Forum Klix.ba

Godine 2020.-e TFR za FBiH je nastavio da pada do vrijednosti 1.16.

Možda se nekome čini da broj stanovništva raste, ali raste, ako ne griješim, u urbanim, površinom malim sredinama. Istovremno je ostatak površinski golemih područja demografski obliterisan.

Imamo najnizi fertilitet 1.16 stopu po zeni skoro u Europi.

Jasta cu ovdje pisati planove da mi neko ukrade, pa da neki polaklni politicar promovise kao svoju agendu.

Stjepan Sterc i Akrap su vrhunski demografi.

Sterc je nehotice otkrio u zadnjem intervju na kanalu Velebit, da je Hrvatska konacno odlucila useliti 300.000 ljudi do 2035 iz Bih najvise pa onda iz Sr.i Makedonije, zato su ovoliko i navalili oko izbornih zakona.

Jos kad pocnu generacije babzmy boombera umirati.

Odlaze produktivni ljudi o sebi pri sebi, koni zaradjuju i placaju poreze trose novce ovdje, a ostaju nam propaliteti ljudi koji idu u zatvore, gdje drzava mora placati 80km po danu najmanje.

Volio bih neko da nadje troskove Komuna za 2010 i za eto 2019, troskove zatvora.

To su ogromna povecavanja koja se finansiraju kreditima.

Sociolog wrote: ↑12/07/2021 14:54 Sterc je nehotice otkrio u zadnjem intervju na kanalu Velebit, da je Hrvatska konacno odlucila useliti 300.000 ljudi do 2035 iz Bih najvise pa onda iz Sr.i Makedonije, zato su ovoliko i navalili oko izbornih zakona

Hoce primati Bosnjake? Da dignemo na nekih 400 tisuca stanovnistvo, pa trazimo konstitutivnost.

Ja ne znam sto ovi masi politicari ne odgovore Milanovicu sto su ukinuli konstituivnost Srba jos je njih bilo oko 600.000+.

Generalno svi ce izgubiti ogromne kolicine ljudi 2020/2030

S portala akos.ba

Naslovna/Vijesti/Kolumne i intervjui
Kolumne i intervjuiVijesti iz zemlje
Monografija “Demografska slika općine Bugojno”: Bez mjera prijeti izuzetno nepovoljna demografska slika
- Monografija "Demografska slika općine Bugojno" ima 288 strana, a sadrži 59 tabela, 50 grafikona, 34 karte, 15 fotografija uz preko 200 navedenih literaturnih jedinica
24/06/2021 184 4 minute čitanja


Razgovarao: Voloder Sanadin

Haris Gekić (rođen 1984. godine), docent Odsjeka za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i šef Katedre za društvenu geografiju, autor je monografije “Demografska slika općine Bugojno” koja ima 288 strana, a sadrži 59 tabela, 50 grafikona, 34 karte, 15 fotografija uz preko 200 navedenih literaturnih jedinica. Izdavač publikacije je “Dobra knjiga” iz Sarajeva.

Gekić je osnovnu školu i gimnaziju završio u rodnom Bugojnu, a diplomirao je 2007. godine na temu “Demogeografska obilježja općine Bugojno”. Magistarsku tezu pod naslovom “Društveno-geografske determinante kao osnova prostornog plana općine Bugojno” odbranio je 2011. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Geografske osnove poljoprivredne proizvodnje u Uskopaljskoj kotlini” uspješno je odbranio 2016. godine i stekao zvanje doktora geografskih nauka.



Pored aktivnog članstva u Geografskom društvu Federacije Bosne i Hercegovine, član je Američkog geografskog društva i Svjetske asocijacije regionalnih studija. Od 2017. do 2021. godine bio je član Savjeta gradonačelnika za urbanizam, ekologiju i estetsko uređenje Grada Sarajeva. Aktivno je učestvovao u šest međunarodnih COST projekata Evropske unije.

Autor je preko 50 naučnih radova objavljenih u međunarodnim i nacionalnim naučnim časopisima i zbornicima sa kongresa i konferencija od čega više od 10 na temu općine Bugojno. Pored naučne monografije “Demografska slika općine Bugojno” koautor je još pet naučnih knjiga.

– Savremene karakteristike stanovništva općine Bugojno –



U ovoj naučnoj monografiji prikazane su savremene karakteristike stanovništva općine Bugojno i ukazano je na ključne probleme u čijim rješavanjima upravo geografska nauka ima veliki značaj.

