Forum Klix.ba

lejlatab wrote:Slazem se da se djela ocjenjuju prema nijetu.. ali to cemo ostaviti Svevisnjem na Sud:-)))

Black@@@@ gdje ovo nadje... , e Boze dragi... kada bi se svako zabavio o sebi, ne bi imao vremena razmisljati o nicemu drugom, a narocito ne o ovakvim stvarima....

Irish wrote:djela/nedjela se vrednuju prema namjeri..

svakom njegov nijjet....pa i u rukovanju

black wrote:ma sve je divno i krasno i to su pitanja od velikeeeee vaznosti, evo kao i ovo
http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... =6&t=76512

pojesti papir i baciti cokoladu

arzuhal wrote:

Irish wrote:djela/nedjela se vrednuju prema namjeri..

svakom njegov nijjet....pa i u rukovanju

Ovo me, iz nekog razloga, podsjeti na kazivanje jednog efendije. Naime, taj efendija je, dok je pohađao medresu, imao jednog školskog druga, danas poznatog intelektualaca. I bilo je obaveznno da svi učenici klanjaju zajedno namaz, pretpostavljam u Begovoj džamiji. Vodila se evidencija da li neko lufta sa namaza, na način da bi povremeno, poslije namaza, bila prozivka učenika. Takav je bio red u medresi i valjalo je to poštovati.
E, taj njegov školski prijatelj, boem i mangup, često nije bio na prozivci. Upitao ga jednom profesor zašto ga nema, a on veli:
- Ne mogu nikako da se koncetrišem na namaz kada ga u džematu klanjam. Volim više da klanjam sam, tako ga potpunije doživim.
- Sine, ima da klanjaš farzove k'o i svi, a ti onda klanja nafile sam i doživljavaj namaz koliko ti volja....

SenQ wrote:Muhammed s.a.v.s. kad je prolazio pored grupe zena nazivao je selam.Jer veza po vjeri je jaca od bilo koje veze na svijetu i stoga se kaze, ne samo brat po vjeri već isto tako i sestra po vjeri.

A sad navedeni dio hadisa:"..ko se rukuje sa bratom oprosteni su im manji grijesi" se odnosi na to da sljedimo najljepsi moguci obicaj prilikom susreta sa bratom ili sestrom tj. ti mozes da pruzis ruku sestri ali ako vidis da bi to bilo neugodno doticnoj onda gledaj da to izbjegnes, vec jednostavno sa bratom se rukuj a sa sestrom se pozdravi, stani ili kako vec.A sto se tice zena, zene ne bi trebalo da prve pruzaju ruke muskarcima...


Et nadam se da sam od pomoci

arzuhal wrote:

Irish wrote:djela/nedjela se vrednuju prema namjeri..

svakom njegov nijjet....pa i u rukovanju

Ovo me, iz nekog razloga, podsjeti na kazivanje jednog efendije. Naime, taj efendija je, dok je pohađao medresu, imao jednog školskog druga, danas poznatog intelektualaca. I bilo je obaveznno da svi učenici klanjaju zajedno namaz, pretpostavljam u Begovoj džamiji. Vodila se evidencija da li neko lufta sa namaza, na način da bi povremeno, poslije namaza, bila prozivka učenika. Takav je bio red u medresi i valjalo je to poštovati.
E, taj njegov školski prijatelj, boem i mangup, često nije bio na prozivci. Upitao ga jednom profesor zašto ga nema, a on veli:
- Ne mogu nikako da se koncetrišem na namaz kada ga u džematu klanjam. Volim više da klanjam sam, tako ga potpunije doživim.
- Sine, ima da klanjaš farzove k'o i svi, a ti onda klanja nafile sam i doživljavaj namaz koliko ti volja....

arzuhal
Međutim, iz onog što pišeš, očito da i ti držiš da je rukovanje te vrste zabranjeno i poštuješ propis, ali (po usuli-fikhskom principu da se ''između dva zla bira ono manje'') smatraš da je tako bolje postupiti u određenoj situaciji. Dakle: ne smatram rukovanje dopuštenim, ali kada dođe do toga - ne pravim scenu. I to je razumljivo.

irish
djela/nedjela se vrednuju prema namjeri..

svakom njegov nijjet....pa i u rukovanju

Irish wrote:

arzuhal wrote:

Irish wrote:djela/nedjela se vrednuju prema namjeri..

