#2076 Re: Poskupljenja
Posted: 17/02/2022 10:49
podzravam poskupljenja, narod koji vecinski glasa i dalje za sda, hdz snsd je zadovoljan kvalitetom i standardom dosadasnjeg zivota i ne treba bolje uvjete.

Finansijski se ne isplati, i meni punac vise da love na sijanje gorivo i sve sto ide uz to nego da kupi. Ali eto radi sebe, djece, unuka svake godine sije. On ne racuna tu ledja.Naslovnica wrote: ↑17/02/2022 09:53 Ženini imaju neke zemlje na Romaniji, kontali mi da posijemo krompira, čisto da imamo porodično.
Kada smo bačili računicu na papir, ne isplati se.
Od sjemena, oranja, đubreta, brige o krompiru (okopavanje, zlatica, šta ti ga ja znam), vađenja, pakovanja, skladištenja...tu nigdje nisam računao leđa i gledanje u nebo hoće li biti kiše, grada, suše...Individualno, nigdje te nema ako ćeš nešto iole ozbiljnije.
Ako možeš halaliti leđa, motike i vremena, donekle se isplati koju lijehu mrkve, peršuna, luka, čisto da imaš za supe i slično, ali sve pod uslovom da ne koristiš traktor i da živiš na selu. Ako eventualno imaš uslova za neki mali plastenik, onda malo krastavaca, paradajza, koju papriku i to je to. I to sve da ostaviš leđa i da ne računaš svoje utrošeno vrijeme.
Prije koliko bi morali subvencionirati nase da cijenom budu ispod konkurencije, ali to je glupa ideja. Takmicis se sa zemljama koje su puno bogatije ili puno siromasnije, dakle nemamo nikakvu prednost.elcaliente wrote: ↑17/02/2022 10:29Razumijem ali mi uglavnom uvozimo smece iz Turske.
I gdje je ta granica racunice?
Da paprike budu 15KM po kili? Da li bi onda bilo racunice da se pocne masovnija proizvodnja u BiH?
Hladno je, ne može. Može plastenički, ali to nije konkuretno.Naslovnica wrote: ↑17/02/2022 10:46Karikiram ba...nisam mislio konkretno na baburu u februaru nego općenito na poljoprivredne proizvode.elcaliente wrote: ↑17/02/2022 10:39
Brate paprika babura u Februaru. Treba malo relativizirati stvari. Jedi kisele paprike.
Evo sada kreću jagode, gledam ih neki dan, svaka ista, napumpane k'o da ih je Izo Spahović lično odgajao, ne znam ni koja im je cijena jer ih ne kupujem dok ne dospiju naše jagode jer su ove ko zna odakle i ko zna koliko puta genetski modifikovane.
Da li je moguće da neko u Hercegovini može u ovom trenutku proizvesti jagode i plasirati ih na tržište, ili je još uvijek hladno za to?
Ja sam kao neka vrsta lakmus papira za pesticide i razne hemijske dodatke kojima se tretira voće i povrće koje se prodaje u našim trgovinama i na našim pijacama - osipi na koži i napadi gušenja se teško zaboravljaju. Stoga zadnjih godina, ne kupujem i ne jedem skoro ništa što nije proizvedeno na našoj zemlji bez hemije. Ponekad u manjim mjestima na pijacama kupim flekavog voća od prodavača koje poznajem iz udaljenih sela. Npr. takišu ću uvijek rado kupiti i platiti skuplje nego bilo kakvu uvoznu krušku. Kad mi neko kupi i donese jagode (sad je svejedno u sezoni ili van sezone) ili ih proslijedim dalje nekome ili bacim. Kad sam vidjela koliko uzgajivači malina u mom okruženju tretiraju maline, bacim i kad mi donesu. Ni kravi to ne bih dala da jede.Naslovnica wrote: ↑17/02/2022 10:46 Karikiram ba...nisam mislio konkretno na baburu u februaru nego općenito na poljoprivredne proizvode. Na HECI nema ništa domaće. I onaj krompir što kažu Fojnica, Rogatica...jes al u Q.
Evo sada kreću jagode, gledam ih neki dan, svaka ista, napumpane k'o da ih je Izo Spahović lično odgajao, ne znam ni koja im je cijena jer ih ne kupujem dok ne dospiju naše jagode jer su ove ko zna odakle i ko zna koliko puta genetski modifikovane.
