Demografija

[_BataZiv_0809]

Pa ides prije u krevet.
Al ustajanje u 6h je sasvim normalno ustajanje.

Ok razumijem da neki vole vise spavati, ali zar nije prasina, buka, galama isto parametar za kvalitet zivota.
Nije valjda sat vremena spavanja vaznije od cistog zraka?

Sve zavisi sta ti je prioritet. Ja volim spavat i mrzim kad sam ogranicen vremenom.

[Truba]

San je vazan koliko hrana i cist zrak

[geralt]

Vec i kod nas imas sela koja su toliko dobro povezana sa gradom da se isplati raditi u gradu a zivjeti na selu. Hoce li to postati trend, ne znam, ali iz moje neke mikro okoline znam za nekoliko takvih primjera da su ljudi prodali stanove i kupili kuce na selu. Prije 10 godina nisam znao ni za jedan takav slucaj.

Znam i za nekoliko primjera ljudi iz Sarajeva koji su kupili kuce u Varesu i putuju svaki dan.

Vares je 50km od Sarajeva. Ali, put je ocajan za dnevnu voznju. Oko satak je voznja.

Ako nista, zrak je za razliku od doline Bosne cist, voda je dobra, ima se gdje prosetati.

Gledano saobracajno, bolje je Kresevo, Tarcin, pa i Konjic sutra sa autoputem.

Vares je prije rata ima oko 20 hiljada stanovnika, danas oko 8 hiljada. Pasivan je to kraj postao.

Dolina Bosne, Neretve, Vrbasa, Une, TK, Bijeljina i to je uglavnom to.

U "spici" ti sat vremena treba i do Hrasnice, pa opet stotine ljudi tako rade svakodnevno. A u Varesu je visestruko jeftiniji kvadrat i cisci zrak nego u Hrasnici.

Znam dosta ljudi koji putuju ili su putovali na posao u Sarajevo iz Ilijasa, Visokog, sa Pala, iz Mokrog. Najekstremniji primjer je svakodnevni dolazak na posao iz Zenice, no tu se radilo o komplikovanim privatnim razlozima. Moja stara je javnim prevozom putovala na posao sa Alipasina u Vogoscu vise od sata u jednom pravcu.

[_BataZiv_0809]

Iz Zenice bukvalno stotine ljudi putuje svakodnevno. Ima i onih koji putuju i iz suprotnog smjera.

[geralt]

greska

[_BataZiv_0809]

A i u Zenicu se stize sa svih strana doduse, masa raje iz svih opstina ZDK tu radi.

[BAK-eV]

U "spici" ti sat vremena treba i do Hrasnice, pa opet stotine ljudi tako rade svakodnevno. A u Varesu je visestruko jeftiniji kvadrat i cisci zrak nego u Hrasnici.

Znam dosta ljudi koji putuju ili su putovali na posao u Sarajevo iz Ilijasa, Visokog, sa Pala, iz Mokrog. Najekstremniji primjer je svakodnevni dolazak na posao iz Zenice, no tu se radilo o komplikovanim privatnim razlozima. Moja stara je javnim prevozom putovala na posao sa Alipasina u Vogoscu vise od sata u jednom pravcu.

Znaci ako stanujes u Varesu, onda za tebe ne vrijedi gradska guzva nakon sat vremena voznje do Sarajeva, vec se samo pokazes da dolazis iz Varesa i svi te puste.
Koja logika

[Sociolog]

Znam da je 2016/2017 bila doktorica koja je iz Hadzica svako jutro isla u bolnicu Konjic da radi. To slucaj znam 1000$, meni je to daleko.

