Autoputevi u BiH - Koridor 5C

[So What!]

Kako pomoći Krajini: FBiH obećala gradnju autoputa i povezivanje s onim koji gradi RS

Slaba saobraćajna povezanost ocjenjuje se kao ključni društveni i ekonomski problem Krajine, po mnogima najzapostavljenije regije u Bosni i Hercegovini. Rješavanjem tog problema krenulo bi se u približavanje Sarajeva i zapadnih kapija BiH, problema koji tinja decenijama.

Nije slučajno da su na sastanku političkih lidera sa svih nivoa vlasti u Bihaću 20. februaru osim rješenja migrantske krize dominirale ekonomske teme, a da je jedno rješenje iz infrastrukturnog sektora, iako nije medijski objavljeno, postalo intrigantna tema krajiških nadanja.

Uz člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića sastanku je prisustvovao i federalni premijer Fadil Novalić koji je krajiškim liderima iznio ideju gradnje autoceste u ovom dijelu BiH te brže i puno efikasnije povezivanje sa centralnim dijelom države i Sarajevom kao fokalnom tačkom ekonomskih kretanja.

Po mnogim analizama Krajina je najslabije povezana uprava sa ostatkom države, a klasična ruta preko Jajca i Srednje Bosne više pripada 19. nego 21. stoljeću.

Novalić je na tom sastanku, kako saznaje naš portal, predložio gradnju krajiškog autoputa koji bi se nadovezao na onaj koji RS planira graditi od Banje Luke preko Prijedora do Bosanskog Novog. Autoceste FBiH bi svoju krajišku dionicu od Prijedora vodile preko Sanskog Mosta ka Bihaću i Cazinu te granici s Hrvatskom.

Ova ideja prihvatljiva je i vlastima Republike Srpske jer povećava vrijednost i povezanost njihovih autoputeva te ih "kači" na one u Hrvatskoj.

Krajina je posljednjih godina bila posve obilježene negativnim vijestima, uz najveći odljev stanovništva, migrantsku krizu, te globalnu pandemiju rastao je i osjećaj odvojenosti od Sarajeva i glavnih središta moći. Izgradnja pomenute ceste i niz ekonomskih projekta uz bihaćki aerodrom pokušaj je promjene paradigme.

Klix

[So What!]

Obišli smo dio autoputa od Tarčina do Ivan planine kako bi se uvjerili u dinamiku radova

Dinamika radova na poddionici Tarčin - Ivan u sklopu dionice Koridora 5C ide planiranim tokom, kako kažu iz JP Autoceste Federacije BiH.

Inače je poddionica Tarčin - Ivan podijeljena na dva lota. LOT 1 uključuje dio od Tarčina do ulaza u Tunel Ivan, dok je LOT 2 sam Tunel Ivan.

Jedan od zaštitnih znakova prvog lota je most Raštelica 2, s dužinom od 610 metara, most koji sa svojih 19 raspona premoštava magistralnu cestu i širu dolinu.

Na mostu Raštelica 2 urađeni su svi šipovi, ukupna dužina šipova je bila nekih 4,3 km, urađeno je 50 posto temeljnih stopa i stubova, na desnom objektu urađene su dvije rasponske konstrukcije i na lijevoj jedna te se vrši priprema za daljnji nastavak radova na ovome mostu.

Na mostu Raštelica 1 urađeno je pola od ukupne količine šipova, započeti su radovi na temeljnim stopama, te su počeli radovi na jednom stubu. Pripremljeni su i obalni stubovi tako da je dinamika u planiranom okviru, na nekim mjestima i ispred. Ovaj ugovor je podijeljen na sedam sektora i na svakome od sektora se odvijaju radovi.

LOT 2 ukupne dužine je dva kilometra, a sam tunel Ivan 1.750 m. Ovo je dvocijevni tunel, gdje svaka cijev služi za jedan smjer saobraćaja. Unutar tunela predviđeno je pet poprečnih veza za pješake i jedna konekcija za interventna vozila u slučaju nekih nezgoda.

Dosad je iskopano 75 posto tunela i on se nastavlja na LOT 1 koji iznosi 4,9 km tako da je ukupna dužina poddionice Tarčin - Ivan 6,9 km.

Na ovu poddionicu nadovezuje se spojna cesta na kojoj će se nalaziti buduće naplatne kućice, a koja će osigurati komunikaciju između magistralne ceste M17 i autoceste A1.

Na ovoj poddionici, trenutno je angažovano 200 radnika, a u jeku sezone biti će angažovano preko 400 radnika koji će raditi aktivno na oba lota. Na tunelu se radi u tri smjene, dok se na trasi radi u jednoj smjeni.

Zvanično je ovaj ugovor krenuo 31. augusta 2020. godine i plan je da se poddionica Tarčin - Ivan pusti u promet na početku ljeta 2022. godine.

Fotoreporter portala Klix.ba je obišao ovu lokaciju i u galeriji pogledajte kako izgledaju radovi.

[So What!]

[So What!]

Klix

[So What!]

Autocestom A1 tokom prošle godine saobraćalo 14,11 posto manje vozila

Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su prošle godine zabilježile prihode od naplate cestarine u iznosu od 36.360.191 KM. Autocestom A1 je prometovalo 10.719.347 vozila, što je smanjenje u odnosu na godinu ranije.

