Forum Klix.ba

Infrastrukturno povezivanje Bosne i Hercegovine sa zemljama Zapadnog Balkana je jedna od najbitnijih stvari, a jedan od ciljeva izgradnje autoputa Sarajevo – Beograd – Sarajevo je upravo to, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Vojin Mitrović, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.



Izgradnja autoputa Sarajevo – Beograd – Sarajevo bit će jedna od tema posjete predsjedavajućeg i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, Šefika Džaferovića i Željke Komšića Republici Turskoj, 16. marta, gdje će se susresti sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Sa članovima kolektivnog šefa države u Tursku putuje i ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović, koji će tom prilikom potpisati tri važna sporazuma.

Prvi je Sporazum između Republike Turske i Bosne i Hercegovine vezano za infrastrukturne i građevinske projekte, potom Sporazum o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola i treće je praktično potpisivanje protokola o izmjenama i dopunama Sporazuma o vazdušnom saobraćaju između Republike Turske i Bosne i Hercegovine.

Dvije trase autoputa Sarajevo – Beograd, krak za Tuzlu i Goražde

“Jedna od najbitnijih stvari jeste povezivanje Bosne i Hercegovine sa zemljama Zapadnog Balkana, što jeste jedan od ciljeva izgradnje ovog autoputa, a to je povezivanje Sarajeva, odnosno Bosne i Hercegovine sa zemljama Zapadnog Balkana, a time i Evropske unije. To je u svakom slučaju prioritet i Transportne zajednice i Evropske unije”, naglasio je Mitrović.

Izgradnja autoputa Sarajevo – Beograd – Sarajevo definirana je trilateralnim sporazumom koji je potpisan prije dvije godine između Srbije, Bosne i Hercegovine i Turske.

“On upravo predviđa izgradnju ove dionice autoputa od Beograda prema Sarajevu i od Sarajeva prema Beogradu. Jedan dio tog sporazuma je počeo da se realizuje, a to je dio autoputa od Kuzmina do Rače i mosta na Rači, u Srbiji. Sljedeći dio autoputa od Rače do Bijeljine sigurno je jedan od prvih projekata, odnosno jedna od prvih dionica koja će početi da se radi. Jer, u ovom trenutku su stvoreni praktično svi preduslovi da se može početi sa gradnjom. Postoji pitanje izbora izvođača i pomoći koju je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obećao za izgradnju ovog autoputa. Isto tako, mislim da će ti detalji biti na sastanku u Turskoj i riješeni”, naglasio je Mitrović.

On je naveo kako će dio autoputa na sjeveru od mosta na Rači ići do Bijeljine te dalje prema Brčkom gdje će se jedan krak odvajati za Tuzlu, a autoput ići dalje prema Vukosavlju i Modriči i kod Doboja se spajati sa Koridorom 5c. Od Sarajeva autoput će preko Pala ići ka Rogatici s odvajanjem kraka za Goražde te nastavljati dijelom ka Višegradu i na Vardištu se spajati sa koridorom u Srbiji.

Ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović navodi kako sama infrastruktura povezuje određene države, a time povezuje i određene ekonomije.

“Sama razmjena između zemalja kako istoka, zemalja Zapadnog Balkana i EU-a je jedan od prioriteta. Jer, intencija je da se između Bosne i Hercegovine i u principu zemalja Zapadnog Balkana ide na varijantu jednograničnog, odnosno zajedničkog graničnog prelaza te da se pojednostavi prelaz robe iz jedne države u drugu državu. Na taj način se ubrzava sam protok roba i putnika i time pojeftinjuje i pojednostavljuje sama procedura. Razvoj ekonomije je sigurno nešto što će uslijediti upravo razvojem ove infrastrukture, koja je predmet i ovih sporazuma i budućih infrastrukturnih radova”, ističe Mitrović.

Izgradnja Koridora 5c usporena zbog nedostatka sredstva

Govorio je i o gradnji Koridora 5c, te da li je zadovoljan trenutnom dinamikom realizacije ovog projekta koji je također jedan od iznimno važnih projekata za Bosnu i Hercegovinu.