Da li je moguće da neko u Hercegovini može u ovom trenutku proizvesti jagode i plasirati ih na tržište, ili je još uvijek hladno za to?
i za koliko ocepiNaslovnica wrote: ↑17/02/2022 10:51Ako bude tih epizoda, moja topla preporuka ide za dvije kesice odjednom.
![]()
![]()
Vazda sam se pit'o 'dje je tu matematika. Kol'ko je koncesija za vodu, pa ona flaša, pa prevoz, pa zarada trgovca, pa PDV i da na kraju ostane neka zarada proizvođaču. A očito je ima dok rade.sumirprimus wrote: ↑17/02/2022 10:49 podzravam poskupljenja, narod koji vecinski glasa i dalje za sda, hdz snsd je zadovoljan kvalitetom i standardom dosadasnjeg zivota i ne treba bolje uvjete.
![]()
Vrlo brzo.madesa wrote: ↑17/02/2022 10:57i za koliko ocepiNaslovnica wrote: ↑17/02/2022 10:51
Ako bude tih epizoda, moja topla preporuka ide za dvije kesice odjednom.
![]()
![]()
Imam problem
![]()
hvala ide danas 3 kesice
Ja sam to i napisao u onom postu iznad gdje sam postavljao slike plasteničke proizvodnje u Španiji._Reds_ wrote: ↑17/02/2022 10:53Hladno je, ne može. Može plastenički, ali to nije konkuretno.Naslovnica wrote: ↑17/02/2022 10:46
Karikiram ba...nisam mislio konkretno na baburu u februaru nego općenito na poljoprivredne proizvode.
Evo sada kreću jagode, gledam ih neki dan, svaka ista, napumpane k'o da ih je Izo Spahović lično odgajao, ne znam ni koja im je cijena jer ih ne kupujem dok ne dospiju naše jagode jer su ove ko zna odakle i ko zna koliko puta genetski modifikovane.
Da li je moguće da neko u Hercegovini može u ovom trenutku proizvesti jagode i plasirati ih na tržište, ili je još uvijek hladno za to?
Mnogo zaboravljate poticaje koje ima poljoprivreda. Neke državeposebno potiču određene kulture i onda je njihova roba dosta konkurentnija.
I još jednu stvar, a onda se zove masovna prozivodnja, gdje neko proizvodi papriku na stotine hekatara sa specijalizovanim mašinama, sistemima navodnjavanja i slično. Priča je mnogo šira nego što izlgeda na prvu.
Ali da se kod nas može, naravno da može, što šta više nego što jeste. I nije samo do države i sistema, pola je do nas samih. Generlano smo postali neradnički narod, u smislu da nismo ba samopoduzetni. Bojim se osamostaliti, pa djeca nam u kućama sa 30+ godina.
nesto izmedju ovo dvoje. Od 3 dana odem 2x a volio bi vise putaNaslovnica wrote: ↑17/02/2022 11:03Ako tvorza traje već nekoliko dana, onda oprezno, da ne ispadnu oči na početku.![]()
A ako je hronično beton stolica (ali redovna), onda će ovo sigurno pomoći da omehkša.![]()
Bila je neka reportaža o nekoj djevojci koja se bavi proizvodnjom sireva negdje u nekom selu na Bjelašnici ili Visočici. Djelovalo je inspirativno i gotovo romantično dok nisam upratila relativno brzo nakon tih tv reportaža da više ne proizvodi te romantične sireve i da rasprodaje cijelu farmu krava jer se ona i dvoje starih roditelja nisu u stanju brinuti o tome. Vjerujem da je otišla u Njemačku putem nekog kancelarijskog posla ili nešto slično. Ali bilo je romantično gledati kako pravi sireve i vjerovati da joj ide dobro od rada i prodaje vlastitih proizvoda.dječak sa šibicama wrote: ↑17/02/2022 11:47 Deseti zivi od stocarstva, kaze dobro je solidno se zivi, proda janje za sto markica, deset dvadeset janjaca u turi, mlijeko siri prodaje sir, dvije tri tone sira godisnje po 12-13 km kilogram.
