pokušavamo prenijeti jasnu poruku, a to je da i drugi mogu imati hektar krastavaca uz malo rada i stručne pomoći. Pokazali smo ozbiljnost, a naši kooperanti su pokazali da je moguće uz malo resursa i dosta volje i rada, koji se na kraju višestruko isplate“, kazao je Hodžić.
U mjestu Toplice - Svojat u općini Živinice nedavno je firma Agrona iz Živinica u saradnji sa firmom Plant iz Tuzle organizovala Dane kornišona u BiH. Kao najveći izvoznik krastavaca kornišona iz BiH, koji uglavnom završe na tržištu zemalja Evropske unije, Agrona i Živinice su preuzeli primat u poljoprivrednoj proizvodnji u BiH. Razlozi za ovo su sve veći broj kooperanata uključenih u proizvodnju kornišona, te siguran i zagarantovan otkup sa visokom cijenom.
Otkupna cijena
Sadnja kornišona je projekt USAID Partnerstva za razvoj agrobiznisa i njegov implementator u BiH je Agrona. Projekt je počeo prošle godine, kada je zabilježeno oko 1.500 kooperanata koji su proizveli oko 4.000 tona krastavaca. Ove godine su brojke uduplane.
„Već ove godine imamo oko hiljadu više kooperanata na širem području BiH i projekcije su da ćemo ove godine proizvesti oko 7.000 tona kornišona ako nas vrijeme posluži. Mjesta za rast još ima i bitno je samo da ljudi hoće da rade, jer otkup je zagarantovan i plaćen na vrijeme. Farmeri ranije jesu bili skeptični, ali smo pokazali prošle godine, a i ove ćemo, da je sve uredno“, kazao nam je Nedim Šerifović, jedan od 30 agronoma u Agroni, dostupnih farmerima u bilo koje doba.
Otkupna cijena koju Agrona nudi je relativno visoka i za prvu klasu krastavaca, odnosno za dužinu od 3 do 6 centimetara, plaća se 1,20 KM za kilogram. Druga klasa krastavaca se plaća 0,60, a treća 0,15 KM po kilogramu.
Međutim, priča o sadnji kornišona na području BiH i Tuzlanskog kantona počela je još davne 2000. i do tada je bila apsolutna nepoznanica za bh. poljoprivrednike. Sve je počelo projektom Luteranskog saveza koji su 2005. godine nastavili udruženje Bosper iz Tuzle i firma Plant. Prvo se počelo sa edukacijom farmera.
„Plant je nastavio tu priču i ona traje do danas. Mi smo na istoj ovoj parceli u Živinicama još tada imali 300 kooperanata i s njima smo organizovali proizvodno-edukacioni centar. Nakon nekoliko godina edukacije proizvodnja se proširila na okolna sela, da bismo danas imali samo u sjeveroistočnoj Bosni oko 40 općina u kojima se kornišon proizvodi“, kazao nam je Adnan Hodžić, direktor firme Plant.
Uz dobru organizaciju i planski razvoj, ubrzo se od šačice kooperanata došlo do broja od oko dvije hiljade. Samo na malom području Živinica danas ima oko 500 aktivnih kooperanata, koji rade u okviru USAID-ovog projekta koji vodi Agrona. U cijelu priču se uključila Općina Živinice, ali i Vlada Tuzlanskog kantona, koja daje poticaje i za proizvođače i za otkupljivače.
„Shvatili smo da treba poboljšati edukaciju farmera, pa smo u zimskom periodu u fazi mirovanja svake sedmice radili edukacije, kako bi ljudi naučili sve o ovoj proizvodnji i kako bi izbjegli greške koje ih mogu koštati usjeva. Zatim smo na kraju godine podijelili priznanja najuspješnijima, onima sa najviše prinosa i dali im novčane nagrade, te pokušali na taj način privoljeti što više ljudi da sade i obrađuju kornišon“, kazao nam je Mirsad Butković, stručni savjetnik za poljoprivredu u Općini Živinice.
Osim edukacija, organizovana je analiza zemljišta, kako bi se farmerima pomoglo da dođu do najboljih uslova za sijanje.