svakom njegov nijjet....pa i u rukovanju

Ovo me, iz nekog razloga, podsjeti na kazivanje jednog efendije. Naime, taj efendija je, dok je pohađao medresu, imao jednog školskog druga, danas poznatog intelektualaca. I bilo je obaveznno da svi učenici klanjaju zajedno namaz, pretpostavljam u Begovoj džamiji. Vodila se evidencija da li neko lufta sa namaza, na način da bi povremeno, poslije namaza, bila prozivka učenika. Takav je bio red u medresi i valjalo je to poštovati.
E, taj njegov školski prijatelj, boem i mangup, često nije bio na prozivci. Upitao ga jednom profesor zašto ga nema, a on veli:
- Ne mogu nikako da se koncetrišem na namaz kada ga u džematu klanjam. Volim više da klanjam sam, tako ga potpunije doživim.
- Sine, ima da klanjaš farzove k'o i svi, a ti onda klanja nafile sam i doživljavaj namaz koliko ti volja....

E jos kad bi mladic odgovarao profesoru za svoje nijjete ( na Sudjem Danu- neuzubillah), i radi njega dozivljavao ili ne dozivljavao namaze

Ljudi se postuju a od Svevisnjeg se strahuje

SenQ wrote:Upravo tako, sada da ne mlatimo onu pricu ne smijes ni pogled baciti a kamoli rukovati samo odmazemo i nama i svima oko nas.

Stoga na hajr..

SenQ wrote:@KenCo:Hmm.. pokušavam skontati sta mislis pitat. Nego gledaj ovako.

Sad neke ljude poznajes godinama i ono primjerice komsije raznu raju iz mahale i ti si dobar prema njima ono koliko covjek moze biti i pokusavas da budes dobar sa svima al ono neces bas kidisati da skaces u pomoc, kontaš, al sad jednoga dana kad upoznas bracu po vjeri i kad vidis da imate isti pogled na zivot, isti ili sl. razmisljanje i vidis/osjetis to bratstvo, koje je najjače, onda da ti takav brat kaze treba mi bubreg ti samo odgovaraš: "Koji ces desni ili lijevi ?"

Jel ti sad imalo jasniji pojam brat ?

KenCo wrote:

SenQ wrote:@KenCo:Hmm.. pokušavam skontati sta mislis pitat. Nego gledaj ovako.

Sad neke ljude poznajes godinama i ono primjerice komsije raznu raju iz mahale i ti si dobar prema njima ono koliko covjek moze biti i pokusavas da budes dobar sa svima al ono neces bas kidisati da skaces u pomoc, kontaš, al sad jednoga dana kad upoznas bracu po vjeri i kad vidis da imate isti pogled na zivot, isti ili sl. razmisljanje i vidis/osjetis to bratstvo, koje je najjače, onda da ti takav brat kaze treba mi bubreg ti samo odgovaraš: "Koji ces desni ili lijevi ?"

Jel ti sad imalo jasniji pojam brat ?

brate

da pojednostavim- ako se kaze npr, "budi dobar prema bratu" da li to znaci da budem dobar samo prema muskarcima ili i prema zenama ?

apolitican wrote:A ovo bi bilo razumljivije objasnjene kad nesto boli il kad je covjek uplasen , kad je uplasen to je isto hemisko ako nema te supstance cojek nece osjecat strah pa valjda ima i za to objasnjenje

Amigdala imaju kljucnu ulogu u osjecajima straha i tjeskobe :)Glukokortikoidi imaju spasonosnu ulogu u akutnom, a stetnu u hronicnom strahu.Kortikosteroidi preko mineralokortikoidnih (MR) i glukokortikoidnih (GR) receptora
mijenjaju ekscitabilnost neurona.
Kronicno povecana koncentracija glukokortikoida u krvi pospjesuje proces ekscitotoksicnog umiranja neurona.

