Forum Klix.ba

Prva deonica auto-puta Beograd-Sarajevo, od Sremske Rače do Kuzmina, trebalo bi da bude završena do kraja sledeće godine.

U okviru izgradnje tog autoputa gradi se i novi most na Savi u Sremskoj Rači, ukupne dužine 1.310 metara.

VIDEO

Auto-put Beograd-Sarajevo prvi je auto-put koji će direktno povezati Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, odnosno Republiku Srpsku, i spada u jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u okviru programa "Srbija 2025", navodi se u saopštenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Podseća se da je Srbija prošle godine krenula u izgradnju prve deonice, od Sremske Rače do Kuzmina, u dužini od 18 kilometara i dodaje da je vrednost investicije 220 miliona evra.

U okviru izgradnje ovog auto-puta u toku je i izgradnja novog mosta na Savi u Sremskoj Rači, ukupne dužine 1.310 metara.

"Most se sastoji od prilaznih betonskih konstrukcija na levoj i desnoj obali Save, dužine 530 metara i 450 metara i čelične konstrukcije nad rekom dužine 330 metara", navodi se u saopštenju.

Dodaje se da radove na deonici Kuzmin - Sremska Rača, u okviru izgradnje auto-puta Beograd - Sarajevo, izvodi turska firma Tašijapi koja je nedavno dala obećanje da će radove završiti do kraja 2022. godine.

Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović zatražio je od resornih službi Grada Zenica da se JP Autoceste FBiH uputi hitan dopis kojim bi se ponovo upozorilo kako bi nepostojanje ulaza, odnosno, izlaza na autocesti Koridora Vc kod Nemile, imalo nesagledive posljedice po stanovništvo ovog kraja.
Kako ističe, nije logično da prilikom izrade glavnog projekta nije planirano priključenje na autocestu kod Nemile, odnosno isključenje sa nje, prenio je portal Zenica info.

- Ovom mjestu gravitira oko 20.000 ljudi. Naselja Nemilskog sliva godinama su bila zapostavljena, sa lošom putnom i drugom infrastrukturom. Gradska uprava Zenice ima ozbiljne planove kada je u pitanju ekonomski razvoj ovog kraja i od velikog značaja za budućnost Nemile, Šerića, Vukotića, Orahovice, Jastrepca, Smajića, Kolića i Bistričakam, kao nekadašnje i nadam se buduće turističke destinacije jeste, da u blizini Nemile bude ulaz, odnosno izlaz sa autoceste. Od uprave Javnog preduzeća Autoceste FBiH tražim da izvrše korekciju glavnog projekta na ovoj dionici, što bi podrazumijevalo i izgradnju petlje u Nemili - kazao je Kasumović.

Nivelacija wrote: ↑06/05/2021 12:54 Ta Nemila sa selima okolo ima vise stanovnika nego Tesanj bez Jelaha..mogli su im za 15 k ljudi jednu rampu staviti izlaz ulaz

Nivelacija wrote: ↑06/05/2021 12:54 Ta Nemila sa selima okolo ima vise stanovnika nego Tesanj bez Jelaha..mogli su im za 15 k ljudi jednu rampu staviti izlaz ulaz

Nivelacija wrote: ↑06/05/2021 12:54 Ta Nemila sa selima okolo ima vise stanovnika nego Tesanj bez Jelaha..mogli su im za 15 k ljudi jednu rampu staviti izlaz ulaz

U toku radovi na jednom od najzahtjevnijih objekata na autocesti (Foto: Autoceste FBiH)

Na srednjim stubovima mosta Počitelj, koji se nalazi na poddionici Počitelj - Zvirovići autoceste kroz Hercegovinu, od ukupnih 18, trenutno se rade 12. i 13. potporna konstrukcija, odnosno kampada.

Prema postojećoj dinamici, završetak izgradnje stubova očekuje se za dva mjeseca. Nakon toga slijedi montaža krletki radi izgradnje rasponske konstrukcije.

Most premoštava magistralnu cestu M-17, rijeku Neretvu i željezničku prugu Sarajevo - Ploče, a nalazi se nedaleko od Počitelja.

Dužine 950 metara i visine 100 metara ovo je najduži most te, uz tunel Prenj, i najzahtjevniji objekt na Koridoru 5C.

Izgradnja mosta na Savi kod Gradiške između Bosne i Hercegovine i Hrvatske odvija se planiranom dinamikom.



Radovi su u punom jeku te je sasvim izvjesno, na osnovu snimaka Srpskainfo, da će ovaj objekat biti završen u predviđenom roku, do proljeća 2022. godine.

