Pa ovi Terzini puleni bi trebali biti neurohirurzi, a ne građevinci! 
I onda, sami sebe videom demantuju!Reporter "Avaza" se prvi provozao Zeničkom zaobilaznicom: BiH dobija novih 12 kilometara autoputa!
Kompanija "Autoceste" s Adnanom Terzićem na čelu, uspješno je završila radove na izgradnji Zeničke zaobilaznice, jedne od najzahtjevnijih dionica na Koridoru 5C
Uzas, bas nedovrseno. Ne znam gdje su poletili, kao da su izbori.Alfons Kauders wrote: ↑24/11/2020 14:07Otvara ko fol, ali sudeći po ovom videu, bolje je da se ne otvori. Bruka u najavi. Obratiti pažnju od 1:00 do 2:30. Majko moja mila, stid me u njihovo ime.
Pametni su oniAlfons Kauders wrote: ↑24/11/2020 14:12Nakon ovog cirkusa oko Počitelja i Zenice trebamo se dobro zapitati radi li u Autocestama iko ko nije mentalno retardiran.Q_Line wrote: ↑24/11/2020 13:21Na kraju dionice Počitelj - Buna NE POSTOJI priključna petlja, tako da se ta dionica neće koristiti sigurno do polovine 2024. godine, jer za dionicu nakon ove još nijedna firma nije dobila ugovor o izgradnji, a koja bi trajala minimalno 3 godine!Hugo Chavez wrote: ↑24/11/2020 08:19
Hahahahaha 32 miliona eura za 7,2 km kroz krš, a neće se koristiti do 2022. Bravo za Hering i Terzinu rajune vade
Ako si upućeniji i ako je istina što govoriš, prihvatam.JOHANNSTRAUSS wrote: ↑24/11/2020 14:10Nadam se da znas o kojem LOTu pricamo, Cengiz je i na poslu koji trenutno izvodi, bolje rečeno fušeri, bio preko 10% skuplji i od EA i od heringa...eno im asfalt na pristupu autocesti već propao, nisu ni otvorili..pare su nam uredno odnijeli iz države..ja tu stvarno nigdje računice ne vidimdrug_profi wrote: ↑24/11/2020 12:48Pa taj je LOT sav u objektima. Prvo vidi šta je taj kilometar. Ako nije most onda je vijadukt, a ako nije vijadukt onda je tunel.JOHANNSTRAUSS wrote: ↑24/11/2020 11:31 Cengiz kao svjetska faca potpise ugovor Nemila-Poprikuse iz kojeg se ne znam kojom matematikom doslo do cijene od 33 miliona € za kilometar.
Na tenderu zbog uvjeta nisu mogli učestvovati ni EA ni HI...
Jesu li to ta pojeftinjenja 20..30%. Ma hajte molim Vas...
A jel realno da kilometar hercgovački kroz krš košta preko 4 miliona eura?. 4000 eura za duzni metar, tj 20 kvadrata asfalta sa podlogom i opremom?
Duga je noćPorodice Foht wrote: ↑24/11/2020 14:56 Evo Avaz se provozao Zenickom zaobilaznicom. Pa ljudi, kako ce otvoriti sutra a onoliko posla ostalo pored ceste? Na sve strane se radi a vidis da se to ne moze zavrsiti do veceras!
Nisi profulao, kritična tačka u Klopčama, gdje se u posljednjim trenucima odlučilo za cut-and-cover tunel je sada najnezavršenija dionica.Alfons Kauders wrote: ↑24/11/2020 14:41
Ok, laik sam, ali nekako mi se čini da s desne strane fali zaštitna ograda. Neko može izgubiti kontrolu i umjesto da opali u ogradu otići u suhozid pa se kvalitetno prevrnuti? Ok možda ima neki razlog zašto tu ne treba ograda. Rado bih ga čuo, ako postoji.
Šta je ovo koji k?! Otkud toliko odstupanja između ovih blokova, pa čak i na vrhu gdje je beton, a vidi se udubljenje? I šta im ovaj lim tu radi? Visokoreflektivna površina na zidu? Zašto? Da sunce popodne zaslijepi vozače? Ili da ih jebe po noći?
Akta
Danas je u sjedištu JP Autoceste FBiH u Mostaru potpisan Ugovor o izgradnji autoceste na Koridoru Vc, dionica Poprikuše – Nemila. Ugovor su potpisali Adnan Terzić, direktor JP Autoceste FBiH kao investitor i u ime izvođača radova Evren Utku Gök, projekt menadžer iz turske kompanije Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S. te Denis Lasić, federalni ministar prometa i komunikacija u svojstvu svjedoka sa strane JP Autoceste FBiH i Muamer Hajduk u svojstvu svjedoka ispred izvođača radova.