Kako su saopćili iz ovog preduzeća, u odnosu na 2019. godinu, zabilježen je pad prometa vozila od 13,21 posto i pad prihoda od naplate cestarine od 14,11 posto.

Broj vozila je smanjen po kategorijama: Kategorija 1 (motocikli, osobna vozila) za 13,74 posto, kategorija 2 (laka dostavna vozila, kombi vozila, karavani s visinom od 1,3 metra na prednjoj osovini) za 11,24 posto i Kategorija 3 (autobusi, kamioni sa ili bez prikolice) za 21,09 posto, dok je za Kategoriju 4 (kamioni sa četiri ili više osovina, tegljači, kombi vozila s prilkolicom) zabilježen rast prometa za 1,01 posto.

S druge strane, posmatrajući zemlje u regionu, Autoceste FBiH je preduzeće sa, kako su naveli, najmanjim padom prometa vozila i prihoda od naplate cestarine koje je isključivo uzrokovano pojavom koronavirusa.

Tako, na primjer, Hrvatska u toku pandemije bilježi pad prometa vozila od -27,19 posto i pad prihoda od naplate cestarine od 35,06 posto.

U Srbiji je zahvaljujući otvorenju novih naplatnih mjesta i povećanju cijene cestarine od 12 posto, u julu 2019. godine, nešto manji pad prihoda 5,94 posto ali i veći pad prometa vozila od 16,6 posto.

Na dionicama autoceste A1 kojim upravlja preduzeće Autoceste FBiH procentualno učešće elektronske naplate cestarine u ukupnoj naplati u 2020. godini iznosilo je 40,12 posto, te je ukupan broj prodanih ACC TAG uređaja 53.101.

Kako su istakli, kao odgovorno javno preduzeće, u vremenu pandemije koronavirusa žele zaštititi svoje korisnike i smanjiti kontakte na najmanju moguću mjeru.

U saradnji sa MasterCard Europe su osigurali 1.500 besplatnih ACC TAG uređaja za korisnike, saopćili su iz preduzeća Autoceste FBiH. JP Autoceste FBiH će nastaviti raditi u skladu sa najvišim evropskim standardima, poslovati odgovorno i u cilju zaštite građana koji koriste autoceste u Federaciji BiH.

Klix

[So What!]

Najveći most na Koridoru 5C kod Počitelja dobija svoje prve obrise

Kolosalni most Počitelj, koji je, dužinom od 945 metra i visinom od skoro 100 metara, najveći most na Koridoru 5C, gradi se punom parom i već dobiva prve obrise impozantne građevine.

Da su radovi u punom jeku, uvjerili smo se prilikom posjete gradilištu, gdje smo zatekli bojne ekipe koje paralelno rade na više zadataka.

Asistent kordinatora nadzornog tima Mladen Glamočanin kaže kako je uprkos svim okolnostima, koje su djelovale na dinamiku radova, zadovoljan urađenim poslom.


Mladen Glamočanin

Glavni inžinjer za mostove i objekte Ismet Hajduk dig pokazao nam je kompletno gradilište i objasnio sve segmente rada navodeći da je na dinamiku posla, pored situacije, uzrokovane koronavirusom, utjecala i promjena geološko-geomehaničkih uslova fundiranja samog mosta.



Dok prilazimo gradilištu i prelazimo preko pomoćnog mosta preko Neretve, priča nam kako je ta građevina napravljena za dva mjeseca, jer je bila neophodna da bi se pristupilo radovima na izgradnji najvećeg mosta na koridoru 5C.

Lijevo od pomoćnog mosta stoje tri ogromna stuba, koji već daju obrise impozantne građevine i objašnjava da su sada na visini od oko 45 metara, te naglašava da će nebu pod oblake ići i do cca 100 metara.

"Most je ukupne dužine 945 metara, sa pet raspona po 147 metara i dvije prilazne konstrukcije od 105 metara. Pored toga što je najduži most, on je impozantan i po samoj visini stubova", ističe naš sagovornik. Precizira kako je visina stuba na stubnom mjestu S1- 88 metara, na S2 -97 metara, S3- 92 metra, S4- 91metar, te na S5 – 88 i na S6- 66 metara .


Ismet Hajduk

"Karakteristika njegova je što je to sandučasti poprečni presjek, a rasponska konstrukcija je sandučastog poprečnog presjeka oslonjena na jedne stubove, što znači da je na jednom stubu jedan i drugi pravac autoceste, a ukupna širina poprečnog presjeka mosta je 21.92 metra. Zbog toga je prvi put primijenjeno to rješenje kod nas, a zbog same veličine konzola, koja je neuobičajeno velikog raspona od 4. 9 metara, bilo je potrebno poprečno prednapezanje mosta", objašnjava inžinjer Hajduk.

U sam most, po njegovim riječima, potrebno je ugraditi 35 hiljada kubika betona, 8 hiljada tona rebraste armatura, hijadu i pol tona kablova, a svi stubovi su fundirani na šipovima, osim stubova S1 i S6.

"Ispod svakog stuba bilo je potrebno uraditi 25 šipova, dakle pet redova po pet šipova, a na stubnom mjestu S5 je bilo potrebno raditi 20 šipova zato što se na tom stubnom mjestu u geloško-geomehaničkom smislu pojavila stijena, tako da je tu bilo sve definisano u glavnom projektu", pojašnjava nam Hajduk.

Dodaje kako su imali dosta problema zbog promijenjenih geološko-gemehaničkih uslova fundiranja samog mosta, ali ističe da su ti uslovi bili bolji od onih datih u glavnom projektu.

