Važno je oboje, nije važno ko je učitelj jedino ako učenik može uočiti kad učitelj ne govori istinu.riverflow wrote:Krišnamurti je, čini mi se, dobro rekao:"Važno je učenje, ko je učitelj nije važno."
Budizam, religija ili filozofija ?
-
Great Cornholio
- Posts: 11713
- Joined: 17/06/2010 23:40
#2151 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
-
theTruePath
- Posts: 8483
- Joined: 26/12/2009 15:23
#2152 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
Svi oni misle da su upoznali istinu na kraju,ali cinjenica je da istrazivanja pokazuju da ako pogledamo njihovu proslost vecina nisu imali stabilan zivot,i vecina uz to i napusti tu novu vjeru i vrati se izvornoj.Sad vise necemoGreat Cornholio wrote:Ne mora značiti da su takve osobe labilne i slabe, već naprotiv, da su uvidjeli da većina griješi, i bez obzira na rizik da budu "linčovani" odlučili da "plivaju protiv struje". Ne znam koji je to psiholog bio, ali nekako mi je jednostran, može bit' da je ideološki angažovan, ko oni koji ubjeđuju ljude da je zdravo na 35 stepeni čitav dan ni jesti ni piti. Sad nećemo više o tome.theTruePath wrote:To je tvoje misljenje,ja baziram svoje na istrazivanjima koje je psiholog iznio.Ali u pravu si necemo vise o tome
-
Great Cornholio
- Posts: 11713
- Joined: 17/06/2010 23:40
-
riverflow
- Posts: 654
- Joined: 05/12/2012 20:17
#2155 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
Mislim da bi religija, bilo koja, ili učenje, bilo koje, čovjeku trebali pomoći da dodje do istine, tj. do samog sebe. Jednostavno, da mu omoguće nešto kao "prolaz" do svog bitka. Ne sumnjam da sva, ali sva učenja, čista, neiskvarena, imaju taj cilj. Do učenika je hoće li to prepoznati. Zaista, učitelji nisu bitni. 
Krišnamurti, opet:) "Držim da je istina besputna zemlja, kojoj ne možete prići nikojim putem, ni jednom religijom, ni jednom sektom. To je moja tačka gledišta, kojoj sam potpuno i bezuslovno dosljedan. Istina, budući neograničena, neuslovljena, nepristupačna ni jednim postojećim putem, ne može biti organizovana; niti ijedna organizacija treba biti osnovana da vodi ili prisiljava ljude uz bilo koji poseban put. Ako to shvatite, tada ćete uvidjeti kako je nemoguće organizovati vjeru. Vjera je čisto lična stvar, i ne trebate i ne smijete je organizovati. Ako to učinite, postaje mrtva, kristalizovana. Postaje vjerovanje, sekta, religija, koja se izlaže drugima. To je ono što svi širom svijeta pokušavaju da učine. ... Istinu ne možete spustiti dole, radije pojedinci moraju učiniti napor da je dostignu. Ne možete spustiti planinski vrh u dolinu".
Krišnamurti, opet:) "Držim da je istina besputna zemlja, kojoj ne možete prići nikojim putem, ni jednom religijom, ni jednom sektom. To je moja tačka gledišta, kojoj sam potpuno i bezuslovno dosljedan. Istina, budući neograničena, neuslovljena, nepristupačna ni jednim postojećim putem, ne može biti organizovana; niti ijedna organizacija treba biti osnovana da vodi ili prisiljava ljude uz bilo koji poseban put. Ako to shvatite, tada ćete uvidjeti kako je nemoguće organizovati vjeru. Vjera je čisto lična stvar, i ne trebate i ne smijete je organizovati. Ako to učinite, postaje mrtva, kristalizovana. Postaje vjerovanje, sekta, religija, koja se izlaže drugima. To je ono što svi širom svijeta pokušavaju da učine. ... Istinu ne možete spustiti dole, radije pojedinci moraju učiniti napor da je dostignu. Ne možete spustiti planinski vrh u dolinu".
-
Sati
- Posts: 767
- Joined: 31/01/2010 16:09
#2156 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
Za to što kažeš da se onaj okean i nebo spajaju, pa tako i dobro i zlo, ne mogu se složiti.