A zub il nes drugo kad boli,Tri glaven vrste boli su “brza” povrsinska, “spora”
povrsinska i “duboka” utrobna bol .Ljudi bol opisuju raznolikim riječima, izrazajima usporedbama:Ostra, stipajuca ili ubodno-sijekuca bol (engl. bright, prickingpain), sto je točno lokalizirana i (ako podražaj nijeprejak) brzo prolazi. Stoga tu vrstu boli obicno nazivamo prvom ili brzom boli. Takav osjet boliprenose Aδ-vlakna.
Zareca, pekuca bol (engl. burning pain), sto u svijest prodire nesto sporije (u odnosu na pocetak podrazaja) i
slabije je lokalizirana, ali je mnogo dugotrajnija (mozetrajati kao “naknadna slika” sekundama ili minutama
nakon prestanka podrazaja). To je bol koju tesko trpimo, a lako izaziva srcano-krvozilne i disajne reflekse
(npr. ubrzanje bila, ubrzanje i produbljenje disanja). Tu vrstu boli obicno nazivamo drugom ili sporom boli.Takav osjet boli prenose C-vlakna.
Duboka probadajuće-zarece-sijevajuca, tupa i difuzna
bol iz utrobnih organa i dubokih potkoznih tkiva,misica i zglobova obicno ukazuje na bolesti iporemecaje unutarnjih organa i vitalnih funkcija. Nju jenajteze tocno odrediti, vec i zbog toga sto je utrobna(visceralna) bol cesto “odrazena” na udaljeno mjesto tjelesne povrsine

Mehanički (Aδ-vlakna) i polimodalni (C-vlakna)
nociceptori reagiraju na škodljive podrazaje sto ostecuju tkivo Nociceptori su receptori sto reagiraju na skodljive
podrazaje (lat. noceo, nocere = skoditi, ostecivati) sto ostecujutkivo (ili nagovjestavaju ostećenje tkiva). U vecini tkiva,nociceptori imaju bitno visi prag za sve obicne podrazaje iaktiviraju ih uglavnom tek podrazaji koji uzrokuju jasno ostecenje tkiva. No, kad su jednom aktivirani, ti receptori
sve snaznije odgovaraju na sve snaznije podrazaje i njihova je adaptacija slaba ili nikakva – bol moze trajati satima i
danima. Ostali kozni receptori na odgovarajuce podrazaje reagiraju već pri relativno niskim intenzitetima (imaju niski
prag), a kad intenzitet podrazaja postaje stetan, ti se receptori inaktiviraju (a nociceptori se aktiviraju). To je
ujedno dokaz da bol nije posljedica presnaznog podrazivanja obicnih receptora, nego je posljedica
podrazivanja specificnih nociceptora.
Najbolje poznajemo kozne nociceptore, a u kozi majmuna i covjeka opisane su dvije glavne vrste nociceptora
a) Mehanički nociceptori (= nocicepcijski
mehanorerceptori visokog praga) su slobodni zavrseci
primarnih aferentnih Aδ-vlakana (brzina vođenja 4-40m/sec) i njihova aktivacija dovodi do osjeta ostre
stipajuće boli. Posebno ucinkovit podrazaj je stipanje i gnjecenje koze.
b) Polimodalni nociceptori reagiraju na raznolike snazne mehanicke, kemijske ili termicke podrazaje, a to su
slobodni zavrseci C-vlakana (brzina vođenja 0,3-1,0m/sec). Posebno ucinkoviti podrazaji su smrzavajuca
hladnoca (manje od 10oC), przeca vrelina (vise od45oC), jake kiseline i luzine sto razaraju tkivo, te lokalne
upale koze i potkoznog tkiva.
I Aδ i C-vlakana ima i u kozi u dubokim tkivima. Tanka
mijelinizirana (Aδ) i nemijelinizirana (C) vlakna slobodno se granaju u kozi, sezu u epidermis, granaju se u vezivnom
tkivu dermisa te oko krvnih zila. Misicnu bol prenose tankaAδ i C vlakna za pritisak-bol i aferentna vlakna oko krvnih
zila. Zglobnu bol prenose slobodni zavrseci aferentnih vlakana u vezivnom tkivu oko zgloba i oni vezani uz
zglobne krvne zile.
Nakon ostećenja tkiva, bolna preosjetljivost (hyperalgesia) javlja se bog senzitizacije nociceptora
Nakon ostecenja perifernih tkiva (ili lokalne tkivne upale),sljedeci podrazaji uzrokuju bolnu preosjetljivost
(hyperalgesia). Ta se pojava javlja i na mjestu tkivnog ostecenja (primarna hiperalgezija) i u okolnom
neostecenom tkivu (sekundarna hiperalgezija). Do primarne hiperalgezije vjerojatno dolazi zbog povecanja
senzitivnosti nociceptora. Primjerice, prag aktivacije Cvlakanai Aδ-vlakana snizi se tijekom ponavljanog
pregrijavanja koze. Nasuprot tome, ponavljana primjena skodljivih mehanickih podrazaja ne snizuje prag aktivacije
nociceptora, ali može sniziti prag aktivacije nociceptora u okolnom tkivu (sto su prije ostecenja susjednog tkiva bili
“slijepi i gluhi” za istovrsni podrazaj jednakog intenziteta).
Pored toga, polimodalni nociceptori sudjeluju u pojavi aksonskog refleksa, tj. sirenju krvnih zila (vazodilataciji) u
okolini lokalne tkivne ozljede, tj. lokalne upale. Naime,tijekom upale ili ostećcenja tkiva, oslobadjaju se razlicite
signalne molekule, sto snizuju prag nociceptora ili ih izravnoaktiviraju (i uzrokuju hiperalgeziju). Tako primjerice djelujuhistamin, bradikinin, prostaglandini, ioni kalija (