„Za sve proizvođače smo radili besplatnu analizu zemljišta i tako smo im indirektno pomogli da vide šta je to što im fali u zemljištu, te da sami obogate zemljište i tako povećaju usjeve, a samim tim i prihode. Uz sve ovo, tu su i kantonalni poticaji od 0,07 KM po jednom kilogramu za minimum od dvije tone krastavaca, a daju se i poticaji za otkupljivače. Tako da imamo jako dobre uslove i olakšice za sve one koji se žele baviti ovim“, dodao je Butković.
Optimalni uslovi
Pored svega navedenog, uključeni u ovaj projekt prave oglede koji im pomažu da raspolažu najboljim informacijama kada je u pitanju sadnja kornišona. Jedan ogled koji je počeo prošle godine već je pokazao rezultate, jer je ukazao na greške u proizvodnji.
„Ovdje trenutno imamo i ogledno polje od jednog hektara, odnosno 10 duluma, na kojem je zaposleno 10 ljudi. Ovim želimo vidjeti koji su to optimalni uslovi za proizvodnju, odnosno pokušavamo vidjeti koji su to najbolji modusi za proizvodnju kada bi se u nju uključila i pravna lica, kako proizvodnju napraviti isplativom i za pravna lica, ne samo za poljoprivrednike. Da vidimo koliko je potrebno radne snage, koliko se ona može platiti da bi posao bio isplativ, koliko je mašina potrebno angažovati i slično“, kazao je Hodžić.
Sve aktivnosti daju zavidne rezultate. Tako se ove godine očekuje oko 80 tona krastavaca samo sa jednog hektara polja zasađenog kornišonima, odnosno ukupno oko 150 tona. Najveći dio ovih krastavaca završit će na tržištu Švicarske, Njemačke, Holandije i drugih zemalja Zapadne Evrope, ali i na policama u Engleskoj i SAD-u.
„Oko 70 posto naših proizvoda završi na inostranom tržištu. Uglavnom je to Zapadna Evropa, ali dio završi i u Engleskoj, malo i u SAD-u. Ostatak, uglavnom u obliku kiselih krastavaca, završi u BiH. A vrlo je vjerovatno da je i dobar dio kiselih krastavaca stranih proizvođača koji se nađu na našim policama zapravo porijeklom iz BiH“, dodao je Hodžić.
S obzirom na ogromne pomake u odnosu na ranije godine, kao i na činjenicu da se za godinu broj kooperanata uduplao, projekcije za naredne dvije godine još više ohrabruju. Ukoliko vrijeme posluži i, kako rekoše organizatori, ako svi urade svoj dio posla, u naredne dvije godine očekuje se oko 5.000 kooperanata.
“Mi odavde pokušavamo prenijeti jasnu poruku, a to je da i drugi mogu imati hektar krastavaca uz malo rada i stručne pomoći. Pokazali smo ozbiljnost, a naši kooperanti su pokazali da je moguće uz malo resursa i dosta volje i rada, koji se na kraju višestruko isplate“, kazao je Hodžić.
-
Boskero
- Posts: 481
- Joined: 21/08/2013 05:08
#2219 Re: Dobre vijesti iz BiH
Med sa Ilidže svaki mjesec ide za Dubai
Cijene meda povoljne, ali kvalitetnog meda ove godine ima manje zbog kiše i lošeg vremena
U organizaciji Udruženja pčelara Behar na Ilidži je protekle sedmice održan sajam meda i pčelinjih proizvoda. Na sajmu su učestvovali izlagači iz Sarajeva, ali i iz Mostara, Konjica, Žepča i Zenice.
Kvalitetan med
Muamer Lisica, predsjednik Udruženja, kazao nam je da je ova godina loša za pčelare, posebno jer su maj i juni bili kišoviti.
- Pčele smo morali prehraniti, a od takvih pčela nemamo med jer su stacionarne, dok od selećih imamo prinose meda. Osim meda, na sajmu izlagači nude i propolis kapi, polen, matičnu mliječ, mješavine sa medom za jačanje imuniteta, poboljšanja krvne slike, te čajeve, kazao je Lisica. Cijene meda su od 16 do 20 KM, a najpopularniji je livadski.
Pčelar Hamid Čajić kaže da na sajmu nema posebne zarade, jer najveću zaradu ima prodajom kući, a njegov med završi i u Dubaiju.
- Mjesečno pošaljemo i do 50 kilograma, ali u plastičnim teglama jer je lakši transport, budući da šaljem avionom, kazao je Čajić.
Sabaheta Džebo kaže kako je ove godine bilo malo meda u Posavini, ali u ostalim krajevima slabije.
