Forum Klix.ba

Dobra je ova tema za psihičku stabilizaciju kad smo nestabilni.

Ne znam gdje bih drugo napisao: žena mi se porodila,sve prošlo ok i apsolutno sam oduševljen odnosom osoblja u porodilištu u Sarajevu i njenog doktora koji joj je vodio trudnoću. Moža bih trebao navesti ime tog velikog čovjeka?? Bili smo spremili pare za "kafu" ali čovjek ne uzima,čak se i uvrijedi a opet je toliko susretljiv i prijatan da nisam mogao sebi da dođem. Kao da smo mu neki njegovi najrođeniji a ništa smo mu, osim pacijenti. Ovo za davanje para sam se naročito iznenadio jer znam da se to radilo i prije rata.

Stvarno , ljudi, sjebo sam se!

Taj čovjek i komplet ekipa su mi vratili vjeru u ovu državu i sistem !

Znam da ne valja što sam naučen na loše pa me ovakve stvari iznenađuju, ali kad vidiš da ništa ne valja i ne funkcioniše i očekuješ kontinuitet istog u porodilištu, a onda doživiš ovakvo nešto... wooow efekat.
Vjerujte mi, čak po pričama iz inostranstva, ne vjerujem da je tretman porođaja uopšte bolji.

A možda sam i ja puk'o pa lupetam

U svakm slučaju...

Čestitke

Cestitam i ja sam bio na CUMu na kosevu prijatno iznenadjen doktorom i medicinskom sestrom kada je od zene dajdja dozivio mozdani udar, tako su ga fino primili i obradili da sam ostao zabezeknut, kad je dosao sebi (ponukan prijasnjim iskustvima) mislio sam da ce ga otpustiti iz bolnice al jok, doktor je cak INSISTIRAO da ostane koji dan da dodje sebi zaista trudili su se ko da im je rod najrodjeniji... medjutim dajdja i njegov brat stara tvrdoglava garda nisu htjeli i nazad kuci... sutradan ponovo udar ponovo ga primili i odveden u svedsku na ljecenje,,,svedi poslali privatni medicinski avijon sa doktorom i medicinskim sestrama jebote ANBILIVBL

Seyfo wrote:Dobra je ova tema za psihičku stabilizaciju kad smo nestabilni.

Ne znam gdje bih drugo napisao: žena mi se porodila,sve prošlo ok i apsolutno sam oduševljen odnosom osoblja u porodilištu u Sarajevu i njenog doktora koji joj je vodio trudnoću. Moža bih trebao navesti ime tog velikog čovjeka?? Bili smo spremili pare za "kafu" ali čovjek ne uzima,čak se i uvrijedi a opet je toliko susretljiv i prijatan da nisam mogao sebi da dođem. Kao da smo mu neki njegovi najrođeniji a ništa smo mu, osim pacijenti. Ovo za davanje para sam se naročito iznenadio jer znam da se to radilo i prije rata.

Stvarno , ljudi, sjebo sam se!

Taj čovjek i komplet ekipa su mi vratili vjeru u ovu državu i sistem !

Znam da ne valja što sam naučen na loše pa me ovakve stvari iznenađuju, ali kad vidiš da ništa ne valja i ne funkcioniše i očekuješ kontinuitet istog u porodilištu, a onda doživiš ovakvo nešto... wooow efekat.
Vjerujte mi, čak po pričama iz inostranstva, ne vjerujem da je tretman porođaja uopšte bolji.

A možda sam i ja puk'o pa lupetam

U svakm slučaju...

Čestitam...


Ovo je prava tema za takve priče...

Džumhur nakon velike borbe pobijedio Almagra



Najbolji bh. teniser Damir Džumhur plasirao se u drugo kolo ATP turnira u hrvatskom Umagu. Na startu je Damir dobio teškog rivala, sjajnog španskog tenisera Nicolasa Almagra, kojeg je u tri seta dobio sa 6:2, 5:7, 7:5.

Almagro je počeo meč sa dosta grešaka, Damir je igrao sjajno, pa je prvi set dobio sa 6:2.


Već u drugom Almagro je pokazao da nije slučajno 45. igrač svijeta i da je maestro za šljaku, ali i naš teniser je nastavio u dobrom ritmu. I dok su bila četiri brejka u prvom, u drugom setu tek jedan brejk, onaj u 11. gemu koji je Almagru donio 6:5 prednost i na kraju je set dobio sa 7:5.

