Sarajevo Construction

[last mohicans]

Lidl dolazi u Sarajevo: Počela priprema parcele u Halilovićima

Objekti ispitne stanice Energoinvesta

Već neko vrijeme se govori o potencijalnoj lokaciji gradnje objekta za trgovački lanac Lidl u Sarajevu. Iako je kompanija u BiH registrirana od 2021. godine, čini se kako je idealno mjesto za njemačkog investitora pronađeno.

Kako saznaje Klix.ba, sarajevska građevinska kompanija Neimari kupila je imovinu Energoinvesta u sarajevskoj Općini Novi Grad koja je bila dio stečajnog postupka.

Ako je suditi prema projektu, kompanija će graditi objekte koji će odgovarati potrebama Lidla.

Kompanija Lidl BiH povećala je svoj kapital u BiH u decembru 2022. godine na skoro 100 miliona KM što je predstavljalo gotovo dvostruko povećanje kapitala ovog investitora.

Njemačka kompanija ranije je krenula sa izgradnjom jednog objekta u Bijeljini te skladišno-distribucijskog centra u Kiseljaku.

Formalni osnivač Lidla BH je firma W E-International Zweite GmbH. Kao direktor bh. ogranka kompanije naveden je Allen Halamić. Osim njega, u upravi društva su i izvršni direktori Roland Thomas Schreiber, Mihajl Đotlo, Dean Sunek i Kristijan Zaec.

Nekadašnji privredni gigant, kompanija Energoinvest prodavala je imovinu na atraktivnoj lokaciji u Sarajevu na području Općine Novi Grad od 2018. godine budući da je preduzeće u stečaju.

Početna cijena zemljišta tada je iznosila 15,8 miliona KM, a prodaja se odvijala putem Agencije za privatizaciju FBiH.

Ispitna stanica Energoinvesta u Sarajevu nalazi se na lokaciji uz IX transferzalu koja se spaja sa autocestom, a bit će najkraći putni pravac kretanja iz naselja MIljacka ka Alipašinom, odnosno centru grada i prema Ilidži.

Cilj izgradnje trasferzale je i da se rastereti pravac prema Buća Potoku i Pofalićima, a time je i lokacija na kojoj će biti smješten Lidl savršeno pozicionirana za najveći broj stanovnika Sarajeva.

Trenutno se odvijaju radovi rušenja objekata koji su prethodno bili u vlasništvu Energoinvesta između trase IX transferzale , ulice Halilovići i ulice Džemala Bijedića na kojoj bi trebali biti izgrađeni objekti koje će koristiti Lidl.

Trebalo je makar na neki način sačuvati ovaj natpis, kao spomenik vremenu, da buduća pokoljenja znaju kakav je to gigant bio. Ali,jbg, ide novo vrijeme i kove kompanije.

[Mrvice_ba]

Ispitna stanica je vlasnistvo biserinog energoinvesta jos uvijek.

[So What!]

Je li u Sarajevu osnovana ikada neka nova firma, gdje ljudi rade ili svi žive od socijalne pomoći pa nemaju za osnovne životne namirnice?

Jeste jedna. Zove se "Državne institucije". Nema profita, a opstaje i svake 2 vodine zapošljava sve više ljudi.

Volim Klix forum, samo zbog bombaša samoubica poput tebe i ovakvih postova.

[BadBoy]

Kako mene duša boli kad vidim ovaj natpis Energoinvest i bager iza kako ruši...

Napisao sam na drugoj temi, ali evo što da ne i ovdje, tvornica dalekovoda, sve i da posluje kako treba, najbolje bi bilo opet da je zemljište prodala, a pogon preselila negdje na periferiju.

Slažem se da je tužno što ne radi i što se ova preduzeća nisu pronašla u kapitalizmu.