Mušterije
- Ovdje ćete naći kvalitetan med, a nije mi bitno ni prodati sve, bitnije mi je upoznati mušterije o kvaliteti meda, kako bi ga mogle prepoznati, jer smo svjedoci patogenog meda na tržištu, kazala je ona.
Fehim Šehić došao je sa suprugom na sajam iz Žepča, a kažu da su stekli mušterije i da su zadovoljni kupcima.
- Ovdje smo svi kao jedna kuća i tu nam je lijepo, kazali su nam pčelari Šehić.
Jusuf Hujdur iz Konjica kaže da pored meda prodaje i čajeve.
- Čajevi su sa okolnih planina, a cijena je od dvije do tri KM, dodao je Hujdur.
Cijene meda povoljne, ali kvalitetnog meda ove godine ima manje zbog kiše i lošeg vremena
U organizaciji Udruženja pčelara Behar na Ilidži je protekle sedmice održan sajam meda i pčelinjih proizvoda. Na sajmu su učestvovali izlagači iz Sarajeva, ali i iz Mostara, Konjica, Žepča i Zenice.
Kvalitetan med
Muamer Lisica, predsjednik Udruženja, kazao nam je da je ova godina loša za pčelare, posebno jer su maj i juni bili kišoviti.
- Pčele smo morali prehraniti, a od takvih pčela nemamo med jer su stacionarne, dok od selećih imamo prinose meda. Osim meda, na sajmu izlagači nude i propolis kapi, polen, matičnu mliječ, mješavine sa medom za jačanje imuniteta, poboljšanja krvne slike, te čajeve, kazao je Lisica. Cijene meda su od 16 do 20 KM, a najpopularniji je livadski.
Pčelar Hamid Čajić kaže da na sajmu nema posebne zarade, jer najveću zaradu ima prodajom kući, a njegov med završi i u Dubaiju.
- Mjesečno pošaljemo i do 50 kilograma, ali u plastičnim teglama jer je lakši transport, budući da šaljem avionom, kazao je Čajić.
Sabaheta Džebo kaže kako je ove godine bilo malo meda u Posavini, ali u ostalim krajevima slabije.
Mušterije
- Ovdje ćete naći kvalitetan med, a nije mi bitno ni prodati sve, bitnije mi je upoznati mušterije o kvaliteti meda, kako bi ga mogle prepoznati, jer smo svjedoci patogenog meda na tržištu, kazala je ona.
Fehim Šehić došao je sa suprugom na sajam iz Žepča, a kažu da su stekli mušterije i da su zadovoljni kupcima.
- Ovdje smo svi kao jedna kuća i tu nam je lijepo, kazali su nam pčelari Šehić.
Jusuf Hujdur iz Konjica kaže da pored meda prodaje i čajeve.
- Čajevi su sa okolnih planina, a cijena je od dvije do tri KM, dodao je Hujdur.
-
Boskero
- Posts: 481
- Joined: 21/08/2013 05:08
#2220 Re: Dobre vijesti iz BiH
TUZLA: Počeli radovi na rekonstrukciji Klosterske i Turalibegove ulice
Radi izvođenja radova na rekonstrukciji trotoarskih staza i arhitektonskih barijera od danas do 27.08.2016. godine doći do privremene obustave saobraćaja u dijelu ulica Klosterska i Turalibegova.
Radi izvođenja radova na rekonstrukciji trotoarskih staza i arhitektonskih barijera od danas do 27.08.2016. godine doći do privremene obustave saobraćaja u dijelu ulica Klosterska i Turalibegova.
-
Boskero
- Posts: 481
- Joined: 21/08/2013 05:08
#2221 Re: Dobre vijesti iz BiH
Otvorena obnovljena Klinika za ortopediju i traumatologiju u Sarajevu
Uz pomoć Svjetske banke i Vlade Federacije BiH obnovljena je Klinika za ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
"Radi se o najvećem projektu energetske efikasnosti u BiH (BEEP) ukupne vrijednosti 32 miliona američkih dolara, od čega Federaciji BiH pripada 19, 2 miliona američkih dolara", izjavio je federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić na svečanoj ceremoniji upriličenoj tim povodom.
Navodeći da su radovi na Klinici završeni u predviđenom roku i u skladu s visokim standardima Svjetske banke naglasio je će tokom zimske sezone troškovi za energiju biti smanjeni.