U odlučujućem setu Almagro je, bar na početku, bio siguran na servisu, no onda je počeo da griješi, pa je Džumhur u sedmom gemu oduzeo prednost servira rivalu. No, Almagro uzvraća istom mjerom već u idućem gemu. U 11. gemu trećeg seta Džumhur stiže do novog brejka, da bi sigurnim servisom ovjerio pobjedu nad Špancem. U drugom kolu će Damirov rival biti pobjednik iz meča Skugor - Fabbiano.

Energoinvest uspješno završio posao u Albaniji

U Tirani je svečano puštena pod napon dalekovodna linija Tirana – Morine, jedan od najvećih poslijeratnih projekata izgradnje dalekovoda na kojem je radio Energoinvest, d.d – Sarajevo.



Ceremoniji je prisustvovala i delegacija bh. kompanije, predvođena direktoricom Biserom Hadžialjević i njenim saradnicima Amilom Kamenicom, Erolom Rahmanovićem i Nedimom Ibrakovićem.

Albanski premijer Edi Rama je simbolično pustio pod napon ovu dalekovodnu liniju napona 400 kV, a na ceremoniji su prisustvovali brojni zvaničnici Albanije, premijer Kosova Isa Mustafa, kao i predstavnici investitora, izvođača radova i konsultanata.

Vrijednost ugovora, kojeg je finansirala Njemačka razvoja banka (KfW), iznosi blizu 29 miliona eura, a radi se o projektu po sistemu "ključ u ruke", što znači da Energoinvest izvodio projektovanje, nabavku opreme, isporuku, izvođenje radova, ispitivanje i puštanje pod napon. Projekat je završen u skladu sa ugovornim rokovima i sa međunarodnim standardima, a interkonekcijski dalekovod Albanija – Kosovo je pušten pod napon.

Ovo je drugi veliki projekat koji je realizirao Energoinvest za investitora OST Albanija (Elektroprenos Albanije), nakon uspješno realiziranog projekta izgradnje dalekovoda na jugu Albanije koji je završen početkom ove godine. Nadamo se da ćemo uspješnu saradnju sa albanskim partnerom ostvariti i u budućnosti na novim projektima.

"Radi se o izuzetno zahtjevnom terenu, koji prolazi preko planinskog lanca Prokletije, ali smo uspjeli u roku uspješno završiti i ovaj projekat. Ovo je izuzetno značajno kako za Albaniju tako i za Kosovo i taj region, te predstavlja veliki korak ka modernizaciji elektroenergetske mreže u ovom dijelu Evrope", rekao je Nedim Ibraković, direktor Energoinvestovih podružnica u Albaniji i Kosovu.

"Ovaj projekat je najvažniji interkonekcijski projekat i za Albaniju i za Kosovo, zbog prirode kapaciteta energetskih potencijala. Radi se o interkonekcijskom 400 kV dalekovodu Albanija – Kosovo sa ukupnom dužinom cca 241 km od Tirane do Prištine. Naime, Albanija ima 'samo' hidro-energetski konvencionalni potencijal za generisanje električne energije u Hidroelektranama, a Kosovo “samo” termo-energetski konvencionalni potencijal za generisanje električne energije u termoelektranama, za razliku npr. od Bosne i Hercegovine koja ima i hidro i termo energetski potencijal. Da bi jedan energetski sistem bio stabilan potrebne su termoelektrane za obezbjeđenje konstantne potrošnje električne energije ali i hidorelektrane za obezbjeđenje parcijalno konstantne i varijabilne potrošnje", rekao je rukovodilac ovog projekta Dževad Dautbegović.

Energoinvest je realizovao albanski dio projekta od Tirane do granice sa Kosovom (Morina) sa dužinom trase dalekovoda 151 km. Albanski dio se sastojao od dva segmenta: Isporuka i instalacija drugog sistema faza od trafostanice Tirana 2 do Vau i Dejes (80 km) na već postojećem dalekovodu Tirana 2 - Podgorica (dupli sistem, stubovi tipa “dupla jelka”) i to sa instalacijom bez isključenja prvog sistema faza ovog dalekovoda ("rad pored napona”).

"Prvi put u historiji naša kompanija je radila instalaciju 400 kV drugog sistema faza bez isključenja prvog sistema u značajnijem obimu. Ugrađeno je 480 km provodnika", kazali su.

