- Postoje formalni i neformalni savezi država. Formalni savez je npr. NATO a neformalni savezi su skupine država koje vežu određeni politički, geopolitički, ideološki i drugi ciljevi i interesi, koji i ako nisu istovjetni jesu komplementarni. Najznačajniji neformalni savez danas sačinjavaju sljedeće države:
GB, USA, Francuska, Izrael, Turska, Saudijska Arabija i Katar.
Ovaj savez ću nazvati
"Hidra".
- Hidra forsira
"change regime" agendu u Siriji, Hidra kreira i forsira migracije kao oruđe hibridnog rata, Hidra želi da sasvim promjeni lice Bliskog i Srednjeg istoka, sjeverne Afrike i Evrope, na koncu - da promijeni čitavu planetu po svojoj mjeri. Hidra, koristeći moć i uticaj USA (i NATO) parališe ostale članice EU i više-manje uspješno ciljeve Hidre uzdiže na nivo formalnih saveza (EU, NATO i sl.). Hidra u Turskoj vidi svog najpotentnijeg partnera/vazala. Baš tu se kriju rizici po Tursku. O tome sam već pisao na temi, ali pošto ne mogu da nađem komentar, parafraziraću već napisano...
_____
- Velike ambicije koje se projektuju na podjeljeno tursko društvo su vrlo opasne ako su te projekcije nerealne, a jesu, te ako se prihvate nekritički, megalomanski, a čemu svjedočimo od početka tzv. "arapskog proljeća".
Dakle, rizici po Tursku su višestruki a nabrojaću tri najznačajnija:
1. kurdski izazov. Stari problem dodatno izražen pogrešnom politikom u Siriji. Ukoliko se prilike smire, kako u Siriji tako u Turskoj, a postojeći trendovi nastave, veliki natalitet dugoročno radi u korist Kurda;
2. sirijski izazov. Stara praksa (Britanije i Francuske) da Turke koriste kao sredstvo svoje konfrontacije sa Rusima, ovaj put u američkoj parafrazi. Samo zato se beskrajno tolerišu skandalozni ispadi aktuelne turske administracije koja odavno ne zadovoljava standarde jedne ozbiljne NATO-članice. Naime, iz perspektive Hidre je bolje imati latentni antiruski element nego politički neutralan, nezainteresovan.
3. grčki izazov. Brisel (EU) duže od godinu dana ignoriše apele Atine da se adekvatno postavi u zaštiti vanjskih granica EU. Umjesto da nastupe solidarno, dakle u skladu sa načelima EU, oglušili su se na ponovljene apele Atine. Sasvim logično jer je Brisel paralisan otrovom Hidre koja želi migracije. Pred Atinom je bio sljedeći izbor:
- da sama brani šengenske granice (što je Brisel tražio od nje) rizikujući da ugrozi ljudske živote i tako sebe markira kao objekt kritike i bijesa;
- da primi i brine o skoro milion ljudi (koliko je prošlo kroz nju); ili
- da sve te ljude proslijedi EU licemjerima. Tako je postupila.
- Sada se Brisel ponovo ponaša licemjerno, pozivajući sve balkanske vlade na dogovore po Beču i Berlinu, izostavljajući poziv Atini. Rezultat tih pregovora je zatvaranje balkanske rute na makedonsko-grčkoj granici, ostavljajući Grčku da sama rješava probleme dirigovanih migracija. Najnoviji dogovori koji bi trebali da zaštite i Grčku su upitna i polovična rješenja bez ikakvih dugoročnih garancija.
- Tu nastaje ozbiljan problem... Problem rastućih tenzija između Grčke i Turske koja izbjeglice koristi kao svoje političko oruđe. Jasno je kao dobar dan, licemjerni Brisel je, pod dejstvom Hidre, žrtvovao Grčku. Sada imamo latentne tenzije na relaciji Hidra-Turska-Grčka.
UKRATKO: Mislim da posebnu pažnju treba obratiti na ovaj treći izazov jer iako potentna, Turska nema dovoljno snage niti motiva da se uhvati u koštac sa sirijskim/kurdskim izazovom.
Grčka je sada njihovo najozbiljnije iskušenje, njihov daleko najopasniji izazov.