BiH energija (elektro-solarna-ostalo)

[mk ultra]

EP sama po sebi nije problem.
Problem su rudnici koji svoje probleme hoće da riješe preko EP.

Povedi Andeliju kući ako ti je dobar....

Koja smo mi propast od naroda!

Nebitno od Andelije
Dosao bi drugi Bandelija, Candelija, Dandelija itd...iz istog ovog naroda, tako da se nista promijenilo ne bi... Dok se narod ne opismeni i nastavi naobrazbu razne vrste.

[Tesla Edison]

EP sama po sebi nije problem.
Problem su rudnici koji svoje probleme hoće da riješe preko EP.

Povedi Andeliju kući ako ti je dobar....

Koja smo mi propast od naroda!

Niko ne kaže da je dobar, ili da nije dobar. Samo kažem da mu treba dati šansu.

[Ci-Nick]

https://www.klix.ba/biznis/privreda/pos ... /211231073

Nisam pravnik al imam osjećaj da mnogo toga nije jasno..
Zbog dobre cijene elektricne energije kinezi grade VE u Hercegovini.
Kad je završe onda ih doceka ovako neki zakon koji im investiciju ucini neisplativom.
Naravno oni nisu prinuđeni da el. Energiju prodaju u BiH pa će je izvesti.
Koji zakon prisiljava Elektroprivredu da potpise ugovore na godinu dana sa postojećim korisnicima koji do Nove Godine ne produze ugovore po vazećim trzisnim uslovima. Dakle pređu na rezervno snabdjevanje od 01.01.2022. ?
Moglo bi se ovo još itekako iskomplikovati.
Zasto iz Elektroprivrede ne bi ponudili samo ugovore do 6 mjeseci, ugovore za koje neće važiti doneseni zakon.
Kao sto već rekoh, nije tu ni bitan taj novac nego je bitno sto se cijena ogranicava samo za el . Energiju a ne za celik, ulje, brašno.. i sve ostale proizvode i usluge.
Poremećaj se rješava drugim poremećajem umjesto da se riješi subvencijom.

[Druga strana medalje]

Vakat je da se iznesu neke činjenice u vezi prodajnih cijena za domaćinstva, ali i druge krajnje kupce pa tako i na tržišnom snabdjevanju gdje su u ovim izmjenama Zakona o električnoj energiji zaboravili riječ tržišno promjenit u povlašteno/populističko/ograničeno ili sl. U ovom postu ću pojasniti puno anomalija i nelogičnih/neekonomskih (ne)postupanja koja su prisutna već jako dugo, a i koje bi mogle imati fatalne posljedice na EP BIH (a i šire). Ne znam koliko je ko informisan o ovoj problematici, ali ću biti detaljan. Odmah da kažem da ne namjeravam dalje puno polemisati i braniti svoje stavove. Što sam imao za napisati, napisao sam, motivisan da predočim cjelovitu i potpunu sliku. Neka svako shvati i prihvati kako god hoće. Ima puno predrasuda, ali osjećam obavezu da pojasnim neke stvari i pozadinu problema.


Prodajne cijene električne energije, posebno za Domaćinstva

Kako bi objasnio situaciju navest ću neke činjenice u vezi prodajnih cijena električne energije za kategoriju Domaćinstva koji su kupci EP BIH.

Cijenu električne energije za javno snabdjevanje (gdje spadaju i Domaćinstva) u zadnjih 15-ak godina odobrava FERK u postupcima gdje EP BIH traži promjenu cijene (uvijek je traženo poskupljenje), a FERK to u pravilu odobri i to za određeni procenat. Od 2004. godine bila su 4 poskupljenja (zadnje početkom 2015. godine). FERK nastoji da povećanja cijena ne budu prenagla (tako je propisao i svojom metodologijom) i to je manje/više ispoštovano do sada. EP BIH i EP HZ HB u svakom momentu mogu podnijeti zahtjev za izmjenu cijene javnog snabdjevanja tako da je od 2015. do sada teoretski moglo biti i 10 manjih poskupljenja kako bi se došlo do ekonomske/razumne cijene.

Cijena električne energije za Domaćinstva se izražava kroz tarifne stavove, a u suštini ima 2 glavne komponente: (električnu) Energiju i Mrežarinu. Za potrebe lakšeg razumjevanja ove tematike treba zanemariti Zajednička trošila (dijeli se zajednička potrošnja zgrade ako se živi u zgradi). Obnovljivi izvori, PDV i RTV taksa ionako nisu prihod EP BIH (to se samo prosljedi dalje), ali kod neupućenog građanina (kakvih je velika većina) sve je to novac koji plaća u korist EP BIH. Manje više, ovo je slično i sa drugim zemljama kada je u pitanju struktura računa za domaćinstva, a ja ću pokušati da pojasnim strukturu cijene sa računa

Iz tarifnih stavova za Mrežarinu pokrivaju se troškovi distributivne mrežarine gdje spadaju
- troškovi distributivne djelatnosti: trošak distributivne mreže (prvenstveno amortizacija i održavanje), mjerenja, očitanja, radna snaga, naknade i sl.
- troškovi pokrića distributivnih i prenosnih gubitaka
- troškovi za rad NOS-a BiH te troškovi sistemske i pomoćnih usluga (tarife određuje DERK).
Da ne dužim, visina Mrežarine nije toliko problematična u visini/strukturi cijene za Domaćinstva te se generalno mogu pokriti navedeni troškovi osim troška gubitaka gdje bi tržišno gledano trebali biti priznati po višestruko većoj cijeni nego što je to u postojećem Rješenju odnosno odluci o tarifama za distributivnu mrežarinu. Trenutne tarife za mrežarinu EP BIH kod Domaćinstava (kao i ostalih krajnjih kupaca na distr. mreži) su na snazi od jula 2011. godine. Srednji tarifni stav je 6,82 F/kWh, kod jednotarifnog brojila, dok je kod dvotarifnog 4,26 manji i 8,53 veći. Kod izračuna istih distributivnoj djelatnosti EP BIH je odobren povrat od svega 0,4% na vlastiti kapital kojim nijedan razuman privatnik ne bi bio zadovoljan. Ilustracije radi, povrat odobren za proizvodnju iz obnovljivih izvora je čak 13,5% Dakle, u istom entitetu isti regulator (FERK) odobrava jednoj djelatnosti (proizvodnji iz OIE) povrat od 13,5% (proizvodnji EP BIH 2011. odobreno 0,8%), a drugoj djelatnosti distribucije (koja struju iz obnovljivih izvora treba dovesti do krajnjeg kupca) odobrava 0,4% na vlastiti kapital (uz to nije priznat ni porez na dobit). I niko se ne žali, jer se čuva socijalni mir. Ekonomski gledano EP BIH je trebala u ovih 10,5 godina tražiti povećanje povrata na bar 1,0% (što bi isto bilo neekonomski i mizerno) te povećanje cijene distributivnih gubitaka na bar 10,5 F/kWh. U tom slučaju bi potrebni prihod distribucije bio veći za oko 14 miliona KM odnosno distributivna mrežarina u prosjeku za oko 7,4%, a tarifni stavovi za energiju u mrežarini Domaćinstava za oko 0,5 F/kWh (slično bi bilo i za ostale krajnje kupce na NN, za SN oko 0,2-0,3 F/kWh). Dakle, može se reći da je na neekonomskim osnovama tarifa za mrežarinu kod Domaćinstava bar za oko 0,5 F/kWh niža nego što bi bilo normalno i usuđujem se reći (a kasnije ću i pojasniti) zakonito.

