"Mirovni posrednik" kojeg niko ne osuđuje: Xi Jinping bi mogao okončati rat u Ukrajini jednim telefonskim pozivom
Thomas Borer za Neue Zürcher Zeitung
4.6.2025.
Kineski predsjednik Xi mogao bi brzo prisiliti Putina na konstruktivne pregovore o prekidu vatre u ratu u Ukrajini.
Kina podržava Rusiju i postavlja se pitanje zašto europske zemlje ne vrše veći pritisak na Kinu. Problem je u tome što bi sankcije protiv Kine imale ogromne posljedice za globalne lance opskrbe i europski gospodarski rast.
Europski političari i lokalni mediji gotovo svakodnevno kritiziraju predsjednika Trumpa zbog njegovog neuspjeha u posredovanju u postizanju primirja u Ukrajini, a kamoli u postizanju mira. Ignoriraju činjenicu da kineski predsjednik Xi Jinping ima primarnu priliku prisiliti Putina na konstruktivne pregovore o primirju u roku od nekoliko dana.
Takozvano "partnerstvo bez granica" između dviju autokracija prvenstveno je paket podrške Kremlju. Bez stalne opskrbe vojnom opremom i devizama iz Srednjeg kraljevstva, zapadne sankcije bi rusko gospodarstvo dovele na koljena mnogo teže.
Pionir agresivnog rata
Pohvalna iznimka od zapadne neaktivnosti bio je samit NATO-a u julu 2024. Po prvi put, sve države članice identificirale su Kinu kao ključnog pokretača ruskog agresivnog rata. Riječi završne deklaracije bile su prilično oštre prema diplomatskim standardima u to vrijeme: "Pozivamo Narodnu Republiku Kinu (...) da prekine svu materijalnu i političku podršku ruskim ratnim naporima." Međutim, nisu poduzete nikakve daljnje mjere.
Kineska uloga u ratu u Ukrajini je ključna. Iako Kina službeno ne isporučuje oružje Rusiji, ekonomski podržava Putina - na primjer, kroz masovnu kupnju ruske nafte i plina, opskrbu poluvodičima i robom dvojne namjene, a vjerojatno i dronovima i tehnologijom dronova, koji su ključni u ratu u Ukrajini.
Ova podrška omogućuje Rusiji da nastavi rat unatoč zapadnim sankcijama. NATO je to također napomenuo u svojoj deklaraciji sa samita: "To uključuje transfer robe dvojne namjene kao što su komponente oružja, oprema i sirovine koje služe kao inputi za ruski obrambeni sektor." Zapadne trgovinske sankcije mogu se relativno lako zaobići, posebno putem Kine. Obujam trgovine između dviju zemalja više se nego udvostručio od 2020., a time i od ruskog napada na Ukrajinu 2022. U 2024. dosegao je 245 milijardi dolara, prema podacima Mercator Instituta za kineske studije.
Iako se rusko-kinesko partnerstvo u propagandnom smislu opisuje kao "bezgranično", analiza trgovinskih tokova otkriva uzbudljive početne tačke za ciljani ekonomski pritisak. Dok je trgovinska bilansa relativno uravnotežena u vrijednosnom smislu, postoje značajne razlike u prirodi robe kojom se trguje: Rusija prvenstveno uvozi visokotehnološku (vojnu) robu iz Kine, dok Kina iz Rusije uvozi uglavnom fosilnu energiju.
Međutim, Kina je u svom izboru izvora energije oduvijek pokazivala da je vođena isključivo ekonomskim, a ne ideološkim razlozima. Pritisak na Rusiju mogao bi se stoga izvršiti padom cijene nafte. Istodobno, Kina se nalazi u dilemi: veliki dio svojih fosilnih goriva dobiva iz Pacifika kojim dominiraju Amerikanci; što je tamo više stjerana u kut, to će se više oslanjati na ruske resurse.
Ključna riječ globalni lanci opskrbe
To postavlja pitanje zašto europski političari ne vrše veći pritisak na Kinu, iako im je uspjeh Ukrajine toliko važan. Razlog tome leži u ekonomskoj ovisnosti: Mnoge zapadne zemlje, posebno Njemačka, imaju snažne ekonomske veze s Kinom. Sankcije protiv Kine imale bi ogromne posljedice na globalne lance opskrbe i europski gospodarski rast. Štoviše, političari vjerojatno ne žele potpuno izgubiti Peking kao potencijalnog posrednika ili ga čak natjerati na još bliži savez s Rusijom.
Prisiljavanje Kine na povlačenje zahtijevalo bi koordinirani diplomatski i ekonomski pritisak, kao i kontinuiranu javnu kritiku predsjednika Xija. Istraživački novinari mogli bi baciti više svjetla na ekonomsku ratnu saradnju između Kine i Rusije. Vjerojatno bi bilo potrebno i zaprijetiti ciljanim sekundarnim sankcijama, na primjer protiv kineskih tvrtki koje Rusiji isporučuju robu dvojne namjene.
Xi Jinping bi mogao okončati rat u Ukrajini telefonskim pozivom Moskvi brže nego bilo kojom mirovnom inicijativom iz Europe ili SAD-a. Kineski predsjednik ima puno toga na kocki, a put do postizanja toga uzrokovao bi značajne ekonomske probleme zapadnim zemljama. Mnogo je lakše i praktičnije sramotiti američkog predsjednika Trumpa.
