Nije 4 nego 44 mjeseca godišnjeg odmora. Kad lažeš, onda laži krupno.stubrijez wrote: ↑27/06/2024 08:03Nije tako, u tom i jest problem... uciteljicu sam naveo kao primjer, entry level u tom soju. To navedeno je bilo nekada, danas se otaljava a (neplacene) vanskolske aktivnosti su svedene na 0. Ukinuli su popravni bolan... kuces dalje. E da zaboravio sam napisati 4 mjeseca godisnjeg. Nista oni ne prave ni od kog. Najzalivije mi je to sto je korupcija i u prosvetu na velika vrata. Zalosno. Jasno ti je ko i kako dobija u skoli ugovor na neodredjeno. Oni i ulema su postali glavni stranacki bajraktari...ZoomZoomKiwi wrote: ↑26/06/2024 23:27 Čuj obična učiteljica koja je završila obični fakultet i treba da od neotesanih roditelja koji većina i ne gledaju vlastitu djecu da napravi insana spremnog za život ne samo da ga nauči nečemu nego da ga osposobi bukvalno za sve jer dođu djeca u školu sa 6 godina kao da im je 2. I sad ona da ima 2000, a neki NK radnik 900.
Da ne spominjem da ta obična učiteljica odradi ta tri četri pišljiva časa, ode kući i ne radi ništa, nit osmišljava pripreme za nastavu, materijale, nit testove, niti pokušava dokučiti kako da na što kreativniji i djeci zanimljiviji način prenese osnove neke, nit ispravlja kontrolne, nit piše izvještaje, nikoji kurac, samo odradi ta tri bogomdana časa i ode kući drka kurac.
Stvarno...
Za sve sto pisem postoje izuzeci siguran sam, ali to potvrdjuje pravilo i tuznu realnost.
Tvoj komentar za radnika u realnom sektoru ne bih komentirao, zato nam je ovako. Samo ne treba se cudit onda sto je dnevnica majstora otisla na 2 stoje. Nisu narod ovce...
Podatak izvučen iz čarape._BataZiv_0809 wrote: ↑27/06/2024 08:06Izvor za tvrdnju da vecinu nase privrede cine radna mjesta u drzavnoj upravi.
S druge strane, isti taj ministar sa gomilom nepotrebnih pomoćnika i savjetnika ne dozvoljava u školama pomoćnika direktora (koji mu po pedagoškim standardima pripada). Pošto dugo radim u školama, znam dobro koliko posla (kojeg ni nastavnici nisu svjesni) pada na direktora i pomoćnika, a u ovom slučaju na samog direktora. Obimnog posla sa kratkim rokovima.
U DE oko 10% siromasnih i 16% onih koji su ugrozeni siromastvom odnosno u riziku su da postanu siromasnisehohari wrote: ↑26/06/2024 23:37U Njemačkoj je prva stavka na 16%, za drugu nisam mogao naći podatke.
Ovo ne znači da je Njemačka na istom nivou kao Bosna, naravno da nije, samo hoću da kažem da je ta statistika za neku stvar u vidu sumiranja stanja na terenu.
Danke... eto. Mada mislim da je vise. Ne racunaju tu sigurno IZ isl.moimoi wrote: ↑27/06/2024 09:21 U Njem 12% radi u javnom sektoru
https://fenix-magazin.de/drzava-kao-pos ... njemackoj/
U BiH 50%.
https://www.capital.ba/polovina-radnika ... m-sektoru/
Samo Bavarska ima 13mil stanovnika. BiH ako ima 2,5.. super.izvrsni direktor wrote: ↑27/06/2024 18:04Svaka njemacka regija ima ministe i svako mjesto ima nacelnika.
Zdravstveni sektor u Njemačkoj nije privatni. Da, osiguranja su zasebna preduzeća, ali taj sektor je faktički pseudo-državni, vlada kontroliše koliko para dobijaju, koje usluge moraju pružati, još milion stvari. Čak i sama osiguranja ne funkcionišu kao "pravo" privatna preduzeća, formalno imaju status javnih tijela sa pravom na samoupravno djelovanje. Pseudodržavne organizacije.izvrsni direktor wrote: ↑27/06/2024 10:27 Drugaciji sistem, nemoguce porediti, tj glupo.
Samo jedan primjer: kod nas je citav zdravstveni sektor tzv budzetski, u njemackoj su 99% privatni. Zdravstvena oaiguranja su privatna, kod nas budzet.
Naslov i prva recenica se posvadjali
Jbg.
Zamisli kad bi saznali da u njemackoj postoji bijeli hljeb. Il da nacelnici poslije 2 mandata mogu u penziju ici_BataZiv_0809 wrote: ↑27/06/2024 19:17 Ma to su bapske price.
To imaju ministri i ostale politicke karanane.
Bas strucni saradnik u Opcini Kakanj ima savjetnike i sekretarice.
Prvi put otvaram ovakve vijesti , obično samo preletim, ne vjerujem šta čitammoimoi wrote: ↑27/06/2024 09:21 U Njem 12% radi u javnom sektoru
https://fenix-magazin.de/drzava-kao-pos ... njemackoj/
U BiH 50%.
https://www.capital.ba/polovina-radnika ... m-sektoru/
Neka seljačina koja se naziva ekonomskim stručnjakom na samoprozvanom biznis portalu, Bosna i Hercegovina, 2024. godinaThe tertiary sector consists of the provision of services instead of end products. Services (also known as "intangible goods") include attention, advice, access, experience and affective labour.
The tertiary sector involves the provision of services to other businesses as well as to final consumers. Services may involve the transport, distribution and sale of goods from a producer to a consumer, as may happen in wholesaling and retailing, pest control or financial services. The goods may be transformed in the process of providing the service, as happens in the restaurant industry. However, the focus is on people by interacting with them and serving the customers rather than transforming the physical goods.
Gotovo polovina svih radnika u Bosni i Hercegovini zaposlena je u javnoj upravi i javnim preduzećima, podaci su Svjetske banke u BiH.
Svaka ekonomija se sastoji od tri glavna sektora.
Pitam te kakva poljoprivreda i industrija kod nas? O cemu pricassehohari wrote: ↑27/06/2024 20:00Svaka ekonomija se sastoji od tri glavna sektora.
Primarni - to je uglavnom poljoprivreda i ribarstvo, i rudarstvo, tj. ono gdje dobivaš "raw material"
Sekundarni - ovo se obazire na industriju, tj. prerađivanje
Tercijarni - u biti sve što ne spada u primarni i sekundarni sektor, od prodavačice u supermarketu i mehaničara do advokata i doktora. Ovdje spada i državni sektor, ali on je SAMO dio. IT isto spada u ovaj sektor.
Naš nazovi-stručnjak nije prenio podatak koliko ljudi radi u državnom sektoru ili JP, već koliko općenito ljudi radi u tercijarnom sektoru, a to je po definiciji samo manji dio. Izguglao najvjerovatne podatke sa ove statistike Svjetske banke i mislio da je to-to.
Rekoh, ova podjela je bukvalno osnovica ekonomije, koju sam ja učio u gimnaziji u 8. ili 9. razredu. Da sam na maturskom radu postupao kao naš "ekonomista", jedva bi dobio dvicu ili tricu, a ovaj lik hladno na nekakvom biznis časopisu piše, još intervjuiše nekakve ekonomiste koji to kao komentiraju
I takvi slučajevi onda sutra kukaju kako nemaju posla, sve to treba za Njemačku ili da kopaju rudu, i to dobro držati pod nadzorom da ne bi šta pogriješili.