Tarifni stavovi za Električnu energiju imaju dvije komponente i to
- Mjerno mjesto
- Obračunata energija
Iz tarife za mjerno mjesto (3,05 KM mjesečno za sva domaćinstva) trebaju se pokriti troškovi djelatnosti snabdjevanja što uključuje obračun, fakturisanje, naplatu, rashod od otpisa i sl. I ovdje se može reći da je tarifa/prihod od mjernog mjesta približno dovoljna za pokriće troška (po kupcu mjesečno), ali uz skroman povrat. Djelatnost snabdjevanja je ona koja fakturiše i prikuplja/naplaćuje prihod od prodaje električne energije krajnim kupcima i iz toga treba da plaća prethodnim subjektima u lancu za njihovu isporuku energije i uslugu dovođenja te energije do krajnjeg kupca. Jasno je da time preuzima i veoma visoke rizike, uključivo i rizik naplate potraživanja u vrijednosti od preko 370 miliona KM godišnje.

Pravi i ključni problem su tarifni stavovi (cijene) za tarifni element obračunata energija koji treba (barem) da pokriju cijenu troškova proizvodnje i/ili nabavke električne energije. Na jednotarifnom brojilu (I grupa, oko 35% kupaca) je cijena energije po „tzv“ srednjoj tarifu od 6,64 F/kWh. Veći dio (cca 65%) kupaca iz kategorije Domaćinstva ima dvotarifno brojilo (II grupa) gdje je za energiju manji tarifni stav (MT) 4,15 F/kWh (vjerovatno trenutno najniži na Svijetu i za 67% manja od cijene koju EP BIH plaća za obavezni otkupi iz obnovljvih izvora) dok je veći tarifni stav (VT) 8,29 F/kWh (aritmetička sredina je 6,22 F/kWh, s tim da se po MT više troši (jeftina struja). Na portalu EP BiH i FERK web-stranici se može naći važeća Odluka o tarifnim stavovima za javno snabdjevanje EP BiH iz koje se vidi ukupni tarifni stavovi (energija + mrežarina) te vremena u toku dana/sedmice kada se primjenjuju. Interesantno je da su važeći tarifni stavovi za energiju kod domaćinstava manji nego za mrežarinu (transport dobra skuplji od samog dobra) Mislim da više nigdje na svijetu nije ovakva situacija.

Uglavnom, od svojih kupaca iz kategorije Domaćinstva EP BIH prosječno godišnje naplati Energiju po cijeni od cca 6,25-6,30 F/kWh (+/- 1-2 %, kako u kojem mjesecu) odnosno cca 32,1 Eur/MWh. Ključni problem je što se ta energija proizvodi (preko 90%) i nabavlja (do 10%) daleko skuplje. Ovi tarifni stavovi za energiju su trenutno (2021) preniski za oko 3,1 F/kWh ili oko 30% u odnosu na cijenu koja bi pokrila stvarne troškove nabavke/obezbjeđenja energije za snabdjevanje Domaćinstava. Tržišna cijena energije sa mađarske berze po profilu po kojem troše domaćinstva u FBIH bila bi oko 260 Eura/MWh (zadnje cijene iz 2021, a za 2022. godinu) što znači da je na snazi (i ostaće bar još 2 mjeseca) akcijska cijena sa blizu 88% popusta u odnosu na tržišnu cijenu energije.

Trenutna (prije poskupljenja uglja) proizvodna cijena EP BIH je oko 9,00 F/kWh (troškovi radne snage učestvuju sa ispod 12%) sa trendom povećanja i tendencijom daljeg rasta (odsumporavanje, CO2 takse i dr.). Nadalje, trenutna referentna cijena po kojoj EP BIH nabavlja energiju iz obnovljivih izvora je 11,22 F/kWh (uz rast od 01.03.2022. na 12,60 F/kWh ) s tim da bi kao realnu cijenu nabavke trebalo uzeti nešto manje (oko 10,50 F/kWh), jer se dobar dio energije iz obnovljivih izvora preuzima na distributivnoj mreži pa se ne plaća oko 1,5 F/kWh troškova prenosa, NOS-a i sistemske usluge. Također, često se dešava i to da EP BIH mora kupovati energiju za pokriće ispada i/ili nedostatak uglja u termoproizvodnji gdje se kao realna može uzeti cijena od najmanje 23,00 F/kWh (118 Eura/MWh, puno povećana u zadnje vrijeme). Ako pretpostavimo da se za isporuku domaćinstvima koristi
- 90% energije iz vlastite proizvodnje
- 8% energije iz obnovljivih izvora
- 2% energije iz nabavke radi ispada i zaustavljanja termoblokova te rizika loše hidrologije
dobijamo trošak obezbjeđenja/nabavke energije za domaćinstva od cca 9,4 F/kWh. Dakle, toliko bi u prosjeku EP BIH trebala fakturisati domaćinstvima po osnovu tarifnog stava za energiju i to da pri tom i dalje ne ostvari nikakvu zaradu (što i dalje ne bi bila prava ekonomska cijena, jer ekonomska cijena uključuje i dobit) već samo da pokrije faktičke troškove obezbjeđenja energije za snabdjevanje Domaćinstava. Međutim, kroz tarifne stavove u zadnjih 7 godina (počevši od 2015. godine) EP BIH fakturiše prosječno blizu 6,3 F/kWh (prije bilo i manje) što znači da se na svakom kWh isporučenom Domaćinstvima trenutno (2021) fakturiše i naplaćuje oko 3,1 F/kWh manje nego što je isti stvarno košta. Poseban problem je i neadekvatnost tarifnih vremena i nenormalno velik odnos više i niže tarife (2:1, primjenjuje se kod kupaca koji imaju dvotarifno brojilo) koji nema ni tehničku ni ekonomsku opravdanost. Ovdje se može kriviti FERK, jer je svjestan ove anomalije, a ne čini ništa da je ispravi.

Kao razlog nepovećanja cijena ističe se nedostatak socijalnog programa za zbrinjavanje socijalno ugroženih. I to se ističe preko 10 godina, a niko ne pokušava da napravi logičan sistem i kriterije za subvencioniranje. U praksi su sa tarifnim stavom za energiju od prosječno 6,3 F/kWh subvencionirani svi kupci, kako oni sa primanjima do 500 KM mjesečno tako i i oni bogatiji sa primanjima od 5.000 KM mjesečno po domaćinstvu. Cijena energije za Domaćinstva je za sve ista bez obzira na mjesto/kanton stanovanja i socijalne prilike. Prosječni račun Domaćinstva koje je kupac EP BIH iznosi oko 38,50 KM mjesečno bez PDV-a odnosno oko 45,00 KM mjesečno sa PDV-om te se može reći da jedno domaćinstvo mjesečno troši manje na struju nego na TK usluge ili na fiksne troškove automobila (većina ga ima). Prosječni dnevni trošak el. energije je oko 1,50 KM za domaćinstvo sa cca 2 člana. Kada bi se prodajna cijena komponente energije bazirala na stvarnoj cijeni nabavke (cca 9,4 F/kWh umjesto sadašnjih prosječnih 6,3 F/kWh) na prosječnu mjesečno potrošnju od cca 255 kWh mjesečni račun bi sa PDV-om bio veći za oko 9,25 KM (0,31 KM dnevno, protuvrijednost 1 cigarete) što je oko 111 KM godišnje.