Drugi segment bilo je projektovanje, testiranje, isporuka, i izgradnja 400 kV dalekovoda od Vau i Dejesa do Kosovske granice (Morina) sa dužinom trase 71 km. Na ovom projektu su primjenjena jednostruka “Y” familija stubova koju su dizajnirali Energoinvestovi stručnjaci. Ispitivanje stubova je obavljeno također na Energoinvestovoj ispitnoj stanici, a rezultati su pokazali izuzetno dobar dizajn.
Izgrađeni dalekovod na terenu pokazuje izuzetno dobar dizajn dalekovoda uklopljen u prirodni teren trase dalekovoda.

Pravovremena isporuka opreme u trenutnoj situaciji je također bila izazov, posebno izgradnja dalekovoda u teško pristupačnom planinskom terenu.

Izgrađena su 193 stuba, većina na izuzetno nepristupačnom terenu, ugrađeno je 426 km provodnika i 71 km OPGW-a, te izvršena instalacija joint boxova i spajanje OPGW-a na 220kV trafostanice Vau Dejes i Fierza.

Blardi: Završetak remonta pruge Sarajevo-Bradina do polovine augusta

Projekt-koordinator italijanske firme "Generale Construzioni Ferroviarie" (GCF) Michele Blardi, koja je izvođač radova na remontu pruge Sarajevo-Bradina, potvrdio je u izjavi za Fenu da su radovi na remontu tračnica tunela "Ivan" u potpunosti završeni prošle sedmice te da je ostalo da se dovrše samo neki manji javni radovi za koje očekuju da će biti gotovi tokom narednih 10 dana.



"Ostatak pruge je u velikoj mjeri završen i ostali su samo neki manji dijelovi, a predviđamo da će radovi kompletno biti završeni do polovine augusta", istakao je.

Napomenuo je da je ova linija trenutno u funkciji, ali samo za teretne vozove, iako je tokom prethodnog mjeseca nekoliko turističkih vozova prošlo ovim dijelom pruge, bez ikakvih problema.

Kako je rekao, vrijednost projekta iznosi otprilike 25 miliona eura, a finansirala ga je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Dodao je da nije upoznat o situaciji u pogledu ostatka pruge - linije do Ploča te da su za odgovore na to pitanje kvalifikovanije Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).

Načelnica Službe za odnose s javnošću Željeznica FBiH Senka Račić odgovarajući na pitanje da li je predviđeno uvođenje talgo vozova za liniju Sarajevo - Ploče, kazala je da Željeznice FBiH poduzimaju intenzivne aktivnosti na uvođenju talgo vozova u saobraćaj te da će informacije s tim u vezi proslijediti kada se steknu svi uvjeti za uvođenje talgo garnitura u saobraćaj.

Također, u saopćenju Željeznica FBiH navedeno je da Uprava poduzima sve potrebne aktivnosti da bi projekt talgo konačno bio realiziran.

Novi vlasnik hotela Holiday: Zaposlit ćemo još 100 radnika i uložiti do 10 miliona KM u obnovu

Hotel Holiday danas je svečano počeo svoj rad, a direktor grupacije hotela Europe koja je novi vlasnik hotela Rasim Bajrović u izjavi za Klix.ba kaže da je do sada zaposleno 90 radnika te da do Nove godine planiraju zaposliti još 100. Dodaje također kako će u adaptaciju i obnovu hotela biti utrošeno od sedam do deset miliona KM.



Bajrović kaže da je već danas u funkciji novih 170 soba, sale za sastanke, caffe restoran, parking i ostali sadržaji.

"Tek kada zaposlimo novih 100 radnika, hotel će raditi punom parom. Sve uposlenike koji su izgubili posao tokom stečajnog postupka ponovo smo vratili na posao, a većina ih se vratila i s biroa. Nadamo se također da će biti dosta prijava i putem konkursa koji smo objavili u ponedjeljak, jer su radnici koji žele angažman dobrodošli u naš hotel“, kaže Bajrović.

Na pitanje zašto je odlučio svojoj grupaciji pridružiti i hotel Holiday ističe kako želi vratiti društvenu odgovornost te da grupacija funkcionira apsolutno legalistički.

"Menadžment hotela Evropa je za osam godina rada platio 20 miliona KM PDV-a i četiri miliona KM poreza na dobit, a svake godine platimo 400.000 KM turističke takse. Firma smo koja je u trendu i želja nam je da hotelu vratimo legalitet, afirmiramo hotelski biznis i, u konačnici, Sarajevu vratimo stari sjaj. Namjeravamo sve devastirane prostore vratiti u smještajne kapacitete hotela, a obnovili smo apsolutno sve - krevete, toalete, tepihe, kuhinje.... Što se tiče eksterijera, zadržat ćemo izgled Žute kocke koja je poznata širom svijeta kao simbol Olimpijade u Sarajevu 1984. godine“, naglašava Bajrović.