[Truba]

Znamo radno vrijeme doktora
Takodjer znam doktoricu koja je svaki dan isla na specijalizaciju u mostar
Ne znam.nikog da je 40 godina glumio levata

[elcaliente]

Ja sam nedavno gledao reportazu na HRT o cijenama kirija u Americi. Uglavnom pokazivali su San Francisko tamo su kirije toliko visoke da ih ljudi koje u usluznom sektoru ne mogu platiti. Normalno je da oni zive izvan grada i putuju na posao po dva sata. Ali ostao sam sokiran kada su pokazali radnike koji rade u Google kao cistaci, kuhari, domari itd da svaki dan putuju na posao 3-4 sata firminim autobusom. Znaci google bus ide do tih tacaka gdje se radnici skupljaju i dovlace ih na posao pa ih onda vracaju, neke i do 4 sata u jednom pravcu

[Truba]

Ja bih za 4 sata dnevno procitao sve opuse sto imam
Ali tim ljudima nije do knjiga

Meni je to bolesno sve skupa
Bolestan sistem prema obicnim radnicima

[konoplja]

Misljenja sam da vrijeme gradova lagano dolazi kraju i trend masnovni migracija sa sela u grad gubi zamah. Barem sto se Zapada tice gdje se ekonomija snazno bazira na usluznim djelatnostima. U kojoj mjeri ce se to kod nas odraziti ne znam. To je moje zapazanje kao nekoga ko zivi u jednom od vecih gradova u Njemackoj. Radim u firmi koja ima 3 uredske zgrade u gradu, u kojima je radilo po 300, 600 i 1000 ljudi, a posljednjih godinu dana zjape malte ne prazne. Ogroman trosak je to za firmu u vidu kirija, rezija, odrzavanja. IT odjel je ubacio u vecu brzinu. Radi se masovno na poboljsanju aplikacija, weba i digitalizaciji. Pokusava se sto vise ljudi preusmjeriti na te kanale i rijesiti se totalno papira i poste. Do te mjere da se cak nude razno razni popusti ako klijenti predju na digitalni format. Treba isto na umu imati da politicka situacija pogoduje tomu u vidu ocuvanja okolisa, manje papira, manje putovanja itd. koji to pomalo guraju. Naravno postoje sile koje se tomu protive. Razno razni sindikati i institucije, ponajprije posta i transport. Nece se to preko noci dogoditi ali kroz ovu deceniju ocekujem usporavanje rasta gradova i mozda cak i negativan trend.

Vjerujem da ce i kod nas polako ici u tom smjeru i da ce doci do decentralizacije iz Sarajeva. U neka sela ce se vratiti zivot, neka sela ce postati gradici, neki gradici gradovi. Mislim da je to dobra stvar. Sto za ljude, a sto i za drzavu. Malo da i druge sredine dobiju zamah.

[Suljagica sokak]

Misljenja sam da vrijeme gradova lagano dolazi kraju i trend masnovni migracija sa sela u grad gubi zamah. Barem sto se Zapada tice gdje se ekonomija snazno bazira na usluznim djelatnostima. U kojoj mjeri ce se to kod nas odraziti ne znam. To je moje zapazanje kao nekoga ko zivi u jednom od vecih gradova u Njemackoj. Radim u firmi koja ima 3 uredske zgrade u gradu, u kojima je radilo po 300, 600 i 1000 ljudi, a posljednjih godinu dana zjape malte ne prazne. Ogroman trosak je to za firmu u vidu kirija, rezija, odrzavanja. IT odjel je ubacio u vecu brzinu. Radi se masovno na poboljsanju aplikacija, weba i digitalizaciji. Pokusava se sto vise ljudi preusmjeriti na te kanale i rijesiti se totalno papira i poste. Do te mjere da se cak nude razno razni popusti ako klijenti predju na digitalni format. Treba isto na umu imati da politicka situacija pogoduje tomu u vidu ocuvanja okolisa, manje papira, manje putovanja itd. koji to pomalo guraju. Naravno postoje sile koje se tomu protive. Razno razni sindikati i institucije, ponajprije posta i transport. Nece se to preko noci dogoditi ali kroz ovu deceniju ocekujem usporavanje rasta gradova i mozda cak i negativan trend.

Vjerujem da ce i kod nas polako ici u tom smjeru i da ce doci do decentralizacije iz Sarajeva. U neka sela ce se vratiti zivot, neka sela ce postati gradici, neki gradici gradovi. Mislim da je to dobra stvar. Sto za ljude, a sto i za drzavu. Malo da i druge sredine dobiju zamah.