Što se tiče radova, sada su u fazi betoniranja stubova S3, S4, i S5, koji su na visini od cca 45 metara iznad terena, a prema dinamici radova za 7 dana će do pola biti završeni, jer se radi šest do sedam dana po jednoj kapadi, koja je visine 4,9 metara.

"To je optimalno vrijeme, koje postiže podizvođač radova Hering Široki Brijeg i očekujemo da ćemo polovinom ljeta, bolje rečeno polovinom juna i do početka jula, biti u fazi da počinjemo raditi rasponsku konstrukciju na ova tri (dva) stubna mjesta", kaže iskusni inžinjer.

Poslije toga, pokazujući nam radove, priča kako će s druge strane pomoćnog mosta pristupiti završetku temelja na stubu S2 i S1 i početi stub S6, jer ekipa koja radi sada stubove radit će na tri naredna stuba, dok će se na ona tri, koja će tada završiti, raditi rasponske konstrukcije.



"Na stubnom mjestu S2, imamo posebne uslove temeljenja zbog toga što su promijenjeni geomehanički uslovi fundiranja. Konglomerat se javio na puno plićoj koti, tako da projektno rješenje nismo mogli primijeniti, pa smo radili modifikaciju tog rješenja tako da zaštita građevinske jame sa talpama nije dolazila u obzir zbog pojave konglomerata na plićim kotama. Zato je zaštita urađena sa od prilike 100 šipova, dužine oko 12, 7 metara", pojašnjava Hajduk, pokazujući iskop građevinske jame koja je duboka 10 metara ispod sadašnje kote terena, a samo njezina zaštita košta oko milion KM.

Taj dio, po njegovim riječima, treba se završiti do kraja marta, nakon čega će postaviti sloj podbetona i početi raditi temelje, po projektu koji je prethodno napravljen i revidovan 2015. godine.



"Mi smo sada postigli optimalno vrijeme rada jedne kampade stuba i kvalitet izvođenja radova je zadovoljavajući po našoj ocjeni", govori naš sagovornik.

Naglašava i da se pored svega velika pažnja posvećuje sigurnosti ljudi na radu, kao i sigurnosti samog mosta u toku izgradnje i toku eksploatacije.

"Mi upravo vršimo bušenje bušotina za ugradnju deformetara na ova tri stubna mjesta, koja su uz rijeku Neretvu u koje će se ugraditi deformetri na kojima će se mjeriti deformacije u trenu , u tlu tokom izgradnje i tokom eksploatacije", pojašnjava nam Hajduk, pokazujući proces rada.

U toku izgradnje i u toku ekspoloatacije, kako nastavlja kazivati, vršit će se oskultacija samog mosta, odnosno osmatranje sa mikrotiangulacionih stubova, koji su postavljeni na okolnim brdima i mjerit će se precizni nivelvan, tako da će se stalno provjeravati i u toku izgradnje i u toku eksploatacija sigurnost i stabilnost mosta, jer je impozantnih i dimenzija i raspona.

Izvođač radova je konzorcij, koji čine Azvirt Limited Liability Company (Azerbejdžan), Sinohydro Corporation Limited (Kina) i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. (Kina), a podizvođač radova je Hering iz Širokog Brijega, dok je ukupna vrijednost radova za izgradnju mosta Počitelj 28.114.889,53 eura bez PDV-a.

Most Počitelj gradi se u sklopu poddionice Počitelj – Zvirovići na Koridou 5 C, a finansira se iz sredstava Evropske investicijske banke (EIB) u visini od 100 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od pet miliona eura . Rok izgradnje za dio do mosta je 24 mjeseca, a za most Počitelj 30 mjeseci.

[So What!]

[So What!]

[So What!]

Klix

[So What!]

Izgradnja dionice Ponirak - Vranduk [Vijadukti Vranduk 1 / 2] - 04. 03. 2021.

[So What!]

Svih 106 kilometara autoputa u RS pokriveno sa 163 kamere - Implementiran inteligentni transportni sistem

Početkom ove godine svih 106 kilometara autoputa u Republici Srpskoj pokriveno je inteligentnim transportnim sistemom (ITS).

Inžinjer za QC i ITS u JP Autoputevi Republike Srpske Sergej Đukić objasnio je da su nakon tromjesečne testne faze ITS sistema na dionici autoputa Gradiška-Banjaluka pod stalnim nadzorom oba autoputa u Republici Srpskoj - autoput E 661 Gradiška-Banjaluka i autoput 9. januar Banjaluka-Doboj, saopšteno je iz TeleGroupa, kompanije koja je zadužena za implemenaciju sistema.

- Na kompletnoj dionici, odnosno od Gradiške do Kladara (Doboj), nalazi se ukupno 117 PTZ kamera za praćenje saobraćajnih tokova i 46 kamera za detekciju incidentnih situacija. Sistem za upravljanje, nadzor i kontrolu saobraćaja na cijeloj dužini autoputa u RS ima ukupno 74 portala, na kojima se nalaze 152 varijabilna predefinisana saobraćajna znaka i 54 informaciona displeja za komunikaciju sa korisnicima autoputa. Takođe, u okviru ITS sistema na cijeloj dionici imamo ugrađeno ukupno 68 SOS telefona, koji su spojeni u kontrolni centar u Kladarima i Laktašima, kao i 14 meteoroloških stanica, koje su instalirane na meteorološki potencijalno rizičnim i saobraćajno kritičnim mjestima - saopštio je Đukić.