Jer svi znamo da se ne spajaju. Ali je lep primer kako nas privid zavara i kako lako u njega poverujemo
--------------------
768. Sakkino pitanje
Sakka, vladar bogova, upita Blaženog: "Gospodine, da li svi monasi i bramani podučavaju istu Dhammu, praktikuju istu praksu, žele istu stvar i teže istom ciilju?"
"Ne, Sakka, nije tako. A zašto? Ovaj svet sačinjen je od mnoštva različitih elemenata i ljudi se čvrsto drže jedne ili druge među tim stvarima, postaju trajno vezani za nju, govoreći: 'Samo je ovo istina, sve drugo je pogrešno.' Zbog toga, svi monasi i bramani ne podučavaju istu Dhammu, ne praktikuju istu praksu, ne žele istu stvar i ne teže istom ciilju"
Buda
Sakkapañha sutta (DN 21)
-
bizet
- Posts: 1541
- Joined: 24/06/2012 07:41
#2157 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
hvala @ime_kojeg_nema, hvala @Sati, za podrsku 
@Sati, zemlja bez neba ne postoji, tako ni dobro bez loseg...da nema zla ne bi bilo ni dobra, jer u tom slucaju ne bi ni znali sta je dobro a sta zlo, i obratno
na ovaj nacin sam razmisljala
cak je moguce da nesto sto je lose bude u odredjenim okolnostima bolje ili dobro u odnosu na nesto drugo, losije
mi ustvari ovdje pricamo o odnosu dobrog i loseg, o granici i razgranicavanju mozemo na nekom osnovnom nivou (ovo sam sad banalizirala a nihe mi to bio cilj)
moja dajdjinca govori kako na svijetu ne postoje losi ljudi, samo neki nisu imali srece pa ih je zivot natjerao da budu takvi, ali kada im se obratis ljudski da ce veliki dio njih pokazati da mogu biti dobri
...jako lijep pogled na svijet ona ima, pozitivan...zelim reci da iza loseg se mozda krije samo losa sreca i cesto je tesko podvuci strogu granicu...ne mislim na kriminalce, psihopate i sl. iako se receno onda treba aplicirati i na njih :S...zamrsih se u sopstvenim mislima 
@Sati, zemlja bez neba ne postoji, tako ni dobro bez loseg...da nema zla ne bi bilo ni dobra, jer u tom slucaju ne bi ni znali sta je dobro a sta zlo, i obratno
na ovaj nacin sam razmisljala
cak je moguce da nesto sto je lose bude u odredjenim okolnostima bolje ili dobro u odnosu na nesto drugo, losije
mi ustvari ovdje pricamo o odnosu dobrog i loseg, o granici i razgranicavanju mozemo na nekom osnovnom nivou (ovo sam sad banalizirala a nihe mi to bio cilj)
moja dajdjinca govori kako na svijetu ne postoje losi ljudi, samo neki nisu imali srece pa ih je zivot natjerao da budu takvi, ali kada im se obratis ljudski da ce veliki dio njih pokazati da mogu biti dobri
- fatamorgana
- Posts: 26894
- Joined: 16/02/2010 22:35
- Location: došao je tiho i ušao u .... banoviće
#2158 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
ma jok ba, kapitalisti,theTruePath wrote:Kinezi nisu budisti vecinom,vec konfucianisti
- fatamorgana
- Posts: 26894
- Joined: 16/02/2010 22:35
- Location: došao je tiho i ušao u .... banoviće
#2159 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
pa pocni od vehabija,theTruePath wrote:Da,zanima me koliko se sire sekte po BosniGreat Cornholio wrote:Tamo prebrojavaš adventiste, ovdje budiste, je l' to vršiš neko istraživanje, il' ih prebrojavaš zbog nekog drugog razloga?theTruePath wrote:koliko ima budista u bosni?