Apsoulutno se slazem i volio bih vidjeti to.

[Haris.ba]

Vjerujem da ce i kod nas polako ici u tom smjeru i da ce doci do decentralizacije iz Sarajeva. U neka sela ce se vratiti zivot, neka sela ce postati gradici, neki gradici gradovi. Mislim da je to dobra stvar. Sto za ljude, a sto i za drzavu. Malo da i druge sredine dobiju zamah.

Naravno da ce biti ljudi koji kao nacin zivota ce izabrati manje naselje. Ali, nije samo zivot u gradu posao. I to je nacin zivota.

Ko ce sada ici i provesti zivot u izgradnji infrastrukture, a moze isto dobiti u gradu? Uvijek ima avanturista.

Nema Bosna velike urbane cjeline ko Zapadna Evropa. Niti su sela istog tipa.

[Zastozato]

Ja sam nedavno gledao reportazu na HRT o cijenama kirija u Americi. Uglavnom pokazivali su San Francisko tamo su kirije toliko visoke da ih ljudi koje u usluznom sektoru ne mogu platiti. Normalno je da oni zive izvan grada i putuju na posao po dva sata. Ali ostao sam sokiran kada su pokazali radnike koji rade u Google kao cistaci, kuhari, domari itd da svaki dan putuju na posao 3-4 sata firminim autobusom. Znaci google bus ide do tih tacaka gdje se radnici skupljaju i dovlace ih na posao pa ih onda vracaju, neke i do 4 sata u jednom pravcu

Cetiri sata do posla, devet na poslu i jos cetiri nazad, ostane ti jos da se naspavas kod kuce poslije napornog dana.
U Americi je zivot bukvalno kuca poso, poso kuca, pogotovo onima koji su niza, radnicka klasa. Velika stvar je kad imas poso blizu mjestu stanovanja. Prijateljstva se sklapaju samo na poslu. Mnogo vremena se provodi na tockovima, svako malo su 'drive in' restorani. Rodbina zivi u razlicitim saveznim drzavama, jednom u pet ili deset godina se vide kad organizuju tzv. 'family reunion'. Naravno ne zivi svako tako, ali tamo nije nista neobicno upoznati osobu koja zivi takav zivot, ili nekoga ko dvadeset godina radi dva posla, nekih 15 sati dnevno. Trka za dolarima po cijenu da nemas nimalo slobodnog vremena.
Zivis da radis, ali eto bar ima posla.

[So What!]

Misljenja sam da vrijeme gradova lagano dolazi kraju i trend masnovni migracija sa sela u grad gubi zamah. Barem sto se Zapada tice gdje se ekonomija snazno bazira na usluznim djelatnostima. U kojoj mjeri ce se to kod nas odraziti ne znam. To je moje zapazanje kao nekoga ko zivi u jednom od vecih gradova u Njemackoj. Radim u firmi koja ima 3 uredske zgrade u gradu, u kojima je radilo po 300, 600 i 1000 ljudi, a posljednjih godinu dana zjape malte ne prazne. Ogroman trosak je to za firmu u vidu kirija, rezija, odrzavanja. IT odjel je ubacio u vecu brzinu. Radi se masovno na poboljsanju aplikacija, weba i digitalizaciji. Pokusava se sto vise ljudi preusmjeriti na te kanale i rijesiti se totalno papira i poste. Do te mjere da se cak nude razno razni popusti ako klijenti predju na digitalni format. Treba isto na umu imati da politicka situacija pogoduje tomu u vidu ocuvanja okolisa, manje papira, manje putovanja itd. koji to pomalo guraju. Naravno postoje sile koje se tomu protive. Razno razni sindikati i institucije, ponajprije posta i transport. Nece se to preko noci dogoditi ali kroz ovu deceniju ocekujem usporavanje rasta gradova i mozda cak i negativan trend.

