Forum Klix.ba

Ferid-beg wrote:

nevidljiva_ wrote:Evo nekih starih izraza

zagondžija- nisam sigurna šta znači, hehehe

Zagondžija je voljeni momak, momak neke cure, momak sa kojim neka cura ašikuje, ašik momak, dilber...

Ovaja sinonim je nastao dodavanjem bosanskog sufiksa "za" na riječ "gondža" - djevojka
Zagondžija je znači momak "za gondžu", momak za curu. Djevojka = gondža, momak = zagondžija
Sama riječ "gondža" u svojem izvornom obliku ima značenje "nerascvjetana ruža, ružin pupoljak" a u bosanskom jeziku "gondža" ima simbolično značenje "cura, djevojka, neudata ženska osoba".
Od riječi "gondža u jeziku bosanskome nastao je i sinonim "gondže-hanuma" sa kojim se označava mlada, lijepa, tek udata žena, hanuma.

Svi ovi sinonimi bosanskog jezika danas više nisu u svakodnevnoj govornoj komunikaciji ali su u našoj bošnjačkoj književnoj baštini brojni primjeri za njih.

Hvala na odgovoru

nevidljiva_ wrote:Evo nekih starih izraza

mutvak-špajz
kanafa-špaga
hartija-papir
ofrndati-izgrebati
pohasiti se-postati drzak
glavita-lijepa
zagondžija- nisam sigurna šta znači, hehehe

Uz napomenu da riječ mutvak znači kuhinja htjeo bih pitati gdje, u kojem dijelu Bosne i Hercegovine, Sandžaka... se čuje, ili se ranije govorila, riječ glavita u značenju lijepa?

Ferid-beg wrote:

nevidljiva_ wrote:Evo nekih starih izraza

mutvak-špajz
kanafa-špaga
hartija-papir
ofrndati-izgrebati
pohasiti se-postati drzak
glavita-lijepa
zagondžija- nisam sigurna šta znači, hehehe

Uz napomenu da riječ mutvak znači kuhinja htjeo bih pitati gdje, u kojem dijelu Bosne i Hercegovine, Sandžaka... se čuje, ili se ranije govorila, riječ glavita u značenju lijepa?

Glavita se i danas cesto cuje u sjevist.bosni konkretno Sprecanska dolina

nevidljiva_ wrote:Evo nekih starih izraza

mutvak-špajz
kanafa-špaga
hartija-papir
ofrndati-izgrebati
pohasiti se-postati drzak
glavita-lijepa
zagondžija- nisam sigurna šta znači, hehehe

zagondzija se danas uglavnom koristi kao (sramotame )Jebac ....mada je Ferid beg u pravu ali eto mi tu rijec uglavnom upotrebljavamo za ono drugo...

spreca wrote:

nevidljiva_ wrote:Evo nekih starih izraza

mutvak-špajz
kanafa-špaga
hartija-papir
ofrndati-izgrebati
pohasiti se-postati drzak
glavita-lijepa
zagondžija- nisam sigurna šta znači, hehehe

zagondzija se danas uglavnom koristi kao (sramotame )Jebac ....mada je Ferid beg u pravu ali eto mi tu rijec uglavnom upotrebljavamo za ono drugo...

hahahaha

spreca wrote:

nevidljiva_ wrote:Evo nekih starih izraza

mutvak-špajz
kanafa-špaga
hartija-papir
ofrndati-izgrebati
pohasiti se-postati drzak
glavita-lijepa
zagondžija- nisam sigurna šta znači, hehehe

zagondzija se danas uglavnom koristi kao (sramotame )Jebac ....mada je Ferid beg u pravu ali eto mi tu rijec uglavnom upotrebljavamo za ono drugo...

Interesantno je ovo u vezi riječji zagondžija. U Hercegovini, u Sandžaku... sasvim je normalno pitanje koje se upućuje djevojci ili ženi: Gdje ti je zagondžija, gdje je tvoj zagondžija, imaš li zagondžiju, ima li ona zagondžiju... a sve u značenju: gdje ti je momak, gdje ti je muž... imaš li momka...
Ovdje je riječ zagondžija, kao što je gore objašnjeno formirana od bosanskog sufiksa za i riječi gondža-djevojka i znači momak, onaj što je za gondžu.

Sa istom ovom riječju, kao što ti navodiš, u Sjeverositočnoj Bosni označava se polni odnos, odnosno označava se onaj što (halalile na vulgarnosti) zagoni onu stvar u onu stvar ))))

Veliki je broj primjera u jeziku bosanskome da se jedna riječ upotrijebljava u sasvim drugom kontekstu, odnosno da se jedna riječ koja ima svoje izvorno, orginalno značenje, upotrijebljava na sasvim drugi način.