"Utopljavanje fasade donijet će uštede od 110.000 KM na godišnjem niovu", potvrdila je direktorica UKCS-a Sebija Izetbegović izražavajući zadovoljstvo što je omogućeno da pacijenti imaju bolje uslove za boravak na Klinici, a osoblje bolje uslove za rad.
U protekla četiri mjeseca kompletirani su radovi na Klinici za ortopediju i traumatologiju radi postizanja energetske efikasnosti.
"Tri velike mjere su implementirane što znači da su ugrađeni svi novi otvori s nižim koeficijentom prolaska toplote, postavljena je termoizolacija debljine 10 centimentara i površine od oko 3.000 kvadratnih metara i ugrađeni su samoregulirajući ventili koji će pomoći ostvarenju ušteda", rekao je voditelj projekta Svjetske banke za Federaciju BiH Mustafa Čopelj.
Pored tri objekta u tri klinička centra (Sarajevo, Mostar i Tuzla) u ovoj godini Federalno ministarstvo prostornog uređenja planira i implementaciju mjera energetske učinkovitosti za dodatnih 20 objekata i to 17 školskih i tri zdravstvene ustanove. Radi se o investicijama vrijednim više od 12 miliona KM.
Uz pomoć Svjetske banke i Vlade Federacije BiH obnovljena je Klinika za ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
"Radi se o najvećem projektu energetske efikasnosti u BiH (BEEP) ukupne vrijednosti 32 miliona američkih dolara, od čega Federaciji BiH pripada 19, 2 miliona američkih dolara", izjavio je federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić na svečanoj ceremoniji upriličenoj tim povodom.
Navodeći da su radovi na Klinici završeni u predviđenom roku i u skladu s visokim standardima Svjetske banke naglasio je će tokom zimske sezone troškovi za energiju biti smanjeni.
"Utopljavanje fasade donijet će uštede od 110.000 KM na godišnjem niovu", potvrdila je direktorica UKCS-a Sebija Izetbegović izražavajući zadovoljstvo što je omogućeno da pacijenti imaju bolje uslove za boravak na Klinici, a osoblje bolje uslove za rad.
U protekla četiri mjeseca kompletirani su radovi na Klinici za ortopediju i traumatologiju radi postizanja energetske efikasnosti.
"Tri velike mjere su implementirane što znači da su ugrađeni svi novi otvori s nižim koeficijentom prolaska toplote, postavljena je termoizolacija debljine 10 centimentara i površine od oko 3.000 kvadratnih metara i ugrađeni su samoregulirajući ventili koji će pomoći ostvarenju ušteda", rekao je voditelj projekta Svjetske banke za Federaciju BiH Mustafa Čopelj.
Pored tri objekta u tri klinička centra (Sarajevo, Mostar i Tuzla) u ovoj godini Federalno ministarstvo prostornog uređenja planira i implementaciju mjera energetske učinkovitosti za dodatnih 20 objekata i to 17 školskih i tri zdravstvene ustanove. Radi se o investicijama vrijednim više od 12 miliona KM.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2222 Re: Dobre vijesti iz BiH
Qatar Airways uvodi direktnu liniju za Sarajevo
Izvor: Fena, 28.7.2016 11:46:13
Aviokompanija Qatar Airways najavila je da će od novembra 2016. godine organizirati direktne letove na relaciji Doha i Sarajevo tri puta sedmično, kazali su Feni njeni zvaničnici.
Govoreći tokom posjete Sarajevu, menadžer Qatar Airwaysa za istočnu i južnu Evropu Ferit Aksun kazao je da će putnici imati koristi od nove direktne linije, jer će im se olakšati pristup ostatku svijeta putem globalne mreže Qatar Airwaysa.
Ova aviokompanija proširuje broj destinacija svake godine, a u 2016.uspostavila je letove za Sydney i Adelaide, a značajan rast njene moderne flote letjelica omogućava aviokompaniji da ponudi svoje usluge i BiH.
Nova usluga leta prema Sarajevu će sigurno biti privlačna putnicima koji putuju Qatar Airwaysom, a koji žele istražiti čari ovog grada koji ima snažan regionalni uticaj na zabavu, umjetnost i historiju s jedne i prelijepu prirodu i ruralne dijelove s druge strane.
"U posljednjih nekoliko godina, Qatar Airways je doživio značajan rast, šireći globalnu mrežu. S ovom novom uslugom za Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, Qatar Airways želi povećati svoj globalni uticaj i proširiti mogućnosti putovanja za sve vrste putnika", kazao je Aksun.