Moj originalni post je bio onako sentimentalne prirode nisam ni slutio da će pokrenuti ovoliku diskusiju

[Chmoljo]

Ja koliko sam upoznat ove dalekovode su privatizovali stari kadrovi energoinvesta koju su bili hajmo reci sposobni,a grohnuli su jer im se dalekovodi poceli rusit po africi,pa je i energoinvest zamalo zbog toga zaplatio kao nosioc ugovora. Nek mu je vjecni rahmet

Sposobni za šeme privatizacije sa certifikatima.
Ortačka grupa koaj je svo vrijeme u sukobu interesa.
Naime suvlasnici TDS a direktori po ostalim sektorima u E.
Namejstali sebi poslove dok nisu poceli maksimalno fuseriti sa cinkom i radom. Poslali brod konstrukcije u afriku, dosla hrđava tamo.
Investitor vratio, pa penali, pa problem za Inzenjering koji je nosilac ugovora, pa na kraju iz Turske narucivali konstrukcije jer ovo nisu vise znali ni banderu ni hajfiš napraviti kako treba.
Bukvalno vlasnici unistili firmu zajedno sa radnicima.

nisam siguran ima li ijedan prijeratni direktor ovih giganata a da nije zaslužio kaznu dugotrajnog zatvora... radna kolegica radila u hidrogradnji. ista stvar. direktori milioneri, radnici šutili i trpili. sretni kad im plata ne kasni po pola godine.

jebo ovaj narod, samo je čovjeku žao vidjeti šta možemo samo kad su nam daske u glavi kako treba poredane.

ko bi reko da te daske bolje reda bravar od stolara.

[So What!]

Ja razumijem da je srozavanje Energoinvesta kao velikog konglomerata jedna zamršena priča, čije detalje nikada nećemo u potpunosti saznati. Propasti iste vjerujem da je kumovao dobrim dijelom nehat i potkapacitiranost novih vlastodržaca koji nisu uopšte svjesni bili razmjera jednog takvog privrednog subjekta.

S druge strane, osvrnut ću se na tranziciju u mikro-regije iz koje dolazim, Tešanj i okolni gradovi. Iako ne baš poznat po nekoj prijeratnoj privredi, ipak kao i sva mjesta imao je ozbiljne privredne subjekte, od kojih je vama najpoznatiji Enker-svjećice.

Svi osim dvije su preživjele tranziciju i dan danas odlično posluju, nije preživjela jedino fabrika namještaja Ukus, fabrika obuće Sloga i donekle Čarapara. Enker-svjećice su danas dioničko društvo, a pored svjećica, prave i keramiku, tu su i dalje fabrika pumpi Pobjeda, fabrika filtera Unico Filter - Mann Hummel, fabrika autodijelova FAD - Prevent Jelah, tekstilna industrija Napredak.

Čaraparu je preuzeo italijanski Socksmaker, koji je otpustio dio radnika, ali s vremenom proširio proizvodnju, dok su neki stari majstori, pokrenuli svoje manje pogone, pa danas imamo više pogona za proizvodnju čarapa nego što smo imali. Od fabrike obuće Sloga, zaista ništa nije ostalo, nasljednik je moglo bi se reći Alpina-Bromy, dok je njihov pogon preuzeo Madi i proširio ga. Fabriku namještaja Sloga je naslijedilo barem petnaest manjih pogona, koji prave od luksuznog namještaja poput Artisana do ovih za domaće tržište. Krug fabrike Ukus je opet pretvoren u poslovnu zonu sa proizvodnjom, trgovinama i hotelom.

U okolini, najveći proizvodni gigant je bio maglajski Natron, kupili ga Turci, i dan-danas odlično radi i posluje, zavidovićka Krivaja je istini za volju se raspala na više manjih kompanija, od kojih su većina propale, ali npr. Krivaja-Tvornica montažnih kuća, odlično radi i posluje i dalje, isto se može reći za Rudnik i tvornicu kreča Ševarlije kod Doboja itd...

