#218851 Re: Ukrajina
Posted: 09/08/2025 22:21
Brat Zeleni i dalje ne posustaje na pritiske.Čitalac wrote: ↑09/08/2025 21:55 Zelenski, večernje obraćanje...
Predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je da Ukrajina neće dati Rusiji drugi pokušaj komadanja njezinih teritorija te da bi rat trebao završiti poštenim mirom.
"Svi dobro vide Putinovu taktiku: boji se sankcija i čini sve da ih se riješi, želi zamijeniti pauzu u ratu i ubojstvima za legalizaciju okupacije naše zemlje. Želi po drugi put dobiti teritorijalni plijen. Dopušteno mu je zauzeti Krim, a to je dovelo do okupacije u Donjeckoj i Luganskoj oblasti. Nije kažnjen kada je okupio kontingent na našim granicama i to je dovelo do rata velikih razmjera i okupacije većih dijelova Ukrajine. Sada Putin želi da mu se oprosti što je zauzeo jug naše Hersonske oblasti, Zaporižje, cijeli teritorij Luganska, dio Donjecka i Krim. Nećemo dati Rusiji ovaj drugi pokušaj komadanja Ukrajine. Poznavajući Rusiju, gdje je drugi, tu je i treći. Stoga čvrsto stojimo na jasnim ukrajinskim stavovima. Moramo završiti rat dostojanstvenim mirom, koji će se temeljiti na jasnoj pouzdanoj sigurnosnoj arhitekturi. Partneri su nam spremni pomoći u tome", rekao je Zelenski.
On je naglasio da ruski predsjednik "pokušava prodati zaustavljanje smrti što je skuplje moguće".
"Važno je da to nikoga ne zavara. Ono što je potrebno nije pauza u ubojstvima, već pravi, trajni mir. Ne prekid vatre negdje tamo, mjesecima kasnije, već odmah. Predsjednik Trump mi je to rekao i ja to apsolutno podržavam", rekao je predsjednik.
Dodao je da je Ukrajina "podržala sve prijedloge" američkog predsjednika Donalda Trumpa, počevši od veljače.
"Osigurali smo sastanke s ruskom stranom, ostvarili smo razmjene i pripremamo sljedeće. Također nam je potreban rezultat na razini čelnika - vrijedan rezultat kako bi se spasili životi ljudi, kako bi svijet cijenio rezultat i bio zahvalan vođi koji će ga donijeti", rekao je Zelenski.
Vratio bih se na često pominjani Minhenski sporazum iz 1938.Crvene_brigade wrote: ↑09/08/2025 20:09 Najnovija vijest: Evropa stala uz Zelenskog: "Ne može biti razgovora o budućnosti Ukrajine bez Ukrajinaca"
Iako nije direktno vezano za ovu temu, ali Banjaluka iako nasa opet nije nasa. Jedino je jos geografski u sastavu BiH, a vidili smo kad je bilo pitanje hapsenja Dodica i Stevandica koliko je nasa, bosanska. Najmanje.
Mjesto sastanka ima značaj, poručio je predsjednik SAD-a Donald Trump. Nedugo zatim, najavio je da će upravo Aljaska – teritorija koju je Rusija Sjedinjenim Američkim Državama prodala prije 158 godina za 7,2 miliona dolara – biti mjesto gdje će ruski predsjednik Vladimir Putin pokušati prodati svoj "posao stoljeća": da Kijev preda dijelove teritorije koje Moskva još nije uspjela zauzeti.
Okolnosti oko samita zakazanog za petak toliko idu u korist Moskve da je jasno zašto je Putin jedva dočekao priliku, nakon mjeseci fingiranih pregovora. Teško je zamisliti dogovor koji iz tog bilateralnog susreta ne bi izašao na štetu Ukrajine.
Kijev i evropski saveznici reagirali su s ogorčenjem na prve prijedloge Trumpovog izaslanika Stevea Witkoffa, prema kojima bi Ukrajina predala preostale dijelove Donjecke i Luganske oblasti u zamjenu za prekid vatre.
Kremlj je, očekivano, prihvatio ideju osvajanja teritorije bez borbe, a Witkoff se pokazao spremnim da je primi, iako je ranije pokazivao prilično labavo razumijevanje ukrajinskog suvereniteta i složenosti traženja od države, koja je u četvrtoj godini invazije, da napusti gradove koje je branila uz velike žrtve.