Iz kompanije najavljuju da će putnici koji lete iz Sarajeva prema bilo kojoj od 150 destinacija Qatar Airwaysa uživati u brzom i ugodnom putovanju.
Qatar Airways, državna aviokompanija Katara, jedna je od najbrže rastućih aviokompanija na svijetu. S radom je počela prije 19 godina, a posjeduje 189 letjelica i leti na 150 destinacija diljem šest kontinenata.
Izvor: Fena, 28.7.2016 11:46:13
Aviokompanija Qatar Airways najavila je da će od novembra 2016. godine organizirati direktne letove na relaciji Doha i Sarajevo tri puta sedmično, kazali su Feni njeni zvaničnici.
Govoreći tokom posjete Sarajevu, menadžer Qatar Airwaysa za istočnu i južnu Evropu Ferit Aksun kazao je da će putnici imati koristi od nove direktne linije, jer će im se olakšati pristup ostatku svijeta putem globalne mreže Qatar Airwaysa.
Ova aviokompanija proširuje broj destinacija svake godine, a u 2016.uspostavila je letove za Sydney i Adelaide, a značajan rast njene moderne flote letjelica omogućava aviokompaniji da ponudi svoje usluge i BiH.
Nova usluga leta prema Sarajevu će sigurno biti privlačna putnicima koji putuju Qatar Airwaysom, a koji žele istražiti čari ovog grada koji ima snažan regionalni uticaj na zabavu, umjetnost i historiju s jedne i prelijepu prirodu i ruralne dijelove s druge strane.
"U posljednjih nekoliko godina, Qatar Airways je doživio značajan rast, šireći globalnu mrežu. S ovom novom uslugom za Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, Qatar Airways želi povećati svoj globalni uticaj i proširiti mogućnosti putovanja za sve vrste putnika", kazao je Aksun.
Iz kompanije najavljuju da će putnici koji lete iz Sarajeva prema bilo kojoj od 150 destinacija Qatar Airwaysa uživati u brzom i ugodnom putovanju.
Qatar Airways, državna aviokompanija Katara, jedna je od najbrže rastućih aviokompanija na svijetu. S radom je počela prije 19 godina, a posjeduje 189 letjelica i leti na 150 destinacija diljem šest kontinenata.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2223 Re: Dobre vijesti iz BiH
Fabrika cementa Lukavac rebrendira poslovne aktivnosti
Izvor: Akta.ba, 28.7.2016 12:00:39
Širenjem poslovanja na segment betona Fabrika cementa Lukavac odlučila je da postojeću tržišnu marku FCL razdvoji na dva brenda Lukavac Cement i Lukavac Beton.
Dokaz je to kontinuiranog rada na modernizaciji i unapređenju proizvodnje, koji je menadžment kompanije započeo 2001. godine uspješnom privatizacijom od strane austrijske grupacije ASAMER. Prepoznatljiva kao najveći domaći proizvođač cementa, fabrika ulazi u segment proizvodnje betona, pa se kao logičan slijed stvorila potreba o izgradnji novog brenda ali i rebrendiranju postojećeg.
"Mi smo sinonim za proizvodnju cementa, a širenjem poslovnog programa na beton odlučili smo da prema tržištu komuniciramo sa dva nova brenda, Lukavac Cement i Lukavac Beton. U ovom trenutku beton će se proizvoditi u novim pogonima u Sarajevu i Banjoj Luci, sa namjerom širenja mreže po cijeloj zemlji u skladu sa potražnjom. Svakodnevno osluškujemo zahtjeve tržišta, iznalazimo i nudimo rješenja, pratimo svjetske trendove i implementiramo najbolje, tako da smo sigurni da će Lukavac Beton brzo postati prepoznatljiv po svojoj kvaliteti, kao što je Lukavac Cement" poručio je Izet Imamović, generalni direktor Fabrike cementa Lukavac.
Repozicioniranje brenda i izgradnja novog dio je poslovne strategije menadžmenta Fabrike cementa Lukavac i kruna 15 godina čvrste veze koju gradi s kupcima. Značajno je za budući razvoj kao i vrednovanje onoga što kompanija jeste te u kojem pravcu će se razvijati.