- fatamorgana
- Posts: 26894
- Joined: 16/02/2010 22:35
- Location: došao je tiho i ušao u .... banoviće
#2160 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
ime_kojeg_nema wrote:cestitam bizet. zaista mi je drago zbog tebe...bizet wrote:ps. mi smo usli u 32. + sedmicu, sljedeci cilj 35. + sedmica
- fatamorgana
- Posts: 26894
- Joined: 16/02/2010 22:35
- Location: došao je tiho i ušao u .... banoviće
#2161 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
bizet wrote:hvala @ime_kojeg_nema, hvala @Sati, za podrsku
@Sati, zemlja bez neba ne postoji, tako ni dobro bez loseg...da nema zla ne bi bilo ni dobra, jer u tom slucaju ne bi ni znali sta je dobro a sta zlo, i obratno
na ovaj nacin sam razmisljala
cak je moguce da nesto sto je lose bude u odredjenim okolnostima bolje ili dobro u odnosu na nesto drugo, losije
mi ustvari ovdje pricamo o odnosu dobrog i loseg, o granici i razgranicavanju mozemo na nekom osnovnom nivou (ovo sam sad banalizirala a nihe mi to bio cilj)
moja dajdjinca govori kako na svijetu ne postoje losi ljudi, samo neki nisu imali srece pa ih je zivot natjerao da budu takvi, ali kada im se obratis ljudski da ce veliki dio njih pokazati da mogu biti dobri...jako lijep pogled na svijet ona ima, pozitivan...zelim reci da iza loseg se mozda krije samo losa sreca i cesto je tesko podvuci strogu granicu...ne mislim na kriminalce, psihopate i sl. iako se receno onda treba aplicirati i na njih :S...zamrsih se u sopstvenim mislima
"Sta je dobro? A sta zlo?
Mozda, gledajuci unutra, unutra, tamo gdje rijeci izgledaju skoro beskorisne jer nisu u stanju da objasne, svako od nas vec zna."
preneseno iz clanka "Ne dualnost dobra i zla" M. Vigorita
-
Great Cornholio
- Posts: 11713
- Joined: 17/06/2010 23:40
#2162 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
Iako ne zvuči lijepo kad kažemo da je Medicina napredovala "zahvaljući" ljudima koji su obolijevali od različitih bolesti, ipak je to činjenica, jer da nije bilo bolesti ne bi ljekari imali šta da istražuju, da nije bilo bolesti ne bi se mogli pronaći lijekovi za bolesti.fatamorgana wrote:bizet wrote:hvala @ime_kojeg_nema, hvala @Sati, za podrsku
@Sati, zemlja bez neba ne postoji, tako ni dobro bez loseg...da nema zla ne bi bilo ni dobra, jer u tom slucaju ne bi ni znali sta je dobro a sta zlo, i obratno
na ovaj nacin sam razmisljala
cak je moguce da nesto sto je lose bude u odredjenim okolnostima bolje ili dobro u odnosu na nesto drugo, losije
mi ustvari ovdje pricamo o odnosu dobrog i loseg, o granici i razgranicavanju mozemo na nekom osnovnom nivou (ovo sam sad banalizirala a nihe mi to bio cilj)
moja dajdjinca govori kako na svijetu ne postoje losi ljudi, samo neki nisu imali srece pa ih je zivot natjerao da budu takvi, ali kada im se obratis ljudski da ce veliki dio njih pokazati da mogu biti dobri...jako lijep pogled na svijet ona ima, pozitivan...zelim reci da iza loseg se mozda krije samo losa sreca i cesto je tesko podvuci strogu granicu...ne mislim na kriminalce, psihopate i sl. iako se receno onda treba aplicirati i na njih :S...zamrsih se u sopstvenim mislima
"Sta je dobro? A sta zlo?
Mozda, gledajuci unutra, unutra, tamo gdje rijeci izgledaju skoro beskorisne jer nisu u stanju da objasne, svako od nas vec zna."
preneseno iz clanka "Ne dualnost dobra i zla" M. Vigorita
Ali, ipak je činjenica da dobro i zlo ne mogu koegzistirati, ne možeš istovremeno biti i zdrav i bolestan, ili si jedno ili si drugo. Između dobra i zla se konstantno vodi "borba", a da bi mi uspjeli pobijediti zlo moramo prvo znati šta je dobro, moramo znati za šta se borimo, a moramo se i znati boriti, poznavati vještine, tehnike i taktike koje su nam potrebne da bi pomogli Dobru da pobijedi zlo.
Ne bih se ja složio da mora postojati zlo da bi znali šta je Dobro, već je obrnuto, Mora postojati Dobro da bi na osnovu dobra mogli procijeniti šta je zlo.
Da bi utvrdili da neko boluje od dijabetesa moramo znati koje su to normalne( dobre) vrijednosti šećera u krvi, tako da mi na osnovu dobra znamo šta je zlo, a ne obrnuto, zlo nije preduslov za dobro, ono nam samo "govori" da ne činimo dobro.