Za implementaciju projekta bila je zadužena kompanija TeleGroup koja se već profilisala u ITS oblasti u cijelom regionu.

- Uspješno smo implementirali veoma kompleksan sistem sa nizom podsistema i uz obuku operatera i stručnog kadra koji će ga koristiti. TeleGroup kao odgovorna kompanija pruža 24/7 podršku, što je jako bitno jer se radi o "živom" sistemu koji zahtijeva operativnost u svakom trenutku - izjavili su projekt menadžeri TeleGroupa Goran Perišić i Miloš Stupar.

Ovaj sistem omogućava operaterima u kontrolnom centru da upravljaju saobraćajnim tokovima u slučaju incidenata, održavanja autoputa, nepredviđenih okolnosti, vremenskih nepogoda, zagušenja, ali i da prate normalne, svakodnevne aktivnosti na autoputu. Na taj način doprinosi smanjivanju gužve i omogućava upravljaču da evidentira sve nepredviđene scenarije na autoputu, kao i da ih dokumentuje u budućim prekršajnim i krivičnim procesima. ITS sistem značajno poboljšava bezbjednost korisnika autoputa, ali i svih radnika na njemu.

Uloga ITS (Intelligent transportation system) sistema je da u realnom vremenu obavijesti sve učesnike u saobraćaju o stanju na dionici gdje je implementiran.

Pandemija korona virusa pomjerila je rok završetka ITS sistema za nekoliko mjeseci jer je, kako ističu u Autoputevima RS bilo teško omogućiti proizvodnju i dopremu opreme iz Njemačke i Holandije, kao i obezbjediti prisustvo stručnjaka iz Siemensa, čiji je zadatak bio uvezivanje svih podsistema u jedan jedinstveni ITS sistem.

Dodaju da su radovi na drugim projektima u njihovoj nadležnosti uglavnom nastavljeni po planu, prije svega izgradnja mosta preko rijeke Save kod Gradiške i prvih kilometara autoputa na Koridoru 5C, na pravcu od Tovire do Rudanke. U narednom periodu prioritet im je izgradnja autoputa prema Srbiji.

Iz kompanije TeleGroup poručuju da će nastaviti razvoj u oblasti ITS sistema čijom su integracijom omogućili da Autoputevi RS podignu nivo usluge na evropske standarde.

eKapija

[So What!]

Klub Bošnjaka odustao, nema smetnje planu parcelacije za autoput Banjaluka - Prijedor

Klub Bošnjaka, koji je pokrenuo postupak, danas je na sjednici Zajednčke komisije Narodne skupštine i Vijeća naroda odustao od Odluke o pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u vezi sa Odlukom o usvajanju Plana parcelacije za auto-put Banjaluka – Prijedor od 17. februara 2021.

Kako je saopšteno iz NS RS ovim je okončan postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa, a Odluka o usvajanju Plana parcelacije za auto-put Banjaluka – Prijedor ide u dalju proceduru, u ovom slučaju akt se proslijeđuje "Službenom glasniku Republike Srpske" na objavljivanje.

"Kako je navedeno na sjednici Zajedničke komisije, ranije je dogovoreno da se formira zajednička komisija predstavnika projektnog tima i mještana sela kroz koja prolazi trasa auto-puta i da se dogovore sva rješenja koja su moguća i zadovoljavajuća za obje strane kada je u pitanju buduća trasa auto-puta", navedeno je u saopštenju.

Nezavisne

[So What!]

Obišli smo gradilište: Pogledajte kako teku radovi na autocesti u Hercegovini

Usprkos restrikcijama izazvanih pandemijom virusa Covid-19, sva gradilišta na jugu Hercegovine su aktivna, a na poddionici Buna – Počitelj radovi ulaze u završnu fazu, dok na poddionici Počitelj – Zvirovići teku planiranom dinamikom i njihov završetak očekuje se 2022. godine.

Izgradnjom poddionica Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići Bosna i Hercegovina će dobiti novih 18 kilometara autoceste na Koridoru Vc, i tako se povezati sa europskom mrežom cesta.

Govoreći o poddionici Buna – Počitelj, Azer Leto, voditelj gradilišta na toj poddionici kazao je kako je njena dužina 7,2 kilometra, te da je vrijedna oko 25 milijuna eura i da radovi ulaze u završnu fazu.

Naveo je kako su zbog pandemije koronavirusa neki radovi bili usporeni, i to najviše zbog nabavke potrebnih sirovina.

Božo Talić, predstavnik JP Autoceste FBiH na izgradnji poddionice Buna – Počitelj ustvrdio je kako su na toj poddionici male probleme izazvali priključci na elektro i vodovodnu mrežu.

Kada je u pitanju elektro mreža, planirano je da se ona priključi s izgradnjom dionice tunel Kvanj – Buna za čitav potez od Mostara do Počitelja, javlja Fena.

Što se tiče priključka na vodovodnu mrežu za odmorište Rotimski potok, s obzirom na to da u blizini nema mogućnosti za priključak, Autoceste su s Gradom Čapljina sklopile ugovor o izgradnji primarne vodovodne mreže, koja je u fazi dogovaranja za izvođenje radova, kazao je Talić i dodao da će Autoceste financirati tu mrežu s mogućnošću da se i naselja kroz koja prolazi priključe na nju.