Aspirin (acetilsalicilna kiselina) i drugi nesteroidni protuupalni lijekovi učinkovito ublažuju bol izazvanu
upalom upravo zbog toga što priječe sintezu prostaglandina(i time senzitizaciju nociceptora). Međutim, i sami živčani
završeci nociceptora izlučuju neke neuropeptide (npr. tvarP) što pridonose vazodilataciji i oslobađanju histamina iz
mastoidnih stanica (sl. 23-3).


Različite vrste kožnih osjeta gube se pravilnim slijedom nakondjelovanja lokalnih anestetika
Vođenje akcijskih potencijala kroz periferni živac možemo prekinuti injiciranjem lokalnog anestetika u okolinu živca na odabranom mjestu. Ako je koncentracija anestetika relativno mala, prekida se vođenje samo nekih vlakana, a ako je koncentracija veća, prekida se vođenje svih vlakana u živcu.
To se odvija određenim slijedom, pa i različite vrste osjeta tijekom anestezije zamiru pravilnim slijedom (a tijekom
oporavka od anestezije postupno zažive obrnutim slijedom).Prvo se, na početku anestezije, prekida vođenje tankih
vlakana pa stoga prvo zamiru osjeti boli, temperature i funkcija γ-motoneurona. Potom (uz sve veću koncentraciju
anestetika) zamiru osjeti dodira, pritiska i vibracije i funkcijeα-motoneurona.

To ima zgodnu praktičnu posljedicu: pažljivo odmjerenomdozom lokalnog anestetika možemo prekinuti vođenje
tankih vlakana (dokinuti osjet boli) bez ometanja funkcije debelih vlakana (uz očuvan osjet dodira i motoričke
funkcije). Nadalje, neki spojevi (npr. fenol, amonij-sulfat) razaraju samo tanka vlakna, pa se ponekad rabe zajedno s
lokalnim anesteticima za dugotrajnije dokidanje osjeta boli. Primarna aferentna nocicepcijska vlakna završavaju na
sekundarnim osjetnim neuronima i interneuronima smještenim u nekoliko Rexedovih slojeva
I Aδ-vlakna i C-vlakna se nakon ulaska u kralježničnu moždinu granaju na uzlaznu i silaznu granu. Te grane uzlaze
ili silaze kroz nekoliko segmenata kao dio Lissauerovogtrakta, a pritom njihove kolaterale ulaze u sivu tvar i
sinaptički završavaju na neuronima dorzalnog roga u Rexedovim slojevima I. (zona spongiosa) i II. (substantia
gelatinosa) te u V. sloju. Pritom nocicepcijska primarnaaferentna vlakna izravno ili neizravno djeluju na tri glavne
vrste neurona dorzalnog roga: 1) projekcijske sekundarneosjetne neurone, 2) ekscitacijske interneurone (što prenose
osjetne informacije na projekcijske neurone) i 3) inhibicijskeinterneurone (što nadziru tijek nocicepcijskih informacija odprvog do drugog neurona osjetnog puta za bol).
U I. Rexedovom sloju ima mnogo sekundarnih projekcijskihosjetnih neurona (drugih neurona osjetnog puta). Na
nekima od njih sinaptički završavaju samo nocicepcijska Aδi C-vlakna, pa su to specifično nocicepcijski projekcijski
neuroni. Na drugima sinaptički završavaju još i mehanoreceptorna (Aα i Aβ) vlakna, pa su to neuroni
širokog dinamičkog raspona, tj. WDR neuroni (engl.wide dynamic range neurons). Druga značajna populacija
WDR neurona smještena je u V. i VI. Rexedovom sloju.Ukratko, C-vlakna završavaju u I. i II. Rexedovom sloju,
dok Aδ-vlakna završavaju u I. i V. sloju . Glavnineurotransmiter nocicepcijskih primarnih aferentnih vlakana je glutamat, no ta vlakna sadrze i brojne neuropeptide, odkojih je najvaznija tvar P. Sinapticka egzocitoza glutamatauzrokuje pojavu brzih EPSP u membrani postsinaptičkih
sekundarnih osjetnih neurona, dok egzocitoza neuropeptida
uzrokuje pojavu sekundarnih, sporih EPSP (do egzocitoze
tvari P dolazi vjerojatno tek tijekom snaznog podraživanja primarnih nocicepcijskih vlakana).