Postavlja se pitanje zbog čega vlasti ne dozvoljavaju da se el. energije prodaje po stvarnoj cijeni obezbjeđenja te energije. U suštini, stranke na vlasti (ne samo trenutno i ne samo u Federaciji BiH) ne žele povećanje cijena el. energije, jer ne žele zbog toga da izgube par hiljada glasova na narednim izborima. Po mom mišljenju, to je jedina posljedica koja ih plaši, a posljedice neekonomske prodajne cijene ih uopće ne brinu. Ironično je da su građani opljačkani bar 100 KM mjesečno po raznim osnovama, ali da kod prodaje el. energije vlastima proradi „savjest“ pa ne daju da građani plaćaju 9,25 KM više za struju (ili oko 4,5 KM po članu domaćinstva). Plaćanje struje po stvarnim i realnim troškovima proizvodnje i nabavke energije nije pljačka naroda. Sa druge strane jeste pljačka naroda kad se
- naplati PDV, a „država“ ne obavlja svoje funkcije u interesu ljudi koji plate PDV
- naplate akcize i putarine za gorivo, a pri tome se putevi loše održavaju, ne prave ili se isto troši na neke druge svrhe
- naplate doprinosi za zdravstvo, a ljudi nemaju zdravstvenu zaštitu dostojnu čovjeka i vremena u kojem živimo
- desetine miliona KM iz budžeta iskoristi za „podmazivanje“ glasačke mašinerije
- dozvoljava neplaćanje poreza i doprinosa po selektivnoj i diskriminatornoj osnovi.
Vjerovatno je za one na vlasti bolje da građani umjesto za el. energiju troše svoj novac u neke druge svrhe kod kojih se od 10 potrošenih KM slije više KM u budžet ili na račune „stranački korisnih“ firmi. Pa tako ono što uštede na el. energiji građani mogu potrošiti na cigarete (vrlo izdašan artikal za budžet), gorivo, besmisleni eko test kod tehničkog pregleda, kladionicu itd.

U zadnjih cca 20 godina je cijena komponente energije za Domaćinstva za cca 2,5-3,0 F/kWh (jaz se polako smanjivao, ali zadnjih 3-4 godina je opet blizu 3,0 F/kWh) niža nego sto bi trebala biti da se pokriju troškovi obezbjeđenja iste za kupce iz ove kategorije. Ako znamo da je prosječna godišnja potrošnja Domaćinstva u tom periodu bila oko 1.900 – 2.150 GWh (rasla 1-2% godišnje) jasno je da je zbog niže cijene gubljeno oko 50-55 miliona KM u prosjeku, dok se zadnjih godina gubi i preko 60,0 mil. KM prihoda EP BiH godišnje. Za 2021. godinu će biti izgubljeno oko 68 miliona KM na energiji, a treba dodati i još oko 11 miliona KM zbog onih 0,5 F/kWh niže distributivne mrežarine. Dakle to je blizu 80 miliona KM. Zbog rasta cijene uglja, rasta referentne cijene za otkup iz OIE kao i rasta cijene za interventne nabavke, cijena obezbjeđenja energije će se u 2022. povećati sa 9,4 F/kWh na oko 10,7 F/kWh pa će gubitak na energiji biti (za 2.200 GWh i 4,4 F/KWh nepokrivenih prodajnom cijenom) oko 97 miliona KM, uz još onih 11 miliona KM na mrežarini.

Nije nevažno to da se zbog niže cijene trenutno gubi i oko 13 miliona KM godišnje prihoda po osnovu PDV-a, obzirom da Domaćinstva nemaju pravo odbitka ovog poreza. Do 2006. godine je gubljen budžetski prihod po osnovu poreza na promet proizvoda i usluga. Preniska i neekonomska cijena energije za Domaćinstva je bila prisutna i u bivšoj Jugoslaviji (pa tako i u BiH u oba entiteta, a prisutna je i nekim drugim državama ex YU) te se može reći da je to „sistemska greška“ koja je već decenijama prisutna.

Kad sve sagledamo na duži rok, za neke 22 godine (1999-2021) to je cca 1,2 miljarde KM izgubljenog prihoda EP BIH zbog ekonomski neopravdano niže cijene za Domaćinstva plus još oko 190 miliona KM nefakturisanog (a time i nenaplaćenog) PDV-a i poreza na promet (do 2006. godine).

Obično se subvencioniranje vrši u korist socijalno ugroženih, tj. onih sa nižim primanjima i imovinom. Obzirom da je cijena energije kod EP BIH svima ista, a da bogatiji u pravilu troše više struje (imaju više kuća /stanova, imaju više uređaja, manje su racionalni kod potrošnje) jasno je da više koristi (gledano u iznosu KM mjesečno/godišnje) kod nas od subvencioniranja (tačnije doniranja) imaju oni bogatiji. Sa druge strane, oštećen je budžet i to kroz:
- manje primitke od dobiti EP BiH,
- manji uplaćeni porez na dobit EP BIH
- manji iznos uplaćenog PDV-a (za Domaćinstva neodbitan).
Budžet se više troši (bar je tako u normalnom i etičnom društvu) na siromašnije, a manje na bogatije pa je i sa te strane (kroz manji budžet) više oštećen siromašniji dio građana. Svih ovih godina je mogao biti uspostavljen sistem subvencioniranja te se za oko 7,2 miliona KM godišnje 100.000 najugroženijih domaćinstava moglo subvencionirati sa 6 KM mjesečno (cca 3,0 F/kWh na 200 kWh mjesečne potrošnje). Tih 7,2 miliona KM se moglo godišnje izdvojiti iz
- povećanih prihoda od dodatnog PDV-a naplaćenog od Domaćinstava zbog veće cijene (gdje bi većina pripala Federaciji BiH)
- dobiti i poreza na dobit EP BIH (pripadaju Federaciji BiH) koji bi bili znatno veći da se postupalo ekonomski u vezi prodajnih cijena za Domaćinstva i druge vrste prodaje te da su se EP djelatnosti manje opteretile naknadama (od kojih su neke vjerovatno i protuustavne).