"Želimo biti pouzdan poslovni partner u okruženju i prvi izbor za kupca. Novine u poslovanju prati i novi vizuelni identitet. Redizajn loga simbolizira našu vezu s matičnom kompanijom,dok izmjena tekstualnog dijela loga u Lukavac cement ukazuje na ono što mi jesmo, vodeći proizvođač cementa u zemlji, a Lukavac beton upućuje kupce na pouzdanog i kvalitetnog partnera u gradnji", istakao je Imamović.
Fabrika cementa Lukavac, posluje ispunjavajući najstrožije ekološke standarde, a prelaskom na upotrebu alternativnih goriva u proizvodnji, dokazuje da se svjetski tehnološki trendovi mogu primijeniti u srcu naše zemlje.
Izvor: Akta.ba, 28.7.2016 12:00:39
Širenjem poslovanja na segment betona Fabrika cementa Lukavac odlučila je da postojeću tržišnu marku FCL razdvoji na dva brenda Lukavac Cement i Lukavac Beton.
Dokaz je to kontinuiranog rada na modernizaciji i unapređenju proizvodnje, koji je menadžment kompanije započeo 2001. godine uspješnom privatizacijom od strane austrijske grupacije ASAMER. Prepoznatljiva kao najveći domaći proizvođač cementa, fabrika ulazi u segment proizvodnje betona, pa se kao logičan slijed stvorila potreba o izgradnji novog brenda ali i rebrendiranju postojećeg.
"Mi smo sinonim za proizvodnju cementa, a širenjem poslovnog programa na beton odlučili smo da prema tržištu komuniciramo sa dva nova brenda, Lukavac Cement i Lukavac Beton. U ovom trenutku beton će se proizvoditi u novim pogonima u Sarajevu i Banjoj Luci, sa namjerom širenja mreže po cijeloj zemlji u skladu sa potražnjom. Svakodnevno osluškujemo zahtjeve tržišta, iznalazimo i nudimo rješenja, pratimo svjetske trendove i implementiramo najbolje, tako da smo sigurni da će Lukavac Beton brzo postati prepoznatljiv po svojoj kvaliteti, kao što je Lukavac Cement" poručio je Izet Imamović, generalni direktor Fabrike cementa Lukavac.
Repozicioniranje brenda i izgradnja novog dio je poslovne strategije menadžmenta Fabrike cementa Lukavac i kruna 15 godina čvrste veze koju gradi s kupcima. Značajno je za budući razvoj kao i vrednovanje onoga što kompanija jeste te u kojem pravcu će se razvijati.
"Želimo biti pouzdan poslovni partner u okruženju i prvi izbor za kupca. Novine u poslovanju prati i novi vizuelni identitet. Redizajn loga simbolizira našu vezu s matičnom kompanijom,dok izmjena tekstualnog dijela loga u Lukavac cement ukazuje na ono što mi jesmo, vodeći proizvođač cementa u zemlji, a Lukavac beton upućuje kupce na pouzdanog i kvalitetnog partnera u gradnji", istakao je Imamović.
Fabrika cementa Lukavac, posluje ispunjavajući najstrožije ekološke standarde, a prelaskom na upotrebu alternativnih goriva u proizvodnji, dokazuje da se svjetski tehnološki trendovi mogu primijeniti u srcu naše zemlje.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2224 Re: Dobre vijesti iz BiH
Mostarska Ruža donosi 173 radna mjesta
Izvor: Dnevni list, 28.7.2016 9:32:53
Završetak radova na mostarskom Hotelu Ruža očekuje se početkom iduće godine, kada bi mostarska ljepotica ponovno trebala zasjati punim sjajem. Prema riječima vlasnika hotela Emira Keče, otvarapje Ruže značit će i otvarapje novih 173 radna mjesta. Hotel će se imati nekoliko blokova na 27.000 četvornih metara s raznovrsnim sadržajima za goste.
U razgovoru za Dnevni list, vlasnik hotela Emir Kečo predstavio je sadržaj velebne Ruže.
"Hotel Ruža sastojat će se od pet blokova A, B, C, D. E. Objekt E će biti srušten odmah uz hotelski kompleks, a sastojati će se od strojarskih postrojenja, dok će se objekt C sastojati od recepcije, restorana, SPA- centra i preko 270 apartmana. Prostorije za prenoćišta uz otvoreni bazen, činit će objekt A, dok će objekt D činiti velike kongresne dvorane", kazao je Kečo.