KenCo wrote:sto me ljudi napadaju bezveze samo sam naveo to kao primjer, da pojednostavim...

kud bas mene,covjeka koji postuje sve vjere,rase,ne pravim razliku medju ljudima ...

lejlatab wrote:Veoma je interesantno koliko ljudi se bave ovakvim ili slicnim pitanjima, iako je Allah dz.s. rekao da ce oprostiti sve grijehe osim grijehe covjeka prema covjeku, u to nece ulaziti, sve dok jedan drugom ne halale (oproste)...

Mozemo li uopste shvatiti tezinu grijeha, grijesenja prema drugim ljudima, tezinu hatura, ljutnje, tezinu duga prema nekome bilo u vidu obecanja, bilo u vidu materijalnog...???

apolitican wrote:

apolitican wrote:A ovo bi bilo razumljivije objasnjene kad nesto boli il kad je covjek uplasen , kad je uplasen to je isto hemisko ako nema te supstance cojek nece osjecat strah pa valjda ima i za to objasnjenje

Amigdala imaju kljucnu ulogu u osjecajima straha i tjeskobe :)Glukokortikoidi imaju spasonosnu ulogu u akutnom, a stetnu u hronicnom strahu.Kortikosteroidi preko mineralokortikoidnih (MR) i glukokortikoidnih (GR) receptora
mijenjaju ekscitabilnost neurona.
Kronicno povecana koncentracija glukokortikoida u krvi pospjesuje proces ekscitotoksicnog umiranja neurona.

A zub il nes drugo kad boli,Tri glaven vrste boli su “brza” povrsinska, “spora”
povrsinska i “duboka” utrobna bol .Ljudi bol opisuju raznolikim riječima, izrazajima usporedbama:Ostra, stipajuca ili ubodno-sijekuca bol (engl. bright, prickingpain), sto je točno lokalizirana i (ako podražaj nijeprejak) brzo prolazi. Stoga tu vrstu boli obicno nazivamo prvom ili brzom boli. Takav osjet boliprenose Aδ-vlakna.
Zareca, pekuca bol (engl. burning pain), sto u svijest prodire nesto sporije (u odnosu na pocetak podrazaja) i
slabije je lokalizirana, ali je mnogo dugotrajnija (mozetrajati kao “naknadna slika” sekundama ili minutama
nakon prestanka podrazaja). To je bol koju tesko trpimo, a lako izaziva srcano-krvozilne i disajne reflekse
(npr. ubrzanje bila, ubrzanje i produbljenje disanja). Tu vrstu boli obicno nazivamo drugom ili sporom boli.Takav osjet boli prenose C-vlakna.
Duboka probadajuće-zarece-sijevajuca, tupa i difuzna
bol iz utrobnih organa i dubokih potkoznih tkiva,misica i zglobova obicno ukazuje na bolesti iporemecaje unutarnjih organa i vitalnih funkcija. Nju jenajteze tocno odrediti, vec i zbog toga sto je utrobna(visceralna) bol cesto “odrazena” na udaljeno mjesto tjelesne povrsine