“Sama izgradnja Koridora 5c i autoputa koji je predmet sporazuma između Turske i Bosne i Hercegovine nešto je što se praktično dogovara i potpisuje na nivou Bosne i Hercegovine, a sama realizacija je u nadležnosti entiteta. Tako da u ovom slučaju, Koridor 5c, koji negdje 90 posto prolazi kroz teritoriju entiteta Federacije BiH, je predmet Javnog preduzeća Autocesta FBiH i to je praktično pitanje koje bi njima trebalo postaviti. Ali, sa pozicije na kojoj se nalazim naravno da sam upoznat sa detaljima izgradnje Koridora 5c čiji sami proces izgradnje zaista dugo traje. Jedan od problema koji je vjerovatno uzrokovao i podjelu ovog Koridora 5c na nekih 30 do 40 lotova, odnosno etapa ili dionica, je bio uzrokovan time što nisu bila obezbijeđena kompletna finansijska sredstva u tom trenutku kada se on počeo raditi”, cijeni Mitrović.

Sigurno da bi, kaže, bilo mnogo jednostavnije da se dogovorio sporazum ili ugovor sa određenim velikim konzorcijem ili izvođačima koji bi i finansirali i izvodili radove.

“To bi bilo sigurno i daleko brže i jednostavnije. No, moramo imati u vidu da je sama dionica izuzetno teška i zahtjevna. Imamo puno nadvožnjaka, imamo puno tunela, mostova. Tako da je i to jedan od ograničavajućih faktora i razloga zašto sama izgradnja ove dionice zaista dugo traje”, smatra Mitrović.

Kaže da moramo biti svjesni, ako se uradi Koridor 5c, da on će doprinijeti povezivanju velikih regija u Bosni i Hercegovini i velikih centara, sa druge strane.

“Realizacija i ovog projekta autoputa, koji od Banjaluke prema Hrvatskoj preko mosta u Gradišci, i autoputa koji je urađen od Banjaluke prema Doboju, te od Vukosavlja prema Rači, sigurno da će biti jedna od bitnih činjenica koja će doprinijeti povezivanju većih centara u okviru Bosne i Hercegovine. Što se tiče samog povezivanja unutar BiH, mislim da će na taj način biti pojednostavljena i smanjena potreba na neki način i rekonstrukcije određenih magistralnih i regionalnih puteva. Ali, sigurno da treba i na tome raditi. I, koliko sam upoznat, u planu investicija za ovu i narednu 2022. godinu, predviđeno je mnogo investicija na rekonstrukciji postojećih magistralnih i regionalnih puteva”, kaže Mitrović.

Ističe da je na Samitu o Zapadnom Balkanu, koji je održan krajem prošle godine, u vezi s pomoći zemljama te regije definiran iznos oko devet milijardi eura, koji obuhvata i infrastrukturne projekte.

“Pomoć je upravo usmjerena u ovom periodu trajanja koronavirusa za unapređenje same infrastrukture što se tiče zemalja Zapadnog Balkana. Tako da je i Bosna i Hercegovina aplicirala i mislim da je nekih desetak projekata prihvaćeno od Evropske unije da se finansira tim sredstvima. Tako da će to sigurno u ovom trenutku doprinijeti bržoj realizaciji ovih projekata što se tiče Koridora 5c i što se tiče dionice puta između Foče i Šćepan-Polja i mosta između Bosne i Hercegovine i Crne Gore”, poručio je Mitrović.

U dvije faze digitalizacijom će se pokriti 85 posto BiH

Ističe da je u proteklom periodu, u proteklih četiri do pet godina, urađeno nekoliko mostova koji su izuzetno bitni za povezivanje Bosne i Hercegovine sa zemljama Zapadnog Balkana i Evropske unije.

“Završen je most na Svilaju, ali je činjenica da nije urađen granični prelaz. On je u fazi izgradnje i očekujem u narednih nekoliko mjeseci da će i taj most biti u funkciji što će u značajnoj mjeri rasteretiti ostale granične prelaze, kako Orašje tako i Gradišku. Veoma važan infrastrukturni projekat je i most u Gradišci gdje ćemo praktično izbjeći ogromne gužve upravo zbog ograničavajućih faktora transporta, kako robe tako i putnika kroz sami grad. Bit će izmješten na lokaciju na kojoj se gradi most. Rok za završetak izgradnje ovog mosta je predviđen za maj 2022. godine. Tako da ćemo imati moderan i granični prelaz i most koji će spojiti Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Imamo i most na Rači, isto tako, predviđeno je da završetak njegove izgradnje bude naredne godine. Tako da ćemo i u tom dijelu biti povezani što se tiče povezanosti Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Koridorom 10”, ističe Mitrović.

Ministar je kazao kako je završen projekat Mosta bratoljublje, koji povezuje Ljuboviju i Bratunac.