Vjerujem da ce i kod nas polako ici u tom smjeru i da ce doci do decentralizacije iz Sarajeva. U neka sela ce se vratiti zivot, neka sela ce postati gradici, neki gradici gradovi. Mislim da je to dobra stvar. Sto za ljude, a sto i za drzavu. Malo da i druge sredine dobiju zamah.

Pa u Sarajevu su neke poslovne zgrade gotovo prazne, meni toliko fali pun office, iako mi je ekonomcnije raditi od kuce, i dalje volim odlazak na posao i generalno svu tu obavezu oko posla, ali istina je na posao da ne idem autom.

[Suljagica sokak]

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika Živinica je 61 000, međutim taj broj se zadnjih godina znatno povećao i procjenjuje se na oko 75 000.

Reformom Gradske administracije i uspostavljanjem boljeg poslovnog ambijenta Grad Živinice je u protekle četiri godine povećao budžet sa 14 na 26 miliona KM. Kad su u pitanju investicije samo u posljednje dvije godine privukli su u tri poslovne zone 70 miliona KM, a posao je dobilo više od 1 600 radnika.

Živinice su 9. grad u Bosni i Hercegovini s najvećim brojem učenika u osnovnim školama u 2020/2021.

1. Sarajevo = 23,921
2. Banja Luka = 16,547
3. Zenica = 9,848
4. Mostar = 8,666
5. Bijeljina = 8,249
6. Tuzla = 8,109
7. Ilidža = 6,922
8. Brčko = 5,969
9. Živinice = 5,173
10. Istočno Sarajevo = 5,060

Živinice su popisale = 57,765 stanovnika, a Istočno Sarajevo = 61,516 stanovnika.

Istočno Sarajevo se sastoji od 6 općina:
1. Istočno Novo Sarajevo ili Lukavica
2. Istočna Ilidža ili Kasindo, neko još zove Vojkovići
3. Istočni Stari Grad ili Hreša
4. Pale (GT)
5. Trnovo (GT)
6. Sokolac

Živinice su odlične. Veće su one i od tzv. Zapadnog Mostara. Zapadni Mostar maksimum 4,500 osnovaca.

[Loki2k9]

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika Živinica je 61 000, međutim taj broj se zadnjih godina znatno povećao i procjenjuje se na oko 75 000.

Reformom Gradske administracije i uspostavljanjem boljeg poslovnog ambijenta Grad Živinice je u protekle četiri godine povećao budžet sa 14 na 26 miliona KM. Kad su u pitanju investicije samo u posljednje dvije godine privukli su u tri poslovne zone 70 miliona KM, a posao je dobilo više od 1 600 radnika.

Živinice su 9. grad u Bosni i Hercegovini s najvećim brojem učenika u osnovnim školama u 2020/2021.

1. Sarajevo = 23,921
2. Banja Luka = 16,547
3. Zenica = 9,848
4. Mostar = 8,666
5. Bijeljina = 8,249
6. Tuzla = 8,109
7. Ilidža = 6,922
8. Brčko = 5,969
9. Živinice = 5,173
10. Istočno Sarajevo = 5,060

Živinice su popisale = 57,765 stanovnika, a Istočno Sarajevo = 61,516 stanovnika.

Istočno Sarajevo se sastoji od 6 općina:
1. Istočno Novo Sarajevo ili Lukavica
2. Istočna Ilidža ili Kasindo, neko još zove Vojkovići
3. Istočni Stari Grad ili Hreša
4. Pale (GT)
5. Trnovo (GT)
6. Sokolac

Živinice su odlične. Veće su one i od tzv. Zapadnog Mostara. Zapadni Mostar maksimum 4,500 osnovaca.

Svaka čast, bruda

Zao mi je samo sto je Tuzla malo pala.

[Zastozato]

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika Živinica je 61 000, međutim taj broj se zadnjih godina znatno povećao i procjenjuje se na oko 75 000.