Dobar dio su privatizovali stranci, da ne bude da je sve otišlo u ruke nekih domaćih hoštaplera. Tako da kada dođeš iz sredine gdje i dalje poznaješ ljude koji rade cijeli život za isto preduzeće, pomalo nejasno ti bude kako to da su u Sarajevu prijeratni giganti popadali kao kule od karata, ako uzmemo u obzir da je ista politička struja vladala i u mom kraju i u Sarajevu.

[So What!]

Napisao sam na drugoj temi, ali evo što da ne i ovdje, tvornica dalekovoda, sve i da posluje kako treba, najbolje bi bilo opet da je zemljište prodala, a pogon preselila negdje na periferiju.

Slažem se da je tužno što ne radi i što se ova preduzeća nisu pronašla u kapitalizmu.

Moj originalni post je bio onako sentimentalne prirode nisam ni slutio da će pokrenuti ovoliku diskusiju

Nema veze, nije loša diskusija, raja je iznijela pravo zanimljivih informacija.

Pitanje je samo je li vrijeme da se halalimo sa tim da Energoinvesta nema više onakvog kakav je postojao do 1992. godine i da pozdravimo izgradnju Lidla, čiji je dolazak sigurno pozitivna stvar za naše tržište ili da držimo sve te pogone kao relikvije, vjerujući da će se nekako vratiti u život.

[drug_profi]

Poenta je certifikacijske privatizacije.
Dobijes nesto za nista. I boli te qurac za to. Nek se neko drugi brine, a ja cu gledat da sta usicarim ako izleti.
A taj neko skupi to nista za neku sicu koju ti da u zamjenu. 1-2% vrijednosti. I postane gazda i zemljista i opreme i ljudi. Zakon mu dao da ljude moze J kako hoce, ne placati ih, da opremu moze rasprodati kako hoce, i na kraju prodati zemljiste nekom za realnu vrijednost destostruko vecu od vrijednsoti onog nicega cime je kupio sve to.
A da je kehno svoj kes koji je s mukom skupio, gledao bi gdje se koji saraf zavrce i koliko se toalet papira trosi.
A narocito bi gledao da se pravi profit i da se zarađuje i raste.

[citroen xm]

Volim Klix forum, samo zbog bombaša samoubica poput tebe i ovakvih postova.

Hajde nam navedi preduzeća u Sarajevu koja su osnovana nakon rata i koja još posluju, a da se bave proizvodnjom bilo čega. Dakle ne trgovina, samo proizvodnja.

Mislim da ugašene firme ne treba posebno pominjati, to većina zna.

[Truba]

meni stvarno nije žao hidrogradnje
žao mi je što to nije financijski sravljeno sa zemljom 1992. i zapaljeno 1995. benzinom da se radnici snadju na vrijeme a ljencine zapocnu proces trazenja novoga radnog mesta

nego smo taoci bili i sada smo taoci te propale ideje tranzicije jojš uvijek se vodi spor za dug

radnici su krivlji od direktora u tim firmama
svi kradu svoj dio

[So What!]

Hajde nam navedi preduzeća u Sarajevu koja su osnovana nakon rata i koja još posluju, a da se bave proizvodnjom bilo čega. Dakle ne trgovina, samo proizvodnja.

Mislim da ugašene firme ne treba posebno pominjati, to većina zna.

Prvenstveno Sarajevo ne bi trebao da bude fokusiran na proizvodnju, jer je postao glavni grad drzave sa otvorenim trzistem i iznimno limitiranim kapacitetima kada je prostor u pitanju.

U Sarajevu je sekundarni zamijenio tercijarni sektor, modernije tehnologije su u pitanju, a Sarajevo je preuzelo ulogu nacionalnog trgovackog centra, gotovo svi veci nacionalni distributivni centri su smjesteni u gradskim poslovnim zonama. Otprilike najlakse objasniti ovako, Atlantic Grupa je u Hadzicima otvorila veliki distributivni centar, dok je proizvodnju Argeta prozivoda i Perutnina Ptuj proizvoda smjestila u Brezu. Zato sto im je u Brezi lakse i povoljnije pronaci radnu snagu za te pogone.