Svi radovi na hotelu Holiday trebali bi biti završeni do novembra. Svečano otvaranje hotela zakazano je 20. augusta, a na istom mjestu bit će upriličeno i zatvaranje Sarajevo Film Festivala.

Hotel Holiday Inn Sarajevo smješten je u centru Sarajeva, a izgrađen je 1983. godine za Zimske olimpijske igre. Nekadašnji luksuzni hotel je arhitektonski i historijski krucijalan simbol glavnog grada BiH, u godinama koje su uslijedile nakon njegovog otvaranja, korišten je kao mjesto okupljanja političkih partija. Na vrhuncu rata, hotel je dobio status simbola među internacionalnim novinarima, koji su iz njega obavještavali svijet o dešavanjima.

Holiday je otišao u stečaj u junu ove godine, koji su pokrenuli radnici nakon što duže od tri godine nisi dobili penzijsko i zdravstveno osiguranje, a od novembra 2015. godine nisu primali ni plaću.

Izgradnja kompleksa ''Tarcin Forest Resort''



Kompleks „Tarčin Forest Resort“ se nalazi na površini od 350.000 kvadratnih metara, na udaljenosti 15 minuta od aerodroma. Projektom je predviđena izgradnja Wellness & Spa hotela na površini od 6000 m2, 22 stambene zgrade sa 176+ stambenih jedinica, 135 individualnih stambenih objekata površine 150 m2 kao i dodatni sadržaji za rekreaciju u prirodnom okruženju.

Kompleks „Tarčin Forest Resort“ je projektovan u skladu sa prirodnim okruženjem, sa upotrebom završnih materijala u skladu sa ambijentom.

Investitor projekta je „TIDC“ - Tarčin International Development Company. Projekat je uradio arhitektonski studio AHAKNAP. Izvođač radova je BUILD d.o.o. Hadžići, dok je za nadzor zadužena firma Saraj inženjering d.o.o.

Radovi su počeli u martu ove godine a završetak prve faze radova je planiran za kraj ove godine.

Alma Ras i partneri izgradili dječije igralište u Srebrenici



U neposrednoj blizini pogona kompanije Alma Ras u Srebrenici, u četvrtak, 07.07.2016., otvoreno je multifunkcionalno dječije igralište u sklopu mini projekta koji je kompanija realizirala u saradnji sa organizacijom UNDP BiH i općinom Srebrenica. Projekt je nastao s ciljem da se ponude dodatni zabavni sadržaji najmlađim stanovnicima grada, te da se unese dodatna živost u ovu općinu.

Pred okupljenim građanima i brojnim mališanima otvorenju su prisustvovali i obratili se: izvršni direktor Alma Ras kompanije, gdin. Rasim Memagić, zatim Mukhtar Ahdouga ispred UNDP-a, Milorad Marijanović u ime mjesne zajednice i Ćamil Duraković, načelnik općine Srebrenica.

"Mi već deset godina postojimo u općini Srebrenica i ovdje se osjećamo kao domaćini. Ideja je bila da napravimo nešto što će zaista biti korisno. Kontaktirali smo i UNDP koji su podržali projekt. Općina se stavila na raspolaganje. Ukupni troškovi su iznosili 35 hiljada KM jer su se morali raditi radovi na pripremi lokacije. Sam projekt nije u potpunosti završen, jer ćemo uraditi i rasvjetu i još neke potrebne sadržaje. Bitno je da igralište ima svrhu i da su djeca već danas tu", istakao je Memagić.

Tokom 2015. godine, kompanija Alma Ras u sklopu projekta „Ekonomsko osnaživanje Srebrenice“ obučila je i uposlila 10 novih šivača sa ovog područja, te sada upošljava 63 osobe u pogonu Srebrenica.

super
Kakve su sanse da se nagradjeni predmeti proizvode u BiH??

Šabić pola dana ljekar, pola dana čoban (FOTO)
Nakon što završi posao ljekara u Domu zdravlja Zvornik, stažista Mehrudin Šabić, zvani Hodža, skida bijeli mantil i vraća se kući, u desetak kilometara udaljeno zvorničko selo Jošanica, gdje se bavi stočarstvom i poljoprivredom.