-
theTruePath
- Posts: 8483
- Joined: 26/12/2009 15:23
#2163 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
Pa da si pratio moje odgovre vidio bi da sam rekao da je vehabizam najmnogobrojnija sekta u BIHpa pocni od vehabija,
Last edited by theTruePath on 18/06/2013 08:43, edited 1 time in total.
-
theTruePath
- Posts: 8483
- Joined: 26/12/2009 15:23
#2164 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
Po vjeri vecina kineza se drzi svojih tradicionalnih vjera animizam i obozavanje pradjedova,pa onda konfucianizamfatamorgana wrote:ma jok ba, kapitalisti,theTruePath wrote:Kinezi nisu budisti vecinom,vec konfucianisti
-
Sati
- Posts: 767
- Joined: 31/01/2010 16:09
#2165 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
769. Zajedništvo
Šta je to moć zajedništva? Postoje ove četiri osnove bliskosti: nesebičnost, ljubazne reči, dobročinstvo i postupanje prema svima jednako. Najbolja nesebičnost jeste nesebičnost u Dhammi. Najbolje ljubazne reči je podučavanje Dhammi uvek iznova i to iskrenog i pažljivog slušaoca. Najbolje dobročinstvo je podsticanje, ohrabrivanje i ustaljivanje poverenje u onome ko sumnja, vrline u nečasnome, darežljivosti u škrtome i mudrosti u nepromišljenome. Najbolje postupanje prema svima jednako jeste postupanje između onoga ko je "ušao u tok" i drugoga koji je "ušao u tok", između onoga ko je "jednom-povratnik" i drugoga koji je "jednom-povratnik", između onoga ko je "ne-povratnik" i drugoga koji je "ne-povratnik", kao i između onoga ko je arahant i drugoga koji je arahant. To je moć zajedništva.
Buda
Bala sutta (AN 9.5)

Šta je to moć zajedništva? Postoje ove četiri osnove bliskosti: nesebičnost, ljubazne reči, dobročinstvo i postupanje prema svima jednako. Najbolja nesebičnost jeste nesebičnost u Dhammi. Najbolje ljubazne reči je podučavanje Dhammi uvek iznova i to iskrenog i pažljivog slušaoca. Najbolje dobročinstvo je podsticanje, ohrabrivanje i ustaljivanje poverenje u onome ko sumnja, vrline u nečasnome, darežljivosti u škrtome i mudrosti u nepromišljenome. Najbolje postupanje prema svima jednako jeste postupanje između onoga ko je "ušao u tok" i drugoga koji je "ušao u tok", između onoga ko je "jednom-povratnik" i drugoga koji je "jednom-povratnik", između onoga ko je "ne-povratnik" i drugoga koji je "ne-povratnik", kao i između onoga ko je arahant i drugoga koji je arahant. To je moć zajedništva.
Buda
Bala sutta (AN 9.5)

- fatamorgana
- Posts: 26894
- Joined: 16/02/2010 22:35
- Location: došao je tiho i ušao u .... banoviće
#2166 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
Anyway, kad budes pravio spisak budista za mene stavi cifru 2 jer ja vrijedim za dvojicu,theTruePath wrote:Pa da si pratio moje odgovre vidio bi da sam rekao da je vehabizam najmnogobrojnija sekta u BIHpa pocni od vehabija,
-
ime_kojeg_nema
- Posts: 743
- Joined: 02/11/2010 16:22
#2167 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
dodao bih da buduci da budisti negiraju sopstvo najbolje je reci da ne postoji nijedan budista. ne u bih nego na svijetu.
admine, kljucaj temu, nema smisla vise raspravljati
admine, kljucaj temu, nema smisla vise raspravljati
- fatamorgana
- Posts: 26894
- Joined: 16/02/2010 22:35
- Location: došao je tiho i ušao u .... banoviće
#2168 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
ma kak'o kljucanje, tek smo po' Bosne na budizam preveli,ime_kojeg_nema wrote:dodao bih da buduci da budisti negiraju sopstvo najbolje je reci da ne postoji nijedan budista. ne u bih nego na svijetu.
admine, kljucaj temu, nema smisla vise raspravljati
-
Sati
- Posts: 767
- Joined: 31/01/2010 16:09
#2169 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
770. Najbolji začin
Slano ili kiselo, mnogo ili malo,
sve je ukusno kad je spravljeno s ljubavlju.
Zaista, ljubav je najbolji začin.