Dobar primjer za ovo je i riječ sikter koja se u bosanskom jeziku upotrijebljava kao normalna riječ a u značenju skloni se, idi, makni se... A u svojem izvornom značenju riječ sikter je najcrnja psovka. Kad je prije nekoliko godina naš reditelj Sulejman Kupusović režirao jednu teatarsku predstavu u Turskoj on je u svojem scenariju, u textu scenarija, imao i riječ sikter. Međutim, on se morao obratiti turskom Ministarstvu kulture da mu odobre upotrijebu ove riječi. Ministarstvo je to odbilo, odnosno nije odobrilo uptrijebu riječi sikter u teatarskoj predstavi.

@Ferid beze

mozda rijec sikter na turskom znaci "odjebi"mozda su mu zato zabranili upotrbu te rijeci?



jel se kod vas ne upotrebljava rijec glavita(cura,momakitd)?

spreca wrote:@Ferid beze

mozda rijec sikter na turskom znaci "odjebi"mozda su mu zato zabranili upotrbu te rijeci?

jel se kod vas ne upotrebljava rijec glavita(cura,momakitd)?

Da, u turskom jeziku riječ sikter ima nekoliko izraziro vulgarnih i uvrijedljivih značenja a jedno od njih je i ovo koje ti navodiš.

Ne, riječ glavita (cura, momak...) se ne upotrijebljava u mojem kraju i evo pokušavam pronaći kako je ona mogla nastati. Zbog tog ame zanima slijedeće:
- da li riječ glavita ima oblik i glavit?
- da li ova riječ može zhačiti da je neko bogat, iz bogate kuće i sl.

Ferid-beg wrote:

spreca wrote:

nevidljiva_ wrote:Evo nekih starih izraza

mutvak-špajz
kanafa-špaga
hartija-papir
ofrndati-izgrebati
pohasiti se-postati drzak
glavita-lijepa
zagondžija- nisam sigurna šta znači, hehehe

zagondzija se danas uglavnom koristi kao (sramotame )Jebac ....mada je Ferid beg u pravu ali eto mi tu rijec uglavnom upotrebljavamo za ono drugo...

Interesantno je ovo u vezi riječji zagondžija. U Hercegovini, u Sandžaku... sasvim je normalno pitanje koje se upućuje djevojci ili ženi: Gdje ti je zagondžija, gdje je tvoj zagondžija, imaš li zagondžiju, ima li ona zagondžiju... a sve u značenju: gdje ti je momak, gdje ti je muž... imaš li momka...
Ovdje je riječ zagondžija, kao što je gore objašnjeno formirana od bosanskog sufiksa za i riječi gondža-djevojka i znači momak, onaj što je za gondžu.

Sa istom ovom riječju, kao što ti navodiš, u Sjeverositočnoj Bosni označava se polni odnos, odnosno označava se onaj što (halalile na vulgarnosti) zagoni onu stvar u onu stvar ))))

Veliki je broj primjera u jeziku bosanskome da se jedna riječ upotrijebljava u sasvim drugom kontekstu, odnosno da se jedna riječ koja ima svoje izvorno, orginalno značenje, upotrijebljava na sasvim drugi način.

Dobar primjer za ovo je i riječ sikter koja se u bosanskom jeziku upotrijebljava kao normalna riječ a u značenju skloni se, idi, makni se... A u svojem izvornom značenju riječ sikter je najcrnja psovka. Kad je prije nekoliko godina naš reditelj Sulejman Kupusović režirao jednu teatarsku predstavu u Turskoj on je u svojem scenariju, u textu scenarija, imao i riječ sikter. Međutim, on se morao obratiti turskom Ministarstvu kulture da mu odobre upotrijebu ove riječi. Ministarstvo je to odbilo, odnosno nije odobrilo uptrijebu riječi sikter u teatarskoj predstavi.

e,Ferid- beže izgleda ovaj zagondžija ima više značenja

Đeram

no_crnjak wrote:Đeram

Ima li prevod ???

nevidljiva_ wrote:

no_crnjak wrote:Đeram

Ima li prevod ???

a nema okano prevoda...


...škripi đeram ,škripi đeram,ko je na bunaru,ko je na bunaru... xD

no_crnjak wrote:

nevidljiva_ wrote:

no_crnjak wrote:Đeram

Ima li prevod ???

a nema okano prevoda...


...škripi đeram ,škripi đeram,ko je na bunaru,ko je na bunaru... xD

e e ej škripi đeram. Na bunaru, na bunaru zlato materino, na bunaru

nevidljiva_ wrote:

no_crnjak wrote:Đeram

Ima li prevod ???