“Cjelokupna geografska istraživanja koja su se provodila u svrhu izrade ove monografije mogu se identifikovati kao fundamentalno-aplikativna. Zasnovana su na demogeografskom nomotetičkom pristupu za potrebe utvrđivanja osnovnih uticaja geografskih uslova na stanovništvo. Za navedene svrhe vršena su terenska istraživanja stacionarnog i maršrutnog tipa na prostoru općine Bugojno. Ona su se sprovodila u cilju dobivanja neophodnog dodatnog statističkog demogeografskog materijala i boljeg razumijevanja kompletne prostorno-vremenske dimenzije modifikatorskog djelovanja glavnih geografskih uslova na demografski razvoj općine Bugojno”, izjavio je na početku razgovora za Anadolu Agency (AA) Gekić.

Prema geografskom položaju, općina Bugojno zauzima krajnji zapadni dio planinsko-kotlinske makroregije Bosne i Hercegovine.

“Osnovni vremenski okvir istraživanja čine dvije posljednje popisne godine -1991. i 2013. Međutim, u definisanju šireg konteksta i ustanovljavanju dugoročnih tendencija u razvoju stanovništva općine Bugojno, vremenski okvir istraživanja je proširen te on obuhvata i drugu polovinu 20. vijeka. Pojedini aspekti kretanja i razvoja stanovništva analizirani su i prikazani u dužem vremenskom razdoblju, od kraja 19. vijeka”, pojašnjava Gekić.

– Negativni demografski procesi –



Rezultati istraživanja demografskih kretanja općine Bugojno do kojih je došao Gekić nažalost nisu ohrabrujući.

“Ukoliko se ne poduzmu sveobuhvatne populacione mjere prijeti izuzetno nepovoljna demografska slika do koje smo došli putem projekcija stanovništva općine Bugojno u narednih 50 godina, od 2018. do 2068. godine. Ključni dugoročni vrlo negativni procesi razvoja stanovništva u općini Bugojno su ukupna i prirodna depopulacija, demografsko starenje te urbano-ruralna polarizacija naseljenosti. Savremeni dinamični i strukturni procesi u demografskom razvoju ne daju neke razloge za optimizam”, poručuje Gekić.

Ipak, za razliku od većine bosanskohercegovačkih općina, općina Bugojno ima veće i kvalitetnije prirodne resurse i geografske mogućnosti za naseljavanje što je neophodno što prije i što bolje iskoristiti.

“Mogućnosti optimalnog ekonomskog razvoja i revitalizacije geoprostora općine Bugojno s postojećim demografskim resursima su u velikoj mjeri upitne,te je neophodno povećati ekonomsku atraktivnost cijele općine kroz različite projekte u kojima će lokalna uprava morati učiniti najveći napor”, smatra Gekić.

Projekcije demografskog razvoja općine pokazuju negativno produbljavanje ključnih segmenata kao što je udio starog stanovništva, pad udjela mladih i fertiliteta.

“Što se tiče promjena u starosnoj strukturi, rezultati projekcija ukazuju na nastavak procesa demografskog starenja tokom čitavog projekcionog perioda. On će se nastaviti pri ostvarenju pretpostavki o komponentama promjene stanovništva, a razlika će se javiti jedino u brzini odvijanja procesa starenja. U uslovima ovakve projekcije on bi bio vrlo intenzivan, a na kraju projekcionog perioda više nego svaki četvrti stanovnik bio bi stariji od 65 godina (28,3 posto)”, objašnjava Gekić.

Proces ukupne depopulacije stanovništva prema projekcijama bit će iz decenije u deceniju sve naglašeniji i sve više prostorno produbljeniji ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere populacione politike.

“Nastavak procesa prostorne koncentracije naseljenosti u manjem broju naselja, posebno gradskom i naseljima blizu njega je sasvim realna perspektiva razvoja stanovništva općine Bugojno. Naslijeđena naseobinska struktura koja još uvijek nije reorganizovana nakon 1995. godine, usprkos tome što 25 naselja nema stalnih stanovnika, doživjet će značajne promjene. Potrebno je naglasiti da su najugroženija naselja s malim brojem stanovnika, a uz to se nalaze uglavnom planinskim područjima”, dodaje Gekić.

– Prijedlozi populacionih mjera i aktivnosti –



Na osnovu rezultata istraživanja Gekić je predložio niz mjera i aktivnosti na općinskom nivou u cilju zaustavljanja negativnih demografskih tendencija.