Više detalja na: http://www.nezavisne.com/novosti/drustv ... OTO/379900

Na Vlašiću do kraja godine nogometni teren, a početkom 2017. godine montaža četverosjeda



Umjesto vlašićkih vučnica Babanovac I i Babanovac II u proljeće naredne godine bit će instaliran novi četverosjed koji će turističku ponudu na Vlašiću podići na viši nivo, a prije mjesec dana počela je i izgradnja nogometnog terena s podzemnim garažama.

Nove ski-liftove osigurala je firma Ozon, a njihova instalacija bi trebala početi u proljeće 2017. godine. Ono što je zanimljivo jeste da će se korisititi i tokom ljetne sezone.

U razgovoru za Klix.ba direktor Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona Miroslav Matošević je kazao da je oprema stigla, ali da će njihova montaža biti odgođena za narednu godinu.

"Za instalaciju novih ski-liftova stiglo je šest šlepera sa opremom i četverosjedima koji će biti instalirani na početnu tačku čime ćemo imati bolju distribuciju skijaša prema EU standardima", izjavio je Matošević te dodao da će montaža biti odgođena zbog izgradnje nogometnog terena s podzemnim parkingom.

"Radi se dosta projekata i velikim investicijama. Prije mjesec dana počela je izgradnja nogometnog terena, malo su kiše poremetile radove, ali trebalo bi biti završeno do kraja godine", dodao je Matošević.

U SBK uveliko rade na razvijanju ljetne turističke ponude, a ideja o nogometnim terenima postoji već desetak godina.

"Vlašić je bio poznat prije rata kao mjesto za pripreme sportista. Pored sportske dvorane u Hotelu Sunce na ovoj nadmorskoj visini i stadion će izgledati odlično. Uz druge terene i izgradnju stadiona kompletirat ćemo i sportsku ponudu na Vlašiću", zaključio je Matošević za Klix.ba.

TURISTIČKA INVAZIJA: Broj turističkih posjeta BiH veći 11 posto

U Bosni i Hercegovini u periodu januar – maj 2016. boravilo je 401.436 turista, što je više za 11 posto u odnosu na isti period prošle godine



U prvih pet mjeseci ove godine ostvareno je 809.788 noćenja, što je više za 10,1 posto u odnosu na isti period 2015.

Broj noćenja domaćih turista u periodu januar - maj viši je za 2,7 posto, dok je broj noćenja stranih turista viši za 14,4 posto u odnosu na isti period 2015. godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 34,2 posto, a 65,8 posto učešće stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja u prvih pet mjeseci 2016. ostvarili su turisti iz Hrvatske (16,2 posto), Turske (11,9), Srbije (11,3), Slovenije (5,6), Italije(5,3) i Njemačke (3,8) što je ukupno 54,1 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 45,9 posto noćenja.

Po dužini boravka u BiH, na prvom mjestu su turisti iz: Južnoafričke Republike s prosječnim zadržavanjem od 6,1 noći, Irske s 3,9, s Malte i iz Kuvajta s po 3,1 , Danske s tri i Holandije s 2,8 noći.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj s učešćem od 93,2 posto.

DOBRA VIJEST: Izvoz iz BiH povećan za 2,9 posto u poređenju sa prvih šest mjeseci prošle godine

Izvoz u zemlje EU u prva dva kvartala iznosio je 3,344 milijarde KM, što je za 5,6 procenata više nego u istom periodu prošle godine



BiH je u prvih šest mjeseci izvezla robu vrijednu 4,512 milijardi KM, što je za 2,9 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 7,710 milijardi KM, što je za 0,8 posto manje nego u prva dva kvartala 2015. godine.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,5 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 3,198 milijardi KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama Cefte iznosila je 63,8 posto.

Izvoz u zemlje EU u prva dva kvartala iznosio je 3,344 milijarde KM, što je za 5,6 procenata više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 4,757 milijardi KM, što je za 2,4 posto nego u istom periodu lani.

Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 70,3 posto, prenosi Srna.

Panonska jezera danas posjetilo više od 10.000 gostiju

Jedan od najtoplijih dana ovog ljeta privukao je na Panonska jezera veliki broj gostiju.



Već u jutarnjim satima skoro sva parkirališta oko jezera bila su krcata automobilima, a na tri jezera i slanim slapovima rashlađivalo se blizu 4.000 posjetilaca.

Turisti su danas dolazili sa svih strana, ne samo iz Tuzle nego i okolnih mjesta.