Mehanički (Aδ-vlakna) i polimodalni (C-vlakna)
nociceptori reagiraju na škodljive podrazaje sto ostecuju tkivo Nociceptori su receptori sto reagiraju na skodljive
podrazaje (lat. noceo, nocere = skoditi, ostecivati) sto ostecujutkivo (ili nagovjestavaju ostećenje tkiva). U vecini tkiva,nociceptori imaju bitno visi prag za sve obicne podrazaje iaktiviraju ih uglavnom tek podrazaji koji uzrokuju jasno ostecenje tkiva. No, kad su jednom aktivirani, ti receptori
sve snaznije odgovaraju na sve snaznije podrazaje i njihova je adaptacija slaba ili nikakva – bol moze trajati satima i
danima. Ostali kozni receptori na odgovarajuce podrazaje reagiraju već pri relativno niskim intenzitetima (imaju niski
prag), a kad intenzitet podrazaja postaje stetan, ti se receptori inaktiviraju (a nociceptori se aktiviraju). To je
ujedno dokaz da bol nije posljedica presnaznog podrazivanja obicnih receptora, nego je posljedica
podrazivanja specificnih nociceptora.
Najbolje poznajemo kozne nociceptore, a u kozi majmuna i covjeka opisane su dvije glavne vrste nociceptora
a) Mehanički nociceptori (= nocicepcijski
mehanorerceptori visokog praga) su slobodni zavrseci
primarnih aferentnih Aδ-vlakana (brzina vođenja 4-40m/sec) i njihova aktivacija dovodi do osjeta ostre
stipajuće boli. Posebno ucinkovit podrazaj je stipanje i gnjecenje koze.
b) Polimodalni nociceptori reagiraju na raznolike snazne mehanicke, kemijske ili termicke podrazaje, a to su
slobodni zavrseci C-vlakana (brzina vođenja 0,3-1,0m/sec). Posebno ucinkoviti podrazaji su smrzavajuca
hladnoca (manje od 10oC), przeca vrelina (vise od45oC), jake kiseline i luzine sto razaraju tkivo, te lokalne
upale koze i potkoznog tkiva.
I Aδ i C-vlakana ima i u kozi u dubokim tkivima. Tanka
mijelinizirana (Aδ) i nemijelinizirana (C) vlakna slobodno se granaju u kozi, sezu u epidermis, granaju se u vezivnom
tkivu dermisa te oko krvnih zila. Misicnu bol prenose tankaAδ i C vlakna za pritisak-bol i aferentna vlakna oko krvnih
zila. Zglobnu bol prenose slobodni zavrseci aferentnih vlakana u vezivnom tkivu oko zgloba i oni vezani uz
zglobne krvne zile.
Nakon ostećenja tkiva, bolna preosjetljivost (hyperalgesia) javlja se bog senzitizacije nociceptora
Nakon ostecenja perifernih tkiva (ili lokalne tkivne upale),sljedeci podrazaji uzrokuju bolnu preosjetljivost
(hyperalgesia). Ta se pojava javlja i na mjestu tkivnog ostecenja (primarna hiperalgezija) i u okolnom
neostecenom tkivu (sekundarna hiperalgezija). Do primarne hiperalgezije vjerojatno dolazi zbog povecanja
senzitivnosti nociceptora. Primjerice, prag aktivacije Cvlakanai Aδ-vlakana snizi se tijekom ponavljanog
pregrijavanja koze. Nasuprot tome, ponavljana primjena skodljivih mehanickih podrazaja ne snizuje prag aktivacije
nociceptora, ali može sniziti prag aktivacije nociceptora u okolnom tkivu (sto su prije ostecenja susjednog tkiva bili
“slijepi i gluhi” za istovrsni podrazaj jednakog intenziteta).
Pored toga, polimodalni nociceptori sudjeluju u pojavi aksonskog refleksa, tj. sirenju krvnih zila (vazodilataciji) u
okolini lokalne tkivne ozljede, tj. lokalne upale. Naime,tijekom upale ili ostećcenja tkiva, oslobadjaju se razlicite
signalne molekule, sto snizuju prag nociceptora ili ih izravnoaktiviraju (i uzrokuju hiperalgeziju). Tako primjerice djelujuhistamin, bradikinin, prostaglandini, ioni kalija (

Aspirin (acetilsalicilna kiselina) i drugi nesteroidni protuupalni lijekovi učinkovito ublažuju bol izazvanu
upalom upravo zbog toga što priječe sintezu prostaglandina(i time senzitizaciju nociceptora). Međutim, i sami živčani
završeci nociceptora izlučuju neke neuropeptide (npr. tvarP) što pridonose vazodilataciji i oslobađanju histamina iz
mastoidnih stanica (sl. 23-3).