EP BIH je zadnjih 10-ak godina plaćala ugalj nabavljen od svojih rudnika po prosječnoj cijeni od cca 4,90-4,95 KM/GJ. Da bi se ugalj spalio u TE on mora biti prevežen na depoe TE kao i analiziran što također košta nekoliko KM/toni. Uz to oko 1,5% uglja kalira dok ne bude spaljeno te postoji i trošak kala. Kad se to sve sabere GJ uglja koštao je EP BIH oko 5,3 KM/GJ prije nego ugalj bude spaljen u nekom od blokova. Ako znamo da termo blokovi EP BIH ostvaruju specifični utrošak topline uglja od oko 11.800 kJ/kWh ispada da samo trošak spaljenog uglja iznosi 6,26 F/kWh, a to je upravo identično onoj prosječnoj cijeni po kojoj EP BIH fakturiše energiju Domaćinstvima zadnjih 6 godina. Dakle, od prodajne cijene energije za Domaćinstva se može podmiriti samo trošak uglja u TE (proizvodnja TE čini oko 80% proizvodnje energije u EP BIH) i ništa drugo (ni dažbine, ni troškovi zaposlenih, ni amortizacija, ni održavanje, ni kamate niti išta drugo, o zaradi da ne govorimo). I opet će „objektivni“ građanin reći: cijena uglja je prejeftina, a cijena struje prevelika. Trošak uglja će se od početka 2022. godine povećati za cca 1,2 F/kWh pa se od 6,3 F/kWh više ni ugalj neće moći pokriti. Ali dobro, bar je BiH puna pekara koje hljeb prodaju po prodajnoj cijeni koja pokriva samo trošak brašna u hljebu.

[Druga strana medalje]

Ne treba ni spominjati koliko niska cijena energije loše djeluje na energetsku efikasnost, jer ljudi nemaju toliki motiv (koliki bi trebali) da racionalno koriste el. energiju. Da ima štednje energije, ušteđena količina energija bi se mogla plasirati na tržištu (da se ostvari i zarada) u druge države po daleko većoj cijeni (sada i 7 puta) od postojeće cijene za Domaćinstva ili ove koja bi trebala biti da se bar pokriju troškovi obezbjeđenja energije. I ta izgubljena dobit je više na štetu siromašnih nego bogatih. Socijalni mir ima svoju cijenu, a ona će u narednom periodu biti skupo plaćena.

Na neki način je već i plaćena, jer cijena dionice EP BIH je trenutno oko 11,5 KM tj oko 16,2% nominalne vrijednosti (71 KM). To je tako malo za firmu koja proizvodi, prodaje i prilično uredno naplaćuje svoje proizvode i čiji glavni proizvod trenutno ima rekordnu vrijednost/cijenu (i tražnju) na međunarodnom tržištu. Da neko hoće kupiti EP BiH (a nije baš da ima zainteresovanih) za kontrolni paket u vlasnisštvu FBIH dao bi preko 1 mlrd KM manje nego što on knjigovodstveno vrijedi, a što znači da su građani Federacije već u gubitku preko 1 milijarde KM zbog dosadašnjeg neekonomskog poslovanja. Dobili su na mostu (kroz nižu cijenu za domaćinstva), a izgubili (dugoročno i više, čitajte nastavak) na ćupriji. Najljepše je narod korumpirati njegovim novcem.


Zakonitost prodajne cijene električne energije za Domaćinstva

I dok svi trube kako cijenu struje za domaćinstva ne treba korigovati, valja se osvrnuti na zakonitost postojeće cijene (a i onih ranijih).

Davne 2003.godine Visoki predstavnik za BiH (P. Ashdown) donio je Zakon o donacijama preduzeća u javnom vlasništvu ili pod javnom kontrolom Federacije Bosne i Hercegovine koji i danas važi te je uvažen i kroz odredbe Zakona o javnim preduzećima u FBiH (član 41, nedopuštene aktivnosti). Taj Zakon ne zabranjuje donacije, ali ih definiše, ograničava te propisuju procedure za odobrenje istih. U tom Zakonu imamo sljedeće odredbe

Članak 2.
Definicije
U smislu ovog zakona, poduzeće u javnom vlasništvu ili pod javnom kontrolom znači poduzeće u kojem federalna vlada, organi vlasti, kantoni, gradovi ili općine (a) imaju puno vlasništvo nad poduzećem; ili (b) posjeduju više od pedeset (50) procenata dionica ili dioničarskog kapitata poduzeća; ili (c) imaju manje od 50% dionica ili dioničarskog kapitala ali kontroliraju upravni odnosno nadzorni odbor u poduzeću (u daljnjem tekstu “javno poduzeće”).
U smislu ovog zakona, transakcija ispod cijene znači transakciju u kojoj javno poduzeće vrši transfer (uključujući transfer putem prodaje roba ili usluga) pod uslovima (i) kada je prodajna cijena ispod tržišne cijene a uslovi takve prodaje su planirani da budu u korist primaoca transfera ili treće strane i za koje se objektivno ne može reći da su u korist ili u interesu javnog poduzeća; ili (ii) kada javno poduzeće vrši uplatu koja nije vezana za robu ili usluge koje pruža primatelj te uplate.

Članak 3.
Ograničenja za dodjelu donacija

1. Javno poduzeće može dodjeljivati donacije samo iz dobiti i takve donacije mogu biti dodijeljene samo za potrebe u oblasti sporta, kulture, socijalne pomoći i humanitarne svrhe.
2. Transakcija ispod cijene koju izvrši javno poduzeće smatra se donacijom.
3. Donacija javnog poduzeća se smatra valjanom samo ako su odredbe ovog zakona u potpunosti ispoštovane.

Članak 5.
Postupak za dodjelu donacija

1. Dodjela donacija mora biti izričito dozvoljena Statutom javnog poduzeća.
2. Korisnik tih donacija mora biti zakonski utemeljem subjekt koji ima status pravne osobe koja je priznata prema zakonima Bosne i Hercegovine, a te donacije ne smiju biti dodijeljene u svrhu financiranja političkih stranaka ili u političke svrhe.
3. Javno poduzeće mora biti solventno kada dodjeljuje donaciju. Solventnost mora potvrditi nezavisni revizor ili revizor ovlašten prema Zakonu o reviziji proračuna Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, 48/99). Revizori izdaju potvrdu o solventnosti u ovu svrhu uz izjavu da li je predložena donacija, u datoj fiskalnoj godini, predviđena u godišnjim izdvajanjima iz članka 4. ovog zakona.
4. Da bi donacija bila propisno dodijeljena, mora biti jednoglasno odobrena od strane upravnog odbora. Ovo odobrenje mora biti potkrijepljeno odlukom navedenog upravnog odbora u pismenoj formi sa jasno navedenim prijedlogom korisnika, iznosom donacije i obrazloženjem za dodjelu donacije.

Dakle, iz prednje navedenog je jasno da se Domaćinstvima električna energije prodaje i ispod tržišne i ispod proizvodne/troškovne cijene, a transakcija ispod cijene smatra se donacijom. Možemo reći da do 2015. godine nije bilo tržišta električne energije u BiH (u pravom smislu te riječi), ali je postojalo regionalno tržište. Međutim, nije toliko problem u prodaji ispod tržišne cijene (koja je većinom bila iznad proizvodne tokom zadnjih 20-ak godina) već u svjesnoj prodaji ispod proizvodne cijene i svjesnom nepokrivanju fiksnih troškova proizvodnje (primarno amortizacije) i troška nabavke (oko 10%) električne energije. Kupci iz kategorije Domaćinstva su de iure fizička lica (ugovor se zaključuje sa fizičkim licem i račun glasi na fizičko lice) pa je i sa te strane ova donacija nezakonita. Dodatno, mnoge druge stvari proceduralno nisu u skladu sa pomenutim Zakonom.

