Članovi Predsjedništva BiH, te ministar saobraćaja i komunikacija, Vojin Mitrović, sastaju se naredne sedmice u Ankari s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Jedna od ključnih tema je finaliziranje dogovora za izgradnju autoceste Sarajevo - Beograd. Ovaj projekat je godinama u fokusu lidera tri zemlje. Srbija je na tom planu napredovala u odnosu na BiH, da li će nakon sastanka u Turskoj krenuti i realizacija s bh. strane?
Priča je krenula još 2017. godine. Ideja o brzoj cesti, koja bi značajno skratila vrijeme putovanja između dva glavna grada, Sarajeva i Beograda, svima je zvučala odlično. Mirovni projekat, kako su ga mnogi nazvali, do danas nije zaživio. No, od njega se nije odustalo. U kojoj je fazi, nedavno je pojašnjavao ministar prometa i komunikacija BiH.
“Jedan dio tog sporazuma je počeo već da se realizuje, a to je dio autoputa od Kuzmina do Rače i Mosta na Rači. Sljedeći dio autoputa od Rače do Bijeljine sigurno je jedan od prvih projekata, odnosno jedna od prvih dionica koja će početi da se radi jer su u ovom trenutku praktično stvoreni svi preduslovi da se može početi s gradnjom. Ostaje pitanje izbora izvođača i pomoći koju je gospodin Vučić obećao za izgradnju ovog autoputa, ali ti detalji će biti na sastanku u Turskoj i riješeni”,
kazao je Vojin Mitrović, ministar prometa i komunikacija BiH.
Tokom 2018. autoput Sarajevo – Beograd bila je neizostavna tema svih susreta srbijanskih i bh. delegacija. Ali i posjeta najviših turskih zvaničnika, poput tadašnjeg premijera Binalia Yildirima, u martu. A krajem 2018. Srbija potpisuje ugovor za izgradnju oko 20 kilometara sa turskom kompanijom Tašjapi (Tasypi), vrijednosti 250 miliona eura. Prisutan i tadašnji resorni bh. ministar, Ismir Jusko.
“Više sam puta istakao da ovo nije samo projekat, da je ovo projekat života za obje zemlje”, poručio je Jusko tada.
“Puteve gradimo da bi ljudi ovdje ostali, da bi ovdje dolazili, a ne da bi ljudi odavde odlazili”, bila je poruka tadašnje ministrice za saobraćaj Srbije, Zorane Mihajlović.
No, bh. strana je zakazala. Politika je, rekao je tada ministar Jusko, imala utjecaj. Gotovo nemoguće je bilo dogovoriti trasu putu kroz Bosnu i Hercegovinu. U jednom trenutku na stolu je bilo više od 20 različitih zahtjeva. Na koncu – dogovoreno je da se grade dva puta. Jedan od Sarajeva, prema Rogatici, Goraždu, Višegradu. Drugi pak, od Sarajeva prema Tuzli, Brčkom, do Bijeljine. Dogovoreno je na sastanku federalnih i republičkih predstavnika.
“Još ćemo vidjeti, još ne znači da će biti zaduženje, najbolje bi bilo da dobijemo grant, ali može jedan dio, ali onaj ostali dio kakav god on bude mora biti prihvatljiv za finansijsku situaciju u BiH”, kazao je Milorad Dodik 26.2.2019.
Zbog sporenja oko trasa, teško je bilo odrediti jasnu cijenu bh. strane. Turska je ranije ponudila i da finansira, no, svi su se pitali na koji način? Kredit, grant, ili nešto treće? I danas je mnogo nepoznanica. No, Turska je uz sve prepreke i dalje podržavala projekat. Jasno je to poručio u februaru 2019. predsjednik Erdogan, tokom posjete BiH.
“Imamo za cilj da ovaj projekt mira kako smo ga mi nazvali povežemo ova dva centra jugoistočne Evrope, u vezi projekta autoputa, potpisali smo potrebne memorandume, i sa bosanskom i srbijanskom stranom i planiramo da u najskorije vrijeme započnemo s izgradnjom ovog autoputa.”
Mijenjali su se ministri, prolazilo vrijeme, no od 2017. do danas, Bosna i Hercegovina osim deklarativno, nije krenula u konkretnu realizaciju onoga što je dogovoreno na brojnim sastancima. Srbija pak priču, mnogo ozbiljnije shvatila. U oktobru 2019. članovi Predsjedništva, turski predsjednik Erdogan i predsjednik Vučić, na Sremskoj Rači, ozvaničili početak gradnje autoputa.
Nakon skoro pet godina praznih obećanja političara o skorom početku gradnje na bh. strani, građani gotovo da su, na ovaj projekat, zaboravili. Nadu budi predstojeći sastanak najviših delegacija u Turskoj. Ranije procjene su bile kako bi cjelokupna autocesta u obje država mogla koštati oko osam milijardi maraka.
Recimo, taj spoj Tuzla-Doboj je puno lakše odraditi kao brzu cestu. Od Šićkog do Puračića je trasa jednostavna, samo širenje postojeće ceste. Nakon toga je potrebno iskočiti iz okvira postojeće ceste i držati se desne obale rijeke Spreče, sjeverno od Puračića, južno od Dobošnice i tako do Miričine. Najveći problem bi bio zaobići Miričinu, jer bi se put morao malo dići. Iza toga samo pičiti entitetskom granicom, pored postojeće ceste, južno. Eh sad, fazon je što bi nakon Klokotnice trebalo put opaliti ka sjeveru da ide na petlju Johovac, a Bog zna kakav je tu teren 