Različite vrste kožnih osjeta gube se pravilnim slijedom nakondjelovanja lokalnih anestetika
Vođenje akcijskih potencijala kroz periferni živac možemo prekinuti injiciranjem lokalnog anestetika u okolinu živca na odabranom mjestu. Ako je koncentracija anestetika relativno mala, prekida se vođenje samo nekih vlakana, a ako je koncentracija veća, prekida se vođenje svih vlakana u živcu.
To se odvija određenim slijedom, pa i različite vrste osjeta tijekom anestezije zamiru pravilnim slijedom (a tijekom
oporavka od anestezije postupno zažive obrnutim slijedom).Prvo se, na početku anestezije, prekida vođenje tankih
vlakana pa stoga prvo zamiru osjeti boli, temperature i funkcija γ-motoneurona. Potom (uz sve veću koncentraciju
anestetika) zamiru osjeti dodira, pritiska i vibracije i funkcijeα-motoneurona.

To ima zgodnu praktičnu posljedicu: pažljivo odmjerenomdozom lokalnog anestetika možemo prekinuti vođenje
tankih vlakana (dokinuti osjet boli) bez ometanja funkcije debelih vlakana (uz očuvan osjet dodira i motoričke
funkcije). Nadalje, neki spojevi (npr. fenol, amonij-sulfat) razaraju samo tanka vlakna, pa se ponekad rabe zajedno s
lokalnim anesteticima za dugotrajnije dokidanje osjeta boli. Primarna aferentna nocicepcijska vlakna završavaju na
sekundarnim osjetnim neuronima i interneuronima smještenim u nekoliko Rexedovih slojeva
I Aδ-vlakna i C-vlakna se nakon ulaska u kralježničnu moždinu granaju na uzlaznu i silaznu granu. Te grane uzlaze
ili silaze kroz nekoliko segmenata kao dio Lissauerovogtrakta, a pritom njihove kolaterale ulaze u sivu tvar i
sinaptički završavaju na neuronima dorzalnog roga u Rexedovim slojevima I. (zona spongiosa) i II. (substantia
gelatinosa) te u V. sloju. Pritom nocicepcijska primarnaaferentna vlakna izravno ili neizravno djeluju na tri glavne
vrste neurona dorzalnog roga: 1) projekcijske sekundarneosjetne neurone, 2) ekscitacijske interneurone (što prenose
osjetne informacije na projekcijske neurone) i 3) inhibicijskeinterneurone (što nadziru tijek nocicepcijskih informacija odprvog do drugog neurona osjetnog puta za bol).
U I. Rexedovom sloju ima mnogo sekundarnih projekcijskihosjetnih neurona (drugih neurona osjetnog puta). Na
nekima od njih sinaptički završavaju samo nocicepcijska Aδi C-vlakna, pa su to specifično nocicepcijski projekcijski
neuroni. Na drugima sinaptički završavaju još i mehanoreceptorna (Aα i Aβ) vlakna, pa su to neuroni
širokog dinamičkog raspona, tj. WDR neuroni (engl.wide dynamic range neurons). Druga značajna populacija
WDR neurona smještena je u V. i VI. Rexedovom sloju.Ukratko, C-vlakna završavaju u I. i II. Rexedovom sloju,
dok Aδ-vlakna završavaju u I. i V. sloju . Glavnineurotransmiter nocicepcijskih primarnih aferentnih vlakana je glutamat, no ta vlakna sadrze i brojne neuropeptide, odkojih je najvaznija tvar P. Sinapticka egzocitoza glutamatauzrokuje pojavu brzih EPSP u membrani postsinaptičkih
sekundarnih osjetnih neurona, dok egzocitoza neuropeptida
uzrokuje pojavu sekundarnih, sporih EPSP (do egzocitoze
tvari P dolazi vjerojatno tek tijekom snaznog podraživanja primarnih nocicepcijskih vlakana).

A o Neuron je signalna jedinica živčanog sustava
Svaki morfološki dio neurona ima posebnu signalnu funkciju
Svaki neuron ima četiri temeljna morfološka dijela: somu,
dendrite, akson i presinaptički aksonski završetak. Tim
morfološkim dijelovima odgovaraju i četiri temeljne signalne
funkcije neurona kako slijedi