Vrijedi se zapitati kako bi Witkoffov prijedlog izgledao u praksi. Rusija je blizu opkoljavanja dva ključna grada u Donjeckoj oblasti – Pokrovska i Kostjantinivke – i mogla bi u narednim sedmicama ukrajinske branioce staviti pod opsadu. Predaja ova dva grada mogla bi se i desiti u okviru povlačenja radi očuvanja ljudstva.
Ostatak Donjecke oblasti – prvenstveno Kramatorsk i Slovjansk – predstavlja mnogo veći problem. Tamo sada žive hiljade civila, a Moskva bi s radošću dočekala prizore evakuacije i ulaska ruskih vojnika bez ispaljenog metka.
Odbijanje predsjednika Volodimira Zelenskog da preda teritoriju, izrečeno u subotu ujutro, odražava stvarnu dilemu vrhovnog komandanta: kako balansirati između bijesa vojske i dubokog nepovjerenja građana prema susjedu koji i dalje svake noći granatira njihove gradove.
Šta bi Ukrajina mogla dobiti zauzvrat u "razmjeni" o kojoj govori Trump? Možda male komade teritorije na granici, okupirane od strane Rusije u regijama Sumi i Harkiv – dio Putinove tzv. "sigurnosne zone" – ali realno ne mnogo više od toga.
Glavni cilj je prekid vatre, a i to je upitno. Putin odavno tvrdi da je trenutni prekid vatre, koji traže SAD, Evropa i Ukrajina, nemoguć dok se ne riješe tehnička pitanja nadzora i logistike. Malo je vjerovatno da je promijenio mišljenje sada kada su njegove snage u ofanzivi duž istočne linije fronta.
Evropa je također oprezna da ne ponovi grešku bivšeg britanskog ministra vanjskih poslova Nevilla Chamberlaina iz 1938. godine i ne prihvati "papir bez vrijednosti" potpisan s Kremljom, koji je više puta prekršio dogovore o Ukrajini, koristeći pauze za ponovno grupisanje i novi napad.
Putin je od početka jasno iznosio ciljeve: potpuna podređenost ili okupacija Ukrajine te strateško resetiranje odnosa sa SAD-om koje podrazumijeva da Washington "pusti" Kijev. Njegov savjetnik Jurij Ušakov istakao je da je Aljaska odlično mjesto za razgovore o ekonomskoj saradnji između dvije zemlje te predložio uzvratni samit u Rusiji.
Postoji rizik da se razvije "dobro raspoloženje" između Trumpa i Putina, koje bi omogućilo američkom predsjedniku da toleriše dodatne tehničke sastanke svojih i ruskih izaslanika o detaljima i tajmingu eventualnog prekida vatre. Plan o razmjeni teritorije, u potpunosti u korist Moskve, mogao bi se zatim predstaviti Kijevu, uz stare američke ultimatume o pomoći i obavještajnim informacijama koji bi bili uvjetovani prihvatanjem dogovora. I tako bi se, uz pozive francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Trumpu, cijela priča mogla vrtjeti ukrug, dok Putin dobija dragocjeno vrijeme za daljnje osvajanje.
Od posljednjeg puta kada je Trump pokazao sklonost prema Rusiji, oko vremena glasnog sukoba s Zelenskim u Ovalnom uredu, pojavila su se dva nova faktora.
Prvo, Indija i Kina – od kojih prva rizikuje 25 posto carina za dvije sedmice, a druga još čeka da sazna koliku će štetu pretrpjeti – bile su u posljednjim danima u kontaktu s Kremljom. Možda su potaknule Putina da se sastane s Trumpom, barem da formalno oda počast diplomaciji, zabrinute da bi njihove energetske isporuke mogle biti pogođene sekundarnim američkim sankcijama.
Drugo, Trump tvrdi da se njegov pogled na Putina promijenio. Riječi poput "razočaran", "odvratno" i "vuče me za nos" sada su dio njegovog rječnika kada govori o šefu Kremlja. Ipak, dok Trump bez većih problema izbjegava nanošenje stvarne štete Moskvi, dopuštajući da prijetnje i rokovi padaju u vodu, okružen je saveznicima i republikancima koji ga podsjećaju koliko je puta već bio na ovom putu.