“Očekujemo da u narednih mjesec ili dva taj most, odnosno granični prelaz između Bosne i Hercegovine i Srbije bude pušten tako da ćemo praktično imati još jedan novi most i novo povezivanje sa savremenom infrastrukturom da bismo jednostavno ubrzali protok roba i usluga i putnika. U okviru pomoći zemljama Zapadnog Balkana obuhvaćen je i projekat realizacije putnog pravca od Foče do Šćepan-Polja, što je izuzetno bitno za povezivanje Bosne i Hercegovine sa Crnom Gorom. Očekujemo u naredne dvije do tri godine da će i taj putni pravac biti završen. Imamo isto tako granični prelaz između Bosne i Hercegovine i Crne Gore kod Bileće. On je urađen, prošle godine je pušten u promet, tako da u ovom trenutku treba biti zadovoljan u ovakvim uslovima i finansijske situacije koja u Bosni i Hercegovini i okruženju da smo na neki način dosta toga i uradili”, naglasio je Mitrović.

Govorio je i o procesu digitalizacije u Bosni i Hercegovini, čija realizacija također ide sporo.

“Sam proces digitalizacije počeo je neke 2005.-2006. godine donošenjem osnovnih zakonskih akata, ali jednostavno imali smo dosta problema tako da je tek 2014.-2015. godine završena prva faza digitalizacije u BiH. Tako da su samo veliki centri, kao što su Banjaluka, Sarajevo i Mostar, pokriveni digitalnim signalom i određeni broj IT centara. Druga i treća faza su praktično predviđene da se rade u narednom periodu. Očekujemo tokom ove godine početak realizacije i druge i treće faze, pri čemu bi, praktično, područje Bosne i Hercegovine bilo bar 85 posto pokriveno digitalnim signalom”, istakao je Mitrović.

Problem sa 4G mrežom u ruralnim dijelovima

Dotakao se i procesa uspostave 4G mreže u Bosni i Hercegovini te govorio kako će se i kada tom mrežom pokriti cijeli teritorij BiH.

“Ono što je sigurno, u Bosni i Hercegovini smo posljednja od zemalja Zapadnog Balkana koja je pristupila realizaciji, odnosno uspostavljanju 4G mreže. To je negdje započelo 2019. godine i dogovoreno je sa teleoperaterima koji su preuzeli na sebe obavezu za uspostavljanje 4G mreže da se to uradi u periodu od pet godina. Tako da trenutno pokriveni su najveći gradovi. I zadatak operatera je da se pokriju i ostala mjesta. Sigurno da ćemo imati problem manje naseljenih i ruralnih oblasti koje će biti posebna pažnja i vjerovatno postoji potreba da cijela BiH učestvuje u tom procesu”, naveo je Mitrović.

U Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, iako je pandemija koronavirusa, i ove godine namjeravaju sa realizacijom bitnih projekata.

“Možemo pomenuti i jedan od bitnih projekata ili transportnih puteva, a to je vodni transport. To je praktično transport rijekom Savom, odnosno slivom rijeke Save. Mi imamo u planu ove godine realizovati projekat deminiranja kao preduslov za uspostavljanje plovnog puta rijeke Save, te Dunava i dalje prema Crnom moru”, rekao je Mitrović.

Gray wrote: ↑24/03/2021 22:23 Je li novi most Rača sto se pravi dio autoputa za Beograd? Danas sam prolazio i ozbiljno se radi, već su neke stope uradili

Gray wrote: ↑24/03/2021 22:23 Je li novi most Rača sto se pravi dio autoputa za Beograd? Danas sam prolazio i ozbiljno se radi, već su neke stope uradili

emirolini wrote: ↑25/03/2021 06:53 Srbija ce svoj dio zavrsiti ubrzo, a nas dio ce cekati 55 godina da se krene u realizaciju. Za Zenicu ih nismo dobro razumili, oni su mislili 25 Novembar 2021 godine, tako da je ovo ok.

drug_profi wrote: ↑25/03/2021 08:46 Po mom skromnom misljenju, ta AC neće nikad postojati osim na papiru. RS će Spojiti BG i BL to je sigurno. Sarajevo sa Višegradom neće nikad biti spojeno boljom cestom od postojeće.

Haris.ba wrote: ↑25/03/2021 08:55

drug_profi wrote: ↑25/03/2021 08:46 Po mom skromnom misljenju, ta AC neće nikad postojati osim na papiru. RS će Spojiti BG i BL to je sigurno. Sarajevo sa Višegradom neće nikad biti spojeno boljom cestom od postojeće.