Kesava đātaka komentar (346)

Slano ili kiselo, mnogo ili malo,
sve je ukusno kad je spravljeno s ljubavlju.
Zaista, ljubav je najbolji začin.
Kesava đātaka komentar (346)

-
Great Cornholio
- Posts: 11713
- Joined: 17/06/2010 23:40
#2170 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
I šta @bizet kaže, kad bi budisti došli na vlast oni bi vrlo brzo riješili problemefatamorgana wrote:ma kak'o kljucanje, tek smo po' Bosne na budizam preveli,ime_kojeg_nema wrote:dodao bih da buduci da budisti negiraju sopstvo najbolje je reci da ne postoji nijedan budista. ne u bih nego na svijetu.
admine, kljucaj temu, nema smisla vise raspravljati
-
Sati
- Posts: 767
- Joined: 31/01/2010 16:09
#2171 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
771. Posmatranje drugih
Jedan od mojih učitelja jeo je vrlo brzo. I pri tome je mljackao. A ipak je nama govorio da jedemo polako i sabrano. Često sam ga gledao i nervirao se. Ja sam patio, a ne on! Gledao sam spoljašnjost. Kasnije sam naučio; neki ljudi voze vrlo brzo, ali pažljivo; drugi voze sporo i imaju česte nezgode. Ne vezuj se za pravila, za formu. Ako druge posmatraš najviše deset posto vremena, tvoja praksa je u redu.
Ajahn Chah: No Ajahn Chah
Jedan od mojih učitelja jeo je vrlo brzo. I pri tome je mljackao. A ipak je nama govorio da jedemo polako i sabrano. Često sam ga gledao i nervirao se. Ja sam patio, a ne on! Gledao sam spoljašnjost. Kasnije sam naučio; neki ljudi voze vrlo brzo, ali pažljivo; drugi voze sporo i imaju česte nezgode. Ne vezuj se za pravila, za formu. Ako druge posmatraš najviše deset posto vremena, tvoja praksa je u redu.
Ajahn Chah: No Ajahn Chah
-
ime_kojeg_nema
- Posts: 743
- Joined: 02/11/2010 16:22
#2172 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
evo da i ja posolim koju mudru 
Dobar čovjek ne postoji, to je zabluda loših ljudi. Dobar čovjek je vještačka tvorevina, rezultat teške unutrašnje borbe sa samim sobom. Kada bi ta sumnjiva pojava, koju nazivate dobrim čovjekom, bar odškrinula pendžere svog unutrašnjeg svijeta, vidjeli biste da je unutar svih nas manje ili više isti kal, sazdan od sličnih nekvaliteta. Zato bih radije, umjesto o dobrom, govorio o pametnom čovjeku. Budi pametan da ne bi bio loš. Pametan čovjek povazdan bišće po sebi, odstranjuje svoje lošosti, i u jednom trenutku shvati da nikada nije dosta tog biskanja, da je loš karakter naš duševni korov, ti ga pljeviš a on se otima, raste li raste. Ne date se ni ti ni on u toj pljevidbi bez kraja. Nikada ne možeš odstraniti svoje mane, ali nikada ne smiješ ni prestati da ih tamaniš. A ako si uporan, ako se ne predaješ, onda ti se poslije decenija savjesnog rada može desiti i to da u ogledalu ugledaš nekog nasmijanog i smirenog sebe. I tu ti je možda ključ. Ako potamaniš dovoljno svojih zala, ako ih nekako turiš pod kontrolu, onda ispod njih izbije vedrina. Pojavi se osmijeh. Najljepši prizor na nekom čovjeku je njegov osmijeh. Razvučeš ove svoje žvalje od uha do uha i kažeš sebi: “Pa, jebem mu miša, možda baš i nisam ispao tako loše…”
Zuko Džumhur