"Ljudi su jedva dočekali da se vrijeme stabilizuje i pohrlili su da se kupaju i sunčaju u ugodnom ambijentu Panonskih jezera. Prema našoj evidenciji, do 15 sati posjeta je bila oko 9.000 kupača, a s obzirom da dosta Tuzlaka na kupanje dolazi poslije radnog vremena, očekujemo do kraja dana još najmanje 3.000 posjetilaca", izjavio je za Fenu Maid Porobić, direktor JKP „Pannonica“.

Od 1. jula do danas kompleks jezera posjetilo je oko 84.000 osoba, što je manje od predviđanja s obzirom da je i u julu bilo više hladnih dana s padavinama.

"Ukoliko se vrijeme stabilizuje, na Panonskim jezerima očekuju se dnevne posjete od 10.000 gostiju, dok se taj broj za vikend poveća na oko 15.000 turista iz cijele Bosne i Hercegovine", naveo je Porobić.

Pozitivan polugodišnji bilans države

REFORME DAJU REZULTATE Izvoz u porastu, BiH u plusu 191 milion KM!



Izvoz iz Bosne i Hercegovine u prvih pola godine iznosio je četiri milijarde i 512 miliona KM, što je za 2,9 posto ili za 130 miliona i 848 hiljada KM više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iznosio sedam milijardi i 710 miliona KM, što je za 0,8 posto ili 61 milion i 680 hiljada KM manje nego u istom razdoblju prethodne godine, navodi se u podacima Agencije za statistiku BiH. Sudeći prema tome, BiH je u odnosu na isti period prošle godine u plusu više od 190 miliona KM! U istom razdoblju pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 58,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio tri milijarde i 198 miliona KM. Pozitivna ekonomska kretanja nakon dužeg perioda ohrabruju i privrednike, te su očita posljedica političke stabilnosti i provođenja evropskih reformi. Privatni sektor Ekonomski analitičar Zlatko Hurtić kaže da su ovi rezultati svakako pozitivan trend. - Budući da sam ja i poslodavac, mogu reći da je ovo rezultat reformi i oporavka ekonomije, ali i potrebe privatnog sektora da se okreće inostranstvu i izvozu, jer smo mi malo tržište i potražnja je vrlo mala – pojasnio je Hurtić.



Najznačajniji vanjskotrgovinski partner i dalje su države članice Evropske unije. Izvoz u zemlje članice EU iznosio je tri milijarde i 344 miliona KM, što je za 5,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iznosio četiri milijarde i 757 miliona KM, što je za 2,4 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 70,3 posto. Iz BiH najviše smo izvozili u Njemačku, a izvezli smo robe u vrijednosti od 755.071.000 KM, zatim slijedi Italija s ostvarenim izvozom od 574.763.000 KM, Hrvatska sa 476.415.000 KM na trećem je mjestu, Slovenija sa 382.100.000 KM na četvrtom i na petom mjestu je Srbija s izvozom od 345.139.000 KM. Veća potražnja Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mladen Pandurević rekao je da je ovaj napredak rezultat povoljnog stanja na tržištu. - Znači, dolazi do oporavka privrede u država članicama EU i to za sobom povlači porast izvoza iz BiH, s obzirom na to da su te države naše najznačajnije tržište - kazao je Pandurević.



5 država u koje najviše izvozimo

755.071.000 KM – Njemačka
574.763.000 KM – Italija
476.415.000 KM – Hrvatska
382.100.000 KM – Slovenija
345.139.000 KM – Srbija
Najviše uvozimo mašine, a izvozimo željezo i obuću

Ako govorimo o proizvodima ili robi koje BiH najviše uvozi, situacija je sljedeća. U prvih pola godine najviše smo uvozili mašine i elektrotehničku opremu, zatim mineralne rude, proizvode hemijske industrije, prehrambene proizvode i vozila.

Iz BiH najviše izvozimo na prvom mjestu željezo, aluminij, zatim strojeve i elektrotehničku opremu, na trećem mjestu je obuća, zatim proizvodi hemijske industrije i na petom mjestu su drvo i drveni ugalj.

Put Resnik - Volujak spreman za korištenje



Radnici i strojevi "Sarajevoputeva" radili su na asfaltiranju posljednje dionice novoizgrađene ceste koja povezuje Resnik i Volujak.

Završetkom radova bit će raliziran jedan od najvećih poslijeratnih infrastrukturnih objekata na području naše općine. Projekt je iznimno važan za kreševsko gospodarstvo, budući da je udaljenost od poslovne zone na Resniku do petlje na autocesti u Lepenici svega 4 kilometra, objavljeno je na web stranici Općine Kreševo.