Govoreći o geološkim uvjetima na trasi, kazao je kako su oni s jedne strane povoljni što se tiče stabilnosti, no s druge strane otežavajući jer su se svi iskopi vršili na čvrstoj stijeni, isključivo miniranjem.

Radovi na gradilištu su trenutno u završnoj fazi. Znači, na glavnoj trasi ostalo je da se uradi samo habajući sloj, što će biti završeno za nekih mjesec dana. Trenutno se izvode asfalterski radovi na odmorištu Rotimski potok. Nakon toga, u biti ostaje pospremanje gradilišta, odnosno samo završni radovi, ustvrdio je Talić.



Ova dionica je veza između dionice Počitelj – Zvirovići koja je već u poodmakloj fazi realizacije i spoj na već izgrađenu cestu Zvirovići i između dionice tunel Kvanj – Buna za koju vrlo brzo predstoji potpisivanje ugovora za izvođenje.

No, dok se ne završe te dionice cesta neće biti u funkciji, naveo je Talić i dodao kako su radovi počeli u kolovozu 2018. godine i da je pandemija imala veliki utjecaj na njihovo izvođenje.

U jednom trenutku nije uopće bilo moguće dobiti ni materijale ni potrebnu opremu i mnogo radne snage je bilo u izolaciji što je jako teško nadoknaditi, naglasio je Talić.

Vanja Podhratski, šef sektora za poddionicu Počitelj – Zvirovići kazao je kako su u proteklom razdoblju izvršeni zemljani radovi, faktički, na cijelom potezu te poddionice što je omogućilo prelazak u iduću fazu radova.

Na cijeloj trasi predstoje radovi na gornjem stroju što podrazumijeva izvođenje posteljice, cemente stabilizacije i u konačnici postavljenje asfalta na dionici, naglasio je.

Pritom je naglasio kako je pandemija Covida-19 dovela do usporavanja radova te da je transport određenih materijala iz inozemstva poskupio, javlja Fena.

Pored toga, početkom godine kolosalni most Počitelj počeo je poprimati prve obrise, a bit će to najduži most na Koridoru Vc sa svojih 945 metara dužien i visine od 100 metara koji će spojiti dvije obale rijeke Neretve.

U tijeku je građenje stupova mosta. Riječ je o jako zahtjevnom projektu koji bi trebao biti završen krajem 2022. godine, kazao je predstavnik širokobriješkog “Heringa” Mario Jurišić.

[So What!]

Jabuka.tv

[So What!]

"Avaz" na gradilištu dionica Buna - Počitelj i Počitelj - Zvirovići: Iako hara korona, radovi nisu prekidani

Kolosalni most Počitelj se neumorno gradi.



Radovi na izgradnji poddionice Buna – Počitelj autoceste koridora 5C u dužini od 7,2 kilometara ulaze u završnicu.

Iako je pandemija koronavirusa na trenutke otežavala transport i nabavku neophodnih materijala za gradnju, ipak, ni u jednom trenutku, radovi nisu prekidani.


Dionica Buna-Počitelj u završnoj fazi

Štaviše, u punom su jeku, a na ovoj poddionici se trenutno izvode radovi na asfaltiranju odmorišta Rotimski potok, kako nam je to kazao, Bože Talić, predstavnik investitora JP „Autoceste FBiH“.

- Nakon toga u suštini ostaje samo pospremanje gradilišta - kazao je on.


U toku asfaltiranje odmarališta

Za razliku od ove dionice, Počitelj - Zvirovići u dužini od 11 kilometara ima brojne velike objekte. Na ovom ogromnom gradilištu radi se punom parom. Uz tunel Počitelj, potputnjake i naputnjake te tri manja mosta snažni zamah je na izgradnji kolosalnog mosta Počitelj.


Radovi na odvodnji

Ova dionica je podijeljenja u dva lota, jedan je sama trasa, a drugi je most Počitelj. U proteklom periodu su izvršeni zemljani radovi na cijelom potezu dioncie. Trenutno se izvode radovi na odvodnji i objektima koji omogućavaju poprečne veze u odnosu na pružanje trase autoceste. Na lotu 2, odnosno mostu, urađene su temeljne konstrukcije na centralnim stubovima i izvedeno je 50 posto visine stubova. Također, tunel Počitelj iza mosta Počitelj je iskopan potpuno u prošloj godini i, trenutno, se radi sekundarna obloga na drugoj cijevi -objasnio je Vanja Podhradski, šef projekta na ovoj dionici.


S gradilišta dionice Počitelj - Zvirovići

Kolosalni most Počitelj u dužini od 970 metara projektiran je tako da se na jednoj konstrukciji nalaze oba smjera vožnje, što je, kako nam je ispričao Mario Jurišić, šef projekta širokobriješkog Heringa, najpovoljnije rješenje.

- Ovo je najduži most na koridoru 5C. Trenutno se grade stubovi. Srednji stubovi su visine 97 metara, a na njih ide još osam metara visine rasponske konstrukcije. Glavni rasponi mosta su 147 metara i imamo pet takvih raspona, dok su dva prilazna od po 105 metara. Projekt je relativno zahtijevan i zbog činjenice da smo naišli na neke nepredviđene geološke uvjete, ali i zbog toga što smo imali problema s prilaznom cestom, pa smo na kraju probjegli izgradnji prilaznog mosta preko Neretve. No, vjerujem da smo prevazišli sve te neke stvari koje su nam bile iznenađenje - kazao nam je on.