Mnogo toga bi moglo poći kako treba, ali pozornica je spremna i za mnogo mračniji scenarij. Putinova pozicija je sada izuzetno povoljna: treća Trumpova prijetnja sankcijama nestala je bez efekta, njegove snage ostvaruju strateški napredak, prvi put u deset godina dobio je poziv u SAD da razgovara o miru u Ukrajini – bez prisustva Ukrajine – i o dogovoru kojim bi dobio dio teritorije bez borbe. I sve to prije nego što bivši špijun KGB-a krene koristiti svoj poznati šarm na Trumpa.
Petak je još pet dana udaljen, ali već sada sve što planira Trump podsjeća na sporu kapitulaciju Kijeva.
Jurij Kasjanov, časnik Oružanih snaga Ukrajine, radioinženjer, specijalist za zračno izviđanje, osnivač istraživačko-razvojnog biroa za bespilotne letjelice "Matrix-UAV"
Ukrajina nije izgubila i ne gubi rat. Imamo adute, imamo snagu oduprijeti se i zaustaviti agresiju. Pokušaji "pregovaranja" iza naših leđa, o našoj sudbini, bolno podsjećaju na Münchensku zavjeru...Mi nećemo kapitulirati. Borit ćemo se. A kad bi nam se pridružili milijuni snažnih, obrazovanih i tehnički pismenih Ukrajinaca (i Ukrajinki) koji su pobjegli, situacija na fronti bila bi potpuno drugačija, a gubici bi bili za red veličine manji.
Mi se, zapravo, još nismo ozbiljno počeli boriti. Oni koji su dobro učili u školi i barem malo znaju o svjetskoj povijesti, povijesti ratova, sigurno će se složiti sa mnom. Nismo konsolidirali naciju pred strašnom prijetnjom – nema koalicijske vlade, ekonomisti, diplomati, menadžeri i poslovni ljudi nisu uključeni u javnu upravu. Naše gospodarstvo nije prebačeno na vojne tračnice i ne grade se nova poduzeća.
Nismo proveli pravu mobilizaciju – vidimo nepravednu, selektivnu "mobilizaciju", od koje se bogati i utjecajni mogu otkupiti, a siromašni mogu pobjeći. Milijuni Ukrajinaca ne sudjeluju u ovom ratu – oni koji se još debljaju, oni koji su pobjegli u inozemstvo i oni koji izbjegavaju mobilizaciju zbog godina, protivno Ustavu.
Na kraju, u Ukrajini nema najvažnije stvari – nema nacionalnog dijaloga o ratu i budućnosti Ukrajine. Vladine okružnice, propaganda jednog TV maratona i dnevni videozapisi predsjednika ne mogu zamijeniti povratne informacije. Narod, nacija se moraju slušati. I čuti. To je izuzetno važno za pobjedu u ratu.


"Thanks to the Ukrainian parliament, you are removing the threat of nuclear power and laying the groundwork for an era of peace with your neighbours. I salute the courage you have shown. America will stand with you to support your independence, your territorial integrity, and your reforms. We are bound together by dedication to peace."
Ma neće oni braniti Pokrovsk po svaku cijenu. Ali su morali minirati sve okolo da se korak ne može napraviti.karanana wrote: ↑10/08/2025 21:38 Ovo novih vijesti sto vidim na twitteru danas (chetnichko-ruski izvori, prije nego neko drugi kaze odakle kupim info), cini se da su male ruske grupice, vjerovatno na motorima, usle poprilicno duboko i prosle kroz ne-fortificirane dijelove sjevernog dijela pokrovskog kotlica i fakticki mimoisle fortifikacije i dolaze im sada sa druge strane. Dronovi rade ali ne mogu sve samo dronovi. Krivi se veliki nedostatak ljudstva na linijama.
Od početka dana (do 22h) dogodilo se 112 okršaja, neprijatelj je izveo 38 zračnih napada, ispustivši 66 KAB-ova, uz 1691 napad kamikaza dronovima i 4.127 granata...
...Na Pokrovskom smjeru neprijatelj je 32 puta pokušao potisnuti naše jedinice. U tijeku su dva sukoba. Prema preliminarnim procjenama, na ovom smjeru naši su vojnici eliminirali 108 i ranili 56 okupatora, uništili osam jedinica motornih vozila, 13 bespilotnih letjelica i skladište streljiva, oštećena su i tri topa, dva automobila i tenk okupatora...