Očito je da EP BIH kroz prodajne cijene energije donira Domaćinstva te se taj dio/iznos (cca 3,0 F/kWh) ispod proizvodne cijene treba smatrati donacijom u smislu Zakona koji sam naveo. Ima brojnih slučajeva kada država/entitet/kanton subvencionira nekog iz raznih razloga, ali ovdje se radi o tome da su nižom cijenom energije svi donirani. Ni od koga se ne traži (niti dobija) nadoknada subvencije (koju npr. imaju Željeznice BiH, komunalna preduzeća u kantonima i gradovima i sl.) te se obzirom na to suštinski radi o donaciji. Svaki račun koji EP BIH ispostavi domaćinstvima i gdje ima potrošnje energije je zapravo donacija, a tu se radi oko 9.000.000 računa godišnje. Iznos donacije domaćinstvima bi mogao dostići 108 miliona KM u 2022. godini i zapravo je EP BIH najveći donator u BIH, ali je narod opet ne voli.

U članu 13. stav 8. važećeg Zakona o električnoj energiji stoji da kupci koji se snabdjevaju putem javne usluge (tj. javnog snabjedanja) imaju pravo da budu snabdijevani električnom energijom određene kvalitete po razumnim, lako i jasno uporedivim i transparentnim cijenama. Slično stoji i u definiciji javne usluge u članu 3. Važeća cijena nije razumna, jer ne znam da iko razuman prodaje svoj proizvod (svoje vlastite firme/radnje ili poljoprivrednog gazdinstva) za 1/3 jeftinije nego što ga isti košta.

Ovom prilikom treba podsjetiti i na Odluku u utvrđivanju pružalaca javne/univerzalne usluge i usluge rezervnog snabdjevača koju je (Odluka V. broj 1811/2014 od 08.10. 2014. godine, Službeni list FBiH broj 84/14) koju je Vlada Federacije BiH donijela u oktobru 2014. godine gdje se u članu II stav 1) kaže:
Krajnji kupci električne energije iz kategorije potrošnje kućanstvo, te mala poduzeća i komercijalni kupci, koji
na tržištu nisu odabrali opskrbljivača imaju pravo na opskrbu električnom energijom standardne kvalitete
po ekonomski opravdanim, lako i jasno usporedivim i transparentnim cijenama u okviru pružanja univerzalne usluge od javnog opskrbljivača


Za tarifne stavove po kojima se godinama prodaje energija kupcima iz kategorije Domaćinstva se ne može reći da su ekonomski opravdani, mada postoji određeno socijalno opravdanje imajući u vidu ekonomsku situaciju u državi i entitetu. Ipak, činjenica je da se po (pre)niskoj cijeni energija prodaje svim kupcima, a ne samo onim koji su u stanju socijalne potrebe.

Valja istaći da je pomenuta odredba iz Odluke Vlade FBIH jedina poznata zvanična uputa nadležnog organa (koji je ujedno i ovlašteni predstavnik većinskog vlasnika obje elektroprivrede) o tome kakva treba biti cijena univerzalne usluge u FBIH.

Ova cijena je u suprotnosti i sa Zakonpo o privrednim društvima i to bukvalno se definicijom privrednog društva (EP BIH je d.d.) gdje stoji (član 2.) da je Društvo pravno lice koje samostalno obavlja djelatnosti proizvodnje proizvoda i vršenja usluga na tržištu radi sticanja dobiti.

I na kraju, važeći tarifni stavovi (u domenu energije) za domaćinstva nisu u skladu ni sa Metodologijom iz FERK-ovog Pravilnika o snabdjevanju kvalifikovanih kupaca i postupku promjene snabdjevača kao ni sa članom 5. ovog Pravilnika gdje se kaže


Član 5.
(Otvorenost tržišta od 01.01.2015. godine)
(1) Od 01.01.2015. godine svi krajnji kupci električne energije su kvalifikovani kupci čime ostvaruju pravo na slobodan izbor snabdjevača.
(2) Krajnji kupci električne energije iz kategorije potrošnje domačinstvo, te mala preduzeća i komercijalni kupci koji na tržištu nisu odabrali snabdjevača imaju pravo na snabdijevanje električnom energijom standardnog kvaliteta po ekonomski opravdanim, lako i jasno usporedivim i transparentnim cijenama u okviru pružanja univerzalne usluge od javnog snabdjevača.

Već je prošlo 7 godina od 01.01.2015. godine, a nijedan kupac (a ima ih preko 900.000) iz kategorije Domaćinstva u FBIH nije promjenio snabdjevača niti je ijedan snabdjevač ikad išta ponudio kupcu iz kategorije domaćinstvo. Ovo „tržište“ je uz normalne cijene vrijedno 300-350 miliona KM godišnje, ali niko nije pokušao da uđe na njega već 7 dugih godina.

Proizvodna cijena kod EP HZ HB je značajno niža (imaju pretežno HE) od one koju ima EP BIH, ali je prosječna cijena za domaćinstva/kućanstva čak nešto veća nego kod EP BIH te EP HZ HB može (ako je povoljna hidrologija) prodajnom cijenom pokriti trošak obezbjeđenja energije. Ipak, ni EP HZ HB nije u proteklom periodu pokušala da privuče kupce EP BIH iz kategorije Domaćinstva.

Nijedan političar nije od svog novca formirao firmu za snabdjevanje (eventualno i proizvodnju energije) te ponudio domaćinstvima nižu cijenu snabdjevanja od one „previsoke“ kod EP BiH koju ne treba povećavati (posebno u izbornoj godini).

Dakle, važeći tarifni stavovi (posebno komponenta Energije) za domaćinstva u EP BIH su u direktnoj suprotnosti sa 4 zakona, 2 podzakonska akta (kao i Statutom EP BIH). Ali opet se u Parlamentu FBIH donose zaključci (i to praktično jednoglasno) da se isti ne trebaju mijenjati. I ovdje se treba podsjetiti svečane izjave (Zakletve) koju izgovaraju i potpisuju parlamentarci u FBIH kod stupanja na dužnost, a koja glasi
"Svečano izjavljujem da ću povjerenu dužnost obavljati savjesno, pridržavati se Ustava Bosne i Hercegovine, Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i zakona, zalagati se za ljudska prava i slobode i da ću u svim prilikama štititi interese Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i ravnopravnost naroda i građana koji u njoj žive."

[Druga strana medalje]

Finansiranje izgradnje bloka 7 u TE Tuzla

Pred kraj novembra 2019. godine napokon su počeli pripremni radovi u sklopu izgradnje ovog termobloka, a u završnoj fazi je i zatvaranje finansijske konstrukcije. Ovo je daleko najveći projekt koji je EP BIH poduzela u posljeratnom periodu, te ima svoju i ekološku i ekonomsku dimenziju. Ne bih ovaj put puno o ekologiji i klimatskih promjenama već ću se fokusirati na ekonomiju.