Travničani će dobiti modernu pijacu



Pijaca u Novom Travniku uskoro će dobiti novi izgled. Pijaca bi u budućnosti trebala da okuplja stanovnike Novog Travnika, kao i poljoprivrednike i prodavače koji će uživati u uređenom ambijentu.

Načelnik Općine Novi Travnik Refik Lendo kaže kako će pijaca biti u funkciji građana.

Vrijednost projekta je 268.176 KM, od čega je 140.000 KM osigurao IFAD, a ostatak Općina Novi Travnik.

Za projekte iz oblasti zaštite okolice u Lukavcu i Gračanici 387.680 KM



Vlada Tuzlanskog kantona donijela je danas odluku od dodjeli ukupno 178.500,00 KM Općini Gračanica za projekte iz oblasti zaštite okolice. Za zaštitu dijela kolektorske mreže i regulaciju korita rijeke Sokoluše u Gračanici dodijeljeno je 80.000,00, za utopljavanje sportske sale objekta Osnovne škole “Hasan Kikić” u Gračanici 41.206,72 KM, a za priključak javnih objekata zgrada MUP-a i Zavoda za zapošljavanje u Gračanici na sistem daljinskog grijanja odobreno je 57.293,28 KM.

Također, za projekte zaštite okolice na području općine Lukavac Vlada Tuzlanskog kantona odobrila je ukupno 209.180,00, i to za utopljavanje objekta zgrade općine u Lukavcu 142.712,20, a za uklanjanje komunalnog otpada i nanosa iz korita potoka Lipovac, koje su prouzročile poplave 66.467,80 KM.

Novi uspjeh Energoinvesta u Alžiru



Energoinvest d.d. Sarajevo trenutno radi na više projekata izgradnje trafostanica u Alžiru.

Tokom jula uspješno je okončan jednomjesečni probni rad nove 60/30kV trafostanice El Ghrous u Alžiru, što je još jedan uspjeh Energoinvesta na vrlo zahtjevnom tržištu ove zemlje.

Uspjeh je tim veći ako se uzmu u obzir teški uslove rada u alžirskoj pustinji u regiji Tolga-Biskra, saopćeno je iz Odjela za odnose sa javnošću Energoinvesta.

Ova kompanija u Alžiru gradi još dvije trafostanice ovog tipa, za istog investitora, alžirski elektroprenos - Sonelgaz GRTE.

Trafostanica Mahdia je završena, ispitana i čeka se nalog investitora za uključenje na mrežu i probni rad. Na drugoj trafostanici, El Karma, u toku je elektromontaža, a njeno puštanje u rad očekuje se krajem ove ili početkom naredne godine.

"Samo riječi pohvale stižu Energoinvestu i ekipi u Alžiru od investitora, alžirskog elektroprenosa - Sonelgaz, kojima uspješna realizacija projekata u ovim teškim vremenima predstavlja veliki uspjeh. A da ne ostane samo na riječima hvale, isti investitor se pobrinuo i Energoinvestu dodijelio nova tri ugovora na proširenju šest trafostanica ukupne vrijednosti četiri miliona eura. Radovi na ovim projektima počet će još ove godine", kazao je direktor Energoinvestovog Inženjeringa za elektroenergetiku Adnan Brkić.

Osim ovoga, Energoinvest kod istog investitora ima ugovoren najveći projekat po principu "ključ u ruke" u poslijeratnom periodu - trafostanice 400/220kV i 220/60kV El Milia, čija ukupna vrijednost prelazi 50 miliona eura. Obje trafostanice su u fazi izgradnje, a Energoinvestov Inžinjering za elektroenergetiku upravo priprema isporuku posljednjeg seta opreme za ugradnju.

"Očigledan je veliki potencijal tržišta Alžira u energetici i slijedi nastavak aktivnosti na realizaciji postojećih, kao i dobijanju novih projekata", navodi se u saopćenju Energoinvesta.

KS: Osigurana sredstva za završetak radova na izgradnji zgrade za interno raseljene osobe



Ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Amela Dautbegović i Suzana Jašarević, direktorica Humanitarne organizacije "Hilfswerk Austria International", danas su potpisale Aneks 5 Generalnog sporazuma za dodatno sufinansiranje projekta izgradnje stambene zgrade sa 11 stanova na lokalitetu Baruthana u općini Stari Grad za trajno stambeno rješenje 11 interno raseljenih osoba.