Vrijednost Ugovora za izgradnju dionice Poprikuše – Nemila je 208.059.247,42 eura sa PDV-om, odnosno 177.828.416,60 eura bez PDV-a. Izgradnja ove dionice će se finansirati sredstvima osiguranim u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 70 milijuna eura, Europske investicijske banke (EIB) u visini od 90 milijuna eura te bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 41,1 milijun eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
"Danas smo potpisali za nastavak radova na Koridoru 5c prema sjeveru, što nam je i bilo u planu i programu za ovu godinu. Ugovor je dosta komplikovan, radi se o ozbiljnom tunelu, vijaduktu i spoju na M-17. Ugovor smo iskoristili da bi zajedno s ekspertima EBRD-a uspostavili jednu dodatnu proceduru kada je u pitanju evaluacija tendera, a koja se sastoji iz tri koraka u kojoj smo obezbijedili da se maksimalno smanje rizici po investitoru. Ovo nam je jedna vrsta pripreme za tunel Prenj, koji će se tenderisati po ovom principu", kazao je Terzić.
Također je istaknuo da je ovo deveti ugovor što je JP Autoceste FBiH potpisalo nakon usvajanja Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH „Autocesta na koridoru Vc i zakona o akcizama u BiH. Dionica Poprikuše – Nemila, ukupne dužine 5,5 km kilometara, gradit će se prema ugovoru "design and build" (projektiraj i izgradi – žuti FIDIC). Dionica počinje petljom Poprikuše, prelazi preko postojeće magistralne ceste M17 i lokalne prometnice vijaduktom dužine 168 m, a poslije trasa ulazi u tunel Golubinja (dužina 3.659 m). Dionica prelazi mostom dužine 218 m preko magistralne ceste i rijeke Bosne, te prelazi preko željezničke pruge vijaduktom dužine 108 m.
Na poddionici Počitelj – Zvirovići, iskop obje tunelske cijevi završio je četiri mjeseca prije predviđenog roka, time je tunel Počitelj kompletno probijen. Da bi se stekla prava slika o tome šta je urađeno na ovom projektu treba istaći da je dnevni napredak iskopa tunela u obje cijevi bio do 14 metara, pri čemu je utrošeno preko 200.000 kg eksploziva za proboj tunela.
Za vrijeme iskopa tunela bilo je više speleoloških objekata od kojih je jedan bio većih razmjera i to 30 metara iznad i 30 metara ispod tunela. Osim navedenog, kaverna se prostirala od jedne do druge tunelske cijevi, čime je premoštena armirano-betonskom konstrukcijom.
Na tunelu Počitelj odvijaju se radovi druge faze: izrada temelja betonske obloge, drenaža, hidroizolacija, betonska (sekundarna) obloga i iskop centralne odvodnje. Do iskopa i lijeve tunelske cijevi Izvođač je izminirao cijelu centralnu odvodnju, ugradio 500 metara hidroizolacije i 400 metara betonske obloge desne tunelske cijevi.
Za mjesec dana očekuje se montaža druge oplate za betoniranje sekundarne obloge i skele za ugradnju hidroizolacije čime će se znatno ubrzati radovi na završetku tunela.
Predviđeni rok za završetak betoniranja sekundarne obloge obje tunelske cijevi i četiri poprečne veze, planiraju se za juni mjesec 2021. godine. Mjesec prije završetka betoniranja može se započeti s ugradnjom opreme u tunelu.
U tunelu će biti ugrađena uzdužna (longitudinalna) ventilacija, SOS niše, TPS, elektroinstalacije rasvjetna niša, mjerni uređaji, ventilacije, sigurnosna rasvjeta tunela, protupanična rasvjeta, svjetleći SOS uređaji i SOS razdjelnici, promjenjivi saobraćajni znakovi, upravljački i signalni uređaji saobraćajne signalizacije, rasvjete, te sistem daljinskog vođenja, vatrodojavni sistem, video sistem…
Na izgradnji tunela rade tri smjene radnika i to po principu dvije smjene rade po 12 sati dok je jedna smjena na odmoru.
Poddionica Počitelj – Zvirovići je dio dionice Počitelj – Bijača. Duga je 11,07 kilometara i podijeljena je na dva LOT-a. Na LOT-u 1 pored tunela Počitelj gradi se petlja Počitelj sa naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama, tri vijadukta i otvorena trasa.
JP Autoceste FBiH
Grandiozni tunel Zenica čiji početak radova je ozvaničen krajem prošle godine gradi se punom parom 24 sata dnevno, a na gradilištu je uposleno 120 radnika.
Tunel Zenica na poddionici Ponirak - Vraca predstavlja jedan od najvećih projekata na ovoj dionici čija izgradnja košta 59,4 miliona eura bez PDV-a. Gradnja tunela za sada ide prema planiranoj dinamici, a problemi s kojima su se susreli radnici prilikom izvođenja radova se saniraju.
Dok se čeka otvorenje Zeničke obilaznice, radnici užurbano rade i na nastavku gradnje Koridora 5C prema Nemili, a zatim i Žepču te sjeveru naše zemlje.
Upravo put ka sjeveru zemlje tunel Zenica će skratiti za šest kilometara, a doprinijet će i tome da vozači neće morati prolaziti vrandučkim kanjonom, nego će zahvaljujući tunelu stizati mnogo brže i sigurnije na svoje odredište.