Blok 7 u TE Tuzla je tzv zamjenski blok i on bi trebao nadomjestiti proizvodnju postojećih blokova 3, 4 i 5 u TE Tuzla. Novi blok bi trebao biti bitno efikasniji i ekološki prihvatljiviji od navedena 3 bloka koja datiraju još iz 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka te su u prosjeku stari oko 50 godina (gdje su ozbiljno odradili bar 40 godina svog životnog vijeka). Odradili su stotine hiljada radnih sati (blok 3 preko 300 hiljada), proizveli ogroman broj (desetine hiljada) GWh i sa tehnološkog stanovišta se može reći da su pošteno odradili svoj životni vijek i da odoše u zasluženu penziju. U normalnim društveno-ekonomsko-poslovnim okolnostima bi trebalo da je kroz prodanu električnu energiju naplaćen i sačuvan dovoljan iznos amortizacije ovih blokova da se umjesto njih 3 (ukupne instalisane snage 500 MW) iz vlastitih sredstava izgradi savremeni zamjenski blok od 450 MW kakav je Blok 7.

Međutim, obzirom da se decenijama unazad kroz prodajnu cijenu električne energije (posebno za Domaćinstva, a bilo je i puno ostale prodaje ispod cijena koštanja) nije naplaćivao (čak ni 30%) trošak amortizacije postojećih blokova imamo situaciju da čak 95% vrijednosti EPC ugovora o izgradnji bloka 7 teškog 1,412 mlrd KM mora biti finansirano iz kreditnih sredstava. Ovo znači da se moralo podići 1,342 mlrd KM kredita, a utrošeno je i 70,64 mil. KM vlastitih sredstava (istim je plaćena 1/3 avansa izvođaču za EPC ugovor).

Ovdje je „kvaka“ tj. do izražaja dolazi onih 1,2 milijarde KM izgubljenog prihoda od Domaćinstava u zadnjih 20-ak godina zbog neekonomske prodajne cijene komponente energije. Hipotetski, da je svih ovih 20-ak godina EP BIH naplaćivala dodatno 50-65 mil. KM prihoda od Domaćinstava i da je taj novac ostavljala „sa strane“ te plasirala u sigurne depozite kod domaćih banaka po prosječnoj kamati od cca 3 % moglo se zaraditi još oko 200-250 mil. KM finansijskih prihoda od oročenja. Na taj način bi cjelokupna finansijska konstrukcija za blok 7 (ne samo EPC ugovor) praktički bila zatvorena iz vlastitih sredstava. Sve i da se novac u međuvremenu koristio za druge projekte (npr. proizvodne objekte iz obnovljivih izvora) ti projekti bi (ako bi se pokazali ekonomski opravdanim) donijeli gotovinu koja se počevši od cca 2014. godine mogla koristiti za blok 7 u TE Tuzla. Čak su i ti projekti (VP Podveležje, HE Vranduk, …) značajno kasnili, jer su se za iste morali uzimati krediti što je značajno usporilo realizaciju istih i tu se vjerovatno izgubljeni dodatni milioni KM. Gledajući sadašnje cijene energije u tržištu (prilika kakva se pruža jednom u 20 godina) možemo se „zahvaliti“ zaslužnim (ima ih puno van EP BiH) za to što EP BIH nema u 2022. još par stotina GWh godišnje energije bilansnih viškova.

Još prije 20-ak godina je završena studija koju je uradila konsultanska kuća Fichtner gdje je, između ostalog, tražen odgovor na pitanje koje su to prodajne cijene el.energije za krajnje kupce potrebne da bi se elektroprivrede u BiH normalno razvijale. Studija je dale te odgovore, ali se nije postupilo po istoj. Struka i matematika su zanemarene „zarad viših interesa“ pa imamo šta imamo.

Dakle, pošto se nije radilo ekonomski nego se radilo „u korist građana“ imamo potrebu da povučemo 1,342 mlrd. KM kredita te imamo stravično velike finansijske troškove vezane za te kredite. Naime, zapanjujući je i bolan podatak da će troškovi finansiranja u toku izgradnje i nakon puštanja bloka 7 u rad iznositi preko 580 miliona KM od čega će tokom izgradnje finansijski troškovi iznositi blizu 250 mil. KM. Od cca 580 miliona KM finansijskih troškova preko 520 miliona KM će biti uplaćeno u NR Kinu po raznim osnovama (kamate na kredit, Sinosure polica, razne naknade u vezi kredita). 2019. godine je 47,6 mil. KM je već uplaćeno Federaciji BiH za troškove garancije dok će nekih 11 mil. KM iznositi finansijski troškovi (kamate i naknade) u vezi domaćeg komercijalnog kredita (čije je efektivna kamatna stopa dosta manja od efektivne kamatne stope za Kineski kredit). Bitno je napomenuti da se ovdje ne radi o plaćanju izgradnje samog bloka gdje ne bih ulazio u realnost cijene. Ali nije se smjelo dozvoliti da se pojavi ovako veliki udio i troškovi eksternog finansiranja. Samo zbog zatvaranja finansijske konstrukcije početak projekta kasnio je oko 2 godine (i to ima svoje oportunitetne troškove), isto je i razlog sporenja sa Energetskom zajednicom. Navedeni finansijski troškovi su čak optimistični scenarij koji podrazumjeva da će se ispoštovati planirana dinamika povlačenja kineskog kredita i da će Euribor ostati negativan.

Niko od cca 150 parlamentaraca u Parlamentu FBIH nije (bar koliko ja znam) postavio 2 fundamentalna (ekonomska) pitanja vezano za blok 7
1. Ako je blok 7 zamjenski blok (a jeste) šta je sa amortizacijom blokova koje on mijenja ?
2. Koliko je efektivna kamatna stopa na kineski kredit ?

Odgovor na pitanje 1. je sljedeći: Nema te amortizacije više, jer i ono malo što se naplatilo (a nije se naplatilo za više od 30% posljeratne proizvodnje u TE) je pretežno skršeno u rudnike.

Efektivna kamatna stopa je prilično visoka jer je projekat tako rizičan da kreditor ima 4 vida osiguranja naplate svog kredita, a naravno da će sve to (Kinez prevaljuje trošak na kupca, nije k'o neki) platit EP BIH (tačnije pretežno građani Federacije BiH).

[Druga strana medalje]

U svakom slučaju, kad-tad će na neki način građani Federacije BiH (zapravo mlađa generacija za stariju) platiti retroaktivno to što se decenijama prejeftino plaćala el. energija. Međutim problem je što će to ispasti skuplje nego je trebalo. Jer, (ako i) kad se negdje 2042. godine konačno otplati Kineski kredit te se podvuče crta po principu platnog bilansa vidjet će se da je oko 520 miliona KM bespotrebno otišlo izvan BiH u Kinu. Pogodite ko će zapravo, na ovaj ili onaj način, platiti ovih 520 miliona KM. Da neće možda oni koji su formalno ili neformalno odlučivali o prodajnim cijenama energije za Domaćinstva ? Platiće to građani, prvenstveno zbog gubitka vrijednosti kapitala EP BIH, nemogućnosti EP BIH da isplaćuje dobit u Budžet FBIH, a i cijena el. energije će kad-tad morati značajno poskupiti . Posebno će biti zanimljivo i dramatično kad se uvede plaćanje visokih taksi na CO2 emisije koje će početi i prije puštanja bloka 7 u rad. Da smo imali normalnu cijenu za domaćinstva mogli smo već imati blok 7 na mreži i sada enormno zarađivati (kao što sad zarađuje EFT zahvaljujući RITE Stanari), a uz to izbjeći 5-7 godina plaćanja CO2 taksi gdje se radi o desetinama (a kasnije i stotinama) miliona KM troškova koji će se godišnje plaćati.