U proizvodnji softvera, imas cijeli jedan novi IT sektor koji je nikao, vec 2018. godine je ucestovao u 5% BDP-a BiH, i barem trideset kompanija, vecih i manjih koje u Sarajevu zaposljavaju izmedju 1500 i 2000 ljudi. Ja koliko znam, IT kompanije izvan Sarajeva djeluju uglavnom u Mostaru, Banja Luci i Tuzli, dok u ovim manjim sredinama su na nivou statisticke greske.

Sto se tice proizvodnih kapaciteta, na Mostarskom raskrscu se otvorila serija proizvodnih pogona Coca-Cola, Ovako, Milkos, Tvornica elektro opreme, Baumit, Mountain, Saplast Hadzici, Bautrend-Fabrika boja Hadzici, Euro Roal Hadzici. To je ovako odokativno nabrojano samo u tom rejonu, da ne nabrajam proizvodne pogone u Novom Gradu, Ilidzi, zonama Rajlovac i Vogosca.

[detroit-mercy]

Hajde nam navedi preduzeća u Sarajevu koja su osnovana nakon rata i koja još posluju, a da se bave proizvodnjom bilo čega. Dakle ne trgovina, samo proizvodnja.

Mislim da ugašene firme ne treba posebno pominjati, to većina zna.

Prvenstveno Sarajevo ne bi trebao da bude fokusiran na proizvodnju, jer je postao glavni grad drzave sa otvorenim trzistem i iznimno limitiranim kapacitetima kada je prostor u pitanju.

U Sarajevu je sekundarni zamijenio tercijarni sektor, modernije tehnologije su u pitanju, a Sarajevo je preuzelo ulogu nacionalnog trgovackog centra, gotovo svi veci nacionalni distributivni centri su smjesteni u gradskim poslovnim zonama. Otprilike najlakse objasniti ovako, Atlantic Grupa je u Hadzicima otvorila veliki distributivni centar, dok je proizvodnju Argeta prozivoda i Perutnina Ptuj proizvoda smjestila u Brezu. Zato sto im je u Brezi lakse i povoljnije pronaci radnu snagu za te pogone.

U proizvodnji softvera, imas cijeli jedan novi IT sektor koji je nikao, vec 2018. godine je ucestovao u 5% BDP-a BiH, i barem trideset kompanija, vecih i manjih koje u Sarajevu zaposljavaju izmedju 1500 i 2000 ljudi. Ja koliko znam, IT kompanije izvan Sarajeva djeluju uglavnom u Mostaru, Banja Luci i Tuzli, dok u ovim manjim sredinama su na nivou statisticke greske.

Sto se tice proizvodnih kapaciteta, na Mostarskom raskrscu se otvorila serija proizvodnih pogona Coca-Cola, Ovako, Milkos, Tvornica elektro opreme, Baumit, Mountain, Saplast Hadzici, Bautrend-Fabrika boja Hadzici, Euro Roal Hadzici. To je ovako odokativno nabrojano samo u tom rejonu, da ne nabrajam proizvodne pogone u Novom Gradu, Ilidzi, zonama Rajlovac i Vogosca.

Univerzitetski centri, imas potreban kadar, haj ga nadji u Brezi ili Olovu , mozes ih fenjerom traziti.

[So What!]

Univerzitetski centri, imas potreban kadar, haj ga nadji u Brezi ili Olovu , mozes ih fenjerom traziti.

Zenica je univerzitetski centar takodjer, pa nije bas da ima razvijenu industriju ove vrste. Gradacac, Gracanica, Tesanj itd ... nisu univerzitetski centri pa posjeduju pogone za koje trebaju ozbiljni elektro i masinski inzinjeri.