Sporazumom je definisano da će Ministarstvo izdvojiti 30.000 KM, a Općina Stari Grad 40.000 KM.

"Ovim aneksom u potpunosti je obezbijeđena finansijska konstrukcija za završetak radova na izgradnji zgrade na Baruthani", naglasila je ministrica Dautbegović.

Otvaranje objekta i podjela ključeva budućim stanarima očekuje se u prvoj polovini septembra ove godine.

Ministrica Dautbegović i direktorica Jašarević su razgovarale i o iznalaženju rješenja za izgradnju objekta u kojem bi bio smješten dnevni centar za djecu s posebnim potrebama, a s obzirom da već duže vrijeme postoji realna potreba za jednim takvim objektom u Kantonu Sarajevo.

U cilju realizacije pomenutog projekta i pronalaska adekvatne lokacije za njegovu izgradnju ministrica Dautbegović je najavila da će obaviti razgovore sa predstavnicima lokalnih vlasti.

Dobojlija Zinaid Deraković: Od hobija do isplative investicije



Dobojlija Zinaid Deraković, vlasnik male pivare na području dobojske regije, mjesečno proizvodi 1.500 litara piva, ali sa trenutnim kapacitetom ne može da podmiri povećanu potražnju u BiH.

"Trenutno radim sam, ali zbog porasta potražnje u narednom periodu namjeravam proširiti kapacitete i zaposliti nove radnike", priča Deraković.

Proizvodnjom piva počeo se baviti iz hobija 2011. godine. Prošle godine registrovao je zanatsku radnju od koje, ističe, može pristojno zaraditi.

U ponudi ima pet vrsta piva - tamno, svijetlo sa američkim hmeljom, pivo sa ljekovitim travama "Gruit", đumbirom i limunom, te veliko svijetlo sa većim procentom alkohola "India Pale Ale".

Deraković ističe da se prednost njegovih piva u odnosu na industrijska ogleda na upotrebi 100-postotne ječmene sladi, a ne zamjenskih sirovina za kojima posežu velike kompanije da bi proizveli veliku količinu jeftinog piva.

"Za proizvodnju piva koriste se ječmeni slad, pivski kvasac, hmelj i voda. Proces od kuhanja do flaširanja, u zavisnosti od vrste piva, traje od 35 do 45 dana", pojašnjava Deraković.

On navodi da je hmelj najskuplji sastojak, te da sirovine kupuje iz zemalja u okruženju jer ih u BiH nema.

Deraković kaže da na području BiH ima devet malih pivara, kao i nekoliko desetina onih koji se ovim poslom bave iz hobija, te naglašava da u ovom zanatu nema tajni među malim pivarima.

"Svakodnevno se razmjenjuju iskustva zasnovana na drugarskom odnosu, a ne na tržišnoj konkurenciji", ističe Deraković.

Iako pivo prolazi strogu kontrolu područne jedinice Zavoda za javno zdravstvo Republike Srpske, Deraković naglašava da pivo izlazi na tržište pod uslovom da kvalitetom zadovolji njegov ukus.

"Trenutno je veća potražnja u odnosu na ponudu. Pivo se prodaje na prostoru cijele BiH, a kupci su, s obzirom na nešto veću cijenu, pivnice i ugostiteljski objekti", navodi Deraković.

On pojašnjava da su za naziv njegove radnje "Kastrum" zaslužne komšije, te da je to u čast nekadašnjeg rimskog utvrđenja koje je i prvo pisano pominjanje Doboja u dopisu iz 1415. godine u kojem dubrovački trgovci obavještavaju mađarskog kralja Sigismunda o logorovanju vojske pod dobojskom tvrđavom u Usori.

U prvom polugodištu povećanje proizvodnje i prodaje šumskih sortimenata



Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u periodu januar – juni 2016. godine u odnosu na isti period 2015. godine veća je za 133.000 m3 ili 16,1 posto.

Proizvodnja sortimenata od četinara/četinjača je veća za 69.000 m3 (15,9 posto), dok je proizvodnja sortimenata od lišćara/listača veća za 64.000 m3 (16,3 posto).

Ukupna prodaja šumskih sortimenata u periodu januar – juni 2016. godine u odnosu na isti period 2015. godine veća je za 122.000 m3 ili 16,6 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Prodaja sortimenata od četinara/četinjača veća je za 66.000 m3 (17,9 posto), dok je prodaja sortimenata od lišćara/listača veća za 56.000 m3 (15,2 posto), javlja Federalna novinska agencija.