Ma nek naprave Tuzla Orasje. Ne moraju nista vise. Tuzla ko siroce. Samo Bihac je gori.

Ci-Nick wrote: ↑25/03/2021 09:08

Autoputevi jesu državni, odnosno entitetski interes ali mi nije jasno zašto se ne traži ravnopravniji povrat od uzetih akciza na gorivo.
Ako se iz Tuzlanskog kantona prikupi 15 % od sredstava za gradnju autoputeva, ne može onda povrat u 20 godina biti 0%.
Trebalo je iz sredstava za gradnju autoputeva tražiti barem brze ceste od centralne bosne prema Tuzli i Bihaću.

Haris.ba wrote: ↑25/03/2021 08:55

drug_profi wrote: ↑25/03/2021 08:46 Po mom skromnom misljenju, ta AC neće nikad postojati osim na papiru. RS će Spojiti BG i BL to je sigurno. Sarajevo sa Višegradom neće nikad biti spojeno boljom cestom od postojeće.

Ma nek naprave Tuzla Orasje. Ne moraju nista vise. Tuzla ko siroce. Samo Bihac je gori.

mistek wrote: ↑25/03/2021 17:58 Pa ovo i jeste spoj BL i Beograda. Mogla bi se na to nakačiti Tuzla, ili srednja Bosna preko Žepča, ali u biti teško da ćemo to doživjeti

Južna trasa nikad neće zaživjeti u punom obimu. Realno je vjerovatno da Srbija dovede autoput do Užica, da se kompletira brza cesta do Goražda za nekih 10 godina (tunel, obilaznica, plus da RS uredi put Pale-Prača). Goražde-Vardište niko nikad neće dirati.

Haris.ba wrote: ↑25/03/2021 19:37

mistek wrote: ↑25/03/2021 17:58 Pa ovo i jeste spoj BL i Beograda. Mogla bi se na to nakačiti Tuzla, ili srednja Bosna preko Žepča, ali u biti teško da ćemo to doživjeti

Južna trasa nikad neće zaživjeti u punom obimu. Realno je vjerovatno da Srbija dovede autoput do Užica, da se kompletira brza cesta do Goražda za nekih 10 godina (tunel, obilaznica, plus da RS uredi put Pale-Prača). Goražde-Vardište niko nikad neće dirati.

Vjerovatno Tuzla Orasje ce se moci ugurati. Hajmo malo pozitive.
Kazu samo 800 miliona.

Po Brckom svi crtaju. Niti ih iko ista pita.

Ako Fadil ovo ne zavrsi, neka ga proglase persona non grata u Gradaccu.

Tuzla se širi prema sjeveru. Prostornim planom do 2026. godine, kojim je predviđena izgradnja novih saobraćajnica, stvorit će se i novi prostori za naseljavanje.
Time bi mjesne zajednice Požarnica, Dokanj, Breške i Sepetari, uskoro mogle postati najatraktivnija naselja za stanovanje.
Tuzla ima sjevernu i južnu saobraćajnicu. No, kada se pogleda u cjelini Tuzla zapravo ima samo dvije južne saobraćajnice. Južna je na krajnjem jugu, odmah uz Ilinčicu, dok je sjeverna na južnoj polovici Tuzle, pojašnjava Jasmin Imamović, načelnik općine Tuzla.
Prostornim planom do 2026. godine sjeverna saobraćajnica mogla bi postati srednjom, čime bi se stvorili uslovi da se u rubnim dijelovima naselja Požarnica, Gornja Tuzla, Grabovica, Dokanj i Breške, stvore uslovi za izgradnju nove auto ceste Tuzla – Brčko- Orašje.Tada bi smo imali krajnje sjevernu saobraćajnicu, koja bi zahtjevala izgradnju još jedne sjeverne teritorije, odnosno saobraćajnice i više popriječnih kao što je Lipnica – Tušanj, ističe načelnik Imamović.U dolinama Tuzle stvorila bi se četvrtina prostora za naseljavanje i gradnju, što bi u velikoj mjeri umanjilo razliku stanovanja u gradskim i prigradskim naseljima.
Ovakvom idejom građani Tuzle su oduševljeni. Došlo bi do izjednačavanja uslova života građana gradskih i prigradskih mjesnih zajednica, došlo bi do podizanja cijena placeva i stvaranja novih prostora za gradnju. Posebna pažnja u narednom periodu posvetit će se i naselju Kreka, u kojem je prema riječima načelnika Imamovića, moguća gradnja naselja veličine Stupina.