Vrlo je realno da nam Energetska zajednica uvede sankcije tj. zabrani izvoz el. energije u BiH (ili da se uvede carina na isti) ako se ne uvede plaćanje taksi na emisiju CO2. Ako se iste uvedu i ako taksa bude veća od 10-ak Eur/toni CO2 (što je smješno malo u odnosu na postojeće iznose u EU) sa svojim postojećim/budućim proizvodnim portfolijem i cijenom koštanja, nabavnom cijenom uglja i postojećim prodajnim cijenama u snabdjevanju EP BIH može komotno „stavit ključ u bravu“. Sa druge strane, ako takse na CO2 ne uvedemo pa nam se zabrani izvoz ili se uvedu carine na izvoz energije tada ćemo ostati prekapacitirani (EP BIH i EP RS) što je također loš scenario i put u propast.

[mk ultra]

Svaka cast na detaljnom odgovoru

To sam i ja ovdje spominjao
Nije se u startu spominjalo niti shvatalo sta treba da poraste 200%, ne bi racun bio 2x visi al nejse

Nisu ni svjesni sta rade i kako pausalno odlucuju.

[Tesla Edison]

@Druga strana medalje

To ti niko neće čitati. Letimično sam preletio, i to se sve zna, nema potrebe zatrpava ti temu sa ovim.

Najveći problem je u tome što ste vi odlučili SVIM firmama poslati povećanje od 300%. Razumijem da je cijena ispod proizvodne, ali za to nisu krive firma, ni uposleni u njoj, već vlada u to je adresa gdje ovo trebate pisati.

Uništavanjem firmi zarad dobiti ili smanjenja gubitaka je suludo, i samo ćete sebi napraviti medvjeđu uslugu.

Srećom to je ograničeno, a u narednom periodu treba napraviti detaljan plan i naći rješenje u kojem ćete i vi a i privreda biti zadovoljni.

[mk ultra]

@Druga strana medalje

To ti niko neće čitati. Letimično sam preletio, i to se sve zna, nema potrebe zatrpava ti temu sa ovim.

Najveći problem je u tome što ste vi odlučili SVIM firmama poslati povećanje od 300%. Razumijem da je cijena ispod proizvodne, ali za to nisu krive firma, ni uposleni u njoj, već vlada u to je adresa gdje ovo trebate pisati.

Uništavanjem firmi zarad dobiti ili smanjenja gubitaka je suludo, i samo ćete sebi napraviti medvjeđu uslugu.

Srećom to je ograničeno, a u narednom periodu treba napraviti detaljan plan i naći rješenje u kojem ćete i vi a i privreda biti zadovoljni.

Povecanje cijene ernergije od 300% znaci povecanje srednje ukupne cijene u koju je uracunata i mrezarina i ostale naknade sa prosjeka M1 kategorije od 0.23KM/kWh na 0.29-0.32KM/kWh

Odnosno za racun za struju od 5000KM to je porast na mjesecnom nivou na oko 6300KM, ne na 15000KM.

I da, procitao sam sve, mogu samo potvrditi da cifre koje znam su 100% tacne.

[Tesla Edison]

@Druga strana medalje

To ti niko neće čitati. Letimično sam preletio, i to se sve zna, nema potrebe zatrpava ti temu sa ovim.

Najveći problem je u tome što ste vi odlučili SVIM firmama poslati povećanje od 300%. Razumijem da je cijena ispod proizvodne, ali za to nisu krive firma, ni uposleni u njoj, već vlada u to je adresa gdje ovo trebate pisati.

Uništavanjem firmi zarad dobiti ili smanjenja gubitaka je suludo, i samo ćete sebi napraviti medvjeđu uslugu.

Srećom to je ograničeno, a u narednom periodu treba napraviti detaljan plan i naći rješenje u kojem ćete i vi a i privreda biti zadovoljni.

Povecanje cijene ernergije od 300% znaci povecanje srednje ukupne cijene u koju je uracunata i mrezarina i ostale naknade sa prosjeka M1 kategorije od 0.23KM/kWh na 0.29-0.32KM/kWh

Odnosno za racun za struju od 5000KM to je porast na mjesecnom nivou na oko 6300KM, ne na 15000KM.

I da, procitao sam sve, mogu samo potvrditi da cifre koje znam su 100% tacne.

Gdje sam ja napisao da će biti 15000?

I 6300 sa 5000 je dovoljno da se ugasi preko 90% firmi i na stotinu hiljada ljudi da ostane bez posla.

Ono što uporno pišem, treba povećati struju za domaćinstva. Fadil se "zakleo" da dok je njega, to se neće desiti. To je toliko debilno i glupo da nemam riječi.

Struja za domaćinstva mora ići 50% gore, za privredu ovih 20% i to ostaviti naredni dugi niz godina. Poslije ovog povećanja od 50% za domaćinstva, svake godine dizati po 5-10%, sve dok struja za domaćinstva ne bude oko 30-40% skuplja nego za privredu.

Tako je u cijelom svijetu, tako mora biti i kod nas.

Uništavati privredu zarad socijalnog mira može samo neodgovorna vlast.

[mk ultra]

Pa trenutno domacinstva u prosjeku placaju 14kf/kWh total
Privreda od 0.18 do 0.25

U njemackoj domacinstva 0.3eur, privreda 0.18-0.2eur

Isti proizvodi i ko fol opet nasi nekonkurentni
De ba...

Pride cijena rada, cijena nekretnine, cijena dizela

[saimidin]

Svaka cast

[Tesla Edison]

Onda vratiti komunizam. Maršalat nek određuje sve cijene i mirna Bosna. Ne razmišljaš više o tome i rahatluk.

Kažem, Andeliji treba dati šansu, treba podići cijenu za domaćinstva i nekako naći rješenje da Mittal, Gikil i ostali plaćaju komercijalnu cijenu, a ostala privreda i realni sektor da plaća ovu sad, uvećanu za 20%.

Ne može se kompletnoj privredi i SVIM firmama poslati uvećanje od preko 300% za CIJELU godinu, ne znamo da će možda od februara ta ista struja pojeftiniti za 500% na tržištu (berzi)?!

Šta onda? Firme da plaćaju 800% tržišne cijene? Naravno da ne bi plaćali, jer ne bi ni postojale, ugasile bi se sve u januaru.