Reformom Gradske administracije i uspostavljanjem boljeg poslovnog ambijenta Grad Živinice je u protekle četiri godine povećao budžet sa 14 na 26 miliona KM. Kad su u pitanju investicije samo u posljednje dvije godine privukli su u tri poslovne zone 70 miliona KM, a posao je dobilo više od 1 600 radnika.

Živinice su 9. grad u Bosni i Hercegovini s najvećim brojem učenika u osnovnim školama u 2020/2021.

1. Sarajevo = 23,921
2. Banja Luka = 16,547
3. Zenica = 9,848
4. Mostar = 8,666
5. Bijeljina = 8,249
6. Tuzla = 8,109
7. Ilidža = 6,922
8. Brčko = 5,969
9. Živinice = 5,173
10. Istočno Sarajevo = 5,060

Živinice su popisale = 57,765 stanovnika, a Istočno Sarajevo = 61,516 stanovnika.

Istočno Sarajevo se sastoji od 6 općina:
1. Istočno Novo Sarajevo ili Lukavica
2. Istočna Ilidža ili Kasindo, neko još zove Vojkovići
3. Istočni Stari Grad ili Hreša
4. Pale (GT)
5. Trnovo (GT)
6. Sokolac

Živinice su odlične. Veće su one i od tzv. Zapadnog Mostara. Zapadni Mostar maksimum 4,500 osnovaca.

Svaka čast, bruda

Zao mi je samo sto je Tuzla malo pala.

Zivinice su predgradje Tuzle. Te dvije opcine zajedno su otprilike nesto kao Banja Luka, a istocno Sarajevo je cirkus, to je vise regija nego sto je grad, opcina ili sta se vec vodi da je.

[Dr Arsla]

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika Živinica je 61 000, međutim taj broj se zadnjih godina znatno povećao i procjenjuje se na oko 75 000.

Reformom Gradske administracije i uspostavljanjem boljeg poslovnog ambijenta Grad Živinice je u protekle četiri godine povećao budžet sa 14 na 26 miliona KM. Kad su u pitanju investicije samo u posljednje dvije godine privukli su u tri poslovne zone 70 miliona KM, a posao je dobilo više od 1 600 radnika.

Živinice su 9. grad u Bosni i Hercegovini s najvećim brojem učenika u osnovnim školama u 2020/2021.

1. Sarajevo = 23,921
2. Banja Luka = 16,547
3. Zenica = 9,848
4. Mostar = 8,666
5. Bijeljina = 8,249
6. Tuzla = 8,109
7. Ilidža = 6,922
8. Brčko = 5,969
9. Živinice = 5,173
10. Istočno Sarajevo = 5,060

Živinice su popisale = 57,765 stanovnika, a Istočno Sarajevo = 61,516 stanovnika.

Istočno Sarajevo se sastoji od 6 općina:
1. Istočno Novo Sarajevo ili Lukavica
2. Istočna Ilidža ili Kasindo, neko još zove Vojkovići
3. Istočni Stari Grad ili Hreša
4. Pale (GT)
5. Trnovo (GT)
6. Sokolac

Živinice su odlične. Veće su one i od tzv. Zapadnog Mostara. Zapadni Mostar maksimum 4,500 osnovaca.

Daj Bože da Živinice imaju toliko stanovnika. Činjenica jeste da se tu naselilo dosta Podrinjaca i ima dosta mladih bračnih parova sa školskom djecom. Načelnik Živinica je prije popisa 2013 godine na sav glas trubio da Živinice imaju 100 000 stanovnika. Dosta medija se primilo na tu priču i dijelilo dalje tu informaciju da bi popis pokazao pravo stanje tj. da je ta cifra skoro pa duplo manja. I sad je ta priča od 75 000 obični spin radi ulagača i privlačenja investitora

[_BataZiv_0809]

Cega ba 100 milja

[Truba]

Da...i ja se sjecam 100000 brojke i zivinica

[spreca]

Labudane ,ovo sa sto iljada si izmislio

[Truba]

Jos samo takav jedan komentar i gotovo je komunciiranje s tobom

[fortaleza]

Cega ba 100 milja

Toliko nemaju ni Mostar ni Zenica.