“Sve mjere koje se odnose na demografski razvoj općine Bugojno trebaju predstavljati elementarni dio politike ukupnog razvoja. Moguće ih je realizovati samo uz zajednički napor svih struktura lokalne vlasti u sklopu programa ekonomskog, socijalnog, kulturnog, obrazovnog i općenito ukupnog društvenog razvoja. Izuzetno je bitno raditi na zaustavljanju emigracije stanovništva putem podsticajnih mjera, povećati natalitet odnosno fertilitet stanovništva, te raditi na mjerama podsticanja razvoja, te imigracije u skladu s time kako bi se izbjegao scenarij budućnosti prema projekciji”, ističe dr Gekić.

Gekićeva publikacija je usamljeni primjer detaljne geografske analize općina i gradova u Bosni i Hercegovini.

“Ovo je sasvim sigurno prva naučna monografija ovakvog tipa gdje su na egzaktan način istražene karakteristike stanovništva jedne općine u relaciji sa uticajima geografskih faktora i geografske sredine. Upravo to je bio jedan od razloga zbog kojeg sam se odlučio napisati ovu monografiju kako bih istakao ogromni značaj demografskog razvoja manjih prostornih jedinica u okviru demografskog sistema naše zemlje”, smatra Gekić.

Prvo predstavljanje knjige će se održati u sklopu manifestacije “Dani Ajvatovice” u Bugojnu, a promotori će biti eminentni naučnici i stručnjaci Rahman Nurković, Dženan Dautović i Alen Jahja.

Monografija se već nalazi u brojnim bibliotekama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji.

“Nadam da će monografija posebno koristiti studentima i stručnjacima koji se bave pitanjima demografskog razvoja, jer metode koje su korištene se mogu primjeniti na bilo koju drugu prostornu jedinicu ili cjelinu kako bi se došlo do konkretnih spoznaja i zaključaka”, zaključuje na kraju razgovora za Anadolu Agency (AA) Gekić.

Akos.ba

Evo novi podaci izasli za Maj...sta sam vam kazao?



50% veca smrtnost za maj u odnosu na 2020

Sociolog wrote: ↑12/07/2021 15:33 Ja ne znam sto ovi masi politicari ne odgovore Milanovicu sto su ukinuli konstituivnost Srba jos je njih bilo oko 600.000+.

Generalno svi ce izgubiti ogromne kolicine ljudi 2020/2030

Konst nije broj nego ideja dogovor i potpis
Sto filipinci nisu konst u uae katar i to sve...

Konst je dogovor da stane rat

Ništa Komi stući će vas demokratskim metodama.

Komsic je dio dogovora i potpisa, pa opet kmečanje.

1. Dobretici nemaju skolu, pa svake godine prvcacici, a imaju ih po dva, idu u Jajce u skolu.
2. Kresevo nema nastavu po Bosanskom nastavnom planu i programu, pa djeca idu u skole u Kiseljaku, samo poneki Bosnjak ostane ici u Kresevo.
3. Donji Vakuf ima iskljucivo na bosanskom jeziku.
4. Pojedina bosnjacka djeca iz Kiseljaka idu u skole u Hadzicima i Ilidzi, iako i u Kiseljaku ima nastava po BNP.

Loki2k9 wrote: ↑16/07/2021 22:12

1. Dobretici nemaju skolu, pa svake godine prvcacici, a imaju ih po dva, idu u Jajce u skolu.
2. Kresevo nema nastavu po Bosanskom nastavnom planu i programu, pa djeca idu u skole u Kiseljaku, samo poneki Bosnjak ostane ici u Kresevo.
3. Donji Vakuf ima iskljucivo na bosanskom jeziku.
4. Pojedina bosnjacka djeca iz Kiseljaka idu u skole u Hadzicima i Ilidzi, iako i u Kiseljaku ima nastava po BNP.

Ni 1 jedino dijete iz Kiseljaka ne ide na Ilidzu sto se tice osnovaca ne idu cak ni u Rakovicu.
Nisi upravu.

Za Hadzice ne znam.

Zivorodjeni u USK:

2000. god: 3.722
2005. god: 2.891
2010. god: 2.673
2015. god: 2.096
2020. god: 1.552

2030. god: ~600
2040. god: nacionalni park

14% novorodjenih u Kantonu Sarajevo su "ostali" po nacionalnosti.

2012.god. je rodjenih Ostalih bilo 6%.

Arapi preuzimaju Sarajevo?