Ovaj zakon je spriječio upravo to. Isti taj zakon ne spriječava parlament i vladu da se sastanu u narednom periodu i nađu dugoročno rješenje. Apsolutno ih ništa ne spriječava. Mogu donijeti sasvim drugi zakon, mogu i ukinuti otvoreno tržište, mogu i ustav promijeniti. Šta ih spriječava?

Ovo sad je bilo gašenje požara. Privrednog požara u kojem bi sve firme trajno izgorjele, a zajedno sa njima i svi mi, uključujući i ove dioničare što ne mogu da spavaju od muke. Ovo je sve urađeno i u njihovu korist. Povećanje od 300% neće donijeti blagostanje energetskom sektoru, to se mora uraditi strateški i pametno, a ne jednim potpisom na odluku o povećanju i na ugovoru sa privrednim subjektima.

Ja očekujem u narednom periodu tematske sjednice po ovom pitanju, sa konkretnim zaključcima i mjerama, kao i mjerom povećanja cijene struje za domaćinstva. Ali polako i umjereno, po 30-50%, ne odmah odvaliti 300, 400, 500 i ko zna koliko stotina procenata. To se ne radi na taj način.

I naravno, staviti moratorij na izgradnju novih TE i novih blokova, hitno skinuti sve zabrane za gradnju MHE, revitalizirati projekte Vranduk i Ustikolina, i planirati masovnu izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana u narednih 10 godina (Bjelašnica, Čvrsnica, Visočica, Crepoljsko, Žuč, Vranica, Gomila, Medeno polje, Vrtoče, Bravsko, Hum, Neumsko zaleđe,....), zajedno sa planom gašenja rudnika, termoelektrana i zbrinjavanja rudara. Izgraditi dvije TE snage Kaknja i Tuzle na plin, kao pričuvu i to je to. U narednih 50 godina bi bili mirni.

Para ima. Ako treba obustaviti gradnju koridora VC i novac preusmjeriti u EE projekte. Ne treba nam autoput ako će EE propasti. Neće se moći ni koristiti jer neće biti struje ni da rampe podigne na naplatnim kućicama. Budžet FBiH je pun ko šipak. Da se ima volje raditi strateški, onako kako to treba, sve ovo što sam nabrojao mogli bi imati do 2024. godine. I nove vjetroelektrane, i HE Vranduk, i HE Ustikolina, i dvije plinske termoelektrane, sve za dvije godine. Samo treba volja, a para se ima.

[Ci-Nick]

@Druga strana medalje
Hvala na opsirnom pojašnjenju!
Jedno pitanje..
Da li znaš po kojoj se cijeni izvozi struja i da li se direktno ugovara ili posrednici skidaju kajmak?

[prof.]

Tesla, promijeni to ime jer se pravi Tesla vrti u grobu od nebuloza koje ovdje prosipaš
Čuj zbog poskupljenja od 1500 maraka godišnje će se zatvoriti 90% firmi i 100 hiljada ljudi ostati zbog posla

Logično mu poskupiti struju penzioneru na minimalnoj penziji ali ne i hifi, bingu i mittalu

[Ci-Nick]

Koliko se sjećam rekoše da ima 1001 trzisni kupac a Elektroprivreda ima 780.000 kupaca.
Vjerovatno preko 30.000 privrednih subjekata. Dakle preko 95% privrednih subjekata neće imati nikakvo poskupljenje.
Al Tesla sve zna.. Sve razumije,.. osim,.. zašto voda teče naniže.

[Tesla Edison]

Koliko se sjećam rekoše da ima 1001 trzisni kupac a Elektroprivreda ima 780.000 kupaca.
Vjerovatno preko 30.000 privrednih subjekata. Dakle preko 95% privrednih subjekata neće imati nikakvo poskupljenje.
Al Tesla sve zna.. Sve razumije,.. osim,.. zašto voda teče naniže.

Neka te dioničar. Nisi relevantan za raspravu jer na problem gledaš sebično, a ne realno, tako da ....

[Tesla Edison]

Tesla, promijeni to ime jer se pravi Tesla vrti u grobu od nebuloza koje ovdje prosipaš
Čuj zbog poskupljenja od 1500 maraka godišnje će se zatvoriti 90% firmi i 100 hiljada ljudi ostati zbog posla

Logično mu poskupiti struju penzioneru na minimalnoj penziji ali ne i hifi, bingu i mittalu

Dobro, priznajem, preoptimistično sam to napisao. Realniji procenat je oko 98%, malo jače, odnosno više od 180 hiljada ljudi bez posla, da budem precizniji.

[Ci-Nick]

Koliko se sjećam rekoše da ima 1001 trzisni kupac a Elektroprivreda ima 780.000 kupaca.
Vjerovatno preko 30.000 privrednih subjekata. Dakle preko 95% privrednih subjekata neće imati nikakvo poskupljenje.
Al Tesla sve zna.. Sve razumije,.. osim,.. zašto voda teče naniže.

Neka te dioničar. Nisi relevantan za raspravu jer na problem gledaš sebično, a ne realno, tako da ....

Da, sebičan sam zato sto bi i ja da zaradim koju marku na moj uloženi kapital a ne samo Bingo da zarađuje svake godine po 80 do 100 miliona.

[Tesla Edison]

Neka te dioničar. Nisi relevantan za raspravu jer na problem gledaš sebično, a ne realno, tako da ....

Da, sebičan sam zato sto bi i ja da zaradim koju marku na moj uloženi kapital a ne samo Bingo da zarađuje svake godine po 80 do 100 miliona.

Preko leđa radnika i privrednika.

Sebičnost na kub. Najblaže rečeno, jer za pravu riječ ide ban, pa koristim tu blažu.

[ajdamo]

Da, sebičan sam zato sto bi i ja da zaradim koju marku na moj uloženi kapital a ne samo Bingo da zarađuje svake godine po 80 do 100 miliona.

Preko leđa radnika i privrednika.

Sebičnost na kub. Najblaže rečeno, jer za pravu riječ ide ban, pa koristim tu blažu.

Pasivna zarada tipično za lezihljebe

[Tesla Edison]

Preko leđa radnika i privrednika.

Sebičnost na kub. Najblaže rečeno, jer za pravu riječ ide ban, pa koristim tu blažu.

Pasivna zarada tipično za lezihljebe

Ma i to je preblaga riječ.

Uglavnom, suma suma sumarum, zakon je tu, privreda spašena, treba raditi na strategiji i daljnjim planovima i održavati tematske sjednice sa konkretnim mjerama i zaključcima.

Suština svih ovih stranica teme.

To je to od mene na ovu temu, ovaj put definitivno.

SRETNA I USPJEŠNA 2022. GODINA!

[Ci-Nick]

Da, sebičan sam zato sto bi i ja da zaradim koju marku na moj uloženi kapital a ne samo Bingo da zarađuje svake godine po 80 do 100 miliona.

Preko leđa radnika i privrednika.

Sebičnost na kub. Najblaže rečeno, jer za pravu riječ ide ban, pa koristim tu blažu.

Sretna ti Nova Godina!
I želim ti da u sljedećoj ne ostaneš u mraku..

[ajdamo]

Niko neće ostati bez struje, manite se šuplje priče.


Sretna Nova godina