[detroit-mercy]

Univerzitetski centri, imas potreban kadar, haj ga nadji u Brezi ili Olovu , mozes ih fenjerom traziti.

Zenica je univerzitetski centar takodjer, pa nije bas da ima razvijenu industriju ove vrste. Gradacac, Gracanica, Tesanj itd ... nisu univerzitetski centri pa posjeduju pogone za koje trebaju ozbiljni elektro i masinski inzinjeri.

Referirao sam na industriju software-a odnosno IT industriju.
Kao sto si i sam naveo, Sarajevo se je transformisalo u industriju usluznih djelatnosti tako da tu i nema bas previse hljeba za masince i elektro inzinjere ali zasto ova druga mjesta koja uz jeftiniju radnu snagu i jeftiniju zemlju/komunalij nude dobru podlogu za proizvodne pogone svake vrste.
Konobar u SA zaradi koliko i onaj radnik na presi tako da ce se malo mladih ljudi u SA odluciti da ide na presu vs konobarisanja, u manjim mjestima presa je ipak bolje zanimanje od konobarisanja.

[detroit-mercy]

Poenta je certifikacijske privatizacije.
Dobijes nesto za nista. I boli te qurac za to. Nek se neko drugi brine, a ja cu gledat da sta usicarim ako izleti.
A taj neko skupi to nista za neku sicu koju ti da u zamjenu. 1-2% vrijednosti. I postane gazda i zemljista i opreme i ljudi. Zakon mu dao da ljude moze J kako hoce, ne placati ih, da opremu moze rasprodati kako hoce, i na kraju prodati zemljiste nekom za realnu vrijednost destostruko vecu od vrijednsoti onog nicega cime je kupio sve to.
A da je kehno svoj kes koji je s mukom skupio, gledao bi gdje se koji saraf zavrce i koliko se toalet papira trosi.
A narocito bi gledao da se pravi profit i da se zarađuje i raste.

Gledaj, dosta prijeratnih direktora su bili sibicari/oportunisti koji su postavljeni na rukovodeca mjesta po partijskoj liniji, samo je mali procenat bio onih iskrenih/pravih privrednika. U ovakvim vremenima, oportunisti su promijenili dresove, otvorili sehare kad je trebalo i isto tako bili kompenzirani za sehare. Mislis da se takvi znaju snaci u nekom ozbiljnijem poslovnom okruzenju gdje treba pokazati poslovnu strategiju i znanje .

[drug_profi]

Poenta je certifikacijske privatizacije.
Dobijes nesto za nista. I boli te qurac za to. Nek se neko drugi brine, a ja cu gledat da sta usicarim ako izleti.
A taj neko skupi to nista za neku sicu koju ti da u zamjenu. 1-2% vrijednosti. I postane gazda i zemljista i opreme i ljudi. Zakon mu dao da ljude moze J kako hoce, ne placati ih, da opremu moze rasprodati kako hoce, i na kraju prodati zemljiste nekom za realnu vrijednost destostruko vecu od vrijednsoti onog nicega cime je kupio sve to.
A da je kehno svoj kes koji je s mukom skupio, gledao bi gdje se koji saraf zavrce i koliko se toalet papira trosi.
A narocito bi gledao da se pravi profit i da se zarađuje i raste.

Gledaj, dosta prijeratnih direktora su bili sibicari/oportunisti koji su postavljeni na rukovodeca mjesta po partijskoj liniji, samo je mali procenat bio onih iskrenih/pravih privrednika. U ovakvim vremenima, oportunisti su promijenili dresove, otvorili sehare kad je trebalo i isto tako bili kompenzirani za sehare. Mislis da se takvi znaju snaci u nekom ozbiljnijem poslovnom okruzenju gdje treba pokazati poslovnu strategiju i znanje .