Dodao je da će, prema dosadašnjim analizama, radovi na ovom projektu biti završeni koncem 2022.godine.

Vrijednost radova na izgradnji dionice Buna -Počitelj iznosi 25 miliona eura, a na dionici Počitelj-Zvirovići 56,5 miliona eura.

Avaz

[So What!]

Stanković dao najbolju ponudu za obilaznicu Koridora Vc

Kompanija “Integral Inženjering” iz Laktaša najbliža je poslu projektovanja i izgradnje strateške obilaznice koridora Vc kod Doboja. Njihova ponuda od od 182,7 miliona maraka bila je najpovoljnija, od pet koliko je pristiglo na tender Autoputeva Republike Srpske, saznaje portal CAPITAL.



Ispod njih sa ponudom od 185,8 milona KM je bila kineska kompanija “China Shandong International”, dok je trećerangirana ponuda stigla takođe iz Kine, i to iz konzorcija koji čine “China Road and Bridge Corporation” i “CCCC Second Highway Engineering” a koji su za ove poslove tražili 204,6 miliona maraka.

Ponude su dostavile i dvije kompanije iz Turske, ali su one bile daleko iznad onoga što je ponudilo preduzeće Slobodana Stankovića.

Tako je na primjer preduzeće “Kalyon Insaat Sanayi” izašlo sa ponudom od 284,1 miliona KM, a firma “Limak Insaat Sanayi” je tražila još više,čak 371,47 odnosno više nego duplo od “Integral Inženjeringa”.

Inače, kada je ovaj projekat u pitanju, glavni radovi obuhvatiće izgradnju dvocijevnog tunela Putnikovo brdo 1, dugog 1,6 kilometara, dvocijevnog tunela Putnikovo brdo 2, mosta Rudanka preko rijeke Bosne i vijadukta Putnikovo Brdo.

Dobojska obilaznica je duga 14 kilometara i nalazi se između petlje Rudanka u Doboju i petlje Medakovo u opštini Doboj Jug u Federaciji BiH.

Obilaznica se sastoji iz dvije poddionice Rudanka – Putnikovo brdo u Republici Srpskoj i Putnikovo brdo – Medakovo u Federaciji BiH.

“Autoputevi RS” ovaj projeka vode do entitetske granice, a “Autoceste FBiH” zatim grade 8,5 kilometara dugu dionicu Putnikovo brdo – Medakovo.

Izgradnju dionice Rudanka-Putnikovo Brdo 2 kreditom od 150 miliona evra finansira EBRD.

CAPITAL

[So What!]

[So What!]

Izgradnja Graničnog prijelaza Svilaj - 25. 03. 2021.

[Tempo]

super je ovo. steta sto je 2021 godina.

[So What!]

Mitrović: Izgradnja mosta na Savi realizira se planiranom dinamikom

Potpisivanje Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Turske o saradnji na infrastrukturnim i građevinskim projektima predstavlja značajan korak u realizaciji projekta izgradnje autoputa Sarajevo - Beograd.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović, koji je nedavno u Ankari potpisao ovaj sporazum, u razgovoru za Fenu je pojasnio da sporazum praktično ima osnovni karakter i temu izgradnje autoputa Beograd – Sarajevo – Beograd, pri čemu je u okviru sporazuma predviđena mogućnost izgradnje i drugih građevinskih objekata, prije svega onih pratećih, a i drugih građevinskih objekata koji su potrebni javnim ustanovama ili javnim preduzećima.

Podsjetio je da su radovi na autoputu Beograd-Sarajevo-Beograd već započeti 2019. godine, kada su predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić položili kamen-temeljac.

“Tu prije svega mislim na izgradnju mosta na rijeci Savi, koji predstavlja dio vlasništva i BiH i Republike Srbije, pri čemu treba imati u vidu da finansiranje tog mosta vrši Republika Srbija”, naveo je ministar Mitrović, dodajući da je Vučić javno rekao da će to finansirati Republika Srbija.

Kazao je da se u narednom periodu, u narednih par mjeseci, može očekivati početak izgradnje dionice od Rače do Bijeljine, napomenuvši da je Republika Srpska uradila sve pretpostavke da bi se moglo krenuti u projektovanje i izgradnju te dionice. Urađena je trasa, parcelacija i eksproprijacija, riješeni su imovinsko-pravni odnosi tako da se može pristupiti samom projektovanju i izgradnji.

Po njegovim riječima, jedna od tema ovog sporazuma je bila i finansiranje ovog projekta, a i svih drugih projekata koji su navedeni u sporazumu, pri čemu je zahtijevano od turske strane da ti krediti koji budu obezbijeđeni za finansiranje ovih projekata budu po mnogo povoljnijim uslovima u odnosu na ostale finansijere kao što su Svjetska banka, Evropska investiciona banka, Svjetska banka za obnovu i razvoj…

“Ono što je u ovom sporazumu isto tako definirano, to je da prioritet u izgradnji bar ovog dijela što se tiče autoputa Beograd – Sarajevo – Beograd imaju turske firme, odnosno firme koje su započele poslove na izgadnji ovog dijela. U ovom trenutku to je ‘Tasyapi’ i on će sigurno raditi ovu dionicu od Rače do Bijeljine”, naveo je ministar Mitrović.