On je rekao da će hotel Ruža zasigurno postati dio velikog lanca hotela Hilton, sa sjedištem u Turskoj. "Hotel Ruža će biti tehnički dosta suvremenija, i bit će dio velikog lanca hotela Hilton, koji je smješten u Turskoj", istaknuo je Kečo, i dodao kako se završetak gradrje očekuje početkom 2017. godine.
Naime, obnova ovog hotela je počela 2001. godine i naišla je na mnoge prepreke. Što se tiče ugovora o izgradnji sve do danas je bio aneksiran. Razlog tome je kada su 2006. godine radovi bili prekinuti, zbog prijetnje UNESCO-a da će Stari grad i Stari most zbog hotela Ruža ukloniti s popisa svjetske kulturne baštine. Nekoliko godina kasnije uvjeti za nastavak gradnje su stečeni, ali se na nastavak radova čekalo sve do travnja prošle godine.
Prema riječima investitora, za izgradpju hotela potrebno je oko 14 milijuna maraka. Podsjetimo, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović osigurao je investicije za završetak radova, zajedno s vladom Republike Turske.
Izvor: Dnevni list, 28.7.2016 9:32:53
Završetak radova na mostarskom Hotelu Ruža očekuje se početkom iduće godine, kada bi mostarska ljepotica ponovno trebala zasjati punim sjajem. Prema riječima vlasnika hotela Emira Keče, otvarapje Ruže značit će i otvarapje novih 173 radna mjesta. Hotel će se imati nekoliko blokova na 27.000 četvornih metara s raznovrsnim sadržajima za goste.
U razgovoru za Dnevni list, vlasnik hotela Emir Kečo predstavio je sadržaj velebne Ruže.
"Hotel Ruža sastojat će se od pet blokova A, B, C, D. E. Objekt E će biti srušten odmah uz hotelski kompleks, a sastojati će se od strojarskih postrojenja, dok će se objekt C sastojati od recepcije, restorana, SPA- centra i preko 270 apartmana. Prostorije za prenoćišta uz otvoreni bazen, činit će objekt A, dok će objekt D činiti velike kongresne dvorane", kazao je Kečo.
On je rekao da će hotel Ruža zasigurno postati dio velikog lanca hotela Hilton, sa sjedištem u Turskoj. "Hotel Ruža će biti tehnički dosta suvremenija, i bit će dio velikog lanca hotela Hilton, koji je smješten u Turskoj", istaknuo je Kečo, i dodao kako se završetak gradrje očekuje početkom 2017. godine.
Naime, obnova ovog hotela je počela 2001. godine i naišla je na mnoge prepreke. Što se tiče ugovora o izgradnji sve do danas je bio aneksiran. Razlog tome je kada su 2006. godine radovi bili prekinuti, zbog prijetnje UNESCO-a da će Stari grad i Stari most zbog hotela Ruža ukloniti s popisa svjetske kulturne baštine. Nekoliko godina kasnije uvjeti za nastavak gradnje su stečeni, ali se na nastavak radova čekalo sve do travnja prošle godine.
Prema riječima investitora, za izgradpju hotela potrebno je oko 14 milijuna maraka. Podsjetimo, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović osigurao je investicije za završetak radova, zajedno s vladom Republike Turske.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2225 Re: Dobre vijesti iz BiH
Budžet Općine Hadžići povećan za 4,2 miliona KM
Korekcijom poreznih i neporeznih prihoda, podrškom Kantona Sarajevo za kapitalne izdatke te korekcijom viška prihoda Općina Hadžići je zabilježila povećanje budžeta za 2016. godinu u iznosu od 4.208.636 KM.
Ukupni predloženi budžet Općine Hadžići sada iznosi 14.418.036 KM.
Odluka o izmjenama i dopunama budžeta usvojena je danas na sjednici Općinskog vijeća Hadžići, saopćeno je iz Press službe te općine.
Korekcijom poreznih i neporeznih prihoda, podrškom Kantona Sarajevo za kapitalne izdatke te korekcijom viška prihoda Općina Hadžići je zabilježila povećanje budžeta za 2016. godinu u iznosu od 4.208.636 KM.
Ukupni predloženi budžet Općine Hadžići sada iznosi 14.418.036 KM.
Odluka o izmjenama i dopunama budžeta usvojena je danas na sjednici Općinskog vijeća Hadžići, saopćeno je iz Press službe te općine.