Nisu ovo prijeratni bili. Ovo su ti ovi demokratski izabrani.
Također postavljani po partijskoj liniji, jer je strankama firma sa drzavnim vlasnistvom zapravo plijen.

[citroen xm]

Prvenstveno Sarajevo ne bi trebao da bude fokusiran na proizvodnju, jer je postao glavni grad drzave sa otvorenim trzistem i iznimno limitiranim kapacitetima kada je prostor u pitanju.

U Sarajevu je sekundarni zamijenio tercijarni sektor, modernije tehnologije su u pitanju, a Sarajevo je preuzelo ulogu nacionalnog trgovackog centra, gotovo svi veci nacionalni distributivni centri su smjesteni u gradskim poslovnim zonama. Otprilike najlakse objasniti ovako, Atlantic Grupa je u Hadzicima otvorila veliki distributivni centar, dok je proizvodnju Argeta prozivoda i Perutnina Ptuj proizvoda smjestila u Brezu. Zato sto im je u Brezi lakse i povoljnije pronaci radnu snagu za te pogone.

U proizvodnji softvera, imas cijeli jedan novi IT sektor koji je nikao, vec 2018. godine je ucestovao u 5% BDP-a BiH, i barem trideset kompanija, vecih i manjih koje u Sarajevu zaposljavaju izmedju 1500 i 2000 ljudi. Ja koliko znam, IT kompanije izvan Sarajeva djeluju uglavnom u Mostaru, Banja Luci i Tuzli, dok u ovim manjim sredinama su na nivou statisticke greske.

Sto se tice proizvodnih kapaciteta, na Mostarskom raskrscu se otvorila serija proizvodnih pogona Coca-Cola, Ovako, Milkos, Tvornica elektro opreme, Baumit, Mountain, Saplast Hadzici, Bautrend-Fabrika boja Hadzici, Euro Roal Hadzici. To je ovako odokativno nabrojano samo u tom rejonu, da ne nabrajam proizvodne pogone u Novom Gradu, Ilidzi, zonama Rajlovac i Vogosca.

Ma Sarajevo je samo sinonim za cijelu BiH. Ne kažem da u gradskom jezgru trebaš imati industrijska postrojenja, ali generalno da. Mi malo šta proizvodimo, još manje izvozimo. A na proizvodnji dobara počiva jaka ekonomija. IT je jedan od svijetlih primjera, ali to je već posebna tematika.

[mistek]

Pa Sarajevu je veći problem što ne koristi turistički potencijal ni 20%: Ovaj pravac Sarajeva u smjeru turizma, IT sektora i ostalo, to je sasvim ok. Izvoz ko izvoz, generalno, može i treba bolje, ali se nekad predstavlja kao da smo na dnu svjetskom po tome, a nismo Da se sa svim nosimo kao tu, bilo bi i ok još.

[_BataZiv_0809]

meni stvarno nije žao hidrogradnje

Navodno slatka

[Truba]

Kes kes samo kes

[NediM17]

Mevludin ponovo jase na Marijinom Dvoru.
DovuklO masine i kamiJone popodne, rade sve u 16.

[_BataZiv_0809]

Mevludin ponovo jase na Marijinom Dvoru.
DovuklO masine i kamiJone popodne, rade sve u 16.

Sta rade

[NediM17]

Sklanjaju one nekakve zardinjere na onom asfaltiranom dijelu, vidim tablu kaze rok izvodjenja radova 14 dana.
Nisu nista radili na onom zemljanom dijelu.

[thekupus]

Sklanjaju one nekakve zardinjere na onom asfaltiranom dijelu, vidim tablu kaze rok izvodjenja radova 14 dana.
Nisu nista radili na onom zemljanom dijelu.

ma na šta tačno misliš?

[NediM17]

Ne znam sta mislis na sta mislim.
Onaj dio izmedju Unitica i Holideja, desno od bulevara.
Kaze tabla, investitor Palace investment, izvodjac Mevludin, rok 14 dana.