Završetak mosta na Savi na jesen sljedeće godine

Kazao je da izgradnja mosta na rijeci Savi ide planiranom dinamikom i da je najesen sljedeće godine planiran završetak tog mosta.

“Bio sam na mjestu izgradnje i sami radovi teku planiranom dinamikom. Ovdje smo imali ‘Tasyapi’ izvođača, njihove ljude, njihovu mehanizaciju i svjedok sam da su i u toku zimskog perioda, praznika, vikenda, radili non-stop. Tako da sve pohvale za ovu firmu. Apsolutno smo sigurni da će rokovi koji su bili dogovoreni biti ispoštovani, što se tiče same gradnje mosta”, istaknuo je ministar Mitrović.

Kada je riječ o Koridoru Vc, kaže da radovi na Koridoru Vc idu dinamikom “onako kako je diktirano, s obzirom na uslove finansiranja i same tenderske procedure“.

“Trenutno je, od 340 kilometara koliko je dužina koridora Vc, negdje oko 114 kilometara izgrađeno, dok je u fazi izgradnje nekih 45 ili 46 kilometara. Imamo još određeni dio lotova, ili dionica, koji su u fazi tenderisanja i provođenja tenderske procedure, tako da u tom dijelu možemo biti sigurni da će se krenuti u izgradnju, jer su za to osigurana finansijska sredstva”, naveo je Mitrović.

U razgovoru za Fenu govorio je i o Memorandumu o razumijevanju o mapi puta za 5G digitalnu transformaciju šest ekonomija zapadnog Balkana koji je potpisan prošle godine.

Bili smo posljednja zemlja zapadnog Balkana koja je uvela 4G mrežu

“Mi smo potpisali taj memorandum. Ali isto tako moramo se vratiti unazad i konstatovati da smo 2019. godine, prilikom uvođenja 4G mreže, bili posljednja zemlja zapadnog Balkana koja je uvela 4G mrežu, pri čemu je postignut dogovor, određen je za operatere frekventni spektar koji će koristiti za 4G mrežu. Oni su se obavezali u narednih pet godina da će kompletno područje, odnosno negdje 90 do 95 posto područja pokriti sa 4G mrežom”, pojasnio je ministar Mitrović.

Kaže da će se u okviru Ministarstva pratiti realizacija 4G mreže i vodit će računa o frekventnom spektru koji je potreban za 5G mrežu, „da bude rezervisan, odnosno onog trenutka kad budemo bili u mogućnosti uspostavljanja, prije svega završetka ili dovođenja u završnu fazu 4G mreže da možemo početi implementaciju 5G mreže“.

Ministar Mitrović osvrnuo se i na poslovanje BHANSA-e tokom pandemije koronavirusa, navodeći da je u prethodnom periodu, odnosno 2020. godine, zbog pandemije, smanjen u velikom dijelu vazdušni saobraćaj, kao i svi drugi vidovi transporta, ali pogotovo vazdušni saobraćaj.

“Prije svega mislim na putnički saobraćaj, jer vezani su i za godišnje odmore i za putovanja kako privrednika tako i ostalih. Isto tako, jedan od razloga su mjere koje pojedine države poduzimaju, s obzirom na kretanje stanovništva između pojedinih zemalja. Tako da je zaista drastično smanjen vazdušni saobraćaj, kako robni tako i putnički. U prošloj godini je BHANSA imala ostvarenje od planiranih prihoda negdje oko 47 posto”, kazao je ministar Mitrović.

N1

[So What!]

Izgradnja dionice Tarčin - Ivan - 29. 03. 2021. @ slow burn73 (Skyscrapercity forum)

[So What!]

Polovinom godine eksproprijacija imovine za gradnju auto-puta Prijedor - Banjaluka

Gradonačelnik Prijedora Dalibor Pavlović najavio je da bi eksproprijacija imovine radi izgradnje auto-puta Prijedor-Banjaluka trebalo da počne polovinom godine.

Pavlović je rekao da će Gradska uprava biti na usluzi Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove u poslovima eksproprijacije za ovaj auto-put, kao što će biti na raspolaganju i za završetak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u novim naseljima u Prijedoru.

"Ovaj posao očekujem da će biti završen do kraja godina i time će biti riješen problem legalizacije zemljišta koji ljudi imaju već 21 godinu", istakao je Pavlović u obraćanju odbornicima Skupštine grada Prijedora prilikom prezentovanja plana rada za ovu godinu.

On je najavio da bi u ovoj godini trebalo da bude izgrađena nova industrijska zona jer u industrijskoj zoni Celpak postoje samo dvije slobodne parcele zemljišta.

"Nova industrijska zona biće od naselja Gornji Orlovci do naselja Janjića pumpa na mjestu silaska s budućeg auto-puta", naveo je Pavlović i ponovio da će se graditi i više kružnih raskrsnica na širem području grada.

Gradonačelnik Prijedora je istakao da će uskoro biti osnovan novi privredni savjet grada za koji će biti uspostavljen novi način rada.

"Od samih privrednika i od tog savjeta kao struke tražićemo kako dalje u toj oblasti, kao što ćemo i od poljoprivrednika tražiti da kreiraju zajedno sa nama davanja i podsticaje", dodao je Pavlović.

On je naglasio da će biti analizirano poslovanje svih gradskih preduzeća, da će lokalna vlast koristiti republičke institucije za dodatni angažman za investicije i projekte u Prijedoru i da će se budžet grada uvijek kreirati prema potrebama, a neće predstavljati "čestitke, želje i pozdrave".