Broj osnovaca Skolska 2010/2011 godine vs Skolska 2020/2021 (PK i BPK)

Domaljevac 403/149
Orasje 2043/902
Odzak 1398/701


Ukupno 3844 ucenika osnovnih skola u Posavskom kantonu sk 2010/2011 godina
Ukupno 1752 ucenika osnovnih skola u Posavskom kantonu sk 2020/2021 godina



Praca 119/56
Ustikolina 190/122
Gorazde 2495/1761


Ukupno 2804 ucenika osnovnih skola u kantonu Gorazde sk 2010/2011 godine
Ukupno 1939 ucenika osnovnih skola u kantonu Gorazde sk 2020/2021 godina


Prednost od + 1000 osnovaca sk 2010/2011 u korist Posavskog kantona je kao sto vidimo.Ona vise ne postoje.Posavski kanton ima manje osnovaca.

Izasli su podaci za Republiku Srbiju za prvih 6 mjeseci..i to rekordnih
pazi sad -37.000

Prvi puta naletio na ovu temu.

Znam da mi u Hrvatskoj izumiremo i iseljavamo, ali nije loše pogledati brojke.

2019.
Rođeni = 36.135
Umrli = 51.794
Prirast = - 15.659

2020.
Rođeni = 35.987
Umrli = 57.023
Prirast = - 21.036

Niti u jednoj županiji nije bilo više rođenih nego umrlih.



Sklopljeni brakovi. To je valjda zato jer su svadbe morale biti otkazane, 20% manje je previše za jednu godinu.



Da drugovi, situacija je odlična. Fenomenalna.



Uzdravlje.

Zanimljiv uvid u demografiju BiH može se dobiti posmatranjem izbornih rezultata, broja zaposlenih, broja osnovnoškolaca, pa upoređivanjem tih brojeva sa rezultatima popisa.

Globalno gledano, prema ovim kriterijima, najveće demografsko rasulo u FBiH (pošto sam to analizirao) imamo u ovim manjim općinama (Ravno, Dobretići, Domaljevac-Šamac, Bosansko Grahovo, Glamoč, Drvar, Kupres, Usora i sl.). Od ozbiljnijih mjesta, najlošije stoji Krajina, očekivano, ali tu se baš ističe Sanski Most. Više školaraca ima u Busovači nego u Sanskom Mostu, a da ne pričam koliko bolje stoji Ilijaš ili Donji Vakuf. Očajno po ovom pitanju stoje i Ključ, Livno, Tomislavgrad, Orašje, Prozor i sl. Eh da, i Cazin je u svakom pogledu užasan.

Kada je riječ o broju zaposlenih,situacija je slična. Postoji velika razlika kod općine Bužim Oni su prema broju osnovnoškolaca jedna od najboljih općina u BiH, ali po broju zaposlenih stoje užasno loše. Tek je 5% više zaposlenih nego osnovnoškolaca. Primjera radi, u sarajevski općinama je prosjek oko 4:1

Općine koje po ovim demografskim kriterijima stoje jako dobro su općine u Kantonu Sarajevo (bez izuzetka, sve i jedna), a solidno stoji i Goražde, Široki, Visoko i sl. Najpozitivnije iznenađenje su Banovići. Broj zaposlenih u Banovićima je debelo veći nego u Livnu ili Žepču recimo, a izjednačeno sa Bugojnom. Za školarce je još bolje, pa u Banovićima ima haman duplo više djece nego u Sanskom Mostu, debelo iznad Tomislavgrada i Livna, Čapljine, Jajca, čak je to na nivou Starog Grada.

Ako je bitan nacionalni predznak, onda po broju školaraca kod Hrvata, najbolje stoje: Kiseljak, Široki, eventualno u nekoj granici dobrog Posušje i Vitez. Naravno, Vitez i Kiseljak možda vuku Bošnjaci, ali općine sa hrvatskom većinom. Očajno stoje Ravno, Dobretići, Domaljevac-Šamac, Odžak, Usora, Tomislavgrad, Kupres, Livno, Orašje, Kreševo, a vrlo loše i Čapljina, Stolac, Ljubuški i Neum.

Po broju zaposlenih, tek Široki i Mostar stoje dosta solidno (i uglavnom središta kantona ovdje imaju plus), a očajno stoje: Ravno, Dobretići, Domaljevac-Šamac, Tomislavgrad, Usora, Prozor, Kupres, Livno. Nešto bolji, ali i dalje loši su: Stolac, Orašje, Žepče, Čapljina, Ljubuški i Posušje.

