Kako navodi Reuters, prema sažetku, prijedlog predviđa da Washington dobije pravo prvokupa na izvađene resurse i nadoknadi sav novac koji je dao Ukrajini od 2022. godine, uz kamatu od 4% godišnje, prije nego što Ukrajina dobije pristup profitima fonda.
U suštini, prijedlog osigurava da SAD prvo povrati svoja ulaganja s kamatom, a tek onda Ukrajina može ostvarivati bilo kakvu korist od tih resursa.
Ovim zajedničkim investicionim fondom upravljala bi Američka međunarodna razvojna finansijska korporacija, a upravni odbor bi se sastojao od pet članova, od kojih bi tri imenovale Sjedinjene Države, a dva Ukrajina.
Zamjenica premijera Ukrajine Yulia Svyrydenko izjavila je da će Kijev objaviti svoj stav tek kada se postigne konsenzus među ukrajinskim zvaničnicima. Mykhailo Podolyak, visoki zvaničnik iz kabineta predsjednika Zelenskog, potvrdio je da nacrt još nije finaliziran, dodajući da su konsultacije još uvijek u toku.
Na drugoj strani portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće James Hewitt ističe kako sporazum „nudi Ukrajini priliku da uspostavi trajnu ekonomsku saradnju sa Sjedinjenim Državama, što bi bio temelj dugoročne sigurnosti i mira.
Niko ne odustaje od svojih zahtjeva
Iako je Kijev prihvatio američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre, Moskva je to odbila, zahtijevajući ublažavanje sankcija koje su uvedene prema njoj nakon invazije na Ukrajinu, prije bilo kakvog pomorskog primirja. Prošle sedmice, Kijev i Moskva su ipak postigli dogovor o obustavi napada na energetsku infrastrukturu i pomorske ciljeve. Uprkos ovom dogovoru, Ukrajina i Moskva nisu se pomjerile sa početnih tački zahtjeva. Ukrajina bi možda i odustala od članstva u NATO-u, ali ne i od teritorija koje je invazijom prisvojila Rusija, dok s druge strane Moskva ponavlja kako ne odustaje od svojih zahtjeva da se Ukrajina demilitarizira i odustane od NATO-a.
U cijelom ovom procesu predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelensky nastoji ne praviti krive poteze, i ponovo ne naljutiti američku administraciju koja je nakon neslavnog susreta u Bijeloj kući sa predsjednikom i potpredsjednikom SAD-a izrazila sumnju da Zelensky uopće želi završiti ratu svojoj zemlji.
I dok Trumpova administracija vrši pritisak na Kijev da potpiše sporazum kojim bi Washington dobio udio u ukrajinskim resursima, Zelenski ponavlja da prihvata tu ideju, ali da ipak ne bi potpisao sporazum koji bi osiromašio njegovu zemlju.
„Washington stalno mijenja uslove, ali ne želim da steknu utisak da se načelno protivimo saradnji“, izjavio je Zelenski.
Da će Ukrajina i njen narod platiti najveću cijenu, moglo se naslutiti još na početku ruske invazije, ali ova zemlja sada se suočava i sa mogućnošću da za kakav takav mir založi sva svoja prirodna bogatstva od kojih ovisi i njen ekonomski razvoj, ali i dijelove svoje teritorije.