Pavlović je rekao da će uslijediti priprema detaljnog plana rada za period od 1. jula do kraja godine, kao i podnošenje izvještaja o prvih sto dana rada, ukoliko Skupština iskaže potrebu i za tim.

Odbornici Skupštine grada Prijedora usvojili su izvještaj o radu Gradske uprave za 2020. godinu, a nisu usvojili izvještaj o radu gradonačelnika za isti period. Usvojili su plan rada ovih dviju institucija za 2021. godinu.

Ponovo su za vršioce dužnosti načelnika odjeljenja Gradske uprave imenovani kadrovi koji su tu dužnost obavljali na 90 dana počev od 30. decembra prošle godine, a organizaciona novina je formiranje Odjeljenja za poljoprivredu i ruralni razvoj čiji obim poslova je do sada bio u Odjeljenju za privredu i poljoprivredu, a koje je ovom promjenom preimenovano u Odjeljenje za privredu i preduzetništvo.

Nezavisne

[So What!]

Dušan Topić, direktor “Autoputeva RS”, o planovima tog javnog preduzeća: Srpska priprema teren za novih 170 kilometara

Dušan Topić, direktor “Autoputeva RS”, o planovima tog javnog preduzeća: Srpska priprema teren za novih 170 kilometara

Republika Srpska priprema teren za proširenje mreže autoputeva u ukupnoj dužini od 170 kilometara, a određene aktivnosti se sprovode na svim stranama, čime će se, u dogledno vrijeme, povezati sa regionom i EU, a od toga može imati samo korist.

Istakao je to za “Glas Srpske” direktor preduzeća “Autoputevi Republike Srpske” Dušan Topić, koji je naglasio da se većina planova za sada odvija onako kako je predviđeno planskim dokumentima.

Republičke institucije sprovode određene aktivnosti na dionicama koje treba da krenu od granice sa Srbijom, odnosno od Bijeljine preko Brčkog do Vukosavlja te od Banjaluke do Prijedora.

Prema najavama, polovinom ove godine bi mogli biti potpisani ugovori o finansiranju, projektovanju i izgradnji autoputa od Vukosavlja do Rače, što otvara mogućnost da te dionice budu izgrađene do 2025. godine, kako je i planirano. Na javni poziv za izgradnju autoputa, podijeljenog u tri lota, dostavljeno je desetak prijava, a procijenjena vrijednost projekta 1,35 milijardi KM. Posljednjih dana intenzivirana je priča o izgradnji dionice od Banjaluke do Prijedora, a prema zvaničnim najavama eksproprijacija imovine radi izgradnje tog autoputa trebalo bi da počne polovinom godine. Za te poslove nadležna je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a Topić ističe da je njihovo opredjeljenje jasno, a to je da Srpska upiše što više kilometara autoputeva.

- Eksproprijacija dobrom dinamikom ide na potezu od Bijeljine do Brčkog. Mi sprovodimo aktivnosti koje se odnose na finansiranje, ali nemamo još ništa konkretno - istakao je Topić.

Interes za učešće u takmičarskom dijalogu za finansiranje, projektovanje i izgradnju dionica Vukosavlje - Brčko, Brčko - Bijeljina i Bijeljina - Rača je dobar, zaprimljene su određene prijave, čiji pregled još traje. S druge strane, gradnja autoputa na koridoru 5C teče planiranom dinamikom.

Prostornim planovima Srpske trasa koridora 5C kroz RS predstavljena je kao ključna putna transportna veza od velikog ekonomskog značaja, a riječ je o dionici petlja Rudanka (Kostajnica) do petlje Johovac (Tovira), koja se nadovezuje na postojeći autoput Banjaluka - Doboj te o dionici Rudanka - Putnikovo brdo.

- U završnoj fazi je izbor izvođača radova za dionicu od Kostajnice do Putnikovog brda, odnosno takozvana obilaznica oko Doboja, tako da uskoro počinju radovi, a za dionicu dugu 35 kilometra od Johovca do Vukosavlja bi u maju trebalo da raspišemo tender za izbor izvođača i nadzora, do kraja ove godine da ih izaberemo i s proljeća da počnu radovi na terenu - rekao je Topić.

Kompletna trasa koridora 5C kroz RS je duga 46,6 kilometara, a Srpska za sada ima izgrađenih oko 105 kilometara autoputa na dijelu od Banjaluke do Doboja te od Banjaluke do Gradiške.

Mostovi

Dušan Topić se osvrnuo i na druge velike infrastrukturne projekte koji su dio budućih trasa autoputeva. To su mostovi na Savi kod Gradiške koji se nadovezuje na autoput Banjaluka - Gradiška te novi most na Rači, na dijelu autoputa koji će povezivati Banjaluku i Beograd.

- Sve za sada ide dobro - istakao je Topić.

Glas Srpske

[So What!]

Izgradnja dionice Tarčin - Ivan [Vijadukt Raštelica 1] - 30. 03. 2021.

[So What!]

The bridge Sava near Gradiška

It is always nice to see work in progress, particularly when bridges are concerned.

These photos show how close we are to connecting both sides of the bridge and thus connecting two countries and the people of Bosnia and Herzegovina and Croatia.

For more info about the project, follow the link: Institut IGH d.d. on LinkedIn: #supervision #InstitutIGH #IGH

Institut IGH