Znam za taj slucaj, sada je vidjam po instagramu, slike svaki dan, postala je instagramusa.crveni_makovi wrote: ↑17/02/2022 12:06Bila je neka reportaža o nekoj djevojci koja se bavi proizvodnjom sireva negdje u nekom selu na Bjelašnici ili Visočici. Djelovalo je inspirativno i gotovo romantično dok nisam upratila relativno brzo nakon tih tv reportaža da više ne proizvodi te romantične sireve i da rasprodaje cijelu farmu krava jer se ona i dvoje starih roditelja nisu u stanju brinuti o tome. Vjerujem da je otišla u Njemačku putem nekog kancelarijskog posla ili nešto slično. Ali bilo je romantično gledati kako pravi sireve i vjerovati da joj ide dobro od rada i prodaje vlastitih proizvoda.dječak sa šibicama wrote: ↑17/02/2022 11:47 Deseti zivi od stocarstva, kaze dobro je solidno se zivi, proda janje za sto markica, deset dvadeset janjaca u turi, mlijeko siri prodaje sir, dvije tri tone sira godisnje po 12-13 km kilogram.
Dogodilo se otprilike, da je bilo jako izazovno skupiti hranu za stoku kad nema radne snage, brinuti se za stoku, čistiti i mnogo mnogo drugih detalja koji se događaju svakodnevno prije nego što se onaj sir počne razvlačiti na stolu sa upaljenim kamerama ili bez. Dogodilo se da stariji ljudi bez obzira na čitav život bavljenja stočarstvom i izraženih radnih navika imaju rok radne sposobnosti. Počnu ti noge klecati, juriš da radiš, želiš i boriš se preko svake mjere i onda jednostavno poklekneš. Reklama i distribucija su tu najlakši dio jednačine.dječak sa šibicama wrote: ↑17/02/2022 13:07Znam za taj slucaj, sada je vidjam po instagramu, slike svaki dan, postala je instagramusa.crveni_makovi wrote: ↑17/02/2022 12:06
Bila je neka reportaža o nekoj djevojci koja se bavi proizvodnjom sireva negdje u nekom selu na Bjelašnici ili Visočici. Djelovalo je inspirativno i gotovo romantično dok nisam upratila relativno brzo nakon tih tv reportaža da više ne proizvodi te romantične sireve i da rasprodaje cijelu farmu krava jer se ona i dvoje starih roditelja nisu u stanju brinuti o tome. Vjerujem da je otišla u Njemačku putem nekog kancelarijskog posla ili nešto slično. Ali bilo je romantično gledati kako pravi sireve i vjerovati da joj ide dobro od rada i prodaje vlastitih proizvoda.
Steta, imala je kupce, imala je i reklamu, sta se dogodilo ne znam.
Eh da je ovo boldirano tačno, gdje bi nam bio kraj!elcaliente wrote: ↑17/02/2022 10:19Ne mislim ja ni o kakvom megalomanskom nivou. Mi mozemo bez problema pokriti 70 posto svojih potreba sa osnovnim vocem i povrcem. Problem je taj sto nema sistema niti ljudi nece da rade u poljoprivredi.Naslovnica wrote: ↑17/02/2022 09:43
Nije u pitanju "Bošnjo".
Nemamo dovoljno sunca za plasteničku proizvodnju na nivou o kojem ti govoriš.
Ima nešto Hercegovina, ali to očito nije dovoljno da podmiri sve potrebe.
Druga stvar su subvencije na poljoprivrednu proizvodnju koje daje država (recimo Turska, ili Španija).
Individualno, vjerovatno možeš proizvesti dovoljno za svoje potrebe i da ti bude u granicama rentabilnosti (da zanemarimo aspekt kontrolisanog uzgoja, gdje znaš odakle ti je sjeme, čime je tretirana biljka i plod, koje je đubrivo korišteno, itd...).
Za veće količine, teško se može parirati Turskoj i Španiji. Na stranu to što tu papriku ne uzgaja turski ili španski seljak, to je plastenička proizvodnja gigantskih rasmjera, nema to veze sa seljakom i motikom.
Meni je zlo kada vidim da se u marketima prodaje bijeli luk iz Kine (i da ga ljudi kupuju).
A znaš zašto ga kupuju? Jer je, u većini slučajeva, jeftiniji od domaćeg. Ljudi jednostavno nemaju para.
Jedan od rijetkih ljudskih tvorevina koje su vidljive iz svemira...
https://en.wikipedia.org/wiki/Intensive ... mer%C3%ADa
https://www.google.com/maps/place/Spain ... 4d-3.74922
I nakon svega, kako očekivati da "Bošnjo" može proizvesti jeftiniju papriku (za daljnju prodaju) od Španije?
Pogotovu uz ovakvu državu.