Most je dug 426 metara, a širok 22,6 metara, sa četiri vozne trake, po dvije u svakom smjeru. U nasip i na gradilištu mosta, na strani Bosne i Hercegovine, u Čatrnji kod Gradiške, ugrađeno je više od 6.000 kubika betona, 550 tona armature, 500.000 kubnih metara kamena, šljunka i drugih kamenih agregata.

Riječ je o zajedničkom projektu Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a realizuje se na osnovu sporazuma Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, uz aktivnu ulogu Republike Srpske, koja je godinama insistirala na gradnji savskog mosta, i Vlade Republike Hrvatske.

Radove na mostu Gradiška izvodi međunarodni konzorcijum, kojeg čine “Integral inženjering”, “Đuro Đaković montaža” i “Zagreb montaža”.Oni su taj posao dobili po cijeni od 19,57 miliona evra bez PDV-a. Radove su počeli sredinom oktobra 2019. godine.

Prema podacima Hrvatskih cesta, projekt mosta preko rijeke Save kod Gradiške sastoji se od pristupnog puta do mosta ukupne dužine 59,79 metara, međunarodnog ukupne dužine 411,54 metara, te pristupnog puta do mosta sa strane Bosne i Hercegovine, dugog 411 metara.

Izgradnja mosta na Savi u Čatrnji ima izuzetno veliki značaj i za Gradišku, potvrdio je gradonačelnik Zoran Adžić. Puštanjem mosta u saobraćaj, smatra on, biće eliminisane velike gužve u centru Gradiške, zbog kojih mještani imaju mnogo problema. Takođe, biće otvoreno novo područje za razvoj ukčljučujući i Poslovnu zonu Liman, u blizini novog mosta i Carinskog terminala u Čatrnji.

Izgradnja Koridora 5C od Zenice ka Doboju teče planiranom dinamikom, a osim izgradnje vijadukta i mostova kod Vranduka, mnogo posla u proteklih nekoliko mjeseci obavljeno je na poddionici Tunel Zenica - Donja Gračanica.

Poddionica Tunel Zenica - Donja Gračanica veže se na Zeničku obilaznicu koja još uvijek nije u funkciji, a prema riječima nadležnih uskoro bi trebala biti otvorena nakon što dobije i posljednju dozvolu za puštanje u rad.

Gradnja dvije poddionice autoputa kod Zenice nizvodno niz rijeku Bosnu vrijednosti 136 miliona eura trebalo bi biti izgrađeno do 2022. godine čime bi sa Zeničkom obilaznicom Koridor 5C imao nešto više od 20-ak novih kilometara autoputa. Međutim, sve ovisi o intenzitetu radova, ali i geologiji terena.

Radovi na izradi kolovozne konstrukcije odvijaju se na poddionici Tunel Zenica - Donja Gračanica. Na desnom kolovozu završena su oba nosiva sloja, dok je na lijevom kolovozu urađen prvi nosivi sloj.

Na vijaduktima koji se nalaze na ovoj poddionici u toku je postavljanje hidroizolacije, ugradnja sistema odvodnje, čeličnih rukohvata i zaštite od buke, a na trasi se izvode i radovi na vanjskoj i unutrašnjoj odvodnji.

Na području Vrandučke kotline radi blizu 500 radnika koji svakog dana s inženjerima dolaze u nove izazove stanja na terenu. Mostovi, vijadukti, cijevi tunela Vranduk grade se otežano zbog geoloških uslova.

Predstavnik investitora JP Autoceste FBiH Ahmed Mušija ranije je kazao da jursko-kredni fliš Vrandučke klisure svakih 15-20 metara ima promjenu geoloških uslova što otežava rad, ali ni loši vremenski uslovi u proteklim mjesecima nisu usporili dinamiku radova.

S druge strane, još veći izazovi su u tunelu Zenica gdje se prilikom probijanja cijevi pojavljuju veće količine podzemnih voda, a sve zbog neslaganja projekta i geoloških i geotehničkih uslova zbog čega će najvjerovatnije doći do promjene idejnih rješenja.

Na Koridoru 5C koji prolazi kroz Federaciju BiH aktivno je 11 gradilišta, a tenderisano pet dionica i to Putnilkovo brdo - Medakovo, Nemila - Vranduk, Mostar Jug - Kvanj, Tunel Kvanj - Buna te Vitez - Nević Polje. Važno je pomenuti da je Doboj već povezan s Banja Lukom i GP Gradiška.