Naravno, opštine na zapadu BiH (Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar) su na dnu u obje kategorije

Evo par zanimljivih činjenica dodatno:
- Visoko, koje po popisu ima oko 40.000 stanovnika, ima gotovo duplo više školaraca nego općina Stari Grad, gotovo jednake veličine i više školaraca nego općina Bihać, koja je imala 56.000 popisanih stanovnika. Livno i Tomislavgrad zajedno prema popisu stanovništva su imali 65.000 stanovnika ali imaju 10% manje školaraca od Visokog. Zapravo, ako spojimo općine Ravno, Dobretići, Domaljevac-Šamac, Usora, Tomislavgrad, Livno, Kupres i Orašje dolazimo do cifre od preko 100.000 stanovnika (prema popisu), ali i jednakog broja školaraca kao u Visokom (40.000 stanovnika prema popisu).
- Isto vrijedi i za Gračanicu. Gračanica sa 45.000 stanovnika po popisu ima 4.200 školaraca. Čapljina i Orašje imaju isti broj stanovnika zajedno, ali 2.600 djece u osnovnoj školi.
- Hadžići imaju blago veći broj zaposlenih od Cazina, iako prema popisu stanovništva Cazin ima 3 puta veći broj stanovnika (66.000 naspram 23.000)
- Goražde, sa svega 20.000 stanovnika prema popisu, zapošljava 6.900 ljudi. U Ključu, Sanskom Mostu, Bosanskom Petrovcu i Bužimu broj zaposlenih je 8.700, a broj stanovnika prema popisu 84.000. Ilidža i Hadžići uz sličan broj stanovnika prema popisu, imaju 28.000 zaposlenih

Podaci za 2020. god.

Zivorodjeni FBiH 17.211
Bosnjaci 13.724
Hrvati 2.528
Srbi 124
Ostali 835

Zivorodjeni SBK 1.854
Bosnjaci 1.421
Hrvati 383

Zivorodjeni HNK 1.532
Bosnjaci 713
Hrvati 776

Zivorodjeni Mostar 872
Bosnjaci 713
Hrvati 776

SBK polako postaje jednosmjerna ulica.

Hoce li odatle glasovi vaziti duplo vise u skladu sa prijedlogom HDZ-a

_BataZiv_0809 wrote: ↑30/07/2021 10:46 SBK polako postaje jednosmjerna ulica.

Hoce li odatle glasovi vaziti duplo vise u skladu sa prijedlogom HDZ-a

Pa sta mislis sto zatezu oko izbornog zakona?

To je kanton gdje za vlast treba 2/3, i tako i treba da bude.
Samo sto sa vremenom ce biti 2/3 bez HDZa.

Haris.ba wrote: ↑30/07/2021 10:54

_BataZiv_0809 wrote: ↑30/07/2021 10:46 SBK polako postaje jednosmjerna ulica.

Hoce li odatle glasovi vaziti duplo vise u skladu sa prijedlogom HDZ-a

Pa sta mislis sto zatezu oko izbornog zakona?

To je kanton gdje za vlast treba 2/3, i tako i treba da bude.
Samo sto sa vremenom ce biti 2/3 bez HDZa.

Vrijeme radi protiv HDZ-a to je sigurno, to je haman stranka koja je jos kratkovidnija od SDA, a to vec puno znaci.

U ovih par dana,u raznoraznim nesrecama, utapanjina i ostalim losim skucahevima izgubili smo 7 mladih ljudi nazalost.

Ne bih da budem dosadan, ali jel moze neko da uporedi podatke za exyu+alb. Ovo u vezi umrlih me zanima koje su posljedice korone, uporedba 19-20, I pola 21

Ps

Meni pomrsko

Demografija entiteta Srpska za 2020

http://ekonomskevesti.com/demografija/p ... negativan/

Srbija za prvih 6 mjeseci u minusu cak 37.000 ljudi, zakucali bas

Hrvatska i oni su solidno u minusu za prvih 6 mjeseci ove godine oko -14.000 mada useljavaju dosta ljudi iz Bih Srbije i Makedonije.

Procitam sam clanak da je stalnih radnih dozvola na 1 godinu i vise, znaci NE sezonski dobilo oko 27% ljudi od 14.000 oki su se uselili da su iz BIH.

To su radne vize za stalne poslove a ne sezonske i privremene.

Hrvatska useljava i vec 14.000 vjerovatno do kraja godine ce imati 25.000 u minusu i pored silnih useljavanja.

Mi cemo ove godine historijski zakucati s minusom od najmanje 23.000 a ko nama useljava za trajno?
Malo ko..eventualno neko iz Sandzaka.
Vrlo malo raje doseljava iz crnogorskog Sandzaka.