https://www.imdb.com/title/tt7589524/
Čudi me da ga niko nije, ako me search dobro služi, spomenuo na forumu.
Uglavnom, egzistencijalni science fiction švedske produkcije inspiriran istoimenom poemom švedskog nobelovca Harry Martinsona. Svi znamo da postoji samo jedan tip naučne fantastike istinski vrijedan spomena, a to je onaj koji istražuje pitanja ljudske prirode u dubokom svemiru. Aniara je takav film.
Aniara je svojevrstan svemirski Titanik na putu ka Marsu koji biva izbijen sa kursa i osuđen besciljno plutati ka ništavilu kosmosa. Pomalo podsjeća na Into the Night, po tome što su premisa i njen realizam manje važni, ona tek daje kontekst onome što autore zaista zanima, a to su pitanja međuodnosa egzistencije i slobode, te dinamike među likovima.
Ne bih rekao da je potencijal do kraja iskorišten, karakterizacija je labava, nije pridato mnogo pažnje onom naučnom dijelu naučne-fantastike, a narativ je rasplinut jer su autori pokušali previše toga reći. Međutim, teme koje otvara su velike i važne, makar nije bilo prostora da se podrobnije elaboriraju. Zbog svega toga, riječ je o jednom od onih filmova koji ne oduševe, ali tinjaju u pamćenju dugo poslije.
Ima svega u Aniari: religije (gdje je tačka bespomoćnosti u kojoj se predajemo iracionalnom?), odnosa prirode i psihologije (tema ekologije nije banalizirana na priču o plastičnim kesama već je predstavljena kao sami nukleus ljudskog duha), istraživanja slojeva seksualnosti (seks kao eskapizam, seks kao ritual života, seks kao ljubav), autoriteta i istine (jesmo li sretniji i bolji kada znamo manje?), i naravno, temeljnog egzistencijalnog pitanja, a to je pitanje slobode: da li su naši životi određeni okolnostima ili izborima?
Može li život biti svrhovit ako je besmislen? Ako je Aniara alegorija za postojanje, onda to nije pitanje samo za njene putnike, nego i za nas.