Dobar čovjek ne postoji, to je zabluda loših ljudi. Dobar čovjek je vještačka tvorevina, rezultat teške unutrašnje borbe sa samim sobom. Kada bi ta sumnjiva pojava, koju nazivate dobrim čovjekom, bar odškrinula pendžere svog unutrašnjeg svijeta, vidjeli biste da je unutar svih nas manje ili više isti kal, sazdan od sličnih nekvaliteta. Zato bih radije, umjesto o dobrom, govorio o pametnom čovjeku. Budi pametan da ne bi bio loš. Pametan čovjek povazdan bišće po sebi, odstranjuje svoje lošosti, i u jednom trenutku shvati da nikada nije dosta tog biskanja, da je loš karakter naš duševni korov, ti ga pljeviš a on se otima, raste li raste. Ne date se ni ti ni on u toj pljevidbi bez kraja. Nikada ne možeš odstraniti svoje mane, ali nikada ne smiješ ni prestati da ih tamaniš. A ako si uporan, ako se ne predaješ, onda ti se poslije decenija savjesnog rada može desiti i to da u ogledalu ugledaš nekog nasmijanog i smirenog sebe. I tu ti je možda ključ. Ako potamaniš dovoljno svojih zala, ako ih nekako turiš pod kontrolu, onda ispod njih izbije vedrina. Pojavi se osmijeh. Najljepši prizor na nekom čovjeku je njegov osmijeh. Razvučeš ove svoje žvalje od uha do uha i kažeš sebi: “Pa, jebem mu miša, možda baš i nisam ispao tako loše…”
Zuko Džumhur
-
Sati
- Posts: 767
- Joined: 31/01/2010 16:09
#2173 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
772. Dobro odmeren napor
Jednom je prilikom poštovani Sona boravio blizu Rāđagahe, u Senovitoj šumi. I dok je meditirao u osami, javi mu se ova misao: "Sledbenici Blaženog žive istrajni i ja sam jedan. Pa ipak, um mi se nije oslobodio strasti. Moja porodica dovoljno je bogata da bih mogao da uživam u raskoši i stičem zasluge darujući druge. Šta ako odustanem od zaređenja, vratim se običnom životu i počnem da uživam u raskoši i stičem zasluge darujući druge?" Tada Blaženi, kad je shvatio kakve misli zaokupljaju Sonu -- hitro kao što bi snažan čovek ispružio savijenu ruku ili savio ispruženu ruku -- nestade sa Lešinareve hridi, pojavi se u Senovitoj šumi, pravo pred poštovanim Sonom i reče: "Šta misliš, Sona. Ranije, dok si bio domaćin, jesi li bio vešt u sviranju na instrumentu vini?"
"Da, gospodine."
"Kad su žice na tvojoj vini bile jako zategnute, je li ona bila naštimovana i pogodna za sviranje?"
"Ne, gospodine"
"A kad su žice na njoj bile jako labave, je li bila naštimovana i pogodna za sviranje?"
"Ne, gospodine"
"A kada žice nisu bile ni jako zategnute, ni jako labave, već naštimovane po meri, je li ona tada bila pogodna za sviranje?"
"Da, gospodine"
"Na isti način, Sona, prevelik napor rađa uznemirenost, preslab napor rađa lenjost. Zato bi trebalo da odrediš pravu meru svog napora, da naštimaš svojih [pet] sposobnosti u skladu sa njim i onda zasviraš svoju melodiju."
Buda
Sona sutta (AN 6:55)

Jednom je prilikom poštovani Sona boravio blizu Rāđagahe, u Senovitoj šumi. I dok je meditirao u osami, javi mu se ova misao: "Sledbenici Blaženog žive istrajni i ja sam jedan. Pa ipak, um mi se nije oslobodio strasti. Moja porodica dovoljno je bogata da bih mogao da uživam u raskoši i stičem zasluge darujući druge. Šta ako odustanem od zaređenja, vratim se običnom životu i počnem da uživam u raskoši i stičem zasluge darujući druge?" Tada Blaženi, kad je shvatio kakve misli zaokupljaju Sonu -- hitro kao što bi snažan čovek ispružio savijenu ruku ili savio ispruženu ruku -- nestade sa Lešinareve hridi, pojavi se u Senovitoj šumi, pravo pred poštovanim Sonom i reče: "Šta misliš, Sona. Ranije, dok si bio domaćin, jesi li bio vešt u sviranju na instrumentu vini?"
"Da, gospodine."
"Kad su žice na tvojoj vini bile jako zategnute, je li ona bila naštimovana i pogodna za sviranje?"
"Ne, gospodine"
"A kad su žice na njoj bile jako labave, je li bila naštimovana i pogodna za sviranje?"
"Ne, gospodine"
"A kada žice nisu bile ni jako zategnute, ni jako labave, već naštimovane po meri, je li ona tada bila pogodna za sviranje?"