Toto wrote:

nevidljiva_ wrote:

no_crnjak wrote:Đeram

Ima li prevod ???

ačkosum ,za pjesmu xD


a moze i aferdosum xD

no_crnjak wrote:ačkosum ,za pjesmu xD


a moze i aferdosum xD

nefs...
safra...
serbez...
bilesi...
bulbul xD

atariti-zamjerati
cunjati-hodati bez cilja
duvar-zid
đuvegija-mladoženja

"šerbe"

Ferid-beg wrote:evo pokušavam pronaći kako je ona mogla nastati. Zbog tog ame zanima slijedeće:
- da li riječ glavita ima oblik i glavit?

I glavit (muski rod)
i glavito (srednji rod)

Ferid-beg wrote: - da li ova riječ može zhačiti da je neko bogat, iz bogate kuće i sl.

Ne.
Odnosi se iskljucivo na ljepotu.

nirvana79 wrote:"šerbe"

Sok

no_crnjak wrote:ačkosum ,za pjesmu xD

a moze i aferdosum xD

Ačkosum, tj. aferim, tj. bravo, tj. svaka čast, tj.... za pjesmu

Ali nemere aferdosum jer aferdosum je malo "istumban" oblik od riječi bosanskog jezika afedersum što znači izvinni, oprosti

Gore opjevani đeram je inače riječ koja je u južnoslovenske jezike: bosanski, crnogorski, hrvatski, srpski (nabrojani prema abecednom redu) dospjela iz mađarskog jezika. U južnoslovenskim jezicima ima više takvih riječi, odnosno puno mađarizama, germanizama, grecizama, turcizama, arabizama... Nije to nikakva specifičnost samo naših jezika to je jezička zakonitost na cijelom dunjaluku jer jezici su "žive stvarčice" pa se riječi, pojmovi, sintagme... "kreću" iz jednog jezika u drugi

Ferid-beg wrote:

spreca wrote:@Ferid beze

mozda rijec sikter na turskom znaci "odjebi"mozda su mu zato zabranili upotrbu te rijeci?

jel se kod vas ne upotrebljava rijec glavita(cura,momakitd)?

Da, u turskom jeziku riječ sikter ima nekoliko izraziro vulgarnih i uvrijedljivih značenja a jedno od njih je i ovo koje ti navodiš.

Ne, riječ glavita (cura, momak...) se ne upotrijebljava u mojem kraju i evo pokušavam pronaći kako je ona mogla nastati. Zbog tog ame zanima slijedeće:
- da li riječ glavita ima oblik i glavit?
- da li ova riječ može zhačiti da je neko bogat, iz bogate kuće i sl.

@Ferid beze

glavita cura
glavit momak
glavito dijete
glavit konj .....i ova rijec se nikada nije odnosila na nekog ko je bogat itd i iskljucivo se odnosila na ljepotu a moze se koristiti i kao pametna....pametan ...pametni...


meni su govorili da sam glavat (sala)

PalaSa Marsa wrote:

nirvana79 wrote:"šerbe"

Sok

Jeste šerbe sok ali nemere svaki sok biti šerbe. Evo iz knjige uzeto nešto o šerbetu kao i o izvedenicama, drugim riječima koje su nastale u vezi sa šerbetom:

Šèrbe. –eta, n i šèrbet, m (ar.) < tur. şerbet < ar. šärbä »piće« (ar. đäribä, đärb »piti«).
dobro zaslađena voda koja se pije radi osvježenja; obično se još stavlja kakav mirišljivi začin ili limun. Kod muslimana se gost najprije počasti šerbetom pa onda dolazi kahva i drugo čašćenje.; sve hanuma šerbe piju, / šerbe piju kahvu liju; Ako je šerbe napravljeno od meda, onda se zove »medno šerbe« ili »medovina« - »i uz kahvu šerbet medovinu«.
- slatki voćni sok koji se toči u čaše i kojim se gosti poslužuju. Ovakovo šerbe se naziva još i šurupom.
- uzvarena voda u šerbetnjaku pripremljena za kuhanje kahve; Na odžaku vatru naložila, / a uz vatru šerbe postavila.
- uvaren šećer kojim se zalivaju slatke pite.
šèrbetiti (ar.-bos.) < bos. izved. od šerbe, v.
- krečiti, bijeliti krečom (prenosno značenje uslijed sličnosti zavarenog kreča, pripremljnog za krečenje, sa razmućenim šerbetom od šećera)
šerbetlàma, šerbetlèma, f (ar.-tur.) < ar.-tur.-bos.) < Od zamišljenog tur. inf. erbetlemek izveden nom action. şerbetleme koji u tur. jeziku ne postoji, nego je u bosanskom jeziku izved u vezi sa bosanskim infinitivom šerbetiti, [erbetlema odnosno šerbetlama je ono čime se šerbeti.
šèrbetna màhrama, v. šerbe i mahrama.
šèrbetnjak, -áka (ar.-bos.) < bos. izved. od šerbe, šerbet, v.
- sud u obliku đugumčića u kome se vari voda (šerbe) za kahvu; spada u kahveni takum (pribor).