"Poddinica Ponirak – Vraca je ustvari Tunel Zenica koji je dug 2,4 kilometra, a radove izvodi bh. kompanija Euro-Asfalt. Nadzor nad izvođenjem radova izvodi turska kompanija PROYAPI. Trenutno na tunelu radi 120 radnika, a radovi se odvijaju 24 sata", kazao je Ahmed Mušija, Šef projekta JP Autoceste FBiH za poddionicu Ponirak – Vraca.
Tunel Zenica izvodi se kao dvocijevni tunel dužine 2.475 metara lijeva cijev i 2.420 metara desna cijev. Prolazi ispod planine Vepar i najveći nadsloj tunela je 500 metara. Tunel će imati devet prolaza za pješake, dva prolaza za motorna vozila i dvije zaustavne niše.
Radnici koji rade 24 sata dnevno do sada su iskopali 750 metara lijeve tunelske cijevi i 780 metara desne tunelske cijevi.
"U lijevoj tunelskoj cijevi izvode se radovi na sekundarnoj oblozi prema planiranoj dinamici, a rok izvođenja radova je 900 dana. Već radimo skoro godinu, moram reći da je zavidan kvalitet radova, tako da nemamo problema. Ono što bih posebno istakao je da nismo imali težih povreda na radu. Disciplina na radu je veoma visoka i to nas čini sretnim, jer radovi u podzemnim prostorijama su izuzetno opasni i teški", dodao je Mušija.
Ipak, složena geologija terena zbog prisustva podzemnih voda otežala je radove, ali nije usporila planiranu dinamiku izvođenja zahvata u tunelu Zenica.
"Prilikom iskopa tunela imamo stalni priliv podzemnih voda. U jednom trenutku smo imali skoro 1.600 litara u minuti, što su izuzetno visoki prilivi podzemnih voda za ovakve geotehničke radove", zaključio je Mušija.
Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je 59.408.825 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Evropske investicijske banke u visini od 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 19 miliona eura, što je osigurano u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan.
Biznis InfoUskoro izrada projektnog zadatka i raspisivanje tendera za izradu projektne dokumentacije za autocestu Tuzla – Brčko
Predstavnici ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona održali su prošle sedmice u Sarajevu radno – konsultativni sastanak s predstavnicima Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH.
Cilj sastanka bio je nastavak aktivnosti na izgradnji autoceste Tuzla – Brčko kao dijela buduće autoceste na cestovnom koridoru Sarajevo – Beograd. Ova moderna saobraćajnica povezaće Tuzlanski kanton sa sjeverom Bosne i Hercegovine i dalje sa Evropskom Unijom.
Sastanak je organizovan na inicijativu Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja TK kako bi se dinamizirale aktivnosti koje su definisane na prvom sastanku održanom na poziv Vlade Tuzlanskog kantona u oktobru, a vezane su za izradu projektnog zadatka i raspisivanje tendera za izradu projektne dokumentacije za autocestu Tuzla – Brčko, rečeno je nakon sastanka iz Vlade TK.
U narednom periodu očekuje se intenziviranje aktivnosti stručnih timova, odnosno predstavnika JP „Autoceste Federacije BiH”, ministarstva i lokalnih zajednica sa ciljem raspisivanja tendera za izradu neophodne projektne dokumentacije kao preduvjeta za izgradnju autoceste Tuzla – Brčko.
Indikator
Grupa ponuđača Hering Široki Brijeg i Trgošped Kakanj pobjednik je na tenderu za izgradnju brze ceste Lašva-Nević polje, prolaz kroz poslovnu zonu Vitez, saznaje Indikator.ba.
Na ovom tenderu koji je raspisan još u febuaru ove godine, pristigle su tri ponude, a osim Heringa i Trgošpeda, natjecali su se i Jata Group Srebrenik i Prijedorputevi Prijedor, te Euroasflat Sarajevo.
Nakon održane e-aukcije konstatovano je da su Hering i Trgošped dali najpovoljnije ponude koje iznose 27,56 miliona KM, odnosno 32,2 miliona KM.
Brza cesta Lašva – Nević Polje je duga 24,5 km i podijeljena je na tri poddionice: Lašva-Kaonik, Kaonik – Vitez i Vitez – Nević Polje. Imat će sve karakteristike brze ceste, propisane Zakonom o cestama FBiH, osim dijela koji prolazi kroz poslovnu zonu Vitez, koji će predstavljati magistralni put i njemu će se pristupati preko novoformiranih kružnih tokova na ulazu i izlazu iz poslovne zone.
Gradnja ove brze ceste proglašena je javnim interesom za FBiH još 2007. godine.
Sredstva za dionicu prolaza kroz Poslovnu zonu Vitez osigurala je Vlada FBiH proračunom za 2020. godinu, a preostali dio sredstva osiguralo je JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, u skladu s trogodišnjim planom poslovanja za 2019. – 2021. godinu.