"Da, gospodine"
"Na isti način, Sona, prevelik napor rađa uznemirenost, preslab napor rađa lenjost. Zato bi trebalo da odrediš pravu meru svog napora, da naštimaš svojih [pet] sposobnosti u skladu sa njim i onda zasviraš svoju melodiju."
Buda
Sona sutta (AN 6:55)

- fatamorgana
- Posts: 26894
- Joined: 16/02/2010 22:35
- Location: došao je tiho i ušao u .... banoviće
#2174 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
Moze se i vise.... Prosvijetliti srce jer iz njega sve izvire, i dobro i zlo,ime_kojeg_nema wrote:evo da i ja posolim koju mudru
Dobar čovjek ne postoji, to je zabluda loših ljudi. Dobar čovjek je vještačka tvorevina, rezultat teške unutrašnje borbe sa samim sobom. Kada bi ta sumnjiva pojava, koju nazivate dobrim čovjekom, bar odškrinula pendžere svog unutrašnjeg svijeta, vidjeli biste da je unutar svih nas manje ili više isti kal, sazdan od sličnih nekvaliteta. Zato bih radije, umjesto o dobrom, govorio o pametnom čovjeku. Budi pametan da ne bi bio loš. Pametan čovjek povazdan bišće po sebi, odstranjuje svoje lošosti, i u jednom trenutku shvati da nikada nije dosta tog biskanja, da je loš karakter naš duševni korov, ti ga pljeviš a on se otima, raste li raste. Ne date se ni ti ni on u toj pljevidbi bez kraja. Nikada ne možeš odstraniti svoje mane, ali nikada ne smiješ ni prestati da ih tamaniš. A ako si uporan, ako se ne predaješ, onda ti se poslije decenija savjesnog rada može desiti i to da u ogledalu ugledaš nekog nasmijanog i smirenog sebe. I tu ti je možda ključ. Ako potamaniš dovoljno svojih zala, ako ih nekako turiš pod kontrolu, onda ispod njih izbije vedrina. Pojavi se osmijeh. Najljepši prizor na nekom čovjeku je njegov osmijeh. Razvučeš ove svoje žvalje od uha do uha i kažeš sebi: “Pa, jebem mu miša, možda baš i nisam ispao tako loše…”
Zuko Džumhur
"Neka vrlina pobijedi zlo" - Buda Sakjamuni
-
Sati
- Posts: 767
- Joined: 31/01/2010 16:09
#2175 Re: Budizam, religija ili filozofija ?
773. Poverenje
Onda kralj Milinda reče poštovanom Nagaseni: "Koja je karakteristika poverenja?"
"Poverenje, gospodine, karakterišu smirenje i brzo napredovanje."
"Kako je to smirenje karakteristika poverenja?"
"Kada se poverenje javi, ono uništava mentalne prepreke, a kada je misao bez prepreka, ona je jasna, čista i vedra."
"Daj mi neki primer."
"Kralj, kada ide glavnim putem praćen svojom četvorovrsnom armijom -- slonovima, konjicom, bornim kolima i pešadijom -- možda naiđe na mali potok i od silne vojska koja ga pređe voda postane uskomešana, mutna i prljava. Onda kralj kaže: 'Donesite mi vode, dobri ljudi, ožedneo sam'. A oni mu odgovore: 'Da, vaše visočanstvo' i uzmu kraljev dragi kamen koji pročišćava vodu, kako bi različite vodene trave nestale, mulj se staložio i voda postala čista, bistra i prozirna. Potom donesu tu vodu kralju, govoreći: "Neka se visočanstvo napije".
Misao je poput te vode, ti ljudi su poput prilježnih meditanata, nečistoće uma su nalik vodenim travama i blatu, poverenje je poput dragog kamena koji pročišćava vodu. I kao što vodene trave nestanu, mulj se staloži, a voda postane čista, bistra i prozirna kada se u nju stavi onaj dragi kamen -- upravo isto tako, nastanak poverenja uništava mentalne prepreke, a kada je misao bez prepreka, ona je jasna, čista i vedra."
"A kako je brzo napredovanje karakteristika poverenja?"
"Isto onako, gospodine, kako prilježni meditant, kad vidi umove drugih koji su oslobođeni, on brzo napreduje ka stupnju ulaska u tok, jednom-povratnika, ne-povratnika ili arahanta i praktikuje meditaciju radi dostizanja još nedostignutog, radi ovladavanja još nesavladanim, radi saznavanja još nesaznatog. Na taj način je brzo napredovanje karakteristika poverenja
"Daj mi neki primer."
"Veliki kišni oblak može prosuti svoj tovar na visoku planinu, tako da voda koja juri nizbrdo, pošto je napunila useke, uvale i potočiće na njenim padinama, počne da puni reku, te ona poteče brže i razlije se preko nasipa. I tako, ako bi grupa ljudi došla do reke, ne znajući bilo šta o njezinoj širini i dubini, oni bi se zapanjili stojeći na njezinoj obali. Međutim, ako bi došao čovek koji poseduje poverenje u sopstvenu veštinu i snagu, te skinuo odeću i skočio u reku, on bi je preplivao. Ostali ljudi, videvši da ju je on preplivao, i sami bi je tada preplivali. Isto tako, gospodine, prilježni meditant, kad vidi umove drugih koji su oslobođeni, brzo napreduje ka stupnju ulaska u tok, jednom-povratnika, ne-povratnika ili arahanta i praktikuje meditaciju radi dostizanja još nedostignutog, radi ovladavanja još nesavladanim, radi saznavanja još nesaznatog. Na taj način je brzo napredovanje karakteristika poverenja."
Milindapañha, I.10
Onda kralj Milinda reče poštovanom Nagaseni: "Koja je karakteristika poverenja?"
"Poverenje, gospodine, karakterišu smirenje i brzo napredovanje."
"Kako je to smirenje karakteristika poverenja?"
"Kada se poverenje javi, ono uništava mentalne prepreke, a kada je misao bez prepreka, ona je jasna, čista i vedra."
"Daj mi neki primer."
"Kralj, kada ide glavnim putem praćen svojom četvorovrsnom armijom -- slonovima, konjicom, bornim kolima i pešadijom -- možda naiđe na mali potok i od silne vojska koja ga pređe voda postane uskomešana, mutna i prljava. Onda kralj kaže: 'Donesite mi vode, dobri ljudi, ožedneo sam'. A oni mu odgovore: 'Da, vaše visočanstvo' i uzmu kraljev dragi kamen koji pročišćava vodu, kako bi različite vodene trave nestale, mulj se staložio i voda postala čista, bistra i prozirna. Potom donesu tu vodu kralju, govoreći: "Neka se visočanstvo napije".
Misao je poput te vode, ti ljudi su poput prilježnih meditanata, nečistoće uma su nalik vodenim travama i blatu, poverenje je poput dragog kamena koji pročišćava vodu. I kao što vodene trave nestanu, mulj se staloži, a voda postane čista, bistra i prozirna kada se u nju stavi onaj dragi kamen -- upravo isto tako, nastanak poverenja uništava mentalne prepreke, a kada je misao bez prepreka, ona je jasna, čista i vedra."
"A kako je brzo napredovanje karakteristika poverenja?"
"Isto onako, gospodine, kako prilježni meditant, kad vidi umove drugih koji su oslobođeni, on brzo napreduje ka stupnju ulaska u tok, jednom-povratnika, ne-povratnika ili arahanta i praktikuje meditaciju radi dostizanja još nedostignutog, radi ovladavanja još nesavladanim, radi saznavanja još nesaznatog. Na taj način je brzo napredovanje karakteristika poverenja
"Daj mi neki primer."
"Veliki kišni oblak može prosuti svoj tovar na visoku planinu, tako da voda koja juri nizbrdo, pošto je napunila useke, uvale i potočiće na njenim padinama, počne da puni reku, te ona poteče brže i razlije se preko nasipa. I tako, ako bi grupa ljudi došla do reke, ne znajući bilo šta o njezinoj širini i dubini, oni bi se zapanjili stojeći na njezinoj obali. Međutim, ako bi došao čovek koji poseduje poverenje u sopstvenu veštinu i snagu, te skinuo odeću i skočio u reku, on bi je preplivao. Ostali ljudi, videvši da ju je on preplivao, i sami bi je tada preplivali. Isto tako, gospodine, prilježni meditant, kad vidi umove drugih koji su oslobođeni, brzo napreduje ka stupnju ulaska u tok, jednom-povratnika, ne-povratnika ili arahanta i praktikuje meditaciju radi dostizanja još nedostignutog, radi ovladavanja još nesavladanim, radi saznavanja još nesaznatog. Na taj način je brzo napredovanje karakteristika poverenja."
Milindapañha, I.10