![]()
Meni je samo paradoksalno to sto se neko zali kako poljoprivredni proizvod koji je dosao iz 1500km udaljenosti skup a onda taj isti govori kako nema neke racunice da istu tu kulturu uzgaja ovdje kod nas. Znaci uredu je da se turski seljak hebe za 200 eur plate citav dan po plasteniku i bas se ubezobrazio ako podigne cijenu svog proizovoda ali nije uredu ako je bosanski poljoprivrednik u malom plusu kada uzgaja tu kulturu. Aferim.
Dogodilo se, pored toga šta ti napisa, da "fabrička" proizvodnja ubi, pa i prehrambena. Kao što je ormar iz fabrike puno jeftiniji nego da ti ga po narudžbi pravi zanatlija stolar "ručno", tako je i sa hranom. Ne može se biti konkurentan kada si mali, individualan, moraš biti skuplji po jedinici proizvoda od "trake", fabrike.crveni_makovi wrote: ↑17/02/2022 13:13Dogodilo se otprilike, da je bilo jako izazovno skupiti hranu za stoku kad nema radne snage, brinuti se za stoku, čistiti i mnogo mnogo drugih detalja koji se događaju svakodnevno prije nego što se onaj sir počne razvlačiti na stolu sa upaljenim kamerama ili bez. Dogodilo se da stariji ljudi bez obzira na čitav život bavljenja stočarstvom i izraženih radnih navika imaju rok radne sposobnosti. Počnu ti noge klecati, juriš da radiš, želiš i boriš se preko svake mjere i onda jednostavno poklekneš. Reklama i distribucija su tu najlakši dio jednačine.dječak sa šibicama wrote: ↑17/02/2022 13:07
Znam za taj slucaj, sada je vidjam po instagramu, slike svaki dan, postala je instagramusa.
Steta, imala je kupce, imala je i reklamu, sta se dogodilo ne znam.
Naravno da je kod mnogih proizvođača i to faktor, mada vjerujem da je manjak stvarne radne snage u ovom slučaju bio veći problem. Jedna obrazovana i vrijedna mlada žena bez obzira koliko je spremna da radi u toku 24 sata može odraditi maksimum koji je takav kakav je. Kad dodaš dvoje ispaćenih starih nomada roditelja u jednačinu dobiješ još jasniju sliku. Jedan fini začarani krug. Ko ima zemlju, posebno u brdovitim krajevima i još rascjepkanu i radi na njoj veći dio života zna kako to sve izgleda. Proizvodnja samo sijena u takvim uslovima je puno teža i skuplja. I ima ljudi koji to vole i rade uprkos svim izazovima u jako teškim okolnostima i stoga moj prvi osvrt na emocije bez mnogo ekonomske računice.Hakiz wrote: ↑17/02/2022 13:22Dogodilo se, pored toga šta ti napisa, da "fabrička" proizvodnja ubi, pa i prehrambena. Kao što je ormar iz fabrike puno jeftiniji nego da ti ga po narudžbi pravi zanatlija stolar "ručno", tako je i sa hranom. Ne može se biti konkurentan kada si mali, individualan, moraš biti skuplji po jedinici proizvoda od "trake", fabrike.crveni_makovi wrote: ↑17/02/2022 13:13
Dogodilo se otprilike, da je bilo jako izazovno skupiti hranu za stoku kad nema radne snage, brinuti se za stoku, čistiti i mnogo mnogo drugih detalja koji se događaju svakodnevno prije nego što se onaj sir počne razvlačiti na stolu sa upaljenim kamerama ili bez. Dogodilo se da stariji ljudi bez obzira na čitav život bavljenja stočarstvom i izraženih radnih navika imaju rok radne sposobnosti. Počnu ti noge klecati, juriš da radiš, želiš i boriš se preko svake mjere i onda jednostavno poklekneš. Reklama i distribucija su tu najlakši dio jednačine.
I sve to kada se sabere, ode mast u propast.
Kada naš krompir bude 5, uvozni će biti 2 . Kada uvozni bude 5, naš će biti 10.
Pa kad pravim ajvar, ne bi onu teglu za 20 maraka prodaonamiami wrote: ↑17/02/2022 13:48 Nisam nezadovoljan. Moja porodica je davno odustala od poljoprivrede i stocarstva, osim za vlastite potrebe. Uvijek cu jesti domaci krompir, domace meso, sve domace.
Ja sam vec opisao zasto bosanski krompir ne moze biti konkurentan, a onaj ko motiku uzeo u ruke nije, to